PUN 3 Vi PATON) i we a tna pria: Ivica Feta NNTB mu aE aie * = Liye ey WZ iol ta tiem.) ie 1943.-1945. i Od kapitulacije Italije do | povlacenja iz HrvatskeInpresum \VP-MAGAZINZA VOINU POVIJEST Fax +3851300679 Infosvonapowjest hr wwwcvojnapoviest vecerni.he GLAVNIUREDNIK ‘veimie Despot GRAFICKO OBLIKOVANJE Zagseb TISAK Radin Reproi Roto doo, Gospodarska 9, Sveta Nedelia vwwucadin he wepavat irektor sade Ustaska vojnica 1943.-45. (d kepitulacjeItalije do povlatenja iz Hrvatske i ke one) Daas AKTUALNO Poutcisirijske krize ... KNJIGE Hrvatski zrakoplovcina Istotnom bojitu .....30 RATNALUKA PULA 15, Utvrda Forno .. whe UU ene eae TS acl ey Hg i ae : ata oj iosebiner 60 VILLEFRANCHE (2) FORTIFIKACIJE ZADRA Uzroci, razlozii Podsektori obrane posljedice pobune ...16 "D"i,E" . 122 UOCIRATA NATO ZEMLJE7 PostrojbeJNAuZagrebu _Nizozemski Crveni 1990./199: 6 kopljanici VREMEPLOV POVIJEST NA FILMU Partizaniu Samoubilatki Kupresu ... izlogora Tilgesas segs pancakePvt ‘ednistvo VP-a doslov- ce je zatrpano poruka- ‘ma, pismima, komen- tarima, —_ pohvalama, ksitikama, prijediozima za nove teme, {nemoguce je sva ta pisma objavitl Alt evo nekih, Pobvale svim ljudima sto rade Vojnu povijest ina svemu asta me. Hobih predioziti da piseteo kambodanskom rezimu Crvenih mera koji su danas na vast te Lusporedia s Hrvatskom jer su ve- like slignost u pitanju (likwidac ja oporbe, intelektualaca, medi ska iolacia,radne akcie,stafet Kult lignosti, jedino su jugosla- venske TV kamere uspjele doci u zemiju itd). Smatram da bi do- brim tekstom o tome barem dio Jjudi progledao gdje tivimo. Eto, tolko zasad od mene, pozdrav iz Bjelovara Ik drugo: “Pozdrav! Dugo prath ‘ovaj magazin imoram priznati da ste trenutno najbolje struéne no: vine koje seu Hirvatsko} mogu ku pit” Zatim: “Student sam druge god ne diplomskog studljaflozofije 1 povijest!{ pratim Vas rad od po: etka, Samo tako nastavite.” Tk: "Kao va vjerni itatelj odusev. jen sam vasim magazinom, ako smijem dao bih Varn nekol ko sugestija. Predlozio bih da se Umjesecu u kojemu se obiljeza. va obljemica osnutka brigade (li ‘znatajnije vojne postrojbe) iz Do- ‘movinskog rata, tome broju po- sveti poseban prostor toj postro}- Di. stu stvar bih prediozio | za obljetnicu pojedine bitke (s na- slaskom na bitke iz Domovinskog rata). Znati, analiza cijele bitke s artom. Predlozio bih vam da wz svako tiskano izdanje VP-a po- nnudite na prodaju neki predmet {i podruéja miltarije. Primjeri- 7+) vaqacinza vojnupovijest/ istopad 2013. Oo Me ee VP objavljuje | radi samo ono sto vec godinama rade slicmi strucni magazini u demokratskom svijet ce, prigivak (patch) za uniformu nneke slavne vojne postrojbe, re pliku kape, vojnog voala Ii esto sligno. Mislim da bi replike be- ‘etki nasth brigada ili zdruga bile razgrabljene. 1 “Upravo éitam naletim nt {io “Powjest na filmu Moram vam reei da me odusevio ta) dio, ali me zanima postoji li ansa da Stvoriteslicnu rubriku koja bi se havila ratom w knjzevnosti, jer ima mnogo zanimljvis knjdev- th djla koja se bave rarom-~ ‘evo | ciatelja lz Slovenie:“Po- adrav! Magazin vam je prva liga Prvi put ga eitam. U Slovenj ga jo8 misam video zato €u se od- mah poste Nove godine narueit Tako ima jos niz poruka koje do- laze od vas citatelja, na e-mailove Viva i na Facebook stranica VP 2, puno hvala svima, nisam imao dinugog nadina neyo neke od nth ovdje objaviti umjesto mojeg ko entara, Vasl su komentar do- ‘oll. Dakako da ima i nezado- Yolnika, sve je to prinvativo, pa Je tako cijelu desnu stranica z2- tuzelo jedno pismo koje Je dos Jo kao reakcija na objevljen!rtni plakat u rujanskom broju maga 4ina. Kako je magazin otvoren za va misljenj,tako je | ovo pismo ebjauljeno, ako je njegov autor {anio niz pausalnih ocjena i obje dakojenemaja vee sacinjenica: ‘ma, ani sa zdravom pametl. No pismo najbolje govor! 0 autoru, 2 meni je kao glavnom uredni Jaa skreno Zao da ima toliko ud koji su zarobljent u nekim svojim ideoloskim, politékim okviima VP radi samo ono Sto rade sient ‘magazin! u demokratskom svje- fu godinama. Nek birado danas nema ali tu smo lidemo dale!fm Poitovani gospodine Zvonimtr Despot! Kako sam osnivaé internet ghupe SOCIJALNO, JASNO | HRA BRO ZIDOVSTVO - JEVREISTVO upocoren sam na poster asopisu kojem ste glavniurednik Kuplo sam Jucer uw wtorak, 23. rujna 2013. “Vojnu povijest” be: 30, izdanje Veeernjeg lista, Zagreb, da se informiram o emu Se zapravo radi, Nacista-ustasa zamahuje puskom prema tri tuplagena lka u dn postera, jedan od likova ima kapu s cre- ‘nom zuijezdom. Ispod pise: HRVAT JAVLIAITE SE U DRAG VOLIACKE SS POSTROJBE tnd Poster dodiljavam kao SRAMOTAN POSTER! Nema izraune veze nis jednim tekstom! To jest povijesni dokument, ali on seu éasopisina kao st0 je vas, u svakoj cviliiranoj zemji i rustvu objavijuje uz kriticki komentar. Nisam ga nigdje Sao! Cista bole rec, PRLJAVA USTASKO-NACISTIKA IKONO- (GRAPIIA! Poduzeo sam koliko sam mogao, al pstajem wmo- ran od ape, uvjeravanj, objesnjavanja..nitko od nadieznih te idovskim organtzacilama i zajednicama ne regira, er mi- sli, nano, dasu ont najzainteresiranijiza osudu ovog ured- nickog gafa. Ukolko stojt da imate oko 10 000 nakladu, znaci va nesuvisla neoustaska i neonacisticka poruka s posterom dolazi do najmanje 20 000 eitatelja! Zar zasta nse suijesni Sto dinite ovakvor ‘promid2bom stata i nact-fasizmal?? Zgroten sam vasom politi¢kom neosuijestenost zrazavam u ‘stoje ime OGORCENJE, OJADENOST I PROSVIED zhog objay- {lvanja spmenutog postera. On je namerno plasiran wu sredi- hnu Casopisa da se lakse moze od njega advojit | samostaino dalje distribuitrat! Zar mislite da je to dekorativan, pougan Dapir 2a nase stanove, Kuce, ikendice, ustanove, udruge, dr- Zamna tjela, novinske redakeje?? Imate vel sreéu da je dio Zidova Hrvatske asimiliran, neki Su “dvorski Zidout” (primjerice Jasa Bienenfeld) neki nespo- Sobni za dunostkoju obavliaju (npr. di: Ognjen Kraus) no, 0 emo mi nadam se, rijesiti med sobom. U drugim zerliama, ‘iviliiranimidemokratskim, adjese znaju evropske secevine Fidouske organtzacte | eajednice vistale bi do nebe. Ine samo one! Kau, nema koristi ad prosvjeda, proenstveno trebaj re dgirati Hrvatt | hroatska javnost, nadlezna pravosudna tije 1a, ukoliko ima w ovom nekriticki objavljenom posteru govo- 1a mranje elemenata kaznenog djela. Mislenja sam da ima oristi od prosvjeda, to su dune sankeionirat hrvatske insti- tucje,hrvaiska jaunost i svaki miroljubiv Covjek ima pravo ‘cjasnii seo vasem radu odnosno uljecaju na itatelje. iovim. posterom (u drugeClanke ne ulazim, iako se u ponekim nalaze revizionisticketeze), svjesno ili nesbjesno dacivate aveti pros lost Madi i nezapasleni Hroatske, nekrticki gradani‘lijepe nnaie”uSinit Ge toda nacistike, fasistice doktrine smatraj le {itimnim, i sasvim normalnim, w ime demokracie, nuditi po- Tatene idcologije kao rjeSenje za izlazak iz duboke soijalno: ekonomske krize u kojoj se Hroatska (alti dio svijet) nalazi te pet godinul Iz svega mozemo zakijucii da nam sijede jos NEPOVOLINI DOGADA jos veéa nezaposlenos, os veces romasanje, {jos jt i glasniji zov 2a vodom, za oni rjesenit- ‘ma koja upropastavaju druge narode alt | svo) viasti. Ova) poster nije icraz demokratiénast jednog duit, slobode ira Zavanja stavoua, pailjenja itd 10 je njthowazloupotreba! (Ciel vaséasopiukoliko nastavi neritcki objavijivati Clan Kei postere kao ovaj zadnji, doprinosi militarzaciji hreaskog ddrustea paid Save MOZETE MI OSPORITI OVO ILI ONO, ALL NE I POLITICKY INTUICHU! Tko moze na prostora jugosto ka Burope danas ponuaiti kualitema rjesenja za ilazak iz kri- 22, zasliduje najtiasuetska prisnanja Intutctja mt govori da tpoznavanje mladih, Kot su Yerojano vedi dio vaitheiaelia Strstama orusja,sa‘slaunimnbitkama’; sla vojskovodama, velikim stratecimavatova, rani pricamastranaca u Domouin ‘kom rau td vodi ka podgjenjvanju drugih znanja spoznaia. Do povecane naklade ne dolaz se objavjivanjem krajnje probe ‘matin postera, nego kvalteinim elancima, pa itz von pour- [stall plsanjem o pogubnostiKoristenja ora, srahovitin ppaunjama jut koje rout imaju za posjedcu. Jeaino saim siguran, ta resenje koja vi nudite,izravmo it ne- deraumo, isu resenjaukorist tx. malog i mirljubive éovjeka i ecine Hroata.Siguran sam da objavom ovakvog islénih po- Sera nanosite neizmjern Stet Hrvatso) 1 hreatskom narod, revoir ant rms nfo paso le ww Evropl tmedunaredn) zajednict. Osim toga. apelira sam, besa pas cod x0 gina carjemejedaign rie ticih tema i posvetin se nekim drugim temama, Snaet use osobmo, ali brinem,iskreno brinem, so ce bits mladima od ‘mene ito ce biti sovom liepom zemijom. Nije ro stvar Zidove- daniifasisia w Hroatsko}, nas, vo malo preosalih hrvatski 2 ‘ova lrael ce izvuct 8 fl vojna transportera, ali pitam vas ko ‘launog wrednikat"Vojne potest" karo de Hreatska kamo ie Iecina medija koja podilazenju neoustastiu imeonactzm vidi natin sjecanjatisuéatisuéa kuna topstanak u mediskom pro Stora. Zar uistinu profit, i samo profit odreduju danasnieg co- tjeka? Zar nije apsurdno da dok drugiéasopisttnovine ukilaju Sel jedva prozinijavaju Vi piste u Uvodniku: “Vferoval ine, vo nas ves jubilarnim 30. brojem medu vama. VP Je sve odra Sli stati vjerujem t sve keatiternj, alt ciatelia je sue vie. Otome govoritéinfenica da su posiednji brojevi magazina pro dani u vse od 10 000 primjeraka’ Mote lise jedan magazin po- Invaltwakvor respektabiinom etalaékom pubtikom tsalnim rastomi™ Posto sam Var ova) prosvjed. Vara urednistn Vojnepoviest, ‘avi ete, nadam se, kao odgovoran i ozbiljan 2urmalistocljenitt Kako dale sCasopizom. iu adi dace poltcko vodstvo Hrvatske iinadlesne instucije na¢i dugoroéna resenja za krizu iz koje ne felasima, Medutio, dost lite mi da vam jo kaze i nnapitem da ovakav poster Kopi ste nekritiohi objaval ment izaziva traumatic ina seéanja na stradanja Zidova w Holokaustu, kao t ina sve nevine five svi ra tava, | IZAZIVA NESANICE! Mazda sam samo ne popravijii pacifist, ‘ne Znam.-? Ne oeekujem od fgovor oéekujem samo da Ubuduée ne objavljujete poster sadrazaja kof eae. tazebnjutnesanicu! Us dobre zelje, Ljubo R. Weiss, publicise Magazin vojnu povijest / lst Pisma Citatelj: we ~*~ a angtemrertr an net rn 66 Sirijska je opozicija bitno fragmentirana is razlicitim konaénim ciljevima. Jedini im je zajedniéki cilj rudenje Assada, “Ti sienna SRR est Poucci sirijske krize: p strateski racionalni op Od iaretene ameritke prijetnje vojnom intervencijom prot si og rezima prosio je vise od mjesec dana, ZaSto do intervencije nije doslo’ aktualno}_siriskoj situacii na sceni je viedimencionala sukob. Radi Il se 0 Jovavom gradan skom rat, nizu ra ‘ova isektaskom nasiju unutarnje gallipako ,ratovima unutarratova’ ‘ha turbulentnom bliskoistoenom podrugju kojega sijska situacja €inijosnestabnjim iu pogledubu- dduceg razvoja u stateskom smisiu tesko Kontroiranom? Sve je poce: lo sredinom ozujka 2011. godine. Antitezimski grafit na zc Skole w mjestu Dara’ na jugozapad Sirje ddovelisa do uhicenja njhovth auto- ra: malodobne djece. Lokal vast ‘dbl su zahtjeve za njhavo pusta- je, Ste lzazva revolt gradanstva i'w nizu gradova dovelo do masov- ‘nog narodnog bunta prov rezima Bashara Hafeza al-Assada. Siriski je diktator na prosyjede odgovorio dréanom represijom. Protivnici rezima uz pomoe niza inozemn Subjekata postupno su se politi ‘ojo organiiral. Sina je sliznula "ukruav sukob. Njegova je sada 1a cifena, prema procjenama UN: a, 100.000 ubijenihioko5, 5 milijuma raseljenil | ibjegih osoba. Sinja je fisfunkcionalna, krhka ill propala dezava, u pat-poviii tzmedu vad fll antiezimskih snaga, Dogadajt kojisuuTunisu zapoteliulistopadu 2010. Jasmin revluctja), u ejem je sedists nezadovolstvo bog, ma- sone nezaposienost,siromastva, represie i neobudane dréavne korupeie, te su bili uvod u rusenje nizadliktatorskih we2ima na Bliskorn {stola (Tunis, Egpat Libja een), euforiéno su nazvani -Arapsko pro: jee. No, srjska Je riza js jedan LUnizu dokaza da je sve vise ree o muro) arapsko} seni" Koj, ba jem kada su u pitanja potencjani utine sirjskekrize na bliskoistoenu buduénost, moze biti jos emurnija ZaSto administracifa Baracka Obs. me nije odlutnije intervenirala? Tek je masovna humanitarna tragedija. izazvana napadom kemijskim orui- jem21-kolovoza nagnala Obarmuna lum akeiju: rezimu je zap Jetio vojnom intervencijom, rack, Scenarijopet je bio na sceni. Ame: ricka je administacija dgovornast zanapad pripisalasiskimvlastima ‘matno ranije negoli su inspektori UNca zavrsl istragu. Medunard no javnosti uverjvi dokazi isa prudent, Droge opaije u zapadnima Keugovina nisi nl rezmatrane, primjerice 0 odgovomosti opaz ‘je za kemiski dar ill naprosto 0 ‘odgovornost .treee strane" koja je izvrila taj akt prpisavai ga nekom ddnugom kako bi opravdala kasnij Mlastiteakcile. Uostalom, Clnik s riske Kurdske demolratske une Saleh Muslim kazao je daje emis napad .smjestanje" Assad, dok sa Rusifsticalikakoimsju obayjestaine podatke koji odgovornost za napad pripisuju opozciskim agama. Ameri¢ka administracija poodavno ima tazradene planove za fusenje Assada. Amerikanch su zasigummo nautill ekeju ostavljajuel na vast Saddama Husseina nakon "Pusti) ske oluje".Takvi planovi razradeni su najkasnijenakon udera Al Qa'ide ha SAD. Od izre¢ene americke pri Jetnje vojnom intervencijom pros. lo je vide od mjesee dana. Zasto do intervendie nije dso? Odgovor na to pitanje vo je slogen, Na global no} razini snazni oponenti vojno} intervencit su Rusijai Kina. Akeija bez odobrenja Vijeeasigurnost jest protuprayna. Trazenje obraxlozenja rozhumanitaen intervencionizas prema kojem suverenitetnijesamo pravo vet lodgovornostdrdavezbog ga se odgovornost za masovma kr Senjaljudskih pravapripsuedrzavi te omoguéuje intervencija ytrece strane” radi zaitive udskin prava politi’ 1 pravna je dvojbend, ba em u sirjskom slueaju kada ne po: Stojencoborivi dokacs o odgovorno: sti za kemijsk napad, SAD za vojnu IntervencijunemanipotporaNATO saveznika, 1 10 onog najvaznijeg, Britanije, Poiticka i civilna jamnost ‘unizu zapadnih déava ,umoma je od amerigkih ratovanja. Jano Ianijenje nit u Ameriel nije naklo ‘jeno rat, Syjestan realnesituacie, merit je predsjednik legitimitet {ipodrsku’ za vojnu akciju potrazio uu Kongresu u kojemas bitna veéinu, Jmaju njemu nenaklonjenirepubli- anci, U meduvremenu ruska di plomatskaineijativa dovelaje Ame- ‘ikance za pregovaracki tol. Njzin. je cll stjanje srjskog oruzja za ‘masovno unigtenje pod meduna- odin kontrou, njegoro unistenje tepristupanje Sisje Konvenciioke ‘mijskom oruj U ‘usporedbi vanjskopoliickim @jelovanjima rani ameriékih ‘administra, opravdano se upi: {ati postoje Ii dublj razlozi zasto Obama nije poduzeo jednostranu vojnu intervenciju? U neodiuenosti americkogpredsjednika moguée je prepaznatl i elementestrateskog racionalizma. Interveneja u Si predstavjala bi ameri€i vol su fob sa cewrtom mustimanskom ddvéavom. Niprva tr ata nisu dont jelaljene ishode nti im se nazire ra. Dodamo, w sterorsticko| er protuamerikanizam bi opetavano porastao i generirao akelje odmaz: ide prema americkim ciljevima. 1 konaéno, intervencija bi mogla do- datnozapalidslopenu biskoistoenu Situaciu Amerikancima zasigurno nije preveliki problem srusi kta tora. A Sto nakon njega? Siniska Je ‘oporiija bitno fragmentirana sr aligim konaénim eijevima, edini im je zajednieki cj rusenje Assada. | Poll predstaynik srshog naro- da je Sijska nacionalna Koala, svorena Dohiu Kataruustudeno- me 2012. godine, u kojoj daminan. ‘nu ulogu imaju Ganovt sunitskog Muslimanskog bratstva. Ameria okusa usmjerent na ujedinjenje oalicie 1 stvaranje politickog lide. ‘a oliéenog u osobi naturaliziranog Amerikanca kurdskog_ podrijtia CGhassana Hittoa pokazalisuseneu-ycetak kraja unipolarnosti ili rez americkog predsjednika ‘SAD za vojmu intervencijuu Siri nema ni potporu NATO savezntka, {to onog najuaznijeg, Britanije(AbacalPtxsel) spjesnima, On je duznost predsjed nlka privremene sire viade na ‘ojugaje izabralaKoalicja obavijao ‘odorujkado srpnja2013.godine.Si- ‘ska nacionalna koala aktimno: stikoordiniras vojaimailom Si). skom slobodnom vojskom - koa je Jao krovna organizacija mjefavina prebjega iz. Assadove vojse, nao- ruzanih cvilaislamistihh mlita- pata, pa i onih pobornka dada, NajuecajijagrupeciiaeJabhatal- NusrallAhlal Sham (Support Front for the Peoples of Greater Syria) ¢i Jecelnik Abu Mohammad al Golan [Bkazao privrdenostidera Al Qaide ‘Ayman Mohammedu Rabiew_al- Zawahriju. Zapadi su saveznici tu igrupacij krajem 2012. stavl nal stu teroristichih organizacja. Dake, sunitskaradikalna reislarizacia Sirje Gini se realnom alternativorn Assadovu.rezimu. Koji éine sits alavi. Na put ostvarenja tog ca, ‘Slamist se nege libit nt ontzanth sukoba sa svojim dosadasnjim partnerima: ffakcjama_Slobodne Sinjske vojske. Posjednji sukobi i medusobne borbe za gradove Aza. TA Bab u sjevernoj pokrajini Alep- po to uvjelivo naznacuju. To zasi- {gumo tera Amerikance na oprez ‘ogledu pruzanja podrske opozicit Irugenju Assadovogrezima,ameri og saveznika la “Pustinjske alu”. Ameritka Intervencija utjecala bi i nna ukupnuregionalnu situaciju. Sve jevvige dokaza dase sirskisukob ne mode inuzet iz ih bliskoistognth Sukoba. Analtéar su suglasni da su arapske drfave danas mazda medu- sobno udaljenije nego ikada rani. Njhow suprotstavjen interes ic jew otituju seu sitiskoj kez: one su istowremeno i dio siiskog suko- bai subjektnjegowogrjesavana, So ‘udjska Arabia, Kuvajt Kata, Jordan ‘Turska pruzaju podrsku sirisko} ‘padi § druge strane stoi jo} s its linja na elaciilran-rak (se- ‘mokratskiizabranom veeinskom s itskomvadom)-Libanoniposebno rmltantniHezbolahkojipodréavaju Assada. Uostalom,staalsta prema eojima je razioge za transformact ‘geopolitickoj borbi za biskoistoénu. ddominaciit na relacii S. Arabi: Tran ne mogu se zanemarid. Do te Dorbe jest izvozseltaskognasija u Sinju. Tome svakako treba dodati | potencijalno ponayno otvaranje 2a zmmnoge neugodnog pitanja kurdske ddrgavnost, Tuska Kao amerit sa vernikrna tozasigumo ne gleda bla sgonakiono. Kurdsko je pitanj trana varjabla. moguée destabilizacie i preslagivanja geopolidikh bisko- {stoénih odnosa. Nije li indikatino dae u odujku 2013, prigodom pro: slave kurdske Nove godine Celnik Kurdske radnikestranke Abdullah Ocalan pozvao svoj siedbenike da nnapusteTursku te unilateralno pro- glsioprekid vatre? Aj jeo teror Sicko} organizaci it Je cj svara: nije neovisne kurdske drzave i koju turske vast od sredine 1980-hnisu spel slomit. Prema procjename, ‘ok 1.500 anova uputilo se u Sic Kako bi pruil podrsku Sirsko lo bodnojvojsct. nave, Abdullah Oca Jan je 1999, osuden na dozivotnu, kKaznu zatvora, a posetkom 1990-th Ziviojeuegzilu usinjskom glavnom fgaduDamasku Prethodno je Assad Kao odgovor na tursko podrzavanje sinjske opocicije u suradajt sa Ce ym Kurdske demokratske unile Magazin za vojnu povijest / listopad 2¢ Salehom Mustimom omoguéio Kur. dima gotovo autonomnu rij na severu SirileStojeTurskojnepoze- ‘no susedstvo. I konalino,americka ‘ojna intervenclja Siri moze po- ‘aknuti iransko-arapsku odmazda prema zraelu. ‘Amerigka Je administracifa tteka ko syjesta sloZenostblskoisioéne situacije. Konaéna.odluka Barac ka Obame o uporabi vojnih snaga UW skjskojkrielzasigumo se mora promatrat | u okviru stratesko-ra- Gonalnog. promiljanja americkog predsjednika, Obama zasigumno nije iskjudio scenarij prema koje smu bi ameritka vojna intervenc 1U Siri mogla ,zapalit” lis: isto Rusenje Assada na neki drug natin bitno Je prvathivije. Uz strateia, racionalnost, Obamina neodiut ost da pokrene vojnu intervencju {ma jo§ jednu dimenziu. Snaan risk iskorak na medunarodnt sce nu jadlutno protiljenje vojng in tervencji Amerikance nisu ostavil, ravnodusnima, Mo2da eo najira: ij. primer posthladnoratovskog ddovodenja u pitanje medunarod: ‘nog unipolamog poretka. Makar je unipolarnostdijelom i stavjena pred izazon, tone skjuewjeamen ar unilateral vojou aketjuu Siri pouzorunaakeije prethodne admi- nisiracie Georgea Busha. pak, dogodila se ine, vojna akcija negerijest sinjsaukriza koja se pre laf avan sikh granica Sirjska Jizu nece rijesti nid ostanak nt ruSenje rezima Bashara al Assada. ‘Kakva je onda perspeltiva Sinje 1 sinjskog narod Sirjskom narodu, {ej se hrabro suprotstavio nespor nim autokratima t teénji za sara ‘jem novog, pravednijeg arapskog poreta,.proljece"eldallejednako ‘udaljeno,ranije zhog borbe protiv dlktatorskih rezima, a danas zbog ckskluzivnih frakeija, i islamisi Ich, koje djelujuruz podrsku moenih patrona hladnih geopolitiekh kal Kulacija regionaln jsvjetsih sia. ‘Utom kontekstu pad Assada cin se lavjesnim, ali nakon toga i sekta ko-etnicko-religiska fragmentacia. Sicjenastavak vsedimenzionalnih sukoba tije bi se posjedice mogle prelitipriesveyanaTurskul Lara,OC w | FA ps A PP: Pa, e 0d kapitulacije Italije’ Pr r povlacenjaiz Hrvatske U sklopu transformacije kopnenth snaga NDH, ujesen 1944, godine doslo je do Objedinjavanja with i domobranskin snaga wove objedinjene hrvatske divizije | F Magazi istopad 2012Mag:Drugi svjetski rat: Vojske ranjenih. Manje raljanske snage ‘oko Kariovea takoder su razoruza- ne. Snage PTS-arazoruzale sujed- nu talijansku bojnu u Jastrebar- skom, General Metzger iijestio. Je9.ruja da jerworwzana talian- ska posada ui Sinju bez borbe, all da se pojavijuju njematke snage koje su stigle zrakoplovima. lako jekonstatirano daje ,zaplijenjeno ‘sta toriva’, fo st tvorivo gla ‘nom njemacke snage uzimale za sebe. Na drugim mjestima hrvat- ske snage takoder su pomagale u razoruanju talijanskih snaga, ali Nijemcima koji su sa sobom o¢- nosilsavramipijen. Ustaika vojnica odnosima NDHs Nijerneima Poallje kapitulacie Halle novi mt nistar oruZanih shaga, general Mi roslav Friedrich Navratil suotio se § problemom: Poglavnik je imao Zlju jatati snage Ustatke vojni- tetu Domobranswva za koje su Nijemel vee zapocell program. ‘obuke iopremanja. | samo postav- Jjenje Navratla na duznost mini stra Nijemci su smatrali doprino- ‘som poveéanju vojne sposobnosti havatskih snaga jrjesavanjurmno- gh problema. Navratil je, osim Svojh drugih uvjetaza pijem du- ‘nosti ministra, razio potpuno is Kjugenjesvakoga stranog utjecaia Ii tajecaja bilo koje osobe ill in stitueija na rad ministra oruzanih Ssnaga. Tao je reformu ustaskih vojnih snaga, osim PTS-a. Napro tiv, Poglavnkje Navratil istaknuo ddanema porjerenja u Domobran- stvo, koje je on smatrao nesigur- him i nepourdanim, jerje «ovorn razdobljubiloslutajevadanijihovo Ijudstvo prelazi partizanima. On je smatrao da bi trebalo pomaga: {ijavanje ustaskih jedinica koje su ‘pouzdane i sigume. Navratil je u ‘ratnji njemackog generala w Hr- ‘atskoj, generala von Horstenaua, bio krajem studenoga 1943. u po sjetiFUhreru.Ipored razlikau gle- ddanjima njematkih vojnih zapo- ‘edhnika ipolitickih predstavaika, sayjetovanja uFUherovu Glavnom, Stanu rezultirala su zakdjudkor da njematke oruzane snageubuduce imaju vie brige posvetii Ustasko) vojnii Krajem sijetnja 1944. Pavelié od Juguje smijeniti Navratilas mjesta ministra orwanih snaga i na nje- gov esto postavjaustatkogea- snika, 35-godisnjeg Antu Vokica General von Horstenau preporu- Go je Pavelicu da Vokicu umjesto ministarskog. mjesta udijeli_za- povjednistve nad Ustaskom voj- nicom. Ipak, i pored njemackoga ppoztivnog migljenja 0 Navratilu i protivijenja pojedinth duznosnika ngazin vj poviest sepa 2018 ripadnici PTS-a rade na tenku L-3, Voéavaju se crne adore karakterstigne iz Reicha, on je bio smijenjen 29. sijetnja 1944, godine. zgleda daje uu tom razdoblu Fuhreru bilo sve- jeeino tko 6e biti hrvatski vojni mi- nistar, jer e vjerojatno samo imao hha um ostvarit efektivnu {jedin- stvenu suradnju njemaglih 1 hr vatskih snaga na terenu. Voki¢ je bio prvi sluca) ds pripad- nik Ustaske vojnice dode na tako visoku duznost. Ovo je bilo prvi pita da na to} duznosti ne bude predstavnik Domobranstva, Stoga Je postavijanje Vokiéa dotekano hepovjerenjem u Domobranstvu, VU trenutku stupanja na ministas- ski polozaj, 29. sijetnja 1944, Vo ig feimao iza sebe priliéno zavid- nnukarijeru. Ranijew 1941. Jurom Franceti¢em osnivao je postrojbe Grne legile u Sarajevu, a zatim je bio zapovjednik prometnih zaru- gova UV.a. Nijemci su ga odio ‘allradibrigeoosiguranju nesme- tana koristenjaZeljeznice, dabiod listopada 1943. postao ministar rometa, koju je duznost zadr2a0 ikada je postao ministar orwzanih saga. Kao i njegov prethodnik Navratil ‘iministar Vokié pozvan Je na 80 24 pripadnike oklopnih postrojbt UVa (hirka Sinise Pogatléa) stanak u njemazko Vihovno zapo- vjednistvo, Onjeupratnjigenerala von Horstenaua boravio 16, trav na u tom stozeru i razgovarao s natelnikom, feldmarsalom Keite- om. Medutim, 2bog njematkog nezadovoljstva situacjom u NDF itrenutatnom razinom razvoja hr vatskih snaga, ov rizgovori nisu ‘urodili nikakvim plodom, Pose- ‘ban problem bilo je ustiojavanje njemackih legionarskih | Waffen ‘SSpostrofbiodhrvatskog judstva. Naovojeljudstvoratunalai Ustas- arvojnica u puno slutajeva. U po- etka, u razdoblju od veljaée do ‘oZujka 1943, bilo jeaktualno pita- nje vrbovanja hrvatskih dragovo- Tjaca za popunu jedneSS-ove dvi je. Kasnie, uglavnom sredinom 1944. odnos su bilipod tenzijom, ada hrvatski vojni obveznici na~ puStaju —dezertiraju iz njemackih §S-ovihilegionarskh postrojbi Upravo je za vrijeme njegova ob- rnasanja duznosti bro) ustaskih zdrugova povecan. VOkIC Je kao ‘ministar oruanih snaga ipak us- plo u svome mandatu povecati broj ustatkih zdrugova, ito za de- vetnovih zdrugova (VIL-XIV.AZa- greback!). Prema nalogu ministra Vokiéa od 28. svibnja 1844. ,dose ddainji ustaSki prometni zdrugovi ulaze podpuno u sastav Ustaske vojnice" sada kao X.i XI. djlatni ‘drug, Ljudstvo novih zdrugova medutim, isu vise bili dragovo) i, ve¢ raliito Iudstvo od novaka do bivsih pripadnika oruznistva, prometnihzdrugova, raziiih mi liijskih postrojb ilprelaskom ko- tarskihodjela orwnistvaizravnou najblize zdrugove. U ovom razdo- bljui Nijemel potinju s radom na poboljsanju kvalitete Ustaske vo} fle kroz. obrazbu i opremanjc. Unapredenje Vokica u krilnika ta oder se moze smatrati za nova fant u proces prezimanja pri= ‘mata od strane UV-a nad Domo. branstvom. Medutim, u ovome razdobiju Vo Ki Gini polticki zaokret od Ustas- og pokreta prema HSS-u imogu: im pregovorima sa saveznicima. Taj novi smjer priviagi neraspolo- Zenje skupine nekoliko istaknulh uustaskih Easnik, prije svega Seto ve Ustaske obrane iPTS-a, Lubuti ai Moskova, Ur Mladena Lorko- via, ministar Vokié bio je Kjuéna ‘osoba it pripremanjt ,puea” ko: lovoza 1944, godine. Kada je ot Jrivena ova -zavjera", raztjeSen Je du2nosti ministra. Obojica 2a- vjerenika uhiceni sui otpremljeni ‘uLepoglavui6. svibnja 1945, uoti sloma NDH,bilisu ubijeniodstra: nesvojihbivsih suboraca. Njematke ocjene o borbeno} vi Jednosti snaga Ustaike vojnice bile su raalcite, a mijenjale su se ‘od vremena do vremena, ali i od zapoyjednika do zapovjednika. Tijekom 1944, Nijemel_ poeinju s radom na poboljsanju valle te Ustaske vojnice kroz izobrazbu T opremanje. Kontinuirani pri sak da se Ustadka vojnica ukine ii preustroji u legionarske postroj- Beil stavi pod évrseu zapovjednu strukturu, definitimno Je prestao ‘odiaskom generala von Horste rhaua | pogarsavanjem situacijena bojistima u jugoistoenoj Europ Ustaserna jadranu Kapitulacija ltalje u rujnu 1943. pored nesto ratnog plijena koje su snage Ustaske vojnice zaplie leu predjelu Karlovea razoruza- vajue! talijanske vojne postrojbe, ddonijela je i moguénost povrat- ka lf uspostavijanja njenih snaga nna prostora Dalmacie. Na ovorn je prostoru ustrojen jedan ustaski Stajactzdrug uglavnom nije bilo domobranskih postrojb Njematka vojska cijelo je podrué- jena kojemu su ranije bili Taian tuzimi 1943,/1944, progasila ,bor- benim podrudjem’. ZapovjedaiclMinistar ordanih snag ustasht pukovnik Ante Voki, promatra minihod domobranskih postrojb u drustvu ‘njemackih korpusa (zborova) kof su ovdje djelovali, imal su tizvs- ‘hu vlast, a sve u narnjer da os raju adekvatnu obranu obalnog podrugja Jadrana. U vezi s ovim Hjemacki predstavniel uw NDH, {general von Horstenau i poslanik Kasche, dogovoril su w svibnju 1944, 5 Poglavnikom da se na tim podrugjima proglasiiznimno sta- je. Kako primjecuje zagrebacki ‘ojnl povjesni¢ar Nikica Baie, Za greb nakon sloma ltaljenije bow Sanju uputdl snagne vojne snage na podrugje sjeverne Dalmacie, dk je hrvatska upravana tom po- ESA ERE a a eT i topnitke postrojbe PTS-a. Neke ‘od nj stgle su w grad neposred: to pred partizanski napad. Po stoje ruzitite progene brojnost ‘ovih snaga, a njima je osobno za- ppovijedao pukovnik Boban. Na- padi su trajai od 13. do 16. lst pada. Ustaski gamnizon se odra0, nanijevSi vece gubitke partizan~ skim snagamakojesuh napadale. ‘Kako komentira Tomislav Aralica, spobjeda kod Koprivnice zd {gnulajebobanovce gotovodomit- skih visina”. Koprivnica je postal ako wustaski Siget Stvaranje Hrvatskih ‘oruanih snaga ujesen 1944. Potrebno je istaknutt da Ustaska vojnica nije bila ni organizaciski ‘i hijerarijski, pa ni po drugim vojnim obijedjima_jedinstvena Celina. Tjekom samog postojanja UU sastay Ustatke vojnice u em smislu ulazle su razicite post} ber djelaine stajae, 2eljemicke/ pprometne, pripremne i njemacke nharodneskupine. Posebnu celinu inioje Poglavnikov elesni zing, aatakoder| Ustaska obrana koja je bila u sastavu MUP-a. Ona je bila vojna postrojba UNS-a, osnovana rad osiguranjalogoraiodrZavanja, reda u njima, ali je remenom oj fala | ukljucivana je u vojne pot- hhvatena diem podrugju NDH, J0Skrajem 1942. postrobe djelaine Vojnice stavijene su pod zapovjet nistvo Glaynogstozera Domobran- stva pa jena ta natin ostvareno je- dinstveno zapovjedanje. Izan nnadleznosd Domobranstva, all 1 njemagkih zapovjednistava, od uustaikih snaga ostalisu PTSIUstas ka obrana. Obje ove postrojbe, za hhvaljujuéi svojim zapovjedinicima, izrasle su u posebne celine soklo- ppnim, topnickim { drugim rodov- Skim dijelovima. Za to vijeme ve- Gina postojbl obigne Vojnice bile su pjeSacki ustrojene i opremjene snage, uglavnom tijekom veceg di jela postojanja bored se s proble- ‘ima odijevanja, sueliva, ops be ishrane te zaravstvene zai Problem raspolodivih Gasnika i dotasnika jedan od najvecih problema Jedan od najvetih problema Ustatke vojnice bio je problem raspolozivih éasnika i docasnika. Ova) pro- }lem nije rijesen do kraja postojanja UV-a 1945. god ne. Najpoznatiji ustaaki zapoyjednici uglavnom nis ‘limail profesionainu vojnu izobrazbu, Ako bse tra- io osnovni uzrok tome bio je to specifiéan natin for- ‘miranja Ustatkog pokreta kao revolucionamne tajne “organizacijeuinozemstvuiizvan jugoslavenskih ‘atskih)zakona. LJudstvo za ustaske postrojbe dolazi lojeizkrajevajuzno od rijeke Save (Lika, Hercegovina, Bosna), a takoder i iz Scijema i lavonile, Uzrok tome bila je okolnost da su u tim krajevima etnigke supine Hivata ba bile izmijesane pa su vjerskai politika ‘netpelivost nalazile rau pristupanju ustaskor I {etni¢kom pokretu.Jelito stereotip ili nije, no analiza regionalnog podrijetla staSa povratnika pokazuje da su oni zaista pripadali ,dinarskom" korpusu. U 1942. sgodini provedere su promjene u novavenju za Ustas- eu vojnlcu pa se otada novacenje za Domobransivo | za ustaike postrojbe provodilo objedinjeno, a novaci su dobilipravo dase dragovoljno odluée7a odsluzenje obvezroga djelatnog razdlobljausastavu UVa Magazin sa vojeapovilest /tstonadamsa. ©. ia WUsklopu transformacije kopnenih snaga NDH, 1 jesen 1944, dosio je doobjedinjavanjaustaskihidomo- branskih snaga unove objedinjene hrvatske divzie. Prema ovo) reor- ganizacii sve ustaske i domobran- skejedinice na jednom podrueju ttebalo je stopiti u nove postrojbe, divzije, One su.u bit bile improvi- ‘rane, jerza drukiije spajanje nile bilo ni vremena, ni judstva, ni po- ttebaih sredstava, Prema navodi sma Tomisiava Serti¢a, hrvatski vo} nikrugovi ovakvo resenjeisamisu traf, pored njemackih vojnih za- povjednistavakojimaje ovakav na Ein onguniziranjau potpuunost od- _govarao. To su podr2avali i ustase Theustaie", odnosno i domobran- skilustaski Gasnici (Ova ambiciozna’ reorganizacija zapoteta je ustrojem 1. hrvatske tudame divizie 8 listopada 1944, godine. Za njezina zapovjednika ‘odreden je dotadasnjt zapovjed- tlk PTS-a, ustagki pukovnlk Ante ‘Moskov. Ova divizija 2amisliena je kao elitna postrojba. U sjede- em valu, do kraja 1944, forma no je jo8 15 hrvatski diviija 2. = 16) pa je u njihov sastav usao veel dio zdrugava Ustatke oj 2, Od ovog razdoblja pa do kraja rata gotono da se vige ne postroj- ‘aju domobranske postrojbe koje se preimenuju ily preustrojavalu, vec samo postrojbes ustagkim na- zivom. Kako primjeCuje povjesn éar Davor Marijan, sastavni dio postrojavanja hrvatskih divizja ‘Studenome 1944, bilo je i masov- ‘no postrojavanje novih. ustaskih adrugova. U ovom razdoblju do kraja Tata osnivaju se samo ustaé- ke postrojbe, a domobranske se preimenuju. ili preustrojavaju Ustatki zdrugovi od XII. do XXI- tek su imenom dio nekadasinje Ustafke vojnice. Oni su u stvarno- sti nesto drugo, oruzane skupine ‘whojima je prikupljeno sve Sto se ‘moglo prikupiti pod uvjetom da je sposobno za oruzje. Dio nj na- sta fe djljenjem starith zdrugo- va il je neka staija postrofba bila ‘osnava za njhovo postrojavanje. U adrugove su prikupljane Saro: lke ustaske posadne ii druge po- strojbe. Ipak kako je konstatirano u zaporijed od 15. sieénja 1945 svi dijelov hrvatskib orwaniht Snaga 1 Poglavnikovih tjelesnih, zrugova Cine nerazdvojivu cel nnuuvrsenjusveth vojnickihzada- €aza odbranu dréave". Upravo u ‘ovom razdoblja skupina ustaakih ppukovnika dolazi do gotovo apso- Iutnemoéiuvojsti drugim dijeo. vima sigumosnog sustava, Medu ‘jim su bil: Laburié, Lisak, He: renti¢, Sertié, Moskoy, Boban tu: oA J nana peice ed ‘Ustaiki voigar na lakom tenku 1-3, Markusevac, 1944, godine kavina, Pocetkom 1945, pastroje vajuse operativna zapovjednistva, ‘nazvanausia8kizbor. Osnovano ih je ukupno pet, au svakom od nj bilojenekoiko divizija. Zapovied- nicizborovabilisuodreda general “ustask pukovnicl Moskov, Lubu: rig, Gustovie, Metzger | Herentic PovlacenjetzHirvatske Prodor sovjetske Crvene armije w jesen 1944. na jugoslavensko boji- Se, alli snazenje sada veé medu- je narodno priznatoga partizanskog Tanker iz sastava Broog sklopa PTS-auVaraddinu sramijena poeetkom 11944, godine, kraj nj vidi set dio enka L-6 pokreta, doveloje do pogorsavanja stratetke situacije. NDH tada vise nije egzistirala kao jedna upravnai politcka celia, veckao velika bo- jignica, Pocetkom 1945.zbogteske situacjennaratstima, a posebno u Hercegovini, potelo je povlagenje havatskih postrojbi s tog podrutja i pokret prema sjeverozapadnom dijelu Firvatske, gle se oSekivalo tuspostavjanje nekakve crte obra- ne, Partizanske snage napredova- Te su krajem tavnja 1945, sve do predjela Rijeke i Tista. Konacno, ‘od 1, do 7, svibnja partizanske su ‘snage izbile do Karlovea i na pro- stor istogno od same hrvatske pi jestolnice Zagreba, a drugim kra Kom wz Dravu nastupalesu prema \araadinu i dalje prema Sloveni Utim trenucima Poglavnikirvat ska driavna viada bili su svedeni na alternativu: borit se do samo- unktenja il se povlatiti na zapad. Viada NDH donijela je odluku 0 ppovlacenju vojske. Bio je jos po- sjednjh ustaskih postrojbikojesu ‘ujutro 8. svibnja 1945. napustale Zagreb, dok su u grad sistoka ula- zie neke partizanske snage. 5 Vo)- kom se povladio | dio civinog sta novnistva, Povlagenjee usamom potetku bilo nalik na vojnu ope- aclu Osiguranje povlacenja visi Je su snage Ustaske obrane iV. di viaije generala Bobana. Medutim, kako se ulazilo daljeu Sloveniju, 2 pogotoxo poslije Zidanog Mosta, pa sve do stare Jugoslavensko-au Strjske granice, doslo je do sveop- 6e zakréenost, wz sukobe s part zanimasve do 15.~16,svibnj. Partizanske snage ada potinjubi vat syjesne opasnost da Ge hrv ske snage uspjeti pried star gra- nleu i predau se saveznicima te ‘ako izbjeci zarobljavanje i njihow bijes,Zato su njhovi predstavnici stupili u hitne kontakte s britan skim snagama koje su stigle saza- pada u taj predio. U tim kontakt- ‘ma partizani su isticali da je rjee (0 isto jugoslavenskoj svar ida Britanci ne bi trebali obracati pa- 2nju na posljedice zarobljavanja domacih’ antkomunistigkih sna- ‘ga. Tako jeispalo da prodor prema britanskim snagama i pregovori vodenisnijihovim taktickim zapo- viednicimanisuznacilispaSavanje fod. partizanskog zarobljenisva. Sve se zavrsilo odredivanjem krat ‘og roka za predaju svi hrvatskih snaga { njihov povratak natrag na pprostor jugoslavie, Ovo je davelo ozaprepastenosti kod vetine p padnika hrvatskih snaga,jerjevo} ka ocekivala da ishod dolaska na ple kod Bleiburga bude preda- ja jodiazak u britansko, a ne par tizansko zarobljenistvo. Tako je 15. svibnja oko 16-17 satina Blelbur- kom polj i uopée u teokutu Dra vograd - Bleiburg - Slovengradec oslo do potetka primjene ovog ‘ msanov. lodgjeustarimtaljanskimbunke- — naoruzanjenje biloniusnovima, Dieska, 248 tone Zeljera i 57m? iltvom, take zhog veltog broja._rima kof st postal Kjueansave- star su bunkeri bil od inimne ene grade Medutin, ugad9. vojamiJNAnatompodragu.re- zk obrank Ydnost za obrant Zadra tt Do rujte 194%. ulaze njemadke por dosjecajuclono sto ese dogodit, Napad na sam grad Zadar zapo-tovinskom rat Sure tuzarobjvajuoko20.600 — kizn tabov | onganizator' ob {aljansth vojnikas elokupnim — ne potink proved aki &8¢ ‘aorudanjem{tehnikom. Hi voe ponko eaborajnih t- Do njematlog povacenja iz Za- Hansih-bunkera, Vio bra to dra 3 lstopeda 1944, oko Za- —pohazaloviobitnin,akone pre- | Gremijebilo nekih vein bor, Sudnimw obra grad, {'Nijemel su Kors samo dio Krajem rujna 1991 zapotinje sve- Zateeenih bunkera, | to prven obuhvatni napad JNA i stpakh Stveno kao strazarske poloza: terrista na zadarskom pode Jeoko gma. U tomje rardoblju ju. Polazne totke napadaca bile {rien niz saveznitch zratnih Su vara Sepurine zapadno od napada nazadarsku ku ivaane adr te zakoplovns bara Zem infastruktume objeKte aukoj- nik na. severoistoku, Pripadnicl thajegotovodotemelja porusen JNA veGeuotpriedrZall do Kriz Powjesncentar grada:fakoder, (hota 155) iznad Bbinja te brdo Povtemeno su vient napadi na Travicina gavica gaje si Tajan taljanske fortifkacjske objekte imal organicrana Kruinw obra- zapadno od grada, ti Hivesha su snage bile nao: La indi armimno bet bunk exnaks B13 kif pli ko brojaie | daleko slabljenaoruta- _postle ceria spomen plocama postalenim ensin vtezovima os inj ne te su ubrzo potshte i ela 1901 gadine nator mesa pot soe vote bran Repubike atte Ceca e ae aae Hrvatski zrakoplovc agers Hrvatska zrakoplovna legtja a a je dio U monografii Sto odina ratnog zrakoplovstva u Hrvatska" ja je ponovno w prodaj oe rvatsku historlografiju prosle je godine obo- la leuzetna knjiga je izadla, i koja je Rij je o ekskluzivno} monogra: fiji petorice autora pod nazivorn ‘Sto godina ratnog zrakoplovstva uu Firvatsko}" koju potplsuj stra sven! istrazitelji hrvatske vojne [povijesti Tomislav Aralica, Robert Cop ‘moze naci: “Ova monografija na: stoji predstavit | prikazati razvo} zrakoplovne oruza fenoments lako strneke ope njenice 0 ovo} opsezno} tem koju smo nastojll prikazatl kao Kronoloskii neprekinutislijed hr ske tradicije u domeni ratnog. coplovstva, dobrim dijelom ;poznate uzem krugu pozna- zrakoplovne povijest ira njima uglavnom nema hikakvih saznanja. Autorisu,stoga,2eljelipopunititu prazninu te ponaiprijekrozsijed Feprezentativnih povijesnih foto: stro-Ugarske (1890, KSHS/Jugostav RZNDH (1941 zrakoplovnu tradiciju, all po: sredino iza zakoplovnu historio~ ko} zrakoplovno} lei. Rijet je ¢ lovackim i bombarderskim po- strobama koje su mahom po- ppunjavall Hrvati ali | pripadnici Grugih nacionalnostiz hrvatskih krajeva, Kojsu se odredeno vrij: me boriliizvan granica Hrvatske, aEaM eS eee Jedan élan posade upravo je i120 svoj 100, borbent let na istoenom bojistu Slavlj wz tortu, cutee pice trebal su utinitt barem na nekoliko dana ‘nezaboravnint taj dogada} (HD) Autor ovog poglavija o Hrvatskoj _ zrakoplovstva NDH, naslov zraé zrakoplovno} legii na Istoénom — noga asa zaslutilo je 15. hrv bojistu jest Marko Jeras. U cielo] —_skih pllota, od kojih su se izdvo- ‘monografijiobjavijeno je ak380__jila dva osobito uspjeSna lovea: vthunskih crno:bijeih ifotogra- satnik Mato Dukovac (44 zrat fijau boji, ana Jerasovo poglav- ne pobjede) i satnikvitez Cvitan Ije otpada 50 odlicnih fotografja Koje prate 4,15. zrakoplovnu sku- pinu. 6 uinkovitosti hrvatskih 2rako- plovaca Jeras pise:"Tijekom bor- be na Istocnom bojistu, hrvatski piloti-lovei postiglt su zapazene Messerschmitt Bf 109E. Nlemact su zrakoplovcl tu oznaku nazvall"Das _uspjehe. Obavili su vie od 5.000 “liegende Schachbrete(up."leteca Sahounica’) (zbirka Marka Jerasa) borbenih letova. Prema njemac- Kim podacima, po strogim nje- matkim propisima 0 priznava. {. na [stognom bojistu u sasta- asova, odnosno bile su borbeno ju zracne pobjede na osnovi wu njemackog RZ-a (Luftwaffe) unajdjelotvornije zrakaplovne po- materijalnoga dokaza ili svjedo Drugom svjetskom ratu. Hrvat- stojbe u povijest rathog zrako- ka, hrvatskim je loveima prizna: ske legionarske zrakoplovne po- _plovstva Hrvatske, alii Gtave ju- to obaranje 259 sovjetskih zrako- strojbe iznjedrile su niz zraenih goistone Europe. plova. Prema podacima VojnogPri prijevozu posade bomb na usletiste,zemalsko asbljejejekom zie Istaknutt plot ua ‘saonice, Zrakoplov Dornier Galiéistaterni narednikVeca Mikovi¢snimleni pored dowréene oznake s thodne fotografie. Oba plota nose njemacka adicja 2 eda. Proje 1942. na wet 1941. na 1942 korstlo crave kon Do 17 ima prioremenu zimsku prikri poursinama prebojanibjelim krecom:(zirka Tomislava HaramincIsa) Galié (38 zraénih pobjeda). Sie deti su piloti ostvarili najmanje ddeset priznatih zratnih pobjeda: pukownik Franjo Dal (16), satnik Tjudevit Bencetié (15), nadpo- ruenik Slavko BosKl¢ (13), bojnik Mato Culinovié (12), bojnik Zlat ko Stipti¢ (12), stozerni narednik Eduard Martinko (12), stozerni narednik Veea Mikovie (12), bo} nik Josip Helebrant (11), nadpo- rugnik Albin Stare (11), poruenik ‘Stjepan Martinagevi¢ (11), bojnik Viadimir Ferencina (deset), nad: pporuénik Tomislav Kauzlarié (de. set) Castni¢kinamjesnk Zdenko Audi¢ dese). Za takve uspjehe podnesene su velike 2rive. Poginulo je 16 pi Tota, vise od getvrtine upugenih na Istocno bojiste, Sedam pilota preletelo jena savjetsku stranu | 7 Magazin za voynu povijest/ listopad 2 u shem-zrakoplovi su po gornjin Zapoufednik Bojnog zrakoplovsina NDH, general Vladimir Kren posto je 23. svja 1943, Hroatskolovadko jaro naistotnom bois na ulti Taman, Sljeva soe: bojnik Hubertus von Bonin capoujednik IL general Vladimir Kren, bonik Dietrich Hrabak (zapovjedntk JG 52) podpus kunik vtes Franjo Déa! (zapou jedi 15,(Kroat.)JG 32) (BA) Bojnuk Nikola Mike, capovjednit: 5. crakoploune supine, 1. prosinea 1982 én asov 10, Ojasang ata, pork Cita Marlupol(zbirka svisu prezivelir Ina kraj, zasto je ova knjiga izu zetno bitna? Kako napominju njezini autor), “monogratija na stoi predstavt i prkazati razvo] zrakoplovne oruzane sile u pros Jom stoljecu iz hrvaiske perspek tive te istige i nemal doprinos naSeg naroda tome globalnom fenomenu”. No mnoge od th njenica iznijetih u knjizi pozna te su samo uzem krugu poznava. telja zrakoplovne povijesti a ira javnost o njima uglavnom nije ‘mala nikakvih saznanja. Sve do objave ove monogratij Kako so knjiziidalje mnogi ras pituju, !kako bi ponovno bila do- stupna Siroko} javnosti, vratli smo je u prodaju na sye Kioske u Republict Hrvatskoj uz cjenu od samo 49,90 kuna! a stajanc zane luke u Borongaju u Zagreb redaje prjavak poglayniku dr. Anti Pavelicu prigodom povratka skupine u Domovinu (HDAfo enw Zabwvaljujuc kolekcionarima, historografija je sve bogaija, a jedan od takvih primjera jest nedavno preminull varazdinski Kolekcionar blekcionar esto mogu ia zatim Domobranstvo te Putki usta autoroswmuoinazbivanja wVarazdt- zetno dobro poznavati po nak U prvom djelt autor je opisao_nutjekom Prvoga svjtskograta opi jedine dijelove povijest i _ zajednicku vojsku u Kraljevinama som ratnih21tava, pokapanjavojaika redimete vezane tz neko Hirvatsko) | Stzvonii da 1471. godi- naposebnomdjelagrobjateo malo ‘azdoblje bilo dase bave numizma- ne (Varaddlnska granica), zai za- poznatom dogadaju oduzimanja cr tikom, faleristikom, ssipofiljom i Jednicku vos na podrju ukinu- kvenih zvona za potrebe tljena to th granigarskih pukovnija od 1871. pova. Kao intiman do ota pojedi- do 1873. godine tena krajzajednié= nih vojnika, autor fe prikazao {rani ku vojskuu KrallevinamaHrvatsko|nakltkao primjerratnih uspomena, Slavonjiod 1873, do 1914. godine. Tako jes avime opis monograije 72- ‘drugom djeluspomenutogpoglavja_viSen, Kolekeionarski prstup ita autorjeopisaa Hrvatske domobran- zivanjima Vladimira Nothiga nije do stvo u Kraljevinama HrvatskojiSla- krajaprikazan. Osim suradnjestas ‘onijiod 1868,

You might also like

• Diktatori - Richard Overy

  

  Document1,300 pages

  Diktatori - Richard Overy

  Ivan Ljubičić

  100% (1)
• 01 - R L Stevenson - Otok S Blagom HC PDF

  

  Document66 pages

  01 - R L Stevenson - Otok S Blagom HC PDF

  Ivan Ljubičić

  No ratings yet
• Danas Preview

  

  Document130 pages

  Danas Preview

  Ivan Ljubičić

  No ratings yet
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Zanimljivosti o Bibliji PDF

  

  Document1 page

  Zanimljivosti o Bibliji PDF

  Ivan Ljubičić

  No ratings yet
• Dylan Dog 010 - S Druge Strane Zrcala (Dobardabar & Folpi & Emeri) (5 MB)

  

  Document100 pages

  Dylan Dog 010 - S Druge Strane Zrcala (Dobardabar & Folpi & Emeri) (5 MB)

  Ivan Ljubičić

  No ratings yet
• Dylan Dog 016 - Dvorac Strave (S & Bora81 & Emeri) (5 MB)

  

  Document100 pages

  Dylan Dog 016 - Dvorac Strave (S & Bora81 & Emeri) (5 MB)

  Ivan Ljubičić

  No ratings yet
• Dylan Dog 007 - Zona Sumraka (Dobardabar & Emeri) (5 MB)

  

  Document100 pages

  Dylan Dog 007 - Zona Sumraka (Dobardabar & Emeri) (5 MB)

  Ivan Ljubičić

  No ratings yet
• Dylan Dog 006 - Ljepota Demona (Dobardabar & Emeri) (4 MB)

  

  Document100 pages

  Dylan Dog 006 - Ljepota Demona (Dobardabar & Emeri) (4 MB)

  Ivan Ljubičić

  No ratings yet
• VP Magazin Za Vojnu Povijest br30 PDF

  

  Document80 pages

  VP Magazin Za Vojnu Povijest br30 PDF

  Ivan Ljubičić

  No ratings yet
• YTONG Sustav Gradnje-Pregled Elemenata

  

  Document2 pages

  YTONG Sustav Gradnje-Pregled Elemenata

  Ivan Ljubičić

  No ratings yet