a�!

ltl

u n i:w ciJ·u n a;
:;;

pricu II
� SF
��1�
z

iowgr<.liije n iZ
l.

I tJ:J:;�up •

F:Ju:;�u
I Djecji
I

www.hztk.hr

U ovom nastavku ćemo naučiti kako upravljati
Robobubom pomoću mobilnog telefona. Za to
će nam na mobitelu trebati aplikacija poput ove
sa slike 18, koja pritiskom na nacrta ni "gumb"
šalje odgovarajuću poruku preko Bluetooth (BT)
veze. Ugradimo li u upravljački sklop Robobube
odgovarajući BT-modul i povežemo li ga s našim
mobitelom, poslane će poruke završiti u progra­
mu mikrokontrolera. Kako ćemo ih iskoristiti,
ovisi o našem programerskom umijeću.
Upravljački sklop u Robobubi (II.
izvedba)
Sad već znamo kako je druga izvedba
Robobube upravljana mobitelom. Za to ćemo
Slik. lS. Anđroid program Bluetooth Controller (FineAPPs)
kojim moremo komunicirati s Robobubom
ABC
tehnike
ELEKTRONIKA
u upravljačku pločicu trebati utaknuti HC-OG
ili slični Bluetooth modul, a sklopku S2 trebat
će prebaciti u drugi položaj (Slika 19.). Za ovaj
način rada fotootpornici nisu nužni pa nisu niti
prikazani na slici, ali mogu i ostati spojeni - neće
smetati. "Plavi" kratkospojnik na JC-konektoru
potreban je i dalje, kako bi stanje sklopke moglo
biti ispravno očitano.
Program za Robobubu (II. izvedba)
Program za BT-komunikaciju također je napi­
san u programskom jeziku Bascom-AVR. I ovdje
ćemo analizirati samo onaj dio programske logi­
ke koji služi osnovnoj namjeni, upravljanju mobi­
telom. Način upravljanja radom servo motora
ostaje kao u prethodnom primjeru, samo će
nam ovdje trebati i pokretanje motora "una­
trag":
• za pokretanje lijevog motora unatrag, u varija­
blu Servo_l treba upisati 2000;
• za pokretanje desnog motora unatrag, u vari­
jablu Servo_O treba upisati 1000.
Ovdje pod pojmom "unatrag" smatramo
smjer u kojem se pojedini motor mora vrtjeti
kako bi pridruzene noge vukle prema natrag. Na
početku programa oba ćemo motora zaustaviti i
zatim čekati naredbe BT-ka nala.
While Program = 1
Znak = Inkey(#3)
Select Case Asc(znakl
Za efikasno upravljanje Robobubom definira­
no je pet naredbi, koje se šalju u obliku jednog
slova. Slovo "S" zaustavlja oba servo motora:
Case "S"
ServoJ = 1500
Servo_d = 1500
Slovo "F" pokreće Robobubu prema naprijed,
pa oba servomotora moramo uključiti da se vrte
u tom smjeru:
Case "F"
Servo_I = 1000
Servo_d 2000
=
3
 S2

BT modul

Servo L Servo O
-

Slikil 19. želimo li Robobubu povezati 5 mobitelom, u upravljačku pločicu ćemo trebati ugraditi ST-modul

Slovo "B" pokreće Robobubu unatrag, pa oba

servomotora moramo uključiti da se vrte u tom Naredba While Program = 1 osigurava da se
smjeru: petlja u kojoj se nalaze prije navedene naredbe
Case "B" izvršava dokle god je sklopka 52 otvorena.
Servo I = 2000
Servo d = 1000 Izbor programa
Slovo "R" zakreće Robobubu udesno; desni Iz dosadašnjih opisa da se naslutiti kako su
motor mora se vrtjeti unatrag, a lijevi prema u mikrokontroleru istovremeno prisutna oba
naprijed: programa; koji od njih će se izvršavati, biramo
Case "Rl' položajem sklopke 52. Pojasnimo sada kako
Servo I = 1000 je sklopka 52 povezana s varijablom Program.
Servo d = 1000 Sklopka je spojena na pin PC4 koji je konfiguriran
Slovo ilL" zakreće Robobubu ulijevo; lijevi kao ulazni:
motor mora se vrtjeti unatrag a desni prema Config Pinc.4 = Input
naprijed: Portc.4 = 1
Case "L" a zatim preimenovan u program:
Servo I = 2000
Servo d = 2000 Program Alias Pinc.4
End Select Dakle, Program uopće nije varijabla nego
Wend zamjenski (alternativni) naziv ulaznog pina PC4,

4
ABC
tehnike
pa While petljama direktno provjerava mo njego­
vo logičko stanje i, posredno, položaj sklopke S2.
Kada je sklopka zatvorena, PINC.4 = O i izvršava
se prva verzija progra ma:
While Program = O
...
Wend
Kada je sklopka otvorena, PINC.4 = 1 i izvršava
se druga verzija programa:
While Program = 1
• • •

Wend
Jednostavno! Osim po položaju sklopke, kori­
snik može saznati koja se verzija programa izvr­ Slik. 21. Programiranje Robobuba.
šava i po stanju LE-diode LED1: u "svjetlosnoj"
verziji ona svijetli, u BT-verziji je ugašena.

Upravljanje Robobubam pomoću

aplikacije na mobitelu
Još moramo pojasniti kako prilagoditi aplikaci­
ju na mobitelu našem programu. U internetskim
trgovinama možete pronaći veći broj gotovih
aplikacija koje Bluetooth vezom mogu upare­
nom uređaju poslati neku poruku. Dosta tih
aplikacija za platformu Android besplatno je pa
ih možete po volji instalirati i isprobavati sve dok
ne odaberete najprikladniju. Ja sam se odlučio
za aplikaciju Bluetooth Controller koju je razvio
FineAPPs (Slika 18.). Svidjela mi se jer se lako
može prilagoditi vlastitim potrebama.

Slik.. 22. Upravljane mobitelima, Robobube voze slalom

Pritiskom na "Set Keys" otvara se tablica s

popisom svih "gumba". Ovdje možete promije­
niti njihove originalne nazive "1", "2", ... "9" u
prikladnije, poput "naprijed", "natrag" ili "stop".
U desnom dijelu tablice svakom gumbu pridru­
žujete poruku koju treba poslati; kako bi bio u
skladu s našim programom, gumb "naprijed"
treba poslati slovo "F", gumb "natrag" slovo "B"
itd. Aplikacija će pamtiti vaše postavke pa je ovo
Slik. 20. Eksperimentalni sustav korišten tijekom ra�oja
potrebno napraviti samo jednom.
programa.

ABC 5
tehnike
Slikil 23. Polaznici 4. ljetne škole tehničkih aktivnosti sa svojim Robobubama
Pritiskom na "Scan" dobivate popis svih
Bluetooth uređaja s kojima je vaš mobitel upa­
ren, a imate mogućnost i pretraživati ima li
drugih uređaja u blizini. Kada nađete svoj HC-OG
modul, uparite se s njim i to je sve - mobitel
sada može upravljati vašom Robobubom! Da je
HC-OG modul uspješno uparen s vašim mobite­
lom, možete provjeriti i promatranjem njegove
signalne LED-ice: ona trepće dok je modul neu­
paren, a trajno svijetli nakon što je povezan s
nekim uređajem.
6
Ovim smo završili opis aplikacija za Robobubu,
koje su razvijene tijekom 4. ljetne škole teh­
ničkih aktivnosti u Kraljevici (Slike 21., 22. i
23.). U prethodnom tekstu analizirani su samo
dijelovi programa; kompletni Bascom-AVR pro­
gram KR_201S_Robobuba.bas možete besplat­
no dobiti od autora.
U sljedećem, posljednjem nastavku, pokazat
ćemo na koje sve načine još možete upotrijebiti
upravljački sklop Robobube.
Mr. sc. Vladimir Mitrović
ABC
lehn Ike
 MALA SKOLA PROGRAMIRANJA
-

. ....
- •.

ft:l.� ,r:
L
•

. .

.... �
0 .

- I lli'
�-

Hm, zar ima i takvih? Ima, ima ...
Neko sam vrijeme učenicima osmih razreda
postavljao "lake" probleme kako bi ih naučio
misliti i rješavati "teže" probleme. Tražio sam da
problem riješe napamet, logičkim razmišljanjem.
Na početku su bili zainteresirani, ali nakon neko­
liko neuspjeha lako su odustajali od daljnjeg rje­
šavanja i nestrpljivo tražili da im pokažem rješe­
nje. Na kraju sam uglavnom popustio i objasnio
im kako da dođu do rješenja. Pretpostavio sam
da će ukoliko postanu svjesni da su upornost i
ustrajnost važne osobine potrebne za rješavanje
problema j oni sami promijeniti svoj pristup
rješavanju problema, potisnuti nestrpljivost, no
iskustvo mi kaze da je loše stečene navike najte­
že promijeniti.
Posebno zanimljiv bio mi je problem iz 18.
stoljeća za koji sam i ja čuo još dok sam išao u
osnovnu školu, a glasi: ako kokoš i paf snese jaje
i poj za don i poj, koliko će jaja snijeti 9 kokoši
za 9 dana?
Veoma brzo bolji učenici doli su premo očeki­
vanju pogrešan odgovor (Bl jaje). Do pogrešnog
rješenja dolazi se no osnovu loključka premo
sličnosti tvrdnji što je u svakodnevnom životu
veoma praktično. Ukoliko kokoš i pol snese jaje
i pol la don i pol, onda je logično do "vrijedi"
sličnost koko 1 kokoš snese 1 jaje za 1 don.
Mna/enjem se onda lako izračuna do 9 kokoši
u 9 dono snesu Bl jaje, što naravno nije točno
rješenje.
1 kokoš snijet će 1 jaje za 1,5 don, kao što će
3 kokoši snijeti 3 jaja za 1,5 don, 6 će snijeti 6
joja la 1,5 don, o 9 će snijeti 9 joja za 1,5 dan...
je potrebno do se snesu Jaja. Sličnost nos Je
navukla na pogrešno rješenje jer naš mozak
je prirodno "programiran" tako do u sličnim
situacijama donosi brze odluke bez razmišljanja.
Nekad davna takvo "jednostavno" razmišljanje
bez uključivanja ostalog razvijenog dijelo mozga
bilo je '.IaIna za naš fizički opstanak, no kraju
krajeva, i donos nom se česta učini do vidimo
zmiju umjesto štapa i reagiramo u djeliću sekun­
de bez racionalnog razmišljanja, Odmah no
početku trebali smo postaviti i logično protupi­
tanje, ako 1 kokoš snese 1 jaje za 1 don, znači li
to onda do će 3 kokoši snijeti 3 jajo la 3 dona?
(3 kokoši toda bi snijele 3 jajo za 1 don). Mislim
da je ova objašnjenje sasvim davoljna, ali da
biste bili sigurni jeste li shvatili problem, probajte
odgovoriti no sljedeća pitanja.
Koliko će 4 kokoši snijeti joja za 6 dono, o koli­
ko za 9 dono? (16 joja; 24 joja)
Koliko bi dono trebalo kokošima da za 9 dono
snesu Bl jaje? (13,5 dono)
A sada laki problemi za rješavanje pomoću
računala.
1. Bila dva jata ptica i kaže ptica iz prvog jata
ptici iz drugog jata: Kad bi iz vašeg jata nama
došla jedna ptica, bilo bi nas jednako. Na to
odgovori ptica iz drugog jata: Kad bi iz vašeg jata
nama došla jedna ptica, nas bi bilo duplo više.
Koliko ptica ima u svakom jatu?
Dim x As Integer
Dim V As Integer
rem Dvije jednadzbe s dvije nepoznanice.
rem x+l=V-l
rem Z·(x-l)=V+1

u prosjeku jedna kokoš uvijek snese jedno jaje for x=l to 99

za 1,5 don. Ako 9 kokoši snesu 9 joja za 1,5 dan, for V= 1 to 99

onda će 9 kokoši za 3 dono snijeti dvostruko više if x+l=V-l and Z·(x-1)=v+1 then

joja, tj. lB joja, za 6 dono snijet će 36 joja, o za print Xi" , "iV

9 dono snijet će 54 jaja, što je i točno rješenje end if

našeg problema. next V
Ako se smanji broj kokOŠi, smanji se i broj next x
snesenih joja, ali ne smanjuje se vrijeme koje sleep

ABC 7
tehnike
 end if
� \ [:\Documents and Settings\P[\Desktop\
next y
next x
p rint
sleep

2. Bila dva jata ptica i kaže ptica iz prvog jata c.\ [:\Doc ument s and 5ettings\P[\Desktop\
ptici iz drugog jata: Kad bi iz vašeg jata nama
došle tri ptice, bio bi nas jednako. Na to odgovori
ptica iz drugog jata: Kad bi iz vašeg jata nama
došle tri ptice, nas bi bilo tri puta više. Koliko
ptica ima u svakom jatu?
Problem je sličan prethodnom, pa ga se može Znamenke broja 36 su 3 i 6, pa je 3*6=18 ...
riješiti pomoću istog programa uz male izmjene 18*2=36. Nema drugih rješenja.
koje ćete sami napraviti. 5. Odredi troznamenkasti broj koji je jednak
3. Ivica kaže Luki: Ako mi daš 6 jabuka, imat ću četverostrukom umnošku svojih znamenki.
četiri puta više jabuka od tebe. Na to mu odgo­ Dim x As Integer
vori luka: Ako ti meni daš 6 jabuka, oba ćemo Dim y As Integer
imati jednak broj jabuka. Koliko jabuka ima luka, Dim z As Integer
a koliko Ivica? print
Dim luka As Integer for x=l to 9
Dim Ivica As Integer for y=l to 9
rem Dvije jednadzbe s dvije nepoznanice. for z=l to 9
rem y-6=x+6 if x*100+y*10+z=4*x*y*z then
rem 4*(x-6)=y+6 print x;y;z;4*x*y*z
for luka=1 to 99 end if
for Ivica= 1 to 99 next z
if Ivica-6=luka+6 and 4*(luka- next y
6)=lvica+6 then next x
Print luka'"
, , "·Ivica
, print
end if sleep
next Ivica
next luka o '; [:\Documents and 5ettings\PC\Desktop
sleep

e'; [:\DocumE'nts and 5ettings\P[\DE'sktop\

8roj 384 jednak je 4*3*8*4=4*96=384.

Program je sličan prethodnom i nalazi samo
jedno rješenje.
4. Odredi dvoznamenkasti broj koji je jednak Za kraj nešto lako i šaljivo - ali pazite da se
dvostrukom umnošku svojih znamenki. ne zaletite!
Dim x As Integer Puž se penje na stup visok 10 m. Danju se
Dim y As Integer popne S metara, a noću spusti 4 metra. Koliko
print mu dana treba da se popne na vrh?
for x=l to 9 Damir Čović
for y=l to 9
if x*10+y=2*x*y then
print x;y;2*x*y

8
ABC
tehnike

Strojarska tehnička škola Fusta Vrančića dugi
niz godina ima program za mlade kreativne uče­
nike svoje škole. Cilj je programa implementacija
znanja stečenih u školi u nove proizvode, teh­
nologije i inovacije. Mladi inovatori sudjeluju u
ABC
=ilehnl ke
TEHNiČARA
natjecanjima u Hrvatskoj kao što su INOVA mladi
i ARCA. Najbolji od njih nastupaju u Nurnbergu.
Nurnberg je mjesto gdje se natječu u inovacija­
ma mladi iz čitavog svijeta.
Ove godine školu su zastupala dva mlada
inovatora: Dominik Ž itković učenik 4. b razreda i
Josip Sever učenik 4. a razreda.
Dominikova inovacija zove se Energetska
torba, a Josipova Novi način prijenosa brzina u
mjenjačkoj kutiji automobila.
Dominik je na INOV-a mladi u Zagrebu
osvojio srebrnu medalju. Na međunarodnom
natjecanju u seniorskoj konkurenciji ARCA-e u
Zagrebu osvojio je također srebrnu medalju, a u
Nurnbergu brončanu medalju.
Josip je na INOV-a mladi osvojio zlatnu meda­
lju, kao i na ARCA-i. Na ARCA-i dobitnik je spe­
cijalnog priznanja Udruge inovatora Poljske. U
Nurnbergu je osvojio srebrnu medalju.
9
 Domin ikova inovacija pripada području
UKRASI I NOVE ZAMISLI ...
obnovljivih izvora energije. Pomoću dvije solar­
ne ćelije u serijskom spoju od po 9 V puni se
spremnik električne energije, čiji izlazni napon
iznosi 220-240 V izmjenične struje.
Dominik je inovirao energetsku torbu tako
da izlazni napon izmjenične struje može napa­
jati primjerice LCD-televizor, rasvjetu, mobitele,
laptope, toster itd. Ideja je da kupac energetske
torbe sa sobom nosi električnu energiju i koristi
je na mjestima gdje je nema. Pomoću Sunčeve
energije dolazi do obnove električne energije Advent ili došašće vrijeme je pred Božić, ove,
u torbi. Za Dominikovu inovaciju u Nurnbergu 201S. godine započinje u nedjelju, 29. studenog
zainteresiran je BOSCH i moge druge kompanije i traje četiri tjedna, do Badnjaka, 24. prosinca,
koje žele energetsku torbu proizvoditi i ponuditi koji ove godine pada u četvrtak. Božić je 2S.
tržištu. prosinca u petak. U to predbožićno vrijeme u
Josipova inovacija i ideja sastoji se u skraći­ hrvatskom narodu uvriježene su svetkovine Sv.
vanju vremena mijenjanja brzina u automobilu. Barbare, 4. prosinca, zaštitnice rudara. Potom
Kod klasičnog mijenjanja brzina kod pritiska kva­
čila i promjene brzine automobil, kako popular­
no kažemo, gubi dah. Josip predviđa da stiskom
na dugme servomotor u najkraćem vremenu
razdvoji brzine i prebaci u sljedeću. Brzina se ne
mora mijenjati po redu, što je također novost.
Ovakav tip mjenjačke kutije bio bi pogodan za
invalide i starije ljude koji imaju slabiju motori ku
u nogama. Mjenjač brzina bio bi sastavni dio
ručnih komandi.
Prototip je izrađen 3D-printanjem nakon nacr­
ta u AutoCAD-u i CATIA-i. Program za servomo­
tore napravljen je pomoću programa Arduino
Uno.
U Nurnbergu su se javili poduzetnici koji bi
financirali izgradnju i ugradnju Josipove mjenjač­
ke kutije u automobil i ponudili je međunarod­
nom tržištu.
Popularizacija inovatorstva predstavlja impe­
rativ za školu. Mladi inovatori također uz svog
mentora uče kako od ideje doći do gotovog
proizvoda i kako gotov proizvod ponuditi među­
narodnom tržištu.

