15:05

UNIVERZITET U ZENICI
MAŠINSKI FAKULTET

VRSTE ORGANIZACIJSKIH
STRUKTURA
doc.
Dr. dr. Alan
Sabahudin Lisica
Jašarević
UNIVERZITET U ZENICI
MAŠINSKI FAKULTET
tel: 00387 32 449 145 ; fax.00387 32 246 612
e-mail: sjasarevic@mf.unze.ba

VRSTE ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA

Pod vrstama organizacijskih struktura preduzeća se

smatra način provođenja unutarnje podjele rada u
poduzeću i formiranja nižih organizacijskih jedinica, po
svim nivoima u preduzeću.
Različite vrste organizacijskih struktura pokazuju i različite
načine povezivanja odnosno grupiranja poslova koje treba
obaviti u preduzeću te na osnovi toga i formirati uže i šire
organizacijske jedinice.
Danas, gotovo ni u jednom preduzeću, pa čak i u onima
najmanjim, nećemo naići na jednu organizacijsku formu
odnosno vrstu organizacijske strukture koja će biti
primijenjena po cijeloj dubini organizacijske piramide.

1
 15:05

VRSTE ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA

Mintzberg-ova tipologija organizacijskih struktura:

¾ jednostavna struktura (karakteristična za mala
poduzeća, u pravilu organska.
¾ strojna birokracija (birokratska struktura u kojoj je sve
do detalja propisano, što je čini nefleksibilnom)
¾ profesionalna birokracija (slična strojnoj, oslanja se na
visokoobrazovane stručnjake, težište na samokontroli
zaposlenih)
¾ divizijska organizacijska struktura (decentralizirani oblik
organizacije)
¾ adhockracija (visokoorganska struktura koja se temelji
na projektnim timovima)

VRSTE ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA

Funkcijska organizacijska struktura

‰ čista funkcijska struktura
‰ procesno orijentisana funkcijska
Tradicionalne,
klasične,
birokratske
Divizijska organizacijska struktura organizacione
‰ predmetna divizijska struktura
strukture
‰ teritorijalna divizijska struktura
‰ prema potrošačima orijentisana
divizijska struktura

Projektna organizacijska struktura Adaptivne,

organske strukture
Matrična organizacijska struktura
Upotreba klasičnih i
Hibridna organizacijska struktura adaptivnih
Mješovita organizacijska struktura organizacijskih strukture

2
 15:05

Savremeni trendovi organizacijskih struktura

™ T - oblik organizacije
™ virtualna organizacija
™ mrežna organizacija
™ izvrnuta organizacija
™ organizacija paukove mreže
™ timska organizacija
™ front / back organizacija
™ ameba organizacija
™ fraktalna organizacija
™ klaster organizacija
™ heterarhije
™ hipertekst organizacija

Red. Karakteristike Birokratska organizacija Organska organizacija

broj

1. Definiranje zadataka i Usko, tehničko Široko,

potrebno znanje sveobuhvatno
2. Doprinos pojedinca Neodređen, Izravan, jasan,
organizacijskom cilju indirektan nedvosmislen
3. Fleksibilnost zadatka Mala Naglašena

4. Specifikacija pravila, Određena Općenita

obveza i prava
5. Stupanj hijerarhijske Visok Nizak
kontrole
6. Komunikacija Vertikalna Horizontalna

7. Stil odlučivanja Autokratski Demokratski

8. Poštivanje hijerarhije Velika Mala

i odanost
Karakteristike birokratskih i organskih struktura

3
 15:05

Birokratske organitacije, Adaptivne organizacije,

mehanicistički oblikovane organski oblikovane
Centralizirane Ovlasti Decentralizirane

Mnogobrojni Pravila i utvrđeni Malobrojni

postupci
Uzak Raspon kontrole Širok

Specijalizirani Zadaci Dijele se među

zaposlenima
Malobrojni Timovi i radne Mnogobrojni
grupe
Formalna i bezlična Koordinacija Neformalna i
osobna

Kontinuum organizacijskog oblikovanja

Mehanicistička i organska struktura

4
 15:05

FUNKCIJSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Funkcijska organizacijska struktura je najstariji i

najrašireniji oblik departmentalizacije.
Funkcijski oblik = grupiranje istorodnih, sličnih ili
neposredno zavisnih i uvjetovanih poslova - svi se
poslovi date funkcije međusobno povežu i svrstaju u
odgovarajuću organizacijsku jedinicu - sektor.
Povezivanje (grupiranje) se provodi tako da se najprije
formiraju uže organizacijske jedinice (grupe RM), zatim
šire, i tako redom, ali uvijek na funkcijskoj osnovi, da bi se
na kraju formirala šira funkcijska organizacijska jedinica.
Funkcijske organizacijske jedinice imaju visok rang u
hijerarhiji strukturiranja ukupnog zadatka preduzeća
(neposredno su uz glavnog menadžera).

FUNKCIJSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Organizacijske jedinice funkcijskog oblika u prvi plan

stavljalju posebne zadatke, odnosno poslovne funkcije
poduzeća, a u svrhu njihovog efikasnijeg i racionalnijeg
obavljanja.
Funkcijske organizacijske jedinice se formiraju po
principu jedna funkcija - jedna organizacijska jedinica
(odstupanja od ovog principa su i moguća u nužna).
Model funkcijske organizacijske strukture će se
primijeniti:
- u malim i srednjim preduzećima koja proizvode jedan
proizvod odnosno pružaju jednu vrstu usluga.
- u velikim preduzećima, ako je riječ o monoproizvodnom
odnosno monouslužnom preduzeću.

5
 15:05

FUNKCIJSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Preduzeće obično započinje svoj život funkcijskom

strukturom, te s vremenom, uslijed rasta i razvoja, prelazi
na druge oblike strukture.
Sa stajališta broja organizacijskih jedinica može se
govoriti o tri temeljna oblika funkcijske organizacijske
strukture:
‰ početni,
‰ prijelazni i

‰ razvijeni oblik funkcijske organizacijske strukture.

Početni oblik funkcijske strukture

Karakteriše ga činjenica da je broj organizacijskih jedinica

u poduzeću manji od broja poslovnih funkcija.
Primjenjuje se u "manjim" preduzećima ("manja" s
aspekta broja zaposlenih u preduzeću)

6
 15:05

Standardni oblik funkcijske strukture

Karakterističan po tome da je u njemu broj formiranih

funkcijskih organizacijskih jedinica jednak broju poslovnih
funkcija (za obavljanje poslova svake poslovne funkcije se
organizira posebna organizacijska jedinica).
Izbor standardnog oblika strukture preduzeća treba biti
posljedica rasta razvoja preduzeća (poslovne funkcije
zahtijevaju status samostalne organizacijske jedinice,
ravnopravan s ostalima).
Primjeren za srednja i veća preduzeća (pod
pretpostavkom monoproizvodnosti/monouslužnosti) u
čistom obliku ovaj oblik je teško naći u praksi, odnosno da
se broj organizacijskih jedinica s brojem poslovnih
funkcija, => većinom u praksi nalazimo ili početni ili
razvijeni oblik funkcijske strukture.

Standardni oblik funkcijske strukture

UPRAVA

Računovodstvo i
Istraživanje i financije
Nabava Proizvodnja Prodaja Kadrovi
razvoj

7
 15:05

Razvijeni oblik funkcijske strukture

Karakteriše ga činjenica da je u njemu broj formiranih

funkcijskih organizacijskih jedinica veći od broja
poslovnih funkcija.
Izbor i opredjeljenje za primjenu posljedica razvoja
preduzeća - faza kada mu stara organizacija postaje
pretijesna odnosno kočnica, posebno s aspekta
uspješnog obavljanja nekih poslovnih funkcija jako važnih
za to preduzeće.
Primjenjuje se u većim preduzećima (proizvodnja jednog
ili nekoliko sličnih proizvoda).
Poznat još i kao "zrela funkcijska struktura", predstavlja
predoblik za divizijsku organizacijsku strukturu.

Razvijeni oblik funkcijske strukture

Ako su pojedine funkcijske organizacijske jedinice prevelike,

s obzirom na mogućnost izvršenja zadataka i koordinacije
obavljanja poslova svih zaposlenih od strane managera te
jedinice => neophodno će biti podijeliti te temeljne
organizacijske jedinice na funkcijske podjedinice =
derivirana (izvedena podjela).

8
 15:05

Razvijeni oblik funkcijske strukture

Model funkcijske organizacijske strukture sa deriviranom funkcijskom

podjelom “proizvodnje” i “prodaje”

Prednosti i nedostaci funkcijske

organizacijske strukture

Sporo ulaganje i
prilagođavanje '
promjenama u poslu i
okolini
& Visok stepen
specijalizacije i podjele '
Rascjepkanost poslova i
rada
otežanost njihove
& koordinacije
Stručno vođenje i '
jedinstvena koordinacija Odsutnost saradnje i
timskog rada funkcijskih
& poslova, iste funkcije
menadžera
'
Primjena jednoobraznih Sporo i neadekvatno
& metoda i postupaka donošenje odluka

Razvučenost linija
'
Racionalna upotreba
& prostora i opreme
koordinacije i
komunikacije
'
Odsutnost odgovornosti
& Niski režijski troškovi
funkcijskih menadžera za
krajnji poslovni rezultat
Fleksibilnost
'
& komponiranja strukture Neprikladnost za
izgradnju funkcijskih
menadžera šireg formata '

9
 15:05

Kritike na funkcijsku organizacijsku strukturu

Kritike na funkcijsku organizacijsku strukturu kao

neadekvatan oblik organizacijske strukture u uvjetima
moderne teorije su neosnovane iz nekoliko razloga:
™ nove organizacijske strukture, koje bi tobože trebale
zamijeniti klasične organizacijske strukture, uvijek se
javljaju kao sekundarne - naknadno se interpoliraju na
neku primarnu organizacijsku strukturu (i na funkcijsku).
™ pojedini modeli klasičnih organizacijskih struktura
nezamjenjiv su oblik organizacijske strukture i danas za
mnoga preduzeća (mala nediverzificirana preduzeća).
™ prikladna u prošlosti, danas, te vjerojatno u budućnosti
za mala preduzeća u ranoj fazi njihova životnog ciklusa
kada je različitost proizvoda mala a dug ciklus razvoja
novog proizvoda

Procesno orijentirana funkcijska

organizacijska struktura

u osnovi funkcijska, dok atribut "procesna" ukazuje na to

da se formiranje organizacijskih jedinica u njoj obavlja
prema fazama tehnološkog procesa.
Rijetko primaran oblik organizacije poduzeća - ovaj oblik
prisutan u organizaciji proizvodne funkcije (primarna
organizacijska struktura bit će funkcijska ili divizijska,
dok će naknadna podjela proizvodne funkcije biti
provedena prema obliku procesno orijentirane funkcijske
strukture).
Ovaj oblik se češće nalazi u praksi.

10
 15:05

Procesno orijentirana funkcijska

organizacijska struktura

Procesno orijentisana funkcijska organizacijska struktura

PROCESNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Funkcijska organizacija je nastala i održavala se dok je

poslovna okolina bila relativno stabilna i predvidljiva.
Dokle god su tržišta bila stabilna, konkurencija pretežno
domaća, tehnologija jednostavna; funkcijska organizacija
je odlično funkcionirala.
Promjene poslovne okoline te strukture tržišta doveo je do
toga da je broj situacija u kojima je striktno funkcijski
model organizacije prikladan, se uvelike smanjio.
Zbog prije navedenih nedostataka, vodeće korporacije
današnjice se okreću krosfunkcijskoj organizaciji
dizajniranom oko takozvanih "end-to-end" radnih tokova.
Ovakav model organizacije se naziva "horizontalna
(procesna) organizacija".

11
 15:05

PROCESNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Brzina, usluga, rješenja potpuno prilagođena kupcima, i

fleksibilnost su ključni pojmovi koje kompanija mora uzeti u
obzir ako želi uspjeti u današnjoj novoj ekonomiji.
Najčešća dvojba: "Pa zar horizontalna organizacija nije, na
bok nagnuta, funkcijska organizacija?".
Glavne karakteristike koje odvajaju horizontalnu organizaciju
od vertikalne (funkcijske) su:
™ core proces grupe okupljanju zaposlenike ovisno o setu
mnogostrukih vještina potrebnih da se ispune ciljne
performanse određenog procesa i dostavi value
proposition kupcu;
™ timovi - ne individualci grupirani u hijerarhijskim odjelima
- čine osnovne jedinice organizacije i dano im je da budu
samoupravni;

PROCESNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

™ vlasnici procesa, bilo individue, bilo timovi, su odgovorni

za vođenje i upravljanje cijelim core procesom od početka
do kraja;
™ fokus je vanjski, a ne unutarnji (svaki odjel teži
zadovoljavanju mjerila produktivnosti koju su dana za taj
odjel). Suprotno, horizontalna organizacija je fokusirana
na ostvarivanje i dostavljanje value proposition kupcu.
Svaka horizontalna organizacija je drugačija. Ono po čemu
se jedna horizontalna organizacija može prepoznati je
koncept core procesa, koji su izvedeni iz value proposition.
Ne postoje dvije iste horizontalne organizacije.

12
 15:05

PROCESNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Struktura horizontalne organizacije treba biti optimalna za

dostavljanje izjavljene vrijednosti određene kompanije i
provođenje dugoročne strategije te iste kompanije, stoga ta
kompanija prilagođava svoju organizacijsku strukturu
zadovoljenju tih ciljeva.
Čak i u organizacijama koje su najbliže čistom modelu
horizontalne organizacije postojat će neka područja koja će
biti organizirana funkcijski, kao što su management procesi
koji su važni za cijelu organizaciju - strategijsko planiranje,
financije, ljudski resursi - ovi management procesi povezuju
napore horizontalno organiziranih procesa i procesnih
grupa.

PROCESNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Struktura horizontalne organizacije treba biti optimalna za

dostavljanje izjavljene vrijednosti određene kompanije i
provođenje dugoročne strategije te iste kompanije, stoga ta
kompanija prilagođava svoju organizacijsku strukturu
zadovoljenju tih ciljeva.
Čak i u organizacijama koje su najbliže čistom modelu
horizontalne organizacije postojat će neka područja koja će
biti organizirana funkcijski, kao što su management procesi
koji su važni za cijelu organizaciju - strategijsko planiranje,
financije, ljudski resursi - ovi management procesi povezuju
napore horizontalno organiziranih procesa i procesnih
grupa.

13
 15:05

Procesno orijentiran pristup

Skup aktivnosti usmjerenih

postizanju cilja
Izražava radnju
Troši resurse PROCES
Ima početak i kraj
Ima korisnika i sponzora

Horizontalan proces kroz odjele

Procesno orijentisana funkcijska organizacijska struktura

z HORIZONTALAN PROCES unutar primarno funkcijske podjele

14

Procesna organizacijska struktura
PROCESNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA
9 8
Usmjerena na resurse satisfakcije kupaca
Unapređuje brzinu i efikasnost često
dramatično
Rapidno se adaptira na promjene okoline
Reduscira granice između odjela
Povećava mogućnost sagledavanja
ukupnog toka rada
Pojačava participaciju zaposlenih, a time i
njihov moral
Smanjuje troškove jer se smanjuju
režijski troškovi
Prednosti i nedostaci horizontalne (procesne ) organizacije
15:05
Može ugroziti srednji
menadžment i štabne specijaliste
Zahtijeva promjene u filozofiji
menadžmenta
Duplira oskudne resurse
Zahtijeva nove vještine i znanja
za vođenje lateralnih odnosa i
timova
Može produžiti donošenje odluka
u timovima (sastančene)
Može biti neefektivna ako se
identificiraju pograšni procesi
15
 15:05

DIVIZIJSKA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA
Divizijska organizacijska struktura se javlja kao
posljedica rasta i razvoja preduzeća koja su (usljed
diverzifikacije proizvodnje i širenja asortimana proizvoda)
ekspanzijom na nova tržišta te usmjeravanjem na određene
kategorije kupaca bila primorana mijenjati tradicionalnu
funkcijsku strukturu.
Proces diverzifikacije proizvodnje u velikim poduzećima
mora slijediti i paralelan proces divizionalizacije njegove
organizacijske strukture.
Proces divizionalizacije nužno će pratiti i proces
decentralizacije obavljanja poslovnih funkcija preduzeća.

DIVIZIJSKA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA
Decentralizacija poslova pojedinih funkcija po divizijskim
organizacijskim jedinicama čini te jedinice:
z fleksibilnima i prilagodljivima zahtjevima okoline
z relativno slobodnima i autonomnima
z zamjenjivima ukoliko neka jedinica ne ostvaruje planirane
rezultate
Diverzificirano poduzeće jest poduzeće s većim brojem
odnosno mnoštvom proizvoda.
Divizijska organizacijska struktura - podjela rada,
grupiranje i povezivanje sličnih ili srodnih poslova te
formiranje nižih organizacijskih jedinica se obavlja prema
"proizvodima", "geografskom području" ili "kategorijama
kupaca".

16
 15:05

DIVIZIJSKA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA
Tri osnovne vrste divizijske organizacijske strukture:
z predmetna
z teritorijalna
z orijentirana prema potrošačima
Osnovna značajka je objedinjavanje većeg broja ili dijela
poslovnih funkcija po "proizvodima, "geografskim
područjima" ili "različitim kategorijama potrošača".
Veličina nije presudni faktor izbora divizijske organizacijske
strukture (mada se primjenjuje većinom u "većim"
preduzećima) glavne odrednice su broj proizvoda,
geografska rasprostranjenost i različitost kategorija
potrošača (ove odrednice su posljedica rasta i razvoja
poduzeća tj. njegove veličine).

DIVIZIJSKA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA
S obzirom na udio pojedinih proizvoda u ukupnoj
proizvodnji može se govoriti o tri kategorije diverzificiranih
poduzeća:
z dominantne poslovne firme (70-95% svoje proizvodnje
imaju u jednom poslu ili u vertikalno povezanim firmama u
lancu)
z povezana (srodna) preduzeća (diferencirana su u
povezana, srodna, područja te na jedan posao ne otpada
više od 70% prodaje)
z nepovezana (nesrodna) poduzeća (diverzificirana tako da
nove poslove ne povezuju sa starim te ni jedan posao
nema 70% prodaje)

17
 15:05

DIVIZIJSKA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA
1) Predmetna organizacijska struktura - svi poslovi vezani
uz proizvodnju i realizaciju jednog proizvoda ili skupine
proizvoda međusobno se povezuju u jednoj organizacijskoj
jedinici.
Broj tako osnovanih jedinica ovisiti će i o broju proizvoda
odnosno broju skupina srodnih ili sličnih proizvoda.
U praksi, u okviru svake proizvodne jedinice, obavljaju
se samo određeni poslovi, većeg broja ili samo nekih
poslovnih funkcija; dok se ostale poslovne funkcije
odnosno ostali poslovi tih poslovnih funkcija obavljaju na
razini poduzeća, zajednički za sve proizvodne jedinice
(divisions).

DIVIZIJSKA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA
Najčešći poslovi koji će se obavljati na razini poduzeća
(zajednički za sve jedinice) su: istraživanje i razvoj, financije,
marketing, planiranje kadrova te neki opći i pravni poslovi.

18
 15:05

Predmetna organizacijska struktura

Umjesto proizvoda, u shemi mogu biti strategijske poslovne

jedinice SBU

DIVIZIJSKA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA
Predmetna organizacijska struktura može biti primijenjena:
⌧kao primarna organizacijska struktura (slike prije)
⌧ kao "naknadna" organizacijska struktura (na drugoj razini
podjele i grupiranja zadataka u preduzeću) nakon
primarne funkcijske organizacijske strukture (slika ).

19
 15:05

DIVIZIJSKA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA
2) Teritorijalna (geografska) organizacijska struktura -
svaka teritorijalna jedinica objedinjava sve nužne djelatnosti
odnosno funkcije na svom području.
Ova organizacijska struktura se, primjenjuje u pravilu, kada
preduzeće djeluje na većem geografskom području, a
posebno ako se radi o internacionalnoj aktivnosti preduzeća.
Najčešće se javlja u preduzećima koja su nastala
integracijom ranijih samostalnih preduzeća, a koja su
razmještena po različitim lokacijama.
Najveća prednost teritorijalne organizacijske strukture ogleda
se u tome što ona i najveću organizaciju čini niskom i
relativno plitkom, bez duboke hijerarhije, s malim brojem
manadžerskih nivoa.

Teritorijalna (geografska)
organizacijska struktura

Model teritorijalne organizacijske strukture preduzeća

20
 15:05

Teritorijalna (geografska)
organizacijska struktura

Model teritorijalne organizacijske strukture korporacije

DIVIZIJSKA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA
3) Organizacijska struktura orijentisana potrošačima -
podjela rada, grupiranje te povezivanje srodnih ili sličnih
poslova i formiranje užih organizacijskih jedinica se obavlja
prema "skupinama potrošača" odnosno "kategorijama
kupaca".
Ovaj oblik se primjenjuje na određenom nivou organizacije
preduzeća (u okviru primarno funkcijske, predmetne ili
teritorijalne organizacijske strukture) u velikom broju
preduzeća (banke, fakulteti, bolnice i sl.), - no rijetko će se
koristiti kao model organizacije za najviši organizacijski nivo.
Ovaj model organizacije najizravnije podržava načelo modernog
poslovanja koje se izražava u "maksimalnoj orijentaciji
prema kupcima".

21
 15:05

Organizacijska struktura
orijentisana potrošačima

Modeli organizacijskih struktura orijentisanih prema potrošačima (u okviru

drugih organizacionih struktura)

DIVIZIJSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

& '
Fleksibilnost i brza reakcija na promjene
u nestabilnoj okolini
Veća briga za kupca i njegovu satisfakciju
Orijentacija prema cjelokupnom
rezultatu
Jača odjelna kohezija i uključenost u rad
Izvrsna koordinacija između funkcijskih
odjela
Jasno i tačno određivanje odgovornosti
Diverzifikacija i ekspanzija vještina i
obuke
Razvoj vještina općeg menadžmenta
Decentralizirano donošenje odluka
Dupliranje resursa i funkcija između
divizija
Promoviranje odjelnih ciljeva nasuprot
ukupnim ciljevima preduzeća
Eliminacija ekonomije veličine u
funkcijskim odjelima
Eliminisanje produbljivanja
kompetencija i tehničke specijalizacije
Teško stvaranje standardizacije i
integracije izvan proizvoda
Slaba koordinacija izneđu divizija
Top menadžment gubi kontrolu
Postavlja višestruke zahtjeve pred ljude i
time stvara stres

Prednosti i nedostaci divizijskih organizacijskih struktura

22
 15:05

PROJEKTNA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA

Projektna organizacijska struktura predstavlja privremenu

organizacijsku formu i to takvu koja se uspostavlja za
realizaciju jednog određenog zadatka odnosno projekta.
Ideja je skupiti najbolje talente koji stoje na raspolaganju
organizaciji da bi se riješio neki složeni zadatak, uz
određene troškove, za određeno vrijeme i uz zahtijevanu
kvalitetu obavljenog posla.
Projekt = zaokružen, cjelovit, složen pothvat čije se
karakteristike i cilj mogu definirati, a koji se mora ostvariti u
određenom vremenu te zahtijeva koordinirane napore
nekoliko službi odnosno zaposlenih radnika u tim službama.

PROJEKTNA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA

Projektna organizacija je poseban oblik timske organizacije,

te može biti: nestalna (jednokratni projekti – javljaju se
jednom te se rijetko izvode na isti način) stalna (projektni
procesi – ponavljaju se više puta uzastopice, slični su po
načinu izvođenja te zahtjevaju neki ustaljeni način izvođenja.
Projektna organizacijska struktura uvijek je samo “dodatna”
odnosno “naknadna” organizacijska struktura interpolirana u
postojeću klasičnu (funkcijsku, divizijsku) organizacijsku
strukturu.
Kakav će model projektne organizacijske strukture izabrati
poduzeće ovisi o brojnim faktorima (čimbenici organizacije,
veličina i složenost projekta, učestalosti ponavljanja i brojnosti
projekata).

23
 15:05

PROJEKTNA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA

PROJEKTNA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA

1) Individualna projektna organizacija - oblik projektne

organizacije koji ima voditelja projekta, direktno odgovornog
direktoru poduzeća, ali je on bez radnog tima odnosno radne
skupine koja bi izvodila projekt.
Projektni manager kod ovog oblika projektne organizacije ima
ulogu koordinatora i organizatora aktivnosti izvršitelja u
funkcijskim organizacijskim jedinicama, dok su funkcijski
odjeli, jedinice ili službe odgovorni za izvršenje pojedinih
dijelova projekta.
Svi poslovi vezani uz projekt prenose se na realizaciju u
odgovarajuće funkcijske jedinice.

24
 15:05

PROJEKTNA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA
Individualna projektna organizacija neznatno mijenja globalnu
organizacijsku strukturu:
z zahtijeva unutarnju reorganizaciju rasporeda poslova
odnosno poslova za pojedine projekte u funkcijskim
organizacijskim jedinicama,
z izdvaja managera projekta iz postojeće organizacijske
strukture

PROJEKTNA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA
2) Čista projektna organizacija – najrazvijeniji i najsloženiji
oblik projektne organizacije, izaziva znatne promjene u
globalnoj organizacijskoj strukturi.
Ovaj oblik se upotrebljava samo za izvršenje izuzetno velikih
i složenih projekata – projekti su potpuno samostalni i
nezavisni od linijske organizacijske strukture.
Karakteristike čiste projektne organizacije su:
z manageri projekta su direktno vezani za direktora
poduzeća,
z saradnici na projektu potpuno su izvojeni iz hijerarhijske
strukture – privremeno napuštaju svoje funkcijske
organizacijske jedinice u kojima su stalno zaposleni,

25
 15:05

PROJEKTNA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA
z članovi projektnog tima čine jednu organizacijsku cjelinu,
projektnu skupinu kojom rukovodi projektni manager.
članovi projektnog tima i stručno su i disciplinski odgovorni
voditelju projekta dok traje posao na projektu, orijentacija
na izvršenje zadatka i to u granicama predviđenih troškova
projekta i u predviđenom vremenu za realizaciju projekta.

PROJEKTNA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA

Model čiste projektne organizacije

26
 15:05

MATRIČNA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA

z Matrična organizacijska struktura – nova vrsta

organizacijske strukture u kojoj se maksimiziraju
dobre strane, a minimiziraju slabosti funkcijske i
divizijske strukture.
z Prikladna je za preduzeća koja istovremeno
proizvode više različitih proizvoda (najčešće će to biti
poduzeća koja se bave proizvodnjom pojedinačnog
proizvoda – brod, zgrada i sl. i ona koja imaju
diverzificiran proizvodni program).

MATRIČNA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA

Matrična organizacijska struktura (proizvodna)

27
 15:05

MATRIČNA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA

S obzirom na različite vrste divizijskih jedinica u njihovoj

kombinaciji s funkcijskim jedinicama mogući su sljedeći
oblici matrične organizacije: funkcijsko-predmetna
matrica, funkcijsko-teritorijalna matrica, predmetno-
teritorijalna matrica
Matrična organizacijska struktura će se koristiti onda kada
se organizacijom mora istovremeno zadovoljiti nekoliko
zadataka (strategija zahtijeva maksimizaciju nekoliko
dimenzija istovremeno –proizvod, tržište, teritorij itd.).
Matrična forma organizacije prikladna je i za poduzeća koja
rade na većem broju projekata istovremeno (projektna
organizacijska struktura je “dodatna”, dok je funkcijska
osnovna).

MATRIČNA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA

Pokušava spojiti pozitivne strane funkcijske i projektne

organizacijske strukture.
U matričnoj organizaciji ovlaštenja i odgovornosti se
ostvaruju po “vertikali” (manager specijalizirane funkcijske
organizacijske jedinice), a po “horizontali” upravljanje i
vođenje projektom (manager projekta).

28
 15:05

MATRIČNA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA

Model matrične organizacijske strukture (projektne)

MATRIČNA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA

Model matrične organizacijske strukture (projektne)

29
 15:05

MATRIČNA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA

Za matričnu organizaciju karakteristična je dualna

odgovornost članova projektnog tima (stručno su
podređeni manageru projekta, a disciplinski manageru
matične funkcijske organizacijske jedinice) => ovo je ujedno i
najveća slabost matrične organizacije.
Iz ovih razloga u matričnoj je organizaciji i odgovornost za
izvršenje projekta podijeljena između managementa
projekta i managera linijske organizacije.
Matrična organizacijska struktura je najkompleksniji i
najkonfliktniji organizacijski mehanizam – to je istodobno i
jedina struktura koja nastoji maksimizirati nekoliko
strategijski važnih aspekata odjednom.

MATRIČNA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA

Zbog velike kompleksnosti i nestalnosti, matrična

organizacijska struktura bi trebala biti rezervirana za one
situacije gdje nijedna druga organizacijska struktura nije
djelotvorna.
Sve što je navedeno za matričnu organizaciju vrijedi i za
njene modalitete (projektna, proizvodna, programska).

30
 15:05

MATRIČNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

; :
Naglašena fleksibilnost Pojačana mogućnost konflikata
zbog dualne odgovornosti članova
Pojačana koordinacija
Pojačana mogućnost sukoba
Poboljšano komuniciranje interesa linijskog i projektno-
Veća motiviranost zaposlenih i programskog menadžmenta
njihova odanost organizaciji Sporije odlučivanje
Povećani proškovi zbog
dvostrukog menadžmenta

Prednosti i nedostaci matrične organizacijske strukture

HIBRIDNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

z Hibridna organizacijska struktura – oblik u kojemu se na

istoj organizacijskoj razini kombiniraju funkcijske i
multidivizijske komponente.
z U hibridnoj organizaciji primarno mjesto imaju divizijske
jedinice (proizvodne ili teritorijalne) kojima se nadodaje
jedna ili više funkcijskih jedinica.
z U hibridnoj organizaciji se na istoj organizacijskoj razini
kombiniraju dva načela raščlanjivanja i grupiranja
zadataka kao i formiranja organizacijskih jedinica.
z Ovaj model se koristi u praksi radi postizanja
racionalnosti i ekonomičnosti poslovanja, te se također
postiže ravnoteža između centralizacije i
decentralizacije obavljanja pojedinih poslovnih funkcija.

31
 15:05

HIBRIDNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Hibridna funkcijsko-geografska struktra (primarno divizijska)

HIBRIDNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

U hibridnoj organizaciji se na istoj organizacijskoj razini

kombiniraju dva načela raščlanjivanja i grupiranja zadataka
kao i formiranja organizacijskih jedinica.
Ovaj model se koristi u praksi radi postizanja racionalnosti i
ekonomičnosti poslovanja, te se također postiže ravnoteža
između centralizacije i decentralizacije obavljanja pojedinih
poslovnih funkcija.
Određeni poslovi nekih poslovnih funkcija obavljaju se
zajednički, objedinjeno na razini poduzeća za potrebe svih
njegovih djelova, dok se ostali poslovi tih istih funkcija (uz
preostale poslovne funkcije) obavljaju unutar pojedine
divizijske jedinice.
O hibridnoj organizaciji govorimo i u obrnutom slučaju, kada
je primarna organizacijska struktura pretežno funkcijska.

32
 15:05

HIBRIDNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Hibridna funkcijsko-geografska struktra (primarno funkcijska)

HIBRIDNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Hibridna funkcijsko-geografska struktra (primarno funkcijska)

33
 15:05

MJEŠOVITA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA
Mješovita organizacija javlja se u multidivizijskoj
organizacijskoj strukturi u kojoj se miješaju (kombiniraju)
dvije ili više divizijskih jedinica na istoj organizacijskoj
razini.
Najčešće su u praksi modeliranja organizacijske strukture
situacije u kojima se primjenjuju različite kombinacije dosad
nabrojanih vrsta organizacijskih struktura.
Karakteristika je mješovitih organizacijskih struktura da na
pojedinim organizacijskim razinama dominira jedna vrsta
organizacijske strukture, dok na drugoj razini dominira neka
druga vrsta organizacijske strukture.
U literaturi se za mješovite strukture upotrebljava i naziv
konglomeratska organizacija (Conglomerate organization).

MJEŠOVITA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA

Mješovita organizacijska struktura

34
 15:05

MJEŠOVITA ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA

Model mješovita organizacijske struktura jednog inozemnog preduzeća

35