Univerzitet u Sarajevu

Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Odsjek za elektroenergetiku
Distribuirana proizvodnja električne energije
ETF EEI DPEE 5960 Ak. god. 2018/2019.

Ime i prezime:
Broj indeksa:

Laboratorijska vježba 7
Vjetrogenerator kao distribuirani izvor

1 Uvod
Vjetroelektrane se često grade kao distribuirani izvori u blizini potrošača i kao takve imaju veliki uticaj na
naponske prilike, tok snage (struje) i gubitke snage. U zavisnosti od potrošnje i proizvodnje električne energije
njihov uticaj može biti pozitivan i negativan. Upravo je iz tog razloga potrebno voditi o snazi i mjestu priključka
vjetroelektrane prilikom njenog projektiranja.

2 Cilj vježbe
Cilj vježbe je upoznavanje studenata sa modeliranjem raznih režima rada vjetroelektrane u programskom paketu
MATLAB/Simulink i analiza uticaja na elektroenergetski sistem od strane vjetroelektrane na mjestu njenog pri-
ključka.

3 Izvodenje laboratorijske vježbe

Potrebno je na desktopu kreirati folder sa brojem grupe, brojem laboratorijske vježbe i svojim imenom i prezime-
nom, npr. G1 Laboratorijska vjezba 7 Vahid Helac, zatim pokrenuti MATLAB 2015, a u okviru njega pokrenuti
Simulink Library. Kreirati novi model i spremiti ga u navedeni folder. Sa USB memorije, kopirati file-ove
EESiV E.slx u kreirani folder.

Zadatak 1.
U folderu L7 na desktopu, nalazi se model problema koji je potrebno analizirati. Model sadrži potrošačko
područje koje se napaja iz moćne mreže modelirane Thvenin-ovim ekvivalentom (trofaznim naponskim izvorom
i impedansom odredenom na osnovu poznate snage tropolnog kratkog spoja). Potrošačko područje se napaja
preko dalekovoda dužine 15 (km). Na kraju dalekovoda se priključuje vjetroelektrana koja služi kao distribuirani
izvor za navedeno potrošačko područje. Moćna mreža je sa ostatkom sistema povezana preko transformatora
110/20 (kV /kV ), tako da se vjetroelektrana priključuje na naponski nivo od 20 (kV ). Potrošačko područje se
napaja preko mrežnog transformatora 20/0, 4 (kV /kV ). Simulira se 24-satni rad modeliranog sistema. Podaci o
promjeni potrošnje i promjeni brzine vjetra tokom 24 (h) dati su u datoteci U lazni podaci.mat koju je potrebno
pokrenuti prije pokretanja simulacije. Pokrenuti simulaciju i odrediti:
a) Maksimalnu i minimalnu aktivnu snagu proizvodnje vjetroelektrane.
b) Minimalne i maksimalne gubitke na dalekovodu izmedu moćne mreže i sabirnice B20.
c) Minimalni i maksimalni napon na sabirnici B20.
d) Minimalnu i maksimalnu struju opterećenja i vremenski trenutak pojavljivanja tih struja.
e) Objasniti dobijene rezultate.

1
Zadatak 2.
Potrebno je snagu vjetroelektrane povećati na 6 (M W ), a zatim:
a) Odrediti minimalne i maksimalne gubitke na dalekovodu i komentarisati tok sange kroz sabirnicu B20.
b) Smanjiti iznos potrošnje sa početnih 10 (M W ) na 4 (M W ), komentarisati tok snage kroz sabirnicu B20 i
odrediti u kojim trenucima se postižu najmanji gubici na dalekovodu.

Zadatak 3.
Potrebno je izbrisati vjetroelektranu i dio sheme koji se odnosi na mjerenja kod vjetroelektrane, zatim ponoviti
simulaciju uz potrošnju od 10 (M W ).
a) Odrediti maksimalne aktivne gubitke snage na dalekovodu i komentarisati ih.
b) Komentarisati oblike dobijenih dijagrama na sabirnici B20.
c) Dati komentar o prednostima i manama distribuirane proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana.