Univerzitet u Sarajevu

Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Odsjek za elektroenergetiku
Distribuirana proizvodnja električne energije
ETF EEI DPEE 5960 Ak. god. 2018/2019.

Ime i prezime:
Broj indeksa:

Laboratorijska vježba 6
Analiza vjetropotencijala za izgradnju vjetroelektrana

1 Uvod
Osnovni preduslov za analizu ekonomske opravdanosti razvoja projekta vjetroelektrana jeste pouzdano pozna-
vanje energije vjetra na lokaciji potencijalne vjetroelektrane. Da bi se izvršila analiza resursa energije vjetra
neophodno je izvršiti mjerenja uticajnih parametara sa namjenskom mjernom opremom. Period mjerenja brzine
vjetra na nekoj lokaciji je minimalno jedna godina, kako bi se obuhvatile sve sezonske varijacije klimatologije
na ciljnoj lokaciji. U vjetroenergetici je usvojen period usrednjavanja mjernih veličina od 10 (min), tako da
jednogodišnji set podataka sadrži 52560 vremenski ekvidistantnih zapisa.

2 Cilj vježbe
Cilj vježbe je upoznavanje studenata sa procjenom vjetropotencijala s ciljem analize isplativosti izgradnje vje-
troelektrana kao i odabir lokacije za njihovu izgradnju.

3 Izvodenje laboratorijske vježbe

Potrebno je na desktopu kreirati folder sa brojem grupe, brojem laboratorijske vježbe i svojim imenom i prezime-
nom, npr. G1 Laboratorijska vjezba 6 Vahid Helac, zatim pokrenuti MATLAB 2015, a u okviru njega pokrenuti
Editor. Kreirati novi .m file i spremiti ga u navedeni folder. Nakon toga, riješiti sljedeće zadatke.

Zadatak 1.
Izgradnja vjetroelektrane se planira na ravnom terenu koji je prekriven gustom homogenom šumom. Mjerenja
brzine vjetra vršena su na dvije planirane mikrolokacije vjetroagregata na visini 60 (m) iznad tla u trajanju od
1 godine. Odgovarajuće srednje mjesečne vrijednosti brzine

vjetra na dvije date lokacije su prikazane u Tabeli 1.
Gustina vazduha na datoj visini iznosi ρ = 1, 17 kg/m3 . Ako se na mikrolokaciji 1 vjerovatnoća pojavljivanja
brzina vjetra može opisati Weibull-ovom raspodjelom čiji je faktor oblika k = 1, 8, dok na drugoj mikrolokaciji
on iznosi k = 1, 9, odrediti:
a) Najveću srednju mjesečnu snagu za obje mikrolokacije, a zatim odrediti u kojem mjesecu se javljaju;
b) Srednju godišnju specifičnu snagu vjetra obje mikrolokacije;
c) Srednju specifičnu energije za obje mikrolokacije i odrediti koja ima više vjetropotencijala;
d) Za mjesec sa najvećom srednjom mjesečnom snagom vjetra nacrtati Weibull-ovu raspodjelu i odrediti koja
vrijednost brzine vjetra se najčešće javlja.

Tabela 1: Srednje mjesečne brzine vjetra na mjernim mikrolokacijama

Mjesec Jan. Feb. Mar. Apr. Maj Jun. Jul. Aug. Sep. Okt. Nov. Dec.
vsr1 (m/s) 8, 1 7, 7 7, 9 7, 4 7, 7 8, 4 10, 0 10, 8 11, 5 11, 4 10, 5 9, 1
vsr2 (m/s) 7, 9 7, 8 7, 5 7, 0 6, 7 6, 5 7, 9 9, 9 10, 5 10, 9 11, 8 9, 9

1
Zadatak 2.
Neka se na datim lokacijama planira izgradnja jednog od četiri predložena vjetroagregata sa sljedećim karakte-
ristikama:

Tabela 2: Karakteristike vjetroagregata

(a) (b) (c) (d)

Nazivna snaga (kW ) 1500 600 250 1000
Prečnik rotora (m) 64 42 29, 2 60
Visina stuba (m) 100 80 60 90
Betz-ov koeficijent cp 0, 4 0, 42 0, 44 0, 38
Cijena ($/kW ) 800 1000 1200 900

Uz pretpostavku da vrijedi isti faktor skaliranja i faktor oblika datih raspodjela, odrediti:
a) Tip vjetroagregata koji bi se trebao ugraditi na datim lokacijama;
b) Koji vjetroagregat ima najmanje specifične troškove;
c) Faktor kapaciteta za odabrani tip vjetrogeneratora;
d) Ako je predvideno i popravljanje naponskih prilika u području priključenja, koji tip vjetrogeneratora bi
trebalo izabrati;
e) Da li bi se ove mikrolokacije mogle iskoristiti za izgradnju hibridnih elektrana koje koriste energiju Sunca
i energiju vjetra.