a7) Bonny SS VIVA U crameh ca laee ESS RS Ce Ct ar NIL vii Willefranche-de-RouerguSadrzaj Iinpresum \VP-MAGAZIN 2A VOINUPOVIIEST GLAUMIUREDNIK 2uririr Despo GRAFICKOOBLIKOVANIE RedPointdon. Zagreb fonzapretplatu TISAK Radin Repro iRotodoe Gespodarsks 9, Seta Nedelia vrmwrad wzoavat PRODAJATOGLASAVANTE Bakuic = 6 Kontroverze 0 13 $S opkoparskoy Born u Vi aS SC Pua or ape) cet SVJEDOCANSTVA Ratna prita Ircalvana Farine .....52 RATNALUKA PULA 14 StotagodinaDoma hrvatskih branitelja ...72 E | ein brigade ZNG-a/HV-a FORTIFIKACHE ZADRA Kopneniimorski sektor obrane .........20 RATNA TRADICHA Britanska kraljevska garda .... 58 VREMEPLOV Operacija "Medatki dep” ....74 llefranctie-de-Rouereueu PSE a ETITUeL cL Ruy Ey ea STRATEGIJA SAVEZNIKA Maginotovacrtai Charles de Gaulle ... 23 NATO ZEMLJEG Portugalski lovci... 70 POUVIJEST NA FILMU Afritke borbe zaneovisnost ..glavni urednik U dogledno vrijeme iz VP-a se modda rod prva standardizirana hirvatska vojna terminologija covall Ti me, evo nas ‘vee « jubilari 30. bro jem medu vama. VP je Sve odrasii, stasitii, yo rijer i sve kvalitet, ali tea tela je sve vse. O tome dovalino govori injenica da su posljednit ‘rojo magezina prodan u vise ‘od desettisuta primjerakal Mode lise dan magazin pobyalit! Jxomrespektabilnom Gitalagkom publikom stalnirn rastom? Fos jedom ponavljam, 7a to su 1 prvom fedu zasluzni vrhunski raddovia alt {ladi autor Koj jos uc, tok sta- Saju, Upravo se a autora icoliko Je modu Hrvatima doset Jetima bila padejenjivana gnc ‘ranavojna povijest. Ali zatosmo Sad si] skupm ovdj, zajerino, na jednome mjostu, da ucimo za jerlno sa Gitatelima koji ns po 2omo pra. Sve sugestijo ite kp sui nam dobrododle, Ispravel, komentar, Govjek uel dok je 2, tidruketecinjenice Sot Uebel! print! da sino w Yeo kaon ween: olen H mung oye 0d rev no ro js do posebai brojeva, zat | Kjiga’ ska se volo rad, int jek se mote | poptleid. Nemo} tea alo urine jenome at tora njlove eventurine gredke pet men kas wee. jr ima feakeja pojetinih Gate Loje fpana rua uvreds, samo zato Ho Je negie promakiuo nek! nto fan podatk, kriva ree rv pr jevot.-Ptvam sve na komt fissured} rte. LAK fe nekima sa strane gldatt ka mentirat| umishtis da je naive alae, Unita ne napravit jor je puno tebe uhvait seu kostae + eo eho afe "o “e® *' temama, itradit th, obradti a ppkat na kraj svoje imme tak Hi sudu janostl, Toei odredena hrabrost. posebice 22 autore kof ck potinju pst Media rojnim osertima koji nam. pristifu Sosto se euje i pitanje 0 Fraaisko] voino) terminologif bi Ii tebale pisati ovako ii onako, So fe tocno hrvatski, a 80 nie, Na Zalost,u Lrvatskoj nemamo standardiziranu vojnu termino logit. ve Je sve. stvar impron 7acija, vlastith odabira, Stopa je TuVP-u dakako vidi taj nedor Stata, jako upravo kroz magazin hastojime So vise teksiove tjed- hati w terminima, Mozda se jediioga dana ia VP-a i rod sian Sardizirana hrvatska vojna ter ‘minologija, Nesto je na tome tr 1 80-h godina prosloga stljeca Pokisavan zapoceti poral | pri ‘nat hrvatski jeckoslovac ‘SKogeat Tomisay Lacan, ali sije Asplo zavrsi Steta! Ao Ge te nai u noveame bro iu? Progest novih tema! Poscbno haglagavam prow med ncaa neu 9 pornato| kontroverzno) pobunt peipadnika 13. $8 opko: parske bojnc Hrvatske 13. dra Bpvoljatke gorske divizije (kasnl- Je pazate "Handfar” divi) U francuskom gradi Villefran che-de-fioverguco, _posebice ‘2ao Sto se upravo nayetlio 70 go dina od pobune U VP-u na jed ‘bome mjestu imat Ge ce pr put puilike protitat sve Cinjenice o fo) pobuni, koje su i malo druk- ie'od dosadsinje sluzbene po- les Ra nog matonaina ‘bvalit gospodinu Zvonimiru Ber. nnwalkl iz Njemache koji je pros- egocdine w Grazu na njemackom “aka objavio knjiga "Mushimant Waffen: S8-u", Idemo Cita?Pismaetatella WWW. BosnaUnited. net Postouanédlanont urednistts VP -a, nnakon atza godina suse, gaienja Hrvaskog vojnika w {Evornom oblic., mora kojokakiog Lucila 1 nedostaka cadetoamoy poriisnox éasopisa napoken inamo mie. Soule kojem mozemo abjektlona aia nizu oa ‘ih vojno- panes Canaka. Teme su sanimaive’ dobro Olvadene,o porajnse ma zantmiaju one 0 Domacinskom fate cai detaina se jako malo zn Citanct postedap ra) VP ceo sam eprozen, aoper ne Eonaden reaksijom "nova “eojath poresnisur inh ania na tonma Ustatevopince ei clanak desi. i isu ni vida earn proc xk ministar ster in alin i konsenirait 1 mn kao povjesnéar bio sam w STi tuaejarma ta ds as potpur rarimijes Ta Jem puta podrsicu vasa rad. Casopi pod Koj cle ‘ac memaje majors astante sted pat Rot set sucrtalt ‘ep postrae Valerije Tomatkonie PS: Malo obratite pocorost ra kvalitn | rezoluei fot grafta te na oda fotografia za odredene rome (njemae- Eig Hania cmensf Bind nent pee Posdran, ide wam odlicne sake van Case Tapanct te cvs, samo Uf mastavite,Fodligna vant fe Crowne arma, all meg bt bar jednom promocivati online igna "World of Tanks, ira ecaiena, a tina kratak opis seakog enka, mole se netio haul Frano Suinjara Pozdray ada ée te objavit temu a hrvatsko) konjtc u Trideserogo- sisnjer rata? Hrvatl su u om rat bil naloglasnta po- Sirnjba iyo meni zaslu2uje pesebau pozornast Fitip Grgié = ¥ nl ‘oft iets di arin i Fede tig geen bl et aah lel oun nfo pdesnotue pata Kee bed bua nde Dorosattom rt) Se poview tenon pontoal ims lao agro bot ana ‘Tom Tomasko Posiras, hile ste najtolji dasopis kof je vskan iad Hevatsko) ‘Na Zalos, 2a Was say san tek prije podirus {pol dana, al ‘ed iad th c10g, zadiijeg Ieuan: apsolurno sve brojove vasey Tis, timat du see buuduce dotte god budote 1istall ga, 1na tome vam rimogo ec, jer ste real ikem Sada ai, Zoli bil ves nesto zzmoit, voto bth day ne om od wath sijedetth brojeva obradite operacifa“Lipan)- ‘ke zor ali onako kako v4 2nate enact detaljno) zanna: Ime uvelite pestjle HVO-a koje su sudjelovaleu to) opera i fer tata nye bro HIVO ustrojen kao profesionaina vojska. ‘Nadia se da cote tu mojia velibu Zelju ispunit fj da pros ‘tam detatin istinu oto} opersepi VO. HALA VAM Ns SVAKOM SLOVU VASEG LISTA POZDRAV IZ HERGEGOVINE: ova BuseVP Drugi sujetski rat: Kontroverze a : Ogodina, ni pripadma 13, 5$ a bojne, Sto e bila prva pobuna U neko} fostroybi Werfen-SS-a de-RMiergueu prije tocno8 iota adinaje LS, Teeth i njegowe or zane snage Werernach: Water: $8) sada vee ti pol gosine vedo beeposiednt ratva astarenie Viale jedhogeonjehao -newom ew ropskom poretku” ~ Adolfa Hite ra Samagedina zapoeinjeJednom, ‘cd ngjecthkatstota vnjemacko} ago} vojno} ponfest. kaptlac Jom sexpllene & nlemace veo {oko 50.000 preostalih puezivflhy {i usevinara salad, 2, ve tage 1940 {oko 11-000 njemackd Soja ol se pret wsbirie Fale siwtw bor ego polageno nanyeusoneeimasroen denlogernn lesuctilisoipo- ram sve do pocvila oe 190. Test uniiene] peatiechne mek otpors u Sealjingradu). Zapovjed: aik6.vojske, genetal-pukovnik rs ‘dich Pauti, camo Gan prev. gazaroblevanja 30.sijetnja ls, align jeodstrane vihownog 24 pevjednika Wehrmachta. Adolia Hinlera 1a Gast general-eldmarsa la s opastom de tljedan njemag: 1 feldmatsal kaa nije 2iv aro. bljen. Medutim, Paulus je edudio poxijlit sudo svohh vojetks, a btédobno je jednom od sj posjedniih zapoviedt xabranio ovaj” podredenim generalizna Sick. Tako Je w soujtsk 2210 Ujena oreo seskan omer fel ‘dmarsal 22 generala, Chavo juzno kno fsognog bostanasiose pred slomom medutn jedan drugige neral-feldimarSal, prema mnopim najboj tkticar Drugogasyetskog rata, Eich von Manstein, vo po ‘loth svoje snage (Vj skupina Jug), powons hw het” pregru=tha poled na {oénom bok) ev prota das, razbija napredujuce savjetske Stage unten 52 sot dv ew time porno uspestv fesabinoa nog ima tne Novisok2a Alla Hira se we {prj ela gone Sts tau saveamicka Wij mjrmae tla jon Suping AN 4" InupodrjTb kara 1B son 198, aucarcbuisve zat vec bl vonika ogo Sedingradu oko (00.00 Nena ct ek 200.00 jon) nals Jed, va put, ana Stor Govern econ teranom totnog bof jen nim of aeposcona {aifnaszaporedna rug te ajetskorn rau jedi Tati genera plc (ansfdngee vo Artie) ura Sosa jemach ena gene ‘aa. Kaplulaca reds es Panos puts at ada coRzan? Finke prosajena okt Benim Smace ahs Zoo, Urdanina svoj nace slave pod “aperednisvom.generla oo fru posroa« poslje geen Jeemreaa Evins Ronni Sika dria via eon, Tlon ove dee vee att fe dota pc som nod dtm Dostojbe Wenmmachia, a sob Wafen Se, ne st imale neta unas ote Zs pent dvone rorea za ‘stk Botbe, Ron ph ra Keno hoi, nasinn kao posfedi protiadars general l- Stsala Mamsteinas jae ‘pote ota 1983, oi ga ‘edn oklopni post spree pukowrik int Cuder fh, sees pornoe Mina Taine proievodne Treg ficha Aer Spa gauno taksina onaprezane neath inst Feunpojecbopns dvaijeengya Fenena loenam bot pop Tekno oldopom do 10 posto tnsosem peddenog tan Tako Popunjne lopre diac Boon 194. naped nao fuk potent inj dota prenine dobro Stordore sonst snag Same Bika chontana je do 2, Kolowoze 2943, slap nanees posjeca bit ejeeshia yee eich Snag toGoam Dost pe teak ie crate" Crene ee koja co evades sve Go avis 19 eine Gow tedodne «pote he kod Nurse, savernicl za poss podira sky” (homby Tr Drugi svjetski rat: Kontroverze STUPITE U REDOVE i “ORUZIA STITITE VASU LWJEPU DOMOVINU VASE ZENE | DJECU Jed od promid bent pakiara koja ve pescata stapange SS porte jomorsko-ersén invaziiy 10.sxpmja 1843. godine Zamislien kao potetac pobjedo- hhoste 1 bee invaje na tho Furo- be. pothvat é¢ prerastiu ono St Ge sam saveznic nazatl,gorkam pobjedom® (bitter victory’). Do 1a, kolovora 1945, Wehrmacht Je uspio 5a Sicilje evaluat 52.000 ‘ojnila (od toga 4444 ranjeniia), 14.105 worl, 47 renkova, 8 topa, {100 ona selva |jo8 20.700 1008 Sije murimana Sie savezich nce 3: rapa 1043. ieciu na Szunt al dlaviom toekor Selernut nie pomeenost kala iivkod Tamara Teor bb Kel Seler doles do pobune 900 br tana von easiest ko odbiara otc u nove posto Fe kao popona, vee 30 it ‘stro: postr Nekon suze ip poe aenits ees ‘redvocla pou osudent sana Sour stjnjoo edi, pee sada je Kate povuena. Kao ne ppostedna posjedica uspjetnog. Istreavana saveaniia na to lelje dolazido potpisivania pimirjaka- plcwiasjo) med aljovine italjo rapadnin savernika 3.ruja 143. (objavijena 8, rajna 1943. godine) Unijou 1948, Teeem Reich bioje potisban svad von, ubiucajuct Frastdi bzoj sian dragewoljca redovimna Wafen-SS-a. Dilavnl voda SS Heinrich Hic rumler teio je ustrojavan snad og | brojnog oruzanog -kila® SS-a (Waffen: $s) Gemu. se” sna. 1p opirao wth Wehemechia, por sjecajusi Hitlera na ,past" ie 1304, Enda jevojni wh ocean berjet- ru yjemost Hitlers u zamjent za ‘hiecanje da Ge vojka dina atl Monopol.na nosenje oruéj u Ire ern Reich (Hider jew torn te suit, podrika vojske bila od Zi ‘tnog Interesa bad da Je blo suoven $a nezadovolftvom vtha SSA Juri owed, vigeonijun ske paravone stranetke organiza: fe at elu § Emnestom Rehnom, koji je ratio .nastavak nacional seaijalsichereolucje” te da na Ope: uta casnthog zbora SA po" ‘ane nova njemagka wa. Tie om ;Noldugh nosey” 3p 1 1004. | w nekolko ered Sana Ukvidirano je -napoeuano” veadsv0SAtediopolligthopone- pata naestieon ezine. juclidvojcw general st jevojha {lm otpjl) Dab uri ja. ner din rl ep Seojbe Waren SS-a magu popu nov jo dager 2 4 ukupmna masa dragovolocs ne Inozehitvetaodjecanposio shi hog broja pripaika Webi tas Mev immer aca da vik porencjl za popu po- Sirah Waters S8-a presi foladojees (prac njemat Ig rnedako Aelia gra niga Reicha), aa koje Welumacht tije pekazkuo zanimanje bu 2a nia bl nosh njemariog, ‘iavlansiva Jina od preth po Sito Wales Sia ustojena’ od {olkadojeera bila je Sour por dragovolcka devaija .Pane Lu gen, Ustojena fe thom oFs Er 192, vecioom of foksdoyers Bara te opremijena sho: va zaplenienos naoruzanja bi: Se Krallevine Jogos. Deizja Je svoje vatreno stenje imal t elo djelvanja pry partzan ‘ihpostejbiuplaninamaistoéno dk Tora na samy spe nogorsko| ganic gi domala ‘forsku obuki. Dolaskom a po. huge NDI wt pote pote ‘eel tpooedkam 1813) pop nica odoin pots Savorie te Postale rspelaablea postojbas 2000 vojalka Upeave ‘dobar oda a popunu i odieno dkizane dive Princ Bugs t Jekonn pea bob's paruarina, pono je Hirwmera de pone abo rami 0 usirojava nu jeder sastavjene acd Mustimana (Bosikal» pode ja Bosne Herengvine, Pm se Hira prisetiowsoke borbene ‘anon bosch pabern {essay ausuo- ugar vost alam Preogasjetskog rata Oe ‘esdonome e prvi puta ragovars0 2 Hilerom 6 prosincs 1948, pri tom iajesivanjno brojnost Wa fen-SS-tstodobmo pred! da scuskionutborbeno laze ss Ove af Prine Eger” ust Cat ietinis oacbae Stijn ol Malimarars pode in Doone (za poeta range oj pukowni) Buel desu wa tronuthutehlepripemeze potnat fi Masimana tbjegth s podrut- ja Podrinja a koji su dol: na po- Arudje Sarajova, dragovoiino so prijavio w ta. lstoénobosansku Tegihs", odnosno stuzbeno Zapo- edn skupine ustashih sa jz Sarajevo" pod zapoviednistvos tstatkog sstnika, a potom proma- Jnutog uw. ustoskog dopukovnia, Ite Prancetica koje Je sedinom rujna 941 premaslauskupinubo nil Prancetie® (.Cma leg) stava Gots bojn! popunjenih 80 postos Maslimanima Sjedetgo fine Franeetic 6 stec Kult 53 {us na podruju Podrinja i med famoigjim Maskimanima svoim pahiodomna Driau"uskloppor fnveta Tho" (8. raynja 1942, Cra gia ular w Deine 8. wav uu Bratunac i Srebrenica da bi 10, ttavnja, tna pv godseu prog senja NDU, bua oa Dein). Dru gablinaoscbanapodrutjubtocne Home je Muhamed HiadZiefendie, bbojnik Domobranstva NDE 1961 zapovjednik IIL bone 8 pjesacke pukovnije Taz Uuidjers nemo uénost obrane podrutia itotne FBosne od cemnika tparizana ofa nigenim snagema Domebransta Hadziefendis prediate vojkuvo: ‘ain dk fe Sv tatporienk Alocander Micha. zapojed MEL sunge 13. Seove opkopar. [Xe bohne uplornjenpebjed. mecuremer Dani prea faborimama, Posted, SS-oee natporvtnia Halim of Malcoea terau obj sitaiicko pabu te mam knoe ‘mds vodama_pobune, bse Crsaljon na sobs on oda Gala do smesta |. sae ge ‘argc s vos poe Imabjdnjva da obra od Sameveds pooune Ovdjesisrece Feenabojnecr Scheer ko Jimse oamah ogee dosh "stip povojan rentektpobie Zine pobune premiere su 1963, Villefrancheu. Potorn seimarn va auhotel adjesubill vode pobune, Usatiujuto 17,rujoaI98.imam Malkod boris situacju te napusta hove {oda w 1, sani ge je Ijudstvo bilo pripromijeno 2a po ret Tina sé obraca olapljenim vojnicima I. satnije objaenjevajuci mast obmanuitlj da nikakyi En fei ne dolaze te da on od ovomn {renutka pieurima zapexfedniste satnie i poziva th na postuinost | lersavanje zapoujedl, Powom 2- povijeda da so admah puste nj ‘moet docasnict koje poalraja's ‘Hill Hite!" 1 ,Neka Ziv Poglav ik" te th poziva da svi zajedno ‘uzmu oui i obraéunay se siz Sajicima. Malkbe u pra nje- ‘matith dogasnika bree u smjeru howla,« putem pailazenasiapins pohuinjenika a kojo| je Nkola Vi kee to aa cekmah zarobyavaju. U nepesteaino} blizin) hotela .Mo- deme" skupina precvodena tabor imarom Halinom ef, Malkoéer Zarda opcinstog un wk) fe bia sjetena I. samnja 18.8 opko- a njernatko cojnléeogroble Dagnex iirancuske) soe glarin pobunjenica te dobat de puctbae u ky Soy Podharedmie” Gomhard Semrare st i Dire, atta Pobanjnika jeu sera Gran ote gti st power: Iwo Fede Deanica Akon Doge Danie otatak pan Dil se predae, a Malige uz po moe Schwarza osiguravaZeljeznit- I posed oath kon prath peeved! Matton Felenet necbsziasise nau smh uiasen Ue mont fe de Se 0 veal saponin ciao Joke arise ranaatdon: ‘dah eapovjedio do 13-88-03 Soja dajemigora (popunjena tivo Nerimared: byes nye probira u komuiadf Sh sapoviedivima’ smjestena fr Rodeso pod taporjdnnsoes Sra stn Hensa one ke Ze Viletanche.Zapoednik Maile Saaberrweigeponteda Hankeu da preveme zor fomed ar rari re parske bolned ulna bojne slimane i rvatepripednike 13.8 ‘ove opkoparske " bojne. Oko Podneva 17, rujna 1943, glamina 15 SSovebojne dojavn’ u grad (snjom dole! i nekolicina vojnth oruzhik, pripadilia Wehr machta.teéasniciizposaje SS-ove sluabe sigumost-SD-alz Rodera koji odmah provode zapovijed 0 razonwanju sh Mesimana | Hr vata pripadnika 13, 5S-ove opko- parske Boje, Omaha pecneva Gitava je bojna ckupljenanajedno} vad & neposredno Bilin! Vile fanchea, postrojena u polukrug. 2 ‘oko nih na 200 do 300 metara po stavljene su putkostrojnice. Tada sebojni pnopcava zapoijed Adok fa Hille prema koj) je, za karrws og. vojne pobure | odmazc 2bog ubijenih Easnika, treba bith strieljan svaki tree vojnik boins, Taborsklimam.SS-ovnalponicnik Halim ef. Malkce moli ra nee te tradi milost za nevine vojnike ka nu samo za utvrdene kavee. Im ‘moup} mol hive udowolena, Po {om se prozivalu okriljent: SS-ov podinareinik Karamanouié, Sev ii vojnik jusup Vudiak te'S8-071 ‘opkopari: Mujo Alispabic, Zemko Banji, Ephraim Bal Ismet Cote vi, Zeir Mehl, Meo Memiseve i Plip Nima. Sei prozani ileze predpestojensixflifenapa ask. Zatim se odredui pripad nhieibojoekofidelzrsastrijajanie {pe osamn vojnikajjodan dotasnik zasvakogaotrivjeniia) aokrije: nicime se skida kofulja te im se vent 06k. Nijedan od serijljanis nije bio vezan, maltetiran i mu Gen, Nakon inden strjlpinsa pobunjenika, pred postrojent 1, §5-o0u opkoparskubojna atSao je zapenjecnik. 13. hrvatske SS-cve dragoroljatke gorske aivtzije SS Oberfahrer Kar-Gustay. Sauber: _2woig kaj je vojnlcima rekao sje ‘dove: .Potaunom ste presi soja vojnidks peisogu. Zelim da sade Simiboligk ponownoprisegnema™ Potom se tapovjedalk vizier Kovac saswalkim yojnikom gledaj: Selnik stozers: porpukownik elt ner, ustojena popunjena6l pesto ‘od pred potva Gere Lill bojna 734. lovatke ppukavnije 104, lovacke divi, 11 jl bojna 73. lovee ikovn ka nedostatka: bile su ivolirane | njeratka t francisko-talijanska Savai su argumente-vojnim kru- vom sustavu Francuska se vojska, nisu bile zastiGene prot bof granica bilepredvidene za igrad fovima i nekim poliiéerima da grubo recenn, sextojala od pogra: otreva. Nijemci su pocetkom rata. rjusistema uturda,asjeverns gra Se djeloworno suprotstave rasta. hicnestrazeipricuve. Stimjesu- dokazalidasvakautvrda,makoli- rica prema Belg ostavjena jeIzmedu dva svjetska rata: Analize ‘tvorena, dake bez utvrda. Mar SalPetain nazvaojesjeversektor ligne de passage ~crta pristupa iver proker, mise! prom da Fe to podrutje kojim neprijatey ‘hora proet, ko eli napasti Fran. fcisku. Gradnja uturda na franc Sko-njemaeko} 1 francusko-tall- Jansko) gran imala e cl kof je Imarsal Foch isticuo, 2 to je da ce lutvedeni front prisiiti nepriatelia da napacine kroz Bolg, Uzt0 je genera ofl jedan od .mpostota” Bilenvimne dokirine, postavst 20 poxjednik Glavniog stevens Fra cuske vojske 1911. godine, odmmah po stupanj na duznostistaknue Je da se Prancuska mora suprot Savid njematkom napada ula ‘kor u Helgi, no ta je priiedlog ‘xin iz ciplomatskih alo, Gradnja Maginotove cte odraz je Jedne opes Kenulst ofenaivaog uha medu Francurima. Med ‘bicnim pukam zastrasujuct bici iz Prvogasvjetskog rata uzr0- oval su vablude W swezi 8 po gledima na francuska vanjske politku, Pramjerios,jedna franc ska gospoda, koja inate nije pri atala kavo} pik) otra hizacji-urmernirena ideo tla ‘Francusia treba objaviti ra, ako bi Njemacka napala Polis, re 12a je: -Zasto da im ne camo AL Zas-Lormaine? Te sve Soon ta 4 od nas, a mi motomo divjet i ber tih pokrajina, Nie vrjedno ziovat stotine tisuta Zivata 2a to". S drage strane, tu su bili pol tiga s defotstickimn stavom vo) hivth kop je taka deferiekt st IeSyjesno podupirao. Dl Magi noxave extene bi bio porpun bez verdunske legende koja jenastala ‘oko licnosti marsala Peta. Kod Verdunanjematka{e ofenziva slo ‘mijena { neprjatelju je zadan od: Ineujuet moralni udazac. Sve je to postignuto obranom”, a sim bol te obrane bio je Petain. prem: dani on sam nije casvimn vierovan tunaéelonepabjedivest crane S yerdunskom legendom stvorena je meda Prancuzima lluzija 0 Pr ‘vom syjetskom ratu kao obram bbeniom pothvats koji jeddonio ko rnagnu pobjeda. Befenzivno siajlisie na rain vojske osianjao se uvelike, med. ostalim, 1 pn doktrinu vatene mo4i".Francuskavojska 1914. go. dinenaoperativne}razint nije po. sjedovala teSko topniitw koje bi podeialo lako topnisiva. § druge strane, Nijeme su tetkim topnis ‘wom na potota rata nanosive likegubitke Francuzimai to jebiln 'prva pouka o vatrong} mocl Kada su Nyemci ne Zapadnem bo} 1916, godine ponwa pokrenu Ii ofenziva velkth razmjera, je nnapad slomilo novonastalo fran esko tesko topristv. Vatrena moe postala je osnovica svega, a kroz njenu prizme pre: atrant su evi djelovt borbenog Sustara. Zrakoplovstve je sue lo kao pomo¢ topnittv, logistika je bila zaduzena za Sto djelotwor niju dopremu streljiva 1 crugog nterjala nuiénog. za odrzavar ne stalne. paljbe. Borbeni zade 1 oklopnilt postrojbt lsu vrseni izvan vidjivog dameta topnistva Slo Je w prakel znaeo dat ten” ow! u borbenim uyjedina 10, pain! gem za sao pl ati djelovanja, Cesto bivali zaro- bljeni od strane Nijemaca, jer su Ostali bea goriva, Meduiti, vara lubija" bila jeCarobna nije vero. vane u nepobjedivost doktrine 9 ‘vatreno) moci odezavala je fan: aiski izijao udobriom rans, kojom ce topavska alba unis vati neprjatelje, dak Francn- Sia vojska upeavljatl pajbors tz svojih neprobojnih ute, 7a tim krenutiwprotunaped i somiti ‘Maurice Gusine Gamelin vet pobljedenog protinika, Ova avogradansta spekulaci 0 je hom rata! Lao poet devel je Francusku do peopast Dea tome ajetshomn rat Wise ofencimo usmjerenim tn scicionh tesa pole wales je tigne de passage” u Belt kao Dpravdanje 2a pritjutak tt mo emizaeii voske pred. shutbe hom, defenaivnom ‘doktsinoat 1 prikjuéak debati © ratu pokrcta fa mmedunarodao) rari Pokus jevojne tlonne predvedil suod “ani 39 th godin general Nid imeWeygand iMaurie Gamalipte ppukovnik Charter de Gaulle, Wey find. ‘skusan éasnik piped once ge! eta2era matvala Foo hauPreommesyjetskor at, 1930 preuzeo je dizmost sofa Glaimog Rotem a sheece godine 7 jenio. mariale Petaina na. mio Sin gavmog inspekiors onu7anth Sage, Duznost Sofa Clarnog so fora dodjajea fe ada generals Gametinu, pripodnik pesastva ‘vem pomocnlas marsala Jt fea. Pole Weygandova umirov Ijenja 1935, Gamelin je pretizeo abje najuise funkcijeu voc teh ‘sto do irhijanja Drugoga syjet Skograta, Vieygand je 1990 inicino progam modernizacie voiske, ukiMicuja i mchanizaciju sedam of 20 ak ‘ivnlh mimmodopskih divizija. Bok tra eta ie jo Weyand feu jr 1930, pokrenua pr vojau vezbu na razini korpusa od kraja Prvoga Svjeskog rata, Ta vjedba oznaee vaprviptekticnipomakfrencuske Vole miss ustedovocenost ne metode rovowskog ratovanja pre ‘na feSevanja problema waved! s atom pokreta. Medutim, biaje to tek potetak te su ocjene posjedt cca ove promjene razligito prot ‘muagens od strane vojnih podaal ea stranih zemlja u Francusko} ‘Sveti su konstatirali da Je. Ne Gina francuske apreme rasta Jat nezgrapna, pjetadke posto} be str spore u pokret i mianeyra proreeuni viseg mpaviednistvasu vise pedannt ofensivna roe vojske opéenito je nedovolna,." ‘dak Je englesk! i2jesta) bo ri: go pozitivnill naglasivi po beiane metode kretanj rier atenkeva, kojesu dosada bile alavnom neczbiine No prvi i najtediKorak je mapeav ljor'te su ambicioznt zagovornict rata poleeta medi francuskim ea shlcima napokon nog isprobati ‘vole ideje, Francuska je u ranim 30-im godinama bila popriste Skusavinja.sivremenih tebnié koh i taktickin noviteta, Uspjeh kojijepestigapokusname rana Konjanieka brigada na veabi tu Mallya 1852. obrabrila je Wey ganda da ustanov laku Konjanie Er divi koja fe bila vedi dj Jom motorizrana, ali eJo8 wie posjedovala dije Konjanighe bri ‘gc. Divicia je fo8 unk te 5.600 Kouja, sto se cesko ulapalo ‘medu okiopljena vacila, Na cet ‘od petkonfarichih diviljau Fran ‘eusko} vojscl bila je primijenie haova promjens, atrst Zadrlaie ‘ovaku strukira do poceika rate 1939, gine, Tamed 1935. 11938, Nijemel su spostavill Panzer divi, ali so tehinick bil sabije opremelje= nod Savezntia. Franewa su, pa Injerice, mali velik bro} tenkewe koji su bill superior njersaékim =panzerima®-u tatu aimed vii sila 1040, godine, Ur od Dbrenje:tadasnjeg minista rata, dowarde Dalactor, 1923. prob: no je mehanizrana 4 konjanicia divi. Usvibnju 1833, ona dob nazi Division Legere Mec nique" (DLM), u prijevedu taka__ www. BosnaUnited.net as mmebaniiana divaija", ad pro.“ Sinea ite godine wspostavena, Je ko stana postojba u Francu- ‘hj vojsct Do 1899. postal su {HIDLMt a, nnova je uloga pre ima amis how zag nia trebala Bi sjedees: DLM je tehao biti prethacinka kopne- fh arma koe | ada bi Magy notova crt bila probiena i za0- bidena kai Akon So spe ‘taj najva?niji zadatak, razcvojiti So kako bt zauzal polozaye s kaj, bi mogli biti upotrebljen kao po- srotn bunker seskupisueklo Pin, ako se pobazallznako- pucanja nepriaelskog boat 2a soje wee bile je 10 ale ae travnotedend 38 jena osu rodova ope Moto i sere a {iia olf od prath Panzer ata ‘boljaod mnogih kasnije osnova. ‘lh fanciskin' britansidh oko.) LEGENDA nih jedinica. DLM se sastojao od Levidniéke pukomije od 40 oKlo- J grasisiis slabo utvrcenje Blea automebils | de saraje {Orredhi soko ia Gi motoriarane pjeseeke bo jako urvidonie ‘ne, od kaj je svaka tmala po 20 lash adh venkova: mehan rane topnigke pukevnijeopkapa. 35{ Hotchkiss 35. U svibnju 1940, razvojnim praveem. Orvorena je medu Easnika profesionalne i ne- ‘my tansporinog voda { vkinie- ek od ovth tenkova Jos su uvis nova debata lamedu vojske /poll: profesionalne vojske. Medutim, Gihztakoplova jek bill nadmocni naspram veti- ara ukojo|seistaknuopukovnik de Gaulle je tada zaobitao vojne Usprkosodredenomodusevinju. ue njematkli ali poipune krive Charles deGaulle Onjezahiljeva aucortete te se obratlo desnitar- ‘usvezi smebanizacijom, uvojsei upotijebljent, dda mehanizirane trape bud sa- kom politigaru Poul Reynaudu. | je ostala podjla moblinih snaga Hillerow odbacivanje Lokam- mostalanipoipuno profesionalin Reynaud je na dr2avne:poliicko) | ‘ia pjeSak i Konjanicki tip. Svakiskog ugovora i milltarizacija Po- rodvojske.amjegovinaporiusyeci raziniagitino zaptotesionalizac- | Sans lean ak oak emery sedicnM oneal [imesiem iyo Zanje prema seojim potrebama —Francuskoji rent. Nadoveza yee 22 Sevajuéi da ...tehinoSk rezvitak Kako rezultad manevara u Mail se gradnja uvrdenja na Magino- povetu Weygandovu shemu mo- zahijeva_speciaizacju-unutar TiS? rietpemelieptnat tela ean ulees ee feueacge te Gaile sccakays maior Sokazo potrebi ziuvodenjemsa- ne, sradstva su preusmjarena na za powéanje mehaniziranih mo- NaZalost mostalnih tenkowskih. formaci- modemnizadju kopnene vojske. bilo postofbiukl|utujudinjihoy Reynauda grotumaten je kao p Ja, usposava samostalnih teskih U tom odiutujugem razdobijii stalnf mimedepak ustro)Jabuku Hiéxo agrosivan u vojnlm, a pose lopnih divizifa nije dolazla u svprijainjinaporiu sveris ofea- kao samostalnl ted vojske sofen- _bice politikim krugovima. Njhov bait Toki Char B tonkoxi kojih zivnim ratovanjem treball su bid zivnim zadacima. Usto, on je 2a. nepomilivstax daistodobname- je 1556. .sludbi bilo samo 15 pri-oblikovani u skladu s odabranim hijevaoLswvim profesionalnika- hanizacijai profesionalzacija e- ‘njerakal, rods Somua 251 aki arkoji cesastavjab tepastrojbe. baju biti ashovice modernizacije Renault 451 Hotchkiss 35 pripada- Prema njegov) zamisl trebalo je vojske dadamno je umemirio ve liso, usklada sa vojim borbenim ‘uspostavtl sest.mehsnizimamh standardno nepoveriive parla- snagajkama, pjesatkomn ii Konje- Dpjesahih divirja,laku izvidnitku — mentarne polittare w rasplams- nigkom tipa mobile trupa. Tek Aiveyutpricuvakpjabisesastoja- lo} debatio uvodenj ,agresivain” Kada Je, edajueS na rarvo| sit Japa jorineokopmebrigade. bri- oblopnih shaga De Gaulle je, p= ‘je u Njomaeko), Gamelin kao fade tetkog topmisva zrakoplov- tadoksallno, odmogao voc! u Gr | Nijemt su stvorl Panzer dlvl- neizvidnitheskupine. Ovedivizje melinovo} borbi s parlamentom Rem beciere vices raspolagale bi ikijucivo voalima —okouvodenjatenkovskih divi, je kojegslijedi proto) u dubi- § gusjenicama, a brojéani sastay —Usptks kontroverze oko profesi- amberiog sustava.. Mi tre Janosto bi 100.000 profesionalnih onalizacijevojsko, do posetkarata Tramo lat eric od Panzer d- inka. Kada bismo prenijli de ustrojeno je Sestoklopnih divizija, vale" okupljenajenovs pokusna Gaulleowu zamisao umetafori¢ke a de Gaulleeva 4, DUR de Recor” postrojba Koja je treba uturit smagenjeo Sins imagu,stitbi bila ve bila u fivl usiroja. Uz te po Foliku\aznost ubuduénosti treba Maginotovacriaineprofesionalna stro, 10. sibnja 1940. pripray pridat! semowcalnim enews yojska, amatbibile prfesionalne nojebilojossedam menoriziranih jedinicama. Eksperimenti st ‘mehanizirane postrobe, ppsecish diva | BEE. Nima na pokon zapoteliu prusinen 1934 Prijedlaal pukornika de Gaullea Supe stale je uvelike nernoxo- ‘Snastojanjem da se teSki Char-B fsprva su, odbijeni w Konzorva- rizlranonjematko pjosatvo pre Tenkow odvoje od pjetsstva t da Maxime Wiygand ma ivnom Glwnom stoderu, Jer bl, vortenosdeset Panzer divizia seuklope u -Divistons Cuirassee" astanieidecopisa Time’ roma misiieniiz tober, nitho- DCR, Zajedno s laksim Renault vo pritvacanje wzzokovalo jal Ka)a Pouijest oruzja Zeit CANI Razvoj artiljerije : u 19. stoljecu Amerithi i rat io voc ized Bh 11865, te Francusko- 670-1871. a pruski Tat Ine saz suut a | na TaZzvo| lopnisiva fo. vastocc! | vojskovode okijera Ti zagrabitiw créaenu rzmiea sve ok ih strah ad jaceg nepriatelia ne bi natjerao da kroz tehnologi [iu prookrent ratmu srecu 1 svoju korist, (Ogganiven prostor ovog lanka ne aguénostioa tran truko unuprijede zahwaljujudi paripisaliv prolome nestava na} file temo spomenull Amerikd fpadanal rat hoje vodio lame: Gir 1861, 11865, pine, aim | Francisko-prait rat koje vo Go od 1670. do 1871. godine. Ova Gravelika sukrba snafno su ute calana rao) topnstva cjelexala Kao kataliratoru promicanjy no- ‘ah ida al | posta tan tes thi poigon na Ker st ptivana cn roe gos pi Devetnaestostolece {oleae lak eft teroonia hen ‘inate pose a cha gla rantoble hoje deduse nis =~ ta jr tamdneobo ecice- ra:prvojerardobievrunea ai ‘Sojrerstoga laces pra eh datkig opnikie of fe jao pa pict da sedinestoljeea | tugotojenastupa nakon wvode- niauahjebenog eopnistes Fandobije gag topnisiea 7a- ‘ravo dni osobo panimifvo 2a Ora tara rile donijlo gotove ‘kava pobolkanjatehnolog! fe passe glavne promjene tica fe organtvacife [takuike opnists. Francuei su ovdje prednjadit spremnoséi udaljid se od tradici- jel iskusatt nove tltioke zamish, vvodeni geniinim generalom Na- ppoleonom (oj je t sam karijera Zapoteo kao topnieki tas) Topnidtvojesnastupom 19, stlje- a preusmjerene iz rome sana. imijenjene opsadnom ratovanu ‘mobuni rod, spreman br20 se pi Tagodsvatl promjenama na boii sie Kao sto sme trek promjene Si nastuple najprije w rane ko), a onda i u Yojskama drusth velidh ewopski sla. Topalsive Ge sade bit: usko povezano i ko- ondinizano = napadalin djelova njima pjesaekog stroja pa Ce pr fe bitke bi! fzbaceno u pest plan {Kako bi pripremnom palibor € stilo prolaz nacolazecem juris, a ‘onda ée tjekom bitke pratii pe Sasivo pri comu ée mobilnost bit ‘od majece vabnost Na ovako intenzivnu upotrebu to pistva (netipienu za svoje vlle- me) Nepoleona je natjeralo sal no onan oa jin, bic aj abo eli gu 1a postrofbe morao popuniavat sve mladien | nekataien vo lin, S dnige strane, poonavul nego! nadlonost topniss kao tod kojem fe 2apoteo vojn Eanjer, ako Je pretposai a bilonako poseguo za topovima Thaubiearia ne Bl sebloxgutao preinot nicetive na sts Topmiswo gah cer cosagnalo ve) shunac da nedine 9 to een no njemvt se nedostae ase ioe gees Seed pro fk igs) Kao cng ta Eines gaa eee fa atatian, to im je smanjalo efektivnl domet na'maksimalnih ‘ooo mets, it vnjemeutns rutanje su avedene prve puske csiebijenih ier i Jo domer imnosio £00200 meta ps suse time puke goto tjecnacle 5 topenkma Ssvim fefaso data kot npetima ne moje eka sno kor ropnisvo, er bt kom pleme posode bile unistene pie ‘ogo 8to ostvare atajan utinak nna bofiSt. Zbog. malog, dome ‘nije dalaeila u obzir nt solucija dda se topnisive pov unary Jer bi onda neprijateiske snage Inasle ir zone elektivnog damets UW neso manoj meri ah ce, ovo se nalprie odnosilo na to- ppove i njihove Srapnelne granate Koje su morale bit spalivane pet males potetnim elevaciiama, jer Uuprivo o tome oxiska nihova prvi veet sukobi Sjekam buraih revolucija TBAB. ¢ 1849, godine. Inzenjerima je po stavjen zadatakhitno pronatina: in kako povecati dome topais- 1a bez poecavanja mase onuda, a odgavors koji suse val (10 ‘senjh gotovo ktodabn, pretest svaki svoje neovisno ira? vaniel ‘bo je da treba prijeci sa stercnih projekila na one tuzencg pro: fila, Pored toga su stion npr niall da weba promijenitltehno: logit trade cow racstabitone projektila. Glatke cljev vie nisu bile dovoljno dobre.Vainostijebova topovima Prije nego sto nestavimo s Clan kom, nakratko Gemo se zat ith! pojsenit vasnost aljebova topnicko} cei Ualijebljene ele vinastale eu zapravo kao odgovor na sasvim drugh Infanjetek a 204, a tii Korjoni sea daloko w porijest | kojise svod na plane ‘ako postic danas topoyi gaaja dalje{ precizife od procivnigish a da sa siguine udalenosti za gospodarimo bojistem me laa Erik svoju vo)ske i loglean odguvor bio bi da so poweéa Haruino punjenje, lime Fase pocetna breine projektila 1 onda Keo pesjedia krajnjt do- met, Medutim, vile be20 oe su topnic’ da fak | ekstremna po: ‘yeéanfa barutnog punienja ne re _zultcaju2eljenim rascom dometa {ali zato taste opasnost da se top rasprane od preveliih fskova tt Siew [akon st sie feist, projek tl nallazi na struju 7vaka koja ma pris otpor usporava gt kre Ges putanje (owe Cak movemo ¥anemerit' horizontal ii) vet Kalni vetar). Otpor zrakarasie's Kvadratom brzine. 2 ovsi jo3 10 Kalibu, gustocl sraka Fonomesto pow tepa Seri, C73 Vj of shed «Rov strane dr kijué za pada pal para koje fuskee obika pro fala Hie disenja w dette rei Gemo tek da seo! projet (kage) genera oseinn set por a aod propetta tawwenog prof la. sesve vite ogeca kakorasta pocetne brome projekita Stops hajpitodi natin da se poneea ciektwnl damet napustanje sto Hemogkoncepta projekt bl eu kugle (da se napokon pride na aeracinarningh projet No see pra ipiivenia pokazala AN Eako' aay propel fa. ten enc odstupanja od Zlienog se godan: Pr i Fake lsimetenom srujanj rake oko Djega projekt ce se pros, zeke eve ie, ve dok ene! pede na to zadnjirn ke jeralt io kojim crugim ejeom, U akin avetina Tesipanje po dafinipraveuraso e preko sh UUpravo_da bi se otkionila ope ssiostod tumbenj projekt, od- miosno da se postigne sabiizack Jarra, uvede se duginom Cue Gjevi Bjebovt | pois. Pola Ge Trejo se v mebann kabul 1 vod prtenprojelala na a} mu notin nametu velka brain Tolucje okt uaduzne ol Time se Dosti ts toskopskt chek od hosno projet se potinje pona atl kao troskop a thoskop fe ‘elo koje se prt dovelinn velit} brn rotate ple sani lama nastojtzadreat poest po Jota) wnduzne ost a pros Pastian primer ovoR fenome nae eblcan zk ope nove) Koji se ole igrart doce: kad ga se rau, iowa popoxl, ipa osajeusprovan ako en we nascol prevrnud na uo. Tek: kad mu bina rotacije padne is pod bitiene tocke, 2vrk ex pasts = bas kao 3to bi se | toporski pro: Jeltil poteo prevraai ako bi rau bizina roracje tijekom feta pala ispod kritine graniee. Zbog toga ‘© projeklu namete izrazito ve Tika urdu rotacia, koja so mi himalno mijenja jekom chavo letaod usta cjevi do cil, Unndenjem projektia iduzenog profila postignut je veéi domet uz Iss kolieina baratnog. punjenfa ok je Zlijebljenjem cijevi (odno- Sno 2iroskopskim efektom) pove. Gana stabilnost projetila | 2a red veliéine povecana preciznost po dain po pravew v odnoeu na kugl inmmene saith ex! do had je ba} bucuacnoet ce pipe: a topeire nego pot iil a vo, moa naga Se topmite atkh cjevt nate predat iko. Gnetoe edentnim Prcdhostina uiljebhenth ce ‘irae verte muse st sche bole, preensveno vezane uz Komplicsnu ivedbu.zatrarasa ii rekaletne ojo Zhog to 30 mnog isnt top | dalle Deere dokarano” lato. 1 Mada bi so ropon lain ce i ante dare op arena lima, da netoiko vel sukoba tidregd polo 1a eno nie okazale apiovu inferiomost Enea na wajbleno tpmiste. Prutod uit sukobe bio je AmeriCki pradanskl ra Topnistvo Ameriékoga gradanskog rata Amecidhi gradanski rat Gesto se spominje 30 proi modern rat obzirom na broj nowh tehno Togia koje Su skusavane § ‘se iit manje uspjeha tiekom njego~ va trajanja fajao Je od 1851. do 1865,,.4 povod je bila odluka 11 juanjackih roboviasnicksh dreavaSe eee ee eee Pe ee ee ju Konfederatime Dréave Ameri- van zbog pouzdanosti, sigumosti —niékoj nadmoci sjevernjaka: dok halla koji su jednostavno rastrga- Ae trontederacjiy.Sdrugestane lubojorunoe, ovobit) na mali jeura vokka Unio ula s?300 Mnapadato, bpafujucl 100-cnfak Sefiriead es menlh Sie tana Crgecbe ecdent founda Chaltte onala tlle) gute po tala Uleanal te ee Cetuemenn omens i ge! aaa eeees Seektey > Giretuop eu a kan finde a, acy oaks etessegee Shy tem cemtn ied thao) mace een te Tian ua godine maorano inca we WSS) ellherss Yojel eas ours bs past Sead janpol mtn ore Hee care Mukai Sas. sepeicoudescepe uafegl Pensa tebe oe onic rapa ieanrmsietsinde pact nod cri ‘od toh Ge. oplivane Lugo tounah sui ba13000 abana. tau ui seperaned engi ieee ase iets fe ee eee arg chet) Ru cioeruisoees ie cee Salta e pecialy at un caeanmistitunal fa: omuloliy mime weber od dares peer koprensle- nin Hit bed Gorton oa ondje Same fa pier spo- cra ala 1 ump, an Kiana Jeusayne ta moge va ike Cadalyst | frenimbiatoje kins [etsanjuepultiuguwineS® bdr multe osama kf Yah Sd Hampron Rowdoe’ crac (gat tnmecrdaiine * Kenfdoba heron er oeuverpion nee ite deh eden pote Veo 1109 koma oi Bevodene elo Gada pb Unie Ko dang fee) tah oor pra promeglcedoiege jam'paaneds suas p acon: Epa ieee eats eo je nadmot bis zapuahuc: jr ila Severlec,dok Ge Konfede- nooo vriemehergskhjuia vojaka Konfedercie + 94200 ee ear team resae ep amrd sp ead acl wecerionieas teeeetice’ isl germs ecru hap fiewgeretcatolpaont oe Wasim \eaheane) gion uithetofestame eta peajaie nao 16200 | Raaamstopatdstingss tiki Gutaios ak eco|ed ceictepriemareupmibos: | 000 peal cnt rant Kedjatopontsoeaaonl Getyeoag ce vercalas ie sbetion’ Gamme posce: falta etl opty fe fos poviga ta Onin sie pods. Ehupaetin \2cobNNapo- noajene bombs pry ave {onde edge zacgp og Sioa oa a Mepaia eretectintee cic perma nin Segietnpeelienie toes srame, nsasaplenls protombepecohasestmgied dea plnseesatna ovtope- inlifeltopbopiaatnen Paleofacnie jad taba Sod vlan bite ‘iskudane nove tehnologije, stara ibar 76 mm) koji je dizajnirao —_kosti braniteljima nisu mogli mje- _sebi krije bezbro} malih ratova, Rrondeladeonuiecuupe: fein Gis Kote kplan raisr sagan opie Eeneko | ketidh pote len Of ot Eun britcle none criss protean ct Copeman guns Hanns promlacl oa pronh sat shay de set = ‘rutiima novoga smijelog dizajna. udaljenost ad 1.700 metara, Ovaj_ svakog tko se ne bi pravadobno sve nj zaklanja zavisnt tragita Isiasituaci vrjedilaje topmis- top pd Kowanog feljera poka- sklonio zaklon. juris 12.000 Iuznjeka preko oro: wu, aie Je usporedno Korifieno za0 se izuzetno lacalieim, s velo Tipican primmjer dogodio se 1852, mnoga praznog pola. Taj napad, tlatks topnisive Fono uPljehije- malo rabilieFenih pucanja cijevi _tijeknm ‘itke kod rijeke Stone. danas pornat kao Pickettow juris hh cijev {Sto e nace bila boljka topovaed —Tamo. su vojniel Konfederaci- prema general Kot ga je maradio, Najaastuplienii top glatke cj. ijevanog eliza. je probill redove Unije, a onda — —trebao je usijediti nakon snane Wiblo je francuski 12"funtas Ns-Nakon. Gott godine tc8kih bor- poneseni uspjchom — bez nared- topnicke pripreme konfoderaci poleon (Model 1857). Nazan po bi jwnjacka je vojska izgubilarat, he kremuli u Jur preko rijeke i skog topaiitva. Medutim, bog, faru Napolconu Ill, ovaj posiied- ponalyite zbog ogromne rzlike u 500-tinjak metara Siroke @stine. nckog ravioga, bitnica sastavlie bjt bronéant top Koji ce korlsi= prokzvodnim kapwcitetima,akoja Medutim, s druge strane Gekalo fia od ak 170 junjackih topo. Priprema polataja i rayporeivanje 10-intnih abulnth mereera (Mortar Model 1641au potpunosti je promasila r= dove Unije i tako zapravo postala Suboree rauno pred! elles! nept jaieljskih topova. Sjevernaéo je isto bilo pano prectenive pa je uslijedio najveei masakrGitavo (ge Gradarckog rate Sve do danas traja rasprave o tome kako je moguce da su top iKonfederacjctako tragitno po rjeit. Keo njhova svojevrsna Faknadna rehabilitacija 1 mag Gt razlog navode se tehnleki pro blemi s'upalia¢ime ugradenima Lranate neposredno prijebitke, Koji st se nevodno aktiveali dk ‘av selaindu prekasco. Ako je ro bila stn (a ikaw zakljuéak po: vedujo i naloei istrgo proved: ne odmah nakon bite) time BP 52 mogla objasnith Gnjentea da Su eksplozivne granate (namie njene da seaktiirajuneposredino Ispred | iznad nepulate jcino- siayno prelegele protivnigke re Gove 1 akcitale se 100 200 me (araiza cli U koristenta topnistv, brojnost ‘aruda ubojna snaga nis doval iit ako th ne prati adakatna pre zimost. Uostalom bak zhog pre ‘most poseban je strah anosio Lu tedove protivnika. vee spome faut Gnifenov ‘wlijeijem top, Xo je najbalie opis frusttirant | pjack topnik tijekom bitke za Aula enki imaja smrono- ‘no precizan 3-néni top. Na Kojo) ukljenostl do mille moe Pogoditi bilo koji osim ako je Show topah ustzsen th ako ge mine uspijemo pogodit pr Zavrse tio gorse mentee ile hapion bez sarlogs: veld sur jolels obj crane dob tad tak vcbati neprijatlse topnie Goga su ot bean postal seesnt Cesta je bila | praia medio no poe a opm iu Sana, cljem newcalizira- ja napmiatejocs teskog oruzja fosvarenja deminante loge ned bojstem. Zanimanio tpika po myn fe postal tnavio open, ‘osokito na ‘opavinna ark ov oj sia mal dorset Naravno dia mje bl lo ni ont tha ko su gledal ramos topnit ke ciev. premisjucl se hoce ly prema nylons poleyjtt sama ik strane stapneloe granate Srapnelne granate {poboljaneinadice Nostanak Srapnene granate opt sall sto u preslome paste Tadio se, zapravo, 0 poboisano) inves rani grate koje su sbi nosbe manto kugice, smo nose ra nepriatea Ziv alia blaUtomesi ada rata vide rie axpralac Jest onuzja tbr uate nave Parrotor topos bli su sloglasnt hog sve nepotzdanost i sklonost havartiame Terese a dint amend tle dott nog abt non maj oma or pet ta puta, ok onda oe ae as pea je began os Pontnik englstogs Kralersog Copnisiva Henny Saropn ue ek ociee gree poe tom siesta hofee se Share va been) dal cee, bacuo ram oten tare Bete caliente coon teenager ag: Reed aes aea Jeol deme onset pts {aporsto sanonaeak 100m ra Pr Sopmiso pruete bie foe gunsems esien oe fut kugiaa banom mass tr eons ft Genea je tte Cerna vemensi podem panes h ie cieon ae denon chon sh Dab kughce caste teen spre Sebe, Ouay ium, be Rare feniplancasvje viene. vee Fompetiocavven extn sags: alot pala atl da sake tis proce pa gansta bi Sale repute cameras 2akopat dose set protiem Prodoavie Opec i fanjegranarewsamoyce, ose ee Ria aay ae a ee Fenec Rage cobotes nase ie rn Sraktio je ond drt problem predstvio optsost at posad Beep ma ede Rape e189, pu Geepieeerecou pie areas bine ene ibaco psiens senior imijenje a nent eau i pense vedo ako tine senna opammontod nee Te caplet chest pore Pamspenie eb pecpae cat Sound's ses mate polo Tmaie Ligiee ace wo me ig podiuta, som Hero ele pega cf xcovolrfuc seen pedo Soe cptee plo ber igeskor Seskog opi: Botta teeny on TEE mcihcno dec nce fm djaraprasiojajeua gm tate ovale ehctodbaruog Dede Nompecnopirine Sui pobolanim upalagem, «ne ‘ioe gaa nen suo fc dave tarjontiaindl cal Polls e nov dain re isupna dcetiet tke 864 ganas distepnom deft So" ogeorenn ‘2 pote MeOE eS EE {do eksploxije bi obitno dolaiio ‘kod usta cijevt. Kako bi zadnit dio uglamom ostne netaknut to bi ‘omoguéio topnicima da potiste ‘siatkeeksplorije i nastave pucat 2 onoasio jeod cj osial, dutim, do tog tenutka topnistvo slat clei vee fe masoeno po- ‘anuto od novoga, uhijeblieno 3, atime je nestala | potreba za Sferienim projektilima (kuglarma) tumjesto kojh Ce se pojavit pro- jek ickizeniog profs nae Je sam Parrot za nestece ‘Tesakprijlaz na olzivie nokvalitemo stralivo, o ‘uijeijene eijevt Hlanjajudi hilo kaka odgovornost sasebe. Ovi su topor iz upotrebe powuéeni tek krajer 19. steljeca | na prsakjavnost akon se sksploaja prlicom e2bi na Gledano iz danaénje perspektive ostalja se ptanje ~ ako je gla fo wopnisivo bilo tolike inlerior- 10 ubiljebllenome, zak svet ske voiske nisu odmah presle na how | bol tehinolagijut Odgo- ‘ore treba trait a konzervativi= ru vojnih Krugexa | sumnyi¢avo- sii prema nexinama. alii det. Dolestina orugja koja su bez pra: ‘og testizanja biJe-bole vodena bid. Pajetzz na waljbljene ciel mije itaa ako s obeirom da ciew sada ‘ike nis bile glatke, bio je jas da 6° stari natin punjenja kroz usta cljevi postat! puno kom! ciraniji, Projekt Koji su na sebi frmall nove nisu se mogilucjeu ubacivat hilo kako, nego je we- ‘alo pratt weijanje alebova: da le, pritadno je bile usvojitl pot Puno novumetocu punjena kroz Srazaju tran ij. No su ‘onda jave dvojbe(sasvim opr ‘ane, osobico w rani fava zvojat) oko Kompliciranosti | si: {gurmost zarvarata zadnjeg dijela ‘jeri. Nadalje, postavjalo se pi- ‘anje— so napa st stadnama i tisudama starih topora glatkih Zanienliva fe 1 prea o modern Zacii engleskoga Kraljevshog (0 ppailitva, ocnosno 0 razvoju jed- ne obiteji topava kova fe prosia svoj put us Mnoge uspone i pa ‘dove (kao So valjl prt had se okusapreokrenuti naglayagke Uhodant sustavnakonzorvatlva fe dezave sijeta Sradinc 19. stoljeéa zapocen je az¥9j, a 1855, i proizvodinja ol ‘elf oruzja koja Ce kasnije postat ‘pomata kao .Armstrongov topo: ti Razvijend u radionict zur ‘ella 1 industries. Sir William Armstronga, ov1 su topov' ima stediinju eijey od kavanog tel Lubvrsceniogs vise vanfsdh slojev ako bise ejevi dala dostarna ve sto6a izbjeple deformecife. Godlinu dana prije Sie Armstrong je ponudio britanskom Mini Stvu fata na proba sve) rofun {atk ualijebljent tops punjeniem strage, s novim sustavom 2arva: raéa, Na zahtjev vojnih krugova djevit Mnogi od njh nisu ipalilt ‘Grmvana za naknadno ustebljen topove prema La Hite stem Na tibean je razvifena | veea verze ‘ijn proveksi pa ima ih smi- ‘eb imaLlinowe kojf wlaze u ied pai daju granat rotacijuoko va projekil od pet fun, prva is: sia sada o¢jednom baci u staro uedutneod —pidvanja donijela su Armstrongu eleva? dobre exjene s pogleda dameta | Unnjesto bacanja siarh/novi to: tocnosti jegovily topava., Lako- pova velite sie radije su se od- Gio preu upotrebu uilijeblienog od 1860, zapogela proizvodnja vant Armstrangoy sistem zatva huétale 26 ujebifeanje start topnisiva (ako jo uvijek punje- obiteji avakvih topova proizvo- racaprihvacen je 1858, da bi pre topova, koji bi se doduse i dalje nogasprijed) lata Roberta P Parrora (inate je ma oniginalnom fesenju razijent Dimnli kroz usta cjevs. Ovo pri- Vatrono kritenje proslo je Gak 1 iste godine 2a Gak polovinu ame- —daije topad rachietin namjena { Jelamo sfesenje nije bilo sasuim bole od otekivanja pa su francu- rickoga copni¢kog oruyja glatkih kallbara: od laganog sestfuntace Seino ine tetenu je pokazivalo ski topoxi bill u stanju ispalivati cijevi odredeno da bude naxnad- —(kalibra G4 mam) pa sve do te8kih ponckad dobre, a pondkad slabi- projekiie na daljine od ¢ak $000 no uiliebeno).Partotout topoul 40-funtaka (121 thm) # L10-funt jerezultate mietara s preciznoscu nepojmlji-proizvodil su se u raeicitim ka- Sa (180 mm). Kraljevska mornari Francuskicar Napoleon Ul. dsoje vor zalsiterieglatkog topnistvz. librima, od desetfuntasa (1,5 kg, ca prva je pribvalila topave | po. tuilijebiti ssoje -Napoleone, ra- Osim toga, uvodenjem izdufenog promjer cjewi 74 mm) pa sve do tela ih aktivno koristit nije spomienute 12 Runtaske to. profla umijesto kupli mogio se i divovskog. 300-funtasa (L40 kg, Medutim, kadse o¢eklvalo daiko. ppove dakazane u Amerigkome — ora siog kala ispalv [promjer evi 250 mm). Parrolay nena vojska prihwath nova or fradanskom ratu. Ovakonaknad- tovo dvostruko tee | razneije 20-funta® (86 kg, kalibar 93 mm) ja, doslo je do preakreta: pojedini Fo prepravien!topent Karst so projektile, uz minimalno poveca- najie? je top lakog topnikiva ko. vsekoporicienitant general po: posebno stejv izradeno pre- ne potrebnoga barutnog punje- ridten uatu: vet! topovi Koristeni —bunil su ye peotiy Armstrongovih fh akoranom La Hitte susta- na. Zato su brojevne aznake ur su kag opssdna oruzja i brodski topovn. Godine 1868 ustanouje ‘Wu: na samo} grinatiizvedeni sa. oruijazadrhane.alisada vigenese topovi Strelivo zanjih bilo je po- no je. stoga. povjorensteo za pro pposeoni Kinowt koj su omogue!- oma¢avani teFinu zma ui funta- seboo opremliena Wincxima koji cjenu ucinkavtost prjlaza 5% Fida cijer bude puniena sprijeda, ma, nego w Iilogramima — pa ée bi vodil projektil oz wPifeblje- —_pova koj se pune kioz usta eijevi ada purujuct proma tziazu iz ct ako uaijebjent Canon de 12 La nu ejex (rmuzzie-loading, ML) na topove jest projekt toeno prat Hjebove. Vite ispalivatprojektile wetine ako nepourdant i skloni havari- punjene kioz straénjl dio aie Sustev fe naavan prema general 11,5 dlograma ummjesto prjasnjh Jama, svafedno su th zhog torno- (bree loading, BL. Dacosadela Hien aprvijepata 4.1 kilogram, Stl nlske Gjene intensivna koti- Cini se da odluka nije bia laka primijenjen 1858. u Ital tjekom —Prijlazno rjeéenje .uzliebljenih stile obje strane u Americkome jer jo konatna proporuka donese Pruskovtranceskog rata. Vjeruje topovas punjenjem sprijeda" pri. gradanskom ratu, as obzitom dana tek duije godine kash, tou sedaje upravo taj tenuiakozna- —mijenjeno je U Americ, gdje je fu ojacavant na zadnjem dijelu komtracixtorn zakijueek Kako st