Voditelj Mladih
inovatora STŠ Fausta Božićno drvce nabavite s korijenom, postavite ga u
Vrančića prikladnu posudu te je ukrasite. Vodite brigu da ispod
Mladen Marušić, posude postavite podmetač radi moguće vlage. Sadnicu

dipl. ing. njegujte dok ne naraste i preraste mogućnosti i želje

u stanu, pa je posadite na otvorenom. Drvce unosite i
Vitez inovatorstva
iznosite iz prostora postupno radi prilagodbe na razliku
u temperaturi...

10
ABC
lehnike

Oprez s vatrom - dobar je sluga i zao gospodar!
Predlažemo d a rabite plivajuće svjećice nil vodi ili ih
postavite u prikladnu veću staklenku, posudu ili čašu.
Za dublja umetanja i pripalu načinite žičane hVillilljke.
Manju djecu nikada ne ostavljajte bez nadzora, baš kilo ni
upaljene svijeće. I žigice držite nil sigurnom.
se daruju djeca, bližnji i dobrotvori povodom Sv.
Nikole, 6. prosinca, a u primorju Sv. Lucije, 13.
prosinca. Prema tradiciji pojedinih mjesta štuju
se i drugi sveci. Darovi neka su skromni i od srca,
ABC
tehnike
prema mogućnosti i vašoj marljivosti i svakako
nekim novim zamislima.
Porazgovarajte s ukućanima kako je to bilo u
davna vremena, a također i s učiteljima, pogo­
tovo ako su vam susjedi. Neka se obnove takvi
običaji. Nekada su obitelji bile brojnije, pa je i
veselja u kući bilo više. Nemojte potpasti pod
utjecaj trgovačkih reklama i ponuda, puno toga
možete načiniti sami. Potrebno je malo dostu­
pnog materijala, ljepila, škare i strpljenje.
Adventski kalendar sadrži onoliko poklona koliko advent
ima dana. Brojite od 29. 11. do 24. 12. Nedjelje i Badnjak
možete preskočiti. Killendar neka bude izraden prema
vašim mogučnostima, a pokloni su male čokolade, bom­
boni, mogu biti i orasi, lješnjaci... Naš kalendar načinjen
je na ostatku deblje tkanine ili tapisona, a može se izraditi
i na ploči stiropora, ostatku iverice ili neke druge ploče.
Kutijice su različitih veličina i omotane u šarolike papire
od nekih drugih poklona. Prikladnim načinom, bilo sigur­
nosnicama- zihericama, pribadačama ili čiIVlitima preko
alčica za ključeve kutijice s.u obješene uz oznaku datuma.
No prolistajte naša strija izdanja pa ćete vidjeti d a su
razrade neograničene!
Da vas podsjetimo na našim ilustracijama
donosimo ukrase koji će oplemeniti vaš dom
u blagdanskom raspoloženju. Ovo su radovi za
cijelu obitelj, pa ih izradite u veselom i bezbriž­
nom zanosu. Školske ukrase priredite prema
veličini prostora i mogućnosti nabave i načina
izrade. Uz savjet učitelja! Pri postavljanju bilo
kojeg ukrasa vodite brigu da ne oštetite površine
11

Za 511. Nikolu odaberite i prikladne motive. Prikazana
zamisao ima zaslon u obliku glave koja se može izraditi od
filca, kartona ili tanje šperploče pa obojati. Straga, d a se
odmah ne pr imjećuje, pričvrštena je kutija s poklonom.
Veličine odredite sami. Poklon postavite na kvaku ulaznih
vrata ili na koje drugo zgodno mjesto vje�njem o ukrasnu
vrpc u. Pomnije pogledajte ilustracije. Darujte skromno da
svojim postupkom ne obavezujete nikogal
zida, stolariju ili namještaj. ljepše i uspješnije
ukrase spremite ili poklonite... Vodite brigu o
kakvoći ljepila i boja te otpornosti boja na vlagu
i toplinu. Pročitajte upute proizvođača!
Pazite pri radu škarama i nožićem da ne ozlije­
dite sebe ili drugog. Radite na prikladnoj radnoj
podlozi koju stavite na stol. To može biti komad
lesonita, tvrđeg kartona ili otvorene novine od
kvalitetnijeg papira.
12
Naši prilozi razrađeni su prema ilustracijama
objavljenim u Leno Creativ, Anna
časopisima:
special, Selber machen, Sabrina, Basteiwelt,
Tim, Unikat, Creativ Idee, Carina, Bastein mit
Kindern, Deka und BASTE- IDEEN, Basteltipp,
MEIN Deka.. . Nadamo se da je odabir dobar i da
ćete lakše načiniti nešto po svojim i drugačijim
zamislima.
te �ri koje skupite u �tnji uvijek su zanimljiv detalj.
Operite ih i osušite pa uz pokoju kuglicu i detalj iz proš­
losti stvorite blagdanski ugođaj! Morete ih poprskali
razlilitim dekora tivnim bojama ili premazati bijelom tem­
perom. (}..oi ukrasi su trajli, tako da ih mo�ete spremiti.
"
\
testitke ponovno postaju iznenađenje i radost. Nisu ih
istisnuli suv remeni načini sporazumijevanja među ljudi­
ma. Posebno veselje su one izrađene i samostalno obli­
kovane, Ilustracija prikazuje jednu zamisao od tvrđeg lista
papira - lestitku kota je postala i ukras kod primatelja.
Pogledajte način izrade i razradite ga. Mislimo d a bor ići
vise na koncu? Poštujte veličine kuverte koju propisuje
poštanski promet. Pišite rukom!
ABC
lelln lh
 Posebon oprez so svijećama da se ne izazo­
ve požar i električnom energijom jer postoji
opasnost od strujnog udara. Poštujte zakon­
ske odredbe o uporabi pirotehnike i različitih
eksplozivnih igračaka. Tu zabavu prepustite
starijima i pod nadzorom roditelja da vaša
nesmotrenost ne pokvari blagdansko raspolo­
ženje. I dakako, posljedice trajne naravi! Pazite
i na mlađe ukućane.

Vrijeme došašća ima četiri nedjelje, stoga su i ukrasi na

stolu si! četiri sviječe u prikladnom ukrasu ili ispletenom
vjenčiću. Domišljatost tih razrada nema pravila pa su
stoga i na ilustracijama prikazane razne mogućnosti. Od
postavljanja u drveni sandučič, na ispleteni vjenčić, pa uz
češere i vjenčić od suhog šiblja na slamnatom podmeta­
ču. Pazite na vlagu pa stavite pod ukras podmetače d a ne
oštetite površinu namještaja. Sv ijeće se pale po tjednima.
Ne ostavljajte ih bez nadzora!

Kada d arujete poklon, ukrasite vrećice i omot. Vrećice

u kojima ste vi dobili poklon uz malo mašte doradite za
blagdanske poklone lijepljenjem tradicionalnih vinjeta ili
jednostavno dodatkom mašne.

ABC
=ilehnl ke 13
Nakit z a bor izradite sami ili bar dio. Poslužit će već spomenute vrećice od prijašnjih darova, kolaž papir ili obojene površi­
ne novinskih reklama. Lijepe motive izradite od slanog tijesta (koliko brašna toliko i kuhinjske soli), a mOle i od glinamola.
Oblikovati se mogu i modlicama za kolale. Nakit osušite pokraj tople peći ili u pećnici štednjaka uz prethodnu provjeru.
Bojanje prepuštamo vašim željama. Za vješanje načinite rupicu ili u sirov materijal utisnite končanu omčicu.

*
•
•

,
•

•
•
•
•
•

-,
•
•

· S
,

Viseće ukrase postavite na plastični konac ili uže. Mjesto

postavljanja odredite Silmi prema mogućem prikljulku
na električnu mrežu. Uz rame kuglice i perlice, mašne i
druge dodatke ovakvi ukrasi postaju liInimljivi svjetlosni
efekti prema okolini, prema van. Možete ih prikljuliti i Ila
vremenski regulator, pogotovo ako izbivate iz stana.

14
ABC
lehn Ike
 /

.
'

�,
l

Šibe žicom povežite u nosač za jabuku

kojom ćele počastiti ptičice. Postavite
nil mjesto gdje mačka ne može doskoči­
ti. Jabuku nabodite nil kulinarski štapić.

Pošaljite nam snimke rado­

va. Rado ćemo ih objaviti. Svako

Karton, šperpločiI, pil i stiropor materijali su ZiI iZr.ldu stolnog borića. Sastavlja dobro na zimskim praznicima!
se križnim spojem. Kuglice su perle pričvršćene pribadačilmil, no mogu biti i SRETANVAMIBLAGOSLOVUEN
puceta, gumbi, dugmad ili botuni, kako sve narod naziva to pomagalo nil odjeći. BOŽiĆ UZ ZDAVUE I VESEUE!
U našem primjeru borić je oblijepljen dnevnim novinama dil se vidi datum radil
Miljenko Ožura, prof savjetnik
i kada je obojim...

Božićni vjenčić postavite nil ulazna vratil pazeći dil ih ne oštetile. Poneke kuće
imaju trajno prigradenu jedva vidljivu kukicu. Neki postave čavlić na gornji rub
vrata, a neki ga jednostavno na unutrašnju kvaku zavežu vrpcom koju učvrste
pribadačama opet na rub vrata. Sami odaberite način pričvršćivanja, kao i
izrade. Pravila nema pa se i taj vijenac može postavljati godinama ukoliko je
od NsuhogN materijala. Naše ilustracije prikazuju različite izvedbe. Počevši od
gotovo papirnatog modela, pa do onih prskanih srebrnom ili bijelom bojom,
ukrašenih vrpcama i jabučicama, onih s orasima... a i raskošna vrpca s nekoliko
kuglica pokazat re otmjenost doma!

ABC
=i
lehnl ke 15

Slavljenje Božića i vrijeme došašća posebno se
pripremalo u planinskim, alpskim krajevima gdje
su kratki dani i zima okupljali ukućane oko toplog
doma. A spretnost u obrađivanju drva i tradicija
stvorili su čitav niz danas već zaboravljenih rado­
va i ukrasa.
Tako predlažemo da načinite jednostav­
nu intarziju - "drvenu" višeslojnu sliku, Svete
Obitelji, svojevrsne jaslice. Neka to bude poče­
tak vašeg rada s drvom, ljepilom, bojama, upo­
znavanje s osnovnim rezbarskim alatom, rad
za stolom i postavljanje radnog mjesta. Rabite
podmetač da ne oštetite površinu stola. To može
biti komad lesanita, šperploče ili tvrdi deblji kar­
ton. Rad na slici - jaslicama, nije zahtjevan i ne
iziskuje da budete posebno točni, što ne znači
da može izgledati neuredno. Maketari i modelari
znaju dobro da dio ne "ispadne" svaki put kako
su željeli pa ponovno valja prionuti izradi. Samo
strpljivo! I vježbajte na jednostavnim dijelovima.
Jednostavnu intarziju - drvenu sliku, naiinile od ostataka
materijala i drvenog sanduiića u kojem je bilo voće (lipo·
vina), veličina našeg rada je 290 x 230 mm
16
NACRT U PRILOGU
Ovaj rad neka bude i početak onima koji će se
upustiti u izradu intarzije za koju možemo reći da
je umjetnička likovna disciplina. Zahtjevna je već
u samom odabiru furnira, a da ne govorimo o
drugim sitnicama i posebnoj strpljivosti u izradi.
Naša slika - jaslice, nastala je od prikladnog
materijala koji je dostupan u svakoj radionici:
ploče za podlogu koja neka je debljine barem
lS mm, suhog drvenog sandučića u kojem je
bilo voće, letve za okvir, šperploče koja se može
uzeti isto iz sandučića, ljepila, čavlića, kukice za
vješanje slika (po želji možete načiniti i stojeću
inačicu tako da prigradite oslonac od šire letve
ili prikladne daščice), boje, laka ...
Alat je već dobro poznata manja stolarska
pila, rašpa, rezbarski luk i pilica, rezbarska dašči­
ca i stega, brusni papir različitih gradacija, skal­
pel, crtaći pribor, indigo papir za kopiranje liko­
va. Dakako, uporabom modelarskog električnog
alata radit će se brže i lakše.
To je rad za cijelu obitelj. Potrebno je izvesti
zahvate pilom i skalpelom pa neka to rade spret­
ne i jače ruke!
Proučite naš crtež koji je nacrtan u prirodnoj
veličini, dakle u mjerilu 1:1, pročitajte upute
koje su i na njega unesene. Ilustracije prikazuju
detalje i tijek rada. Slika je načinjena od tri sloja:
podloge, u našem slučaju veličine 290 x 230 mm,
umetaka prikaza poda, zabata štalice i krova,
likova i građe, okvira prozora ...
Scenu, motiv - sliku, možete načiniti p o svojoj
skici ili želji te daljnju razradu prilagodite sami
prema detaljima koje ste predvidjeli. Držite se
upute da rad bude jednostavan! Ukoliko želite
druge likove, poslužite se i ilustracijama s čestit­
ki i kalendara. Crtež pojednostavite što je više
moguće. A možda vam ovakva slika posluži kao
zaslon pri postavljanju betlehemskih figura?
Ako ste se odlučili raditi prema našoj ilustraci­
ji, započnite prenošenjem crteža štalice i dijelova
na podlogu crtaćim priborom. Ocrtajte širinu
okvirnih letava.
ABC
tehnike

Materijal je sandučić za voće Podloga i okvirne letvice
•
Dijelovi i slaganje po crtežu Vidljiv rad u tri sloja
Precrtavanje likova indigom Bojanje
Pilom izrežite okvirne letve. Okomite točno, a
vodoravne nešto duže. Predvidite način postav­
ljanja: vješanjem kao slike ili prigrad njom oslon­
ca za stojeću inačicu.
Rašpom i brusnim papirima različitih grada­
cija obradite oštre bridove, a i same površine.
Čavlićima i bijelim "vodenim" stolarskim ljepi­
lom spojite letvice na podlogu; tako je nastao
okvir za našu sliku.
Skalpelom, onim većim nego za školsku upo­
rabu, izrežite letvice različite širine od daščica
sandučića. Rabite podlogu i pazite da se ne pore­
žete. Prema crtežu izradite dijelove u zahtje­
vanom obliku i potrebnom broju. Na mjeru
ih doradite brusnim papirima, pa i igličastim
turpijama. Polako i strpljivo zalijepite dijelove.
A.BC
lehnike
•
Provjera i spajanje čavlićima
, .
'
Slojevi slike
Čekanje da se boja osuši
Po potrebi, dok se ljepilo ne osuši, stavite na
njih prikladan teret. Poslužite se pincetama.
Višak ljepila možete obrisati mokrom krpom.
Ne preporučamo trenutna ljepila; iznimno ono
koje služi za lijepljenje kože i gume, a i drvenih
dijelova trgovačkog naziva "neostik". Kada se
ljepilo posuši, tako nastali drugi sloj obrusite.
Zalijepite grede.
Pomoću indigo papira i olovke prekopirajte
likove na šperploču (daščicu) i odredite motiv
koji se vidi kroz prozor. .. likove izrežite rezbar­
skom pili com. Za lakše piljenje pili cu povremeno
namažite sapunom. Obradite i brusnim papirima
te igličastim turpijama.
Bojanje prepuštamo vašim mogućnostima
jer je izbor velik. Od vodenih bojica, tempera,
17
Sastavljanje i lijepljenje Prigradnja kukice - alčice
modelarskih boja, pa do onih akrilnih koje se
kupuju po želji i u određenom obujmu. Za štalicu
možete rabiti lazure određenih nijansi.
Površine za bojanje letava i štalice neka osta­
nu donekle nepripremljene da izgledaju što
prirodnije. No likove po izradi i podlogu za sliku
pejzaža kroz prozor ipak pripremite kako je
uobičajeno: brušenjem, pa vlaženjem mokrom
spužvom ili krpom, pa sušenje, pa opet brušenje,
ali sada finijom gradacijom brusnog papira.
Bojite pažljivo, pogotovo likove. Č ekajte dok
se prethodna boja posve ne osuši! Prijelaze na
bojanim površinama označite olovkom, a poslije
ih možete podebljati prema želji. Vodene boje
moraju biti dovoljno guste da se ne razlijevaju po
Trgovačka mreža pobrinula se za jednostavne
i pristupačne usluge prodaje i rezanja drvenih
ploča i poluproizvoda. Danas je taj materijal
dostupan u različitim veličinama i vrstama, pa i
po cIJenama.
Tako kod kuće uz skroman alat i mogućno­
sti prostora možete sastaviti zavidne komade
namještaja. Pogotovo ako imate posebne zahtje­
ve prostora.
Za vas koji imate manju djecu priredili smo
mogućnost izrade dječjeg namještaja. Ovo je i
dobra vježba za učenike stolarske i drvodjeljske
struke.
18
Zaštila lakom
vlaknima. Provjerite! A pejzaž nacrtajte po želji
ili čak stavite snimku svog kraja!
Ostaje još završno lijepljenje. I postavljanje -
kao slike na zid ili kao stojeći prikaz, a da ugođaj
bude potpun možete prigraditi i svjetleće diode i
drugu prikladnu elektroničku "opremu".
Po želji vašu drvenu sliku premažite ili popr­
skajte bezbojnim lakom ili lakom koji rabe umjet­
nici. Tako ćete je zaštititi od prašine.
Pošaljite nam vaše rodove, njih nagrađujemo
honorarom.
Želimo vam uspjeh u radu - i Sretan Božić!
4/0S.
Ilustracije: T I M , Ljubljana,
Miljenko otURA, prof
NACRT U PRILOGU
Dakle materijal - pločevina, izrezan je u trgo­
vini prema vašim mjerama i reklo bi se specifi­
kaciji. Pri narudžbi prodavač sjedi za računalom
i crta vaše dijelove u najpovoljnijem položaju,
tako da otpadnog materijala bude što manje.
Neke ploče prodaju se na "poprečni" rez, dakle
ne morate kupiti cijelu ploču. To se ne odnosi na
jeftiniji materijal, ali zato možete kupiti dužnu
polovicu! Stoga se raspitajte. Furnirane ploče
nakon izrezivanja možete dati na obrubljivanje­
"kantiranje", a ponegdje će vam zabušiti provrte
za pante ili šarnire. Sve ovisi o trgovini. Točnost
ABC
lehn Ike
Spojevi su ojačani ljepilom Kmz provrte spojite vijcima Provjerite okomitost spojeva

reza je na desetinku milimetara, jer se u obzir
uzima i debljina lista pile.
U kućnim uvjetima dijelovi se najčešće sastav­
ljaju vijcima za drvo promjera 4 mm i dužine
40-45 mm. Za prolaz vijaka buši se provrt pro­
mjera 4 mm u ploči, a za ulaz vijka za spajanje
2,5 mm, kako ne bi došlo do razdvajanja i puca­
nja tanje ploče i to stoga jer je teško pronaći vijke
koji u gornjem dijelu tijela nemaju navoj. Provrti
se označe olovkom, pa i šilom, mjerenjem i
simetričnim rasporedom... Najčešće se na ploči
razvrtačem načini upust za glavu vijka. Razvrtač
je pričvršćen na svrdlo, a postavlja se na željenu
udaljenost od vrha. Kako bi vijak lakše prihvatio
i bio pritegnut dobro ga je namazati sapunom ili
pčelinjim voskom.
Pri radu može poslužiti i električni izvijač ili
električna bušilica s elektroničkom promjenom
brzine vrtnje koja se prilagođava potrebama
zahvata.
Obično se spoj ojača bijelim "vodenim" stolar­
skim ljepilom. Višak je moguće obrisati mokrom
krpom ili spužvom. Takav spoj - vijci i ljepilo,
trajniji je, pogotovo na opterećenijim dijelovima.
U radu se možete poslužiti stegama, pogotovo
ako ste sami.
Radite na robusnom, čistom, glatkom stolu.
Popularni su stari stolarski nogari na koje se stave
poprečne letve s nalijepljenim fileom ili tapiso­
nom. Manje i lakše elemente spajajte na kuhinj­
skom stolu, ali radnu površinu zaštitite kartonom,
pa i tapisonom. Sastavljene dijelove ne povlačite,
već podižite i prenosite da ne oštetite furnirane
plohe ako radite od takvog materijala!
Naš namještaj priređen je za djecu. Veličine
odredite sami ili provjerite ove koje donosimo.
Ovo je rad po mjeri za vaše ukućane ili za poklon.
Materijal je laminirana daska, panel ploča
ili "osb"-ploča debljine 18 mm. Način završne
obrade odredite sami, samo premazivanje bez­
bojnim lakom ili bojanje u željenim bojama i
tonovima. Napominjemo kako se kod bojanja
površina mora doraditi kita njem, brušenjem i
nanošenjem temeljne boje ...
Promotrite crtež i sastavnicu. Debljina mate­
rijala od 18 mm. To naglašavamo jer je točnost
reza važna.
I u nabavku, razgovor, upute, odabir materi­
ja la ...
Prije početka rada brusnim papirom lagano
prijeđite sve površine i kutove radi provjere kako
biste uočili oštre dijelove da se poslije ne biste
ozlijedili i našpranjili.

STOLIĆ
P loča 400X 600X 18 kom. 1
Stranica 600 xSOOX 18 kom. 2
Ojačanje 364 x170X 18 kom. 1
STOLICA

Dječji namještaj možete i sami sastaviti, pogotovo dana Naslon 600X 400X18 kom.1
kada u trgovini režu materijal - ploče na tražene mjere uz Nosač 350X 300X 18 kom. 1
pristupačni nagradu, veličinu prilagodite maliŠ3nima. Ovo Sjedište 350X282X18 kom. 1
je rad za cijelu obitelj.
Ojačanje 282X1S0x18 kom. 1

A.BC
=ilehnl ke 19

Olovkom crtajte što manje jer se grafit teško
briše. Pri radu mjerite i provjeravajte okomitost!
Odredite mjesta provrta za ojačanje.
Ocrtajte širinu sastava te razmjerite središta
provrta za vijke. Izbušite provrte (promjera 4 mm)
za prolazak vijaka, a prigrađen razvrtač načinit
će upust za glavu vijka. I kroz taj provrt načinite
početne uvrte (promjera 2,5 mm) za vijak u oko­
mitoj ploči. Neki će reći da se prvo buši tanjim
svrdlom. Da, kada svrdlo nije tako tanko!
Ako ste sami, rabite stege. Namažite spoj
ljepilom i pritegnite vijke. Pazite na postavlja­
nje ojačanja. Mora biti na sredini elementa.
Provjerite okomitost. Brušenjem ugodite dosje­
de s podom da se namještaj ne ljulja.
Brusnim papirom doradite sve bridove do
željenog zaobljenja.
Sastavljeni stol i stolicu premažite bezbojnim
(mat) lakom ili obojite uz doradu površina.
Crteže j ukrase odaberite po želji, baš kao i ukra­
šavanje dječje sobe!
Ugodna zabava. U rad uključite svoje mališane
iti mlađe ukućane.
Ilustracije: SM 12 -09
Miljenko OŽURA, prof
20
SF PRtl:A
Maskirne mrlje na zaštitnom odijelu skrivaju
me pred kamerama bezposad ne letjelice što
zuji nad šumom. Spazio sam tamni krilati obris u
praznini što ju je među krošnjama napravilo sta­
blo koje se izvalilo, pali div prekriven jarkožutim
gljivastim kuglama. Neke su ispucale, ispuštaju
guste oblake spora. Vrućim zrakom, što mi se od
mnoštva spora i sjemenki čini poput kakve smje­
se, leti bezbroj najraznovrsnijih kukaca. Č ujem
daleke krike i kliktaje i zavijanja i režanja, prašu­
ma vrvi životom što pojma nema o nemilosrdnoj
potjeri kroz njihov dom.
Da skinem lako odijelo, srušio bih se mrtav u
roku od dvije minute: zrak ovdje nije baš zdrav.
Ati odijelo me štiti, unutar njega mi je ugodna
sobna temperatura, a ne pedeset. I skriva me
pred kamerama.
Letjelica ne zastaje nad čistinom, ide dalje.
Ne zastajem ni ja. Malo si pritežem naprtnja­
ču s Napravom i nestajem među sivim deblima,
obraslim lišajevima i mahovinama i gljivama i tko
zna čime, jedna mrlja među mrljama boje u igri
svjetla i sjene. Letjelica bi se mogla i vratiti, a ako
me nanjuši, u roku keks će na mene navaliti zrač­
nodesantna bojna što u šest transportnih letje­
lica kruži na tri kilometra visine i čeka zapovijed.
. . .
Kako me Tyli uspijevaju pratiti u stopu, dok im
pokušavam pobjeći s Napravom na leđima, ne
znam, niti imam vremena razmišljati. Važno je
samo da im ne padne u ruke. Tko ima Napravu,
možda ima čitav svemir u šaci. Kvragu, možda
ima sve moguce svemire u šaci. A Tyli nisu ekipa
kojoj bi takva moć trebala biti dostupna.
Naprava je pomalo stvar legende. Nađena je
prije osam godina na nepoznatoj olupini, dugoj
dva i pol kilometra, što je tko zna koliko plutala
svemirom, tamo negdje u središnjem zadeblja­
nju galaksije: mi obični smrtnici ne znamo točno
gdje. Stane na dlan, splošteni elipsoid površine
ABC
tehnike
poput kakvog opala: crna sa zelenim i ljubičastim
i crvenim preljevima, a negdje iznutra bljeskaju
vatre, kao zvijezde.
Č im su se lovci na olupine - sve veseli, jer
našli su nešto novo, nezabilježeno, a tu se dade
lijepo zaraditi - iskrcali, bilo im je jasno kako je
tu nešto čudno. Nije ni trebalo puno mudrosti da
to zaključe. Tada je Naprava još radila: navodno
je sve unutar te olupine bilo... čudno je preblaga
riječ. Kao da su Escher, Schroedinger i Moebius
sjeli za stol, pošteno se zapili, pa onda pustili
mašti na volju. Stube što se zatvaraju same u
sebe. Vrata koja vode tko zna kuda. Teserakti
koji se samo sklope oko vas. Schroedingerovske
kutije. Bez mačaka, ali podjednako smrtonosne.
Moebiusove trake. Točke u kojima vrijeme staje.
m obratno, juri. Prostorni, vremenski, vjerojat­
nosni singulariteti. Gadna magija. Po Clarkeovoj
definiciji.
Da bi se onda, nakon dva dana, Naprava uga­
sila. A olupina stala kolabirati, jedva su preživjeli
lovci na olupine žive glave izvukli. Ipak, nisu se
vratili praznih ruku: uspjeli su u zadnji tren zgra­
biti Napravu.
ABC
=ilehnl ke
Naprave se dokopao, milom ili silom, više
silom nego milom, Flotni vojnoistraživački insti­
tut na Denebu III. Deneb je kameni planet bez
atmosfere i života, samo taj institut i prateća
baza i osiguranje: gle, ako imate išta mozga u
glavi, nećete se baviti opasnim istraživanjima - a
ono što ponekad radi FVI s one je strane opa­
snog - usred centara naseljenosti. Dakle, tamo
se, nakon što su ispitali više i ne baš vesele lovce
na olupine, oko nje sjatilo more učenih glava.
Č ini se - sve je jako strogo povjerljivo i ni o čemu
nema pouzdanih podataka - da se uključila još
nekoliko puta i da su nakon nekog vremena svi
na sam spomen Naprave punili gaće.
Energije. Mase. Prostori. Vremena.
Vjerojatnosti. Moći - kako su pokazivali prora­
čuni i simulacije - kojima se može diljem sve­
mira doslovno gospodariti ne životom i smrću,
već postojanjem svega. I ne samo po našem
svemiru. Ali, kao što rekoh, ništa određeno ni
pouzdano.
A onda je, prije tri godine, Naprava nestala.
Ukradena. Posao iznutra. Nije flotnom POS-u
trebalo dugo da nađu lupeža, osim što je, kad su
ga našli, u prsima imao rupetinu povećeg pro­
mjera. Svi tragovi ugasili su se njegovom smrću.
Tko mu je bio nalogodavac, tko ga je plaćao? Ne
zna se.
Ipak, možemo naslućivati. Jer, sad me Tyli
naganjaju da se dokopaju Naprave.
Koje sam se pak ja dokopao iz ruku plavo­
kose ljepotice, zelenih očiju ispunjenih čistom
jezim, dok je, opkoljena bijesnim Tylima - njih
sedam mrtvih njoj ispod nogu i njih još dvanaest
spremnih da je raskomadaju - škljocala svojim
praznim pištoljem.
Potrošila je tri spremnika. Ha, gledajte, za
ubiti Tyla treba barem tri do pet pištoljskih
metaka uobičajenih kalibara.
Ja sam imao pištoljske metke neuobičajenih
kalibara. Ipak sam ja Peter McKinley, moram
paziti na svoj dobar glas. Pa je ljepotici pred
nogama ubrzo bilo devetnaest mrtvih Tyla. Ne
volim takve pokolje, ali s Tylima, kad se odluče
na agresivu, ne da se razgovarati osim smrtono­
snom silom.
A ljepotica mi je samo gurnula naprtnjaču
u ruke i rekla "Ovo im ne smije pasti u ruke!"
I nestala što su je dobre noge nosile. Mislim,
21
zahvalio bih se ja njoj na povjerenju i sve to, da
pola minute kasnije nije na mene navalilo još
deset bijesnih Tyla.
• • •
I tako, četrnaest zvjezdanih sustava dalje i
tri mjeseca poslije, evo mene u vreloj prašu­
mi, u zraku poput smjese, gdje se od kukaca i
spora mjestimično ne vidi dalje od nosa. ležim
nepomičan pod krupnim rasperjanim listovima i
slu�am desantnu letjelicu kako lebdi na trideset
metara visine, a tylski specijalci - Treća zračno­
desantna bojna za posebne namjene, elita elite
po bilo čijim standardima - iskrcavaju se niz
užad i zaposjedaju položaje pušaka uperenih na
sve strane.
Prosječni Tyl visok je dva i pol metra. Zvjerske
glave, zelenih očiju, �iljatih ušiju, trokutastih
sjekutića, donekle podsjeća na kakvu mačku na
dvije noge. U borbi prsa na prsa, čovjek protiv
Tyla ima nula �anse.
Oko mene su, potpuno sam nepomičan pod
maskom. Neka samo mrdnem malim prstom i
otkrit će me. Imam automatsku pušku, držim
najbližega na ciljniku, ali trebat će m i pola
spremnika da m u probijem oklop. Nemam toliko
streljiva. Ako i ubijem jednog ili dvojicu, ostali će
od mene napraviti mljeveno meso. Ne smijem
se upu�tati u borbu s njima, strpljivo skrivanje
jedina mi j e �ansa.
Gledaju na sve strane preko cijevi svojih puša­
k,.
Traže.
Ali, slaba vidljivost i maskiranje i nepomičnost
pomažu mi. Plamteće zelene oči prelaze preko
mene, ne zapažajući me.
A i pomalo su površni. Pažljivo, stvarno pažlji­
vo oko uvijek će zapaziti nešto čemu u sjeni pod
velikim listom nije mjesto. Obris cijevi puške.
Zakrivljeni rub spremnika. Sjaj u oku. Trzaj kapka.
Znoj pod maskom. lagano stezanje kažiprsta. Ali,
mačori su samouvjereni. I zato su pomalo površ­
ni. Ne primjećuju me. Idu dalje, sigurni kako su
ovaj komadić pra�ume provjerili.
Pu�tam da prođe sat vremena prije no što se
be�umno izvučem iz zaklona.
Sad sam im za leđima.
• • •
Davno sam naučio jednu od ključnih lekcija
ratovanja u prašumi: koliko god ti bio dobar, ima
22
boljih. Jesam li se nekako odao? Jesu l i stvarno
tako dobri? lli su imali sreće? Nebitno dok oko
mene zvižde zrna. Zasipava me odvaljeno iverje,
komadi gljiva, lišća, stabljika. Kukci lete na sve
strane pred smrtonosnom kišom.
Vi�e im nisam za leđima! Prebacio sam inicija­
tivu iz ruku u noge, preskačem oboreno stablo,
vijugam, nastojim uvijek imati ne�to između
sebe i pola tuceta Tyla što m e progone kao
jedan. Ne posustaju ni na trenutak, drže korak,
koncentrirana paljba n e daje mi ni sekunde pre­
daha. Dobro da sam još živ!
A onda shvaćam i zašto sam živ!
Mislim, oni hoće Napravu. A Naprava mi je u
naprtnjači na leđima. Pa pogodak u leđa i nije
dobra ideja ako žele neoštećenu Napravu.
Tjeraju me! To znači -
Tyl izlijeće ispod širokog lišća, pogađa m e
njegova masa, izbija m i zrak iz pluća! Iskežena
gubica s trokutastim zubima na nekoliko je cen­
timetara od mog lica. Između nas su tek viziri
dvije za�titne maske. U očima mu plamti bijes.
Istrgnuo mi je pušku iz ruku i bacio je u stranu.
Poku�avam m u se izvući iz stiska, na trenutak mi
uspijeva. Jedva se dokopam pi�tolja, pucam m u
u trbuh. Grč, osjetio je udar zrna, ali nije probilo.
Tučem ga brzim nizom od pet metaka, on me
ispušta, skačem da m u se izmaknem, ali ruka
grabi naprtnjaču na mojim leđima i doslovno
je dere.
Tyl slavodobitno zaurla kad mu Naprava sama
padne u šaku.
Mene pak grabi drugom rukom i diže i baca
poput lutke. Prelijećem rub, ispod mene je rijeka
što je tu usjekla desetak metara duboko korito.
Uletio sam im u klopku, tjerali su me prema
koritu i postavili su tu zasjedu. Zeznuli su m e kao
balavca, prolijeće mi dok letim kroz zrak.
Pljus! Padam u rijeku, matica me nosi, prepu­
štam se. Izvući će m e iz nevolje.
•••
Rijeka m e nosi nekoliko kilometara. Tok
se smiruje, vidim šljunčani žal, plivam prema
njemu. Izvlačim se, sjedam na naplavljeno deblo,
moram razmisliti što dalje. Imam pi�tolj, to neće
biti dovoljno... Odjednom, osjećam kako nisam
sam.
ABC
lellnlke
 Okrećem se. Iza mene, između dva čvornata
debla stoji... ona ista ljepotica koju sam spasio
od razjarenih Tyla. Koja mi je povjerila Napravu.
"Nisam uspio", ljutito odmahujem glavom.
Ljepotica mi se smiješi.
"Nije bitno", odgovara.
"Rekli ste -"
"Znam. Bilo bi čudno da ste im predali Napravu
samo tako. Ovako su se pomuči Ii. To cijeloj stvari
daje vjerodostojnost."
"Ali -" Mislim, zna se da je Naprava opasna.
Zna se i da su Tyli opasni. Opasna naprava u
opasnim rukama ...
Ljepotica vadi i pokazuje mi iskaznicu. Connie
Rose. POS. Protuobavještajna služba. Sad mi više
ništa nije jasno.
"Htjeli smo da se Tyli dokopaju Naprave,
kapetane McKinley."
"Znači, krađa..."
"Namještena." Connie sjeda do mene.
Pogledava na sat. Č ujem daleku tutnjavu. Proboji
zvučnog zida. Tylske desantne letjelice. Mačori
slavodobitno odlaze sa svojim plijenom.
"Naprava je... kako bih to rekla ... igračka."
"A prostorni i vremenski učinci? Singulariteti?"
"Sve to ne služi ničemu. Naprava je igračka. Ili
bolje reći varalica. S puno lijepih trikova za zbu·
niti čula. I mjerne uređaje. Slažem se, u njezinoj
neposrednoj blizini može se ostati bez glave. Ali
da će se njom gospodariti svemirima ..." Connie
se nasmije i odmahne rukom.
"Nama je trebalo pet godina i 3S0 vrhunskih
stručnjaka i podosta milijardi da to shvatimo."
Sad mi je jasno. Netko je u nekom davnom
obavještajnom ratu napravio savršenu varalicu.
Mi smo je se dokopali. A sada Tyli, koji će u
POŠTANSKE MARKE
Naziv "poštanska marka" zaštićen je Svjetskom
poštanskom konvencijom koja se redovito dono­
si svake četiri godine na kongresu Svjetske
poštanske unije, jedne od najstarijih i najmanjih
agencija UN-a koja okuplja više od 190 država
svijeta. Konvencijom su definirani elementi koji
se moraju nalaziti na poštanskoj marki: naziv
zemlje članice ili područja izdavanja, ispisan
latiničnim pismom te nominalna vrijednost izra­
žena, u načelu, u službenoj valuti države ili pod­
ručja izdavanja (slovom ili oznakom) ili pomoću
drugih prepoznatljivih obilježja. Nadalje, sim­
boli države, službeni kontrolni znakovi i logotipi
međuvladinih organizacija na poštanskim mar­
kama zaštićeni su na temelju Pariške konvencije
o zaštiti industrijskog vlasništva.
Države koje se koriste pismima različitim
od latiničnog (npr. arapsko, ćirilično i kinesko
pismo) svoj naziv osim na izvornom pismu, pišu
i latiničnim pismom, najčešće na engleskom
jeziku. Neke države s više službenih jezika vrlo
često natpise na markama imaju na više jezika,
npr. Kanada i Cipar.
Poštanske marke odličan su primjer kako se
izvorni ili lokalni nazivi određenih država ili teri-
�

svojim vojnoistraživačkim centrima trošiti vri­

jeme i mozgove i novac da shvate što Naprava
Eire 68c
radi. Umjesto da sve te resurse troše na stvarno
opasne stvari. Ja sam odabran da budem taj od
koga će je Tyli oteti. Moja reputacija i podugačka
potjera samo su ih dodatno uvjerili kako tu ima
nečega.
Kad shvate, ako ikad shvate, bit će prekasno.
Vrijeme i rad i novac bit će spiskani.
Lukavo, stvarno lukavo, pomišljam dok Connie
ustaje i gleda niz rijeku, odakle dolazi lebdjelica
Slikil 1. Prosječni poznavatelj zemljopisa, za razliku od
da nas pokupi, da nas vrati kući.
filatelista, vjerojatno ne bi znali da se Irska na svom služ·
Aleksandar ti/jak benom jeziku piše fire

ABC 23
lehn Ike
 torija promI­ Republika) i dr. I te marke svjedoče o postojanju
ču po svijetu, neovisnosti određenih država i samostalnih teri­
odnosno kako torija, na određenom prostoru i u određenom
se plSU na vremenu. Pridodaju li se nazivi država napisani
••

njihovu služ­ arapskim, kineskim, ćiriličnim ili nekim drugim

benom jeziku. pismom, tek onda će se vidjeti bogatstvo, ali i
Naime, prema kulturna različitost država i naroda o kojima pro­
konvenci­ sječni čitatelji niti ne razmišljaju.
JI Svjetske
p o š t a n s ke Antički vodovodi
Slika 2. Izvorni naziv teritorija .. .
u n iJe, nazIv Nastanak i razvoj prvih naselja bio je vezan uz
Farerskih ili Ovčjih Otoka piše se
države obve- vodu (npr. opskrba pitkom vodom, lakši prijevoz,
Feroyar . .

zan Je na sVim strateški razlozi), posebice uz velike rijeke poput

poštanskim markama, osim onih Velike Britanije.
Na njihovim se markama umjesto naziva države
stavlja obris kraljice.
Prosječni poznavatelji zemljopisa, za razli­
ku od filatelista koji temeljito pregledava­
ju svaku marku, vjerojatno ne bi znali da se
neke države na njihovu službenom jeziku i
pismu pišu, primjerice: E ire (Irska), Helvetia
( Švicarska); Hellas/EAAHNIKH ll.HMOKPATlA
(Grčka), F0royar (Fa reski otoci), KVnPOL/Kibris/
FllIroyar (Cipar), Norge ili Noreg (Norveška),
Eesti (Estonija), Swerige (Švedska), Slovensko
(Slovačka), Magyarorszag (Mađarska), Nippon
(J apan), bsterreich (Austrija), Georgia (Gruzija),
Shqiperia (Albanija), Cote d'lvoire (Obala
Bjelokosti) i dr. Čak i naziv Hrvatska, napisan
na hrvatskoj marki, nije razumljiv velikom broju
ljudi u svijetu, naravno, osim filatelistima.
Također, na brojnim markama koje danas
nisu u poštanskom prometu, nego se čuvaju u
albumima i muzejima, nalaze se nazivi država
koje više ne postoje: CCCP (Savez Sovjetskih
Socijalističkih Republika), Č eskoslovensko
( Čehoslovačka), DOR (Njemačka Demokratska
,...
•.. .
•--.
...........�
.. ....
.,
. ... _ .....
- -
-...._......- .��
:
•
•
• gotovo u cijelosti nalazio pod zemljom. Širenjem
•
Eufrata i Tigrisa u Mezopotamiji i Nila u Egiptu,
kada su najraniji stanovnici uzimali vodu izravno
s izvora, potoka i rijeka. Daljnji razvoj civilizacije
i povećanje broja stanovnika na Zemlji uvjeto­
vao je širenje naselja i njihovu gradnju dalje od
rijeka. Posljedica toga bila je intezivnija gradnja
vodovoda, odnosno različitih vodnih građevina
koje su omogućavale opskrbu naselja vodom
za različite potrebe stanovništva. Bili su to vrlo
često dugački i graditeljski zadivljujući vodovodi,
akvedukti (lat. aquaeductus: vodovod), od kojih
su se neki nalazili nad dolinama, provalijama,
rijekama i drugim zaprekama. Iz različitih sigur­
nosnih i praktičnih razloga, osamdeset posto
takvih akvedukata (tuneli i mostovi za provo­
đenje vode prirodnim padom) nalazilo se pod
zemljom (npr. vodovod Aqua Marcia, izgrađen
140. pr. n. e., bio je dug 92 kilometra, ali je imao
svega 11 kilometara mostova).
lako su najranije civilizacije gradile akveduk­
te, ipak se rimski akvedukti ubrajaju u najveli­
čanstvenija remek-djela antičkog graditeljstva.
Ovakvi tipovi vodovoda gradili su se jer se u to
doba nije poznavao zakon o spojenim posuda­
ma, pa se smatralo da dovod vode mora biti u
neprekidnom padu.
Do početka III. stoljeća nove ere u samom
Rimu već je postojalo 11 velikih akvedukata.
Najstariji od njih, nazvan Aqua Appia, sagrađen
je 312. pr. n. e. Bio je dugačak 16 kilometara te se
Rimskog Carstva širila se i mreža akvedukata koje

:
Gc""land su Rimljani gradili u osvojenim područjima.
•

:
•
Kalaallit Nunaat TW<.OTTI.,.,...•"'. 28,00 U Hrvatskoj je više očuvanih akvedukata IZ

antičkog vremena. Neki su danas turistička atrak­

Slika 3. Dvojezični nazivi na markama Grenlanda pomažu
cija. Posebno se ističu ostaci akvedukta pokraj
u boljem razumijevanju porijekla marke

24
ABC
tehnike
Splita, dugog 9 kilometara, od toga nadsvođenih
NOVE KNJIGE
670 m, kojim se voda prebacivala od izvora
rječice Jadra podno Mosora do Dioklecijanove
palače. Akvedukti i tuneli toga vodovoda i danas
su u upora­
bi; podzemni
vodovod IZ
I. stoljeća u
Novalji, dug
preko tisu­
ću metara, s
prosJecnom
• •

Slika 4. Rimski ilkvedukt iz J. sto· širinom kana­

Ijećil u grildu Segoviil u središnjoj la oko 60
Španjolskoj uvršten je nil UNESCO-ov cm I VISinom
popis !Njetske kulturne bilštine oko 17S cm
te epidaurski vodovod "Vodovađa" iz I. stolje­
ća kroz sjeveroistočni dio Konavla do Cavtata.
P�..l... Z�nz��...lt
Također, i drugi antički gradovi na hrvatskoj obali
imali su svoje akvedukte: Aenona (Nin), Asseria
ARDUINO
(Podgrađe kraj Benkovca), Scardone (Skradin),
kroz jednostavne pri_jere
Jader (Zadar),
Pakoštane, ali
isto tako i grado­
vi u unutrašnjo­
sti poput Siscie
(Sisak) i lječili­
šta Varaždinske
Toplice te rimski
logori u kon­ •

t i n e n ta l n o m Slika 5. Akvedukti ZilUZlmil­

dijelu današnje ju posebno mjesto u rilzličitim
područjimil ljudske djeliltnosti
Hrvatske.
Akvedukt kao most koji služi samo za provo­
đenje vode i danas se gradi i primjenjuje. No,
zbog velikih troškova gradnje upotrebljava se
vrlo rijetko. Brojni izdavači maraka prepoznali
su ove jedinstvene vodne građevinske objekte
iz različitih vremena gradnje te ih portretirali
na markama, predstavljajući ih najširoj javnosti
te budućim naraštajima za daljnje istraživanje
(Larnaca, Cipar 2009., Bagre, Burkina Faso 2003.,
Arcueil, Francuska 2010., Carioca, Brazil 1979.,
Almui'iecar, Španjolska, 1977., Pontcysyllte,
Velika Britanija, Kavalla, Grčka 1988., Albear,
Kuba 2007., Otumba, Meksiko 1981., Lisabon,
Portugal 1998., Zaghouan, Tunis 1999 .).
Ivo A ščić
II . izdanje
Hrvatska zajednica tehničke kulture izdala je
II. izdanje knjige o programiranju mikrokontro­
lera mladog autora Paola Zenzerovića. Knjiga je
izišla iz tiska krajem listopada 201S.
Knjiga je namijenjena svima koji žele nauči­
ti ponešto o elektronici, mikrokontrolerima i
programiranju. Knjiga će vas kroz jednostavne
primjere voditi korak po korak kroz to što su
mikrokontroleri, kako rade, kako i h možemo
programirati te što s njima sve možemo učiniti.
Knjigu možete naručiti na adresi e-pošte:
abc-tehnike@hztk.hr po cijeni od 70 kuna.

ABC
lehn Ike 25
 TELEKOMUNIKACIJE

Dimni signali američkih indijanaca (slika Frederica

Remingtona, 1905.)
Niz članaka o telekomunikacijama donosimo
prigodom 150. godišnjice Međunarodne teleko­ kom, raznim pomagalima, kao što su svjetlila,
munikacijske unije (ITU). dim, zastave i dr.
Telekomunikacije su jedna od bitnih pojavnosti Pojam do/jina je uvjetan, uglavnom znači
tehničke civilizacije koja je nezamislivo promije­ izvan domašaja prirodnoga ljudskog komunici­
nilo naš svijet. Suvremenim telekomunikacijskim ranja glasom, mimikom ili gestama, ali u primje­
sustavima koji su se pojavili prije nekih 175 ni može značiti komuniciranje u neposrednom
godina danas se prenose informacije u razno­ okruženju, pa sve do svemirskih daljina!
likim oblicima (tekst, ton, s/iko, mjerni i drugi Po smjeru komunikacija može biti jednosmjer­
podaci), na nezamislivo velike udaljenosti (preko na (od jednog do drugog mjesta), povratna ili
ruba Sunčeva sustava) i u neizbrojivim i neiska­ dvosmjerna (između dvaju mjesta u oba smjera),
zivim količinama. Stoga će se no ovom mjestu višesmjerno (između jednoga i više mjesta) ili
u najjednostavnijim crtama opisati nastanak i mrežno (između niza umreženih mjesta).
razvoj pojedinih oblika telekomunikacija kojima Oblik informacije mogu biti kodirani znako­
se danas obilato koristimo. vi (slova, brojke i dr.), zvukovi, slike (mirne ili
Telekomunikacije (prema grč. tele-: daleka pokretne), ali i raznoliki drugi oblici informacija.
i lat. communicotio: priopćivanje; engl. tele­ Nadalje, informacija može biti u analognom (pri­
communications: priopćivanje na daljinu), u rodnom, klasičnom) ili digitalnom obliku.
širem smislu svaki prijenos informacija (obavije­ Prema susta-
sti) na daljinu, u bilo kojem obliku i na bila koji vu kojim se pre­
način. Pojavom elektrakomunikacija polovicom nose informacije
19. stoljeća, tj. prijenosom informacija preko postoje meha-
električnih, a potom i optičkih sustava, nazivu nički, optički,
Je suzeno zna- električni i elek­
• •

cenJe samo na tro-optički susta­

•
•

takve prijeno­ vi. Suvremene se

se. U kontek­ t e l e ko m u n i k a c i ­
stu i složeni­ j e prema izvedbi
cama često se obično razvrstava-
Oganj kao noćna signalizacija
rabi i skraćeni ju na žične sustave
nazIv komu­ u kojima se prenosi kroz elektrovodljive vodiče
nikacije. Pri električnim impulsima, bežične sustave u kojima
tome se isklju­ se prenosi kroz slobodan prostor elektromagnet­
čuju klasični skim zračenjem u području tzv. radiofrekvencijo
oblici prijeno­ te optičke ili svjetlosne sustave, u kojima se
Afrički bubnjevi - šuplja debla za
sa informacija prenosi kroz slobodan prostor ili neke svjetlo­
odašiljanje vijesti dogovorenim ras­
govorom, zvu- vodijive vodiče elektromagnetskim zračenjem
poredom i ritmom zvukova

26
ABC
tehnike
u vidljivom području (svjetlost) ili susjednim
područjima (ponajprije infracrveno zračenje).
U svrhu prijenosa informacija se pretvara u
potreban oblik (električni, svjetlosni) te obično
kao signal nameće nekom nosećem signalu, koji
se uobličuje (modulira) informacijskim signalom.
Nakon prijenosa informacija se obično mora
demodulirati, tj. skinuti s nosećeg signala i pre­
tvoriti u neki drugi oblik.
Zoran primjer je prijenos zvuka u radioko­
munikacijama. Zvuk (mehaničko titranje zraka)
mora se u mikrofonu pretvoriti u električne
impulse koji se u modulatoru radijskoga odašilja­
ča nameću signal u nositelju. Taj se iz odašiljača
zrači u obliku radijskoga vala koji se prenosi do
prijamnika. U njemu se signal demodulira i kao
električne impulse u zvučniku pretvara u zvuk.
U načelu se slični postupci obavljaju u gotovo
svim telekomunikacijskim sustavima, od onih
najjednostavnijih, kao što je žični telefon, do
onih najsloženijih, kao što su televizija ili prijenos
podataka.

Prastare telekomunikacije
Signalizacija. ljudi su oduvijek slali vijesti na Brod 5 brojnim signatnim zastavicama

daljinu na jednostavne načine nekim signali­

ma: zvučno vikanjem, bučenjem, udaranjem u primaju. Takvo se telegrafiranje još i danas pri­
bubnjeve, trubljenjem, zvižducima, pucnjavom; mjenjuje u pomorstvu temeljem Međunarodnog
mehanički gestama, mahanjem nekim pred­ signalnog kodeksa.
metima, položajem predmeta; vidno ili optički Mehanička telegrafija. Zanimljiv sustav
vatrom, dimom, odbljeskom sunca, svjetiljkama telegrafije izumio je francuski mjernik Claude
i sl. Tako su se prenosile opsegom skromne, ali Chappe (1763.-1805.), pod nazivom tahigra/
važne informacije, a udaljenost se povećavala (prema grč. tachy: brzo; grafein: pisati), ali je
primjenom lanca prijenosa, tzv. relejnih postaja. ubrzo preimenovan u telegraf Nazivao se i
Prema predaji još je vijest o padu Troje prenese­ optičkim ili Chappeovim telegrafom. Telegraf
na u Grčku krijesovima po vrhovima brda. je činio sustav motki na krovu zgrