Probavni sustav

kukaca
Prednje i stražnje crijevo građeni su kao
integument (tjelesni pokrov koji obavija vanjske
površine životinjskog tijela, npr. koža, ljuštura)
samo su slojevi postavljeni obrnutim redom. Sloj
kutikule (površinski zaštitni sloj) nalazi se na
unutrašnjoj strani i služi kao zaštita od oštećenja
dijelovima hrane.
Srednje crijevo nije zaštićeno, ima polupropusnu
membranu.
Prednje crijevo -stomodeum :
Hrana omekšana u usnoj šupljini djelovanjem sline dospijeva u
ždrijelo (pharynx) koje gura hranu u jednjak (aesophagus),
zatim slijedi (ingluvies) služi kao spremište hrane do prerade.
Žvačni predželudac (proventriculus) dodatno usitnjava
hranu tvrdim hitinskim zubićima.
Prednje crijevo završava prstenastim mišićem (valvula
cardiaca) koji sprječava vraćanje hrane.

Srednje crijevo –mesenteron

Blizu njegovog ulazanog dijela nalaze se prstasti izraštaji tzv.
slijepe vrećice (cecae) koje izlučuju enzime.
Srednje crijevo nije raščlanjeno i služi kao želudac
(ventriculus) - zadaća mu je kemijska prerada hrane
djelovanjem enzima želučanog soka
Iz želuca se hranjive tvari resorbiraju u tjelesnu šupljinu i
miješaju s krvi.
Neprobavljena hrana odlazi u stražnje crijevo
Srednje crijevo završava prstenastim mišićem (valvula
pylorica) te regulira protok tvari iz srednjeg u stražnje crijevo.
Na prijelazu srednjeg i stražnjeg crijeva nalaze se Malphigijeve
cijevi koje imaju ulogu bubrega jer iz krvi izlučuju štetne tvari
u stražnje crijevo.
 
Stražnje crijevo – proctodeum:
Kod nekih kukaca stražnje crijevo se sastoji od:
-tanko crijevo (ileum)
-debelo crijevo (colon)
-rektalno crijevo (rectum)
Probavni sustav ptica
S obzirom da ptice nemaju zube, probavilo ptica ima nekoliko
izmjena u građi organa kako bi se hrana ipak dovoljno usitnila
i omekšala.
Prva takva izmjena jest volja.
Volja je prošireni dio jednjaka u kojemu se hrana omekšava i
sprema. U prirodi ptica ponekad brzo pokljuca hranu i skladišti
je u volji kako bi je mogla probavljati na sigurnome, gdje nema
prirodnih neprijatelja ili kako bi odjednom mogla više hrane
odnijeti svojim mladuncima.
Na volju se nastavlja žljezdani želudac koji dodatno
omekšava hranu i razgrađuje ju probavnim sokovima. Zatim
hrana putuje u mišićni želudac u kojemu se dalje usitnjava s
pomoću kamenčića koje ptica često uzme s hranom s tla.
Usitnjene čestice hrane zatim odlaze u tanko crijevo odakle
prelaze u krvotok ptica, a neprobavljeni se ostatci debelim
crijevom odvode do nečisnice.
Probavni sustav gmazova
Probavni sustav čine
-usta
-jednjak
-želudac i
-crijevo koje završava crijevnim otvorom.
U ustima su jezik i zubi. Zubi služe za prihvaćanje ili za
usitnjavanje hrane. Stražnji dio usne šupljine, ždrijelo, u svezi
je s organima za disanje. U želucu, koji je u mnogih biljoždera
razdijeljen na nekoliko dijelova (npr. u preživača), sastav se
hrane djelomično mijenja. Najvažniji proces probave, temeljita
izmjena i upijanje hranjivih sastojaka, zbiva se u prednjem
dijelu crijeva (tanko crijevo) djelovanjem sokova što ih
izlučuju gušterača, žuč te sluznica crijeva. U stražnjem
dijelu crijeva (debelo crijevo) sakuplja se uglavnom
neprobavljena hrana. Sve neprobavljene tvari izlaze kroz
crijevni otvor ili kroz nečisnicu (kloaku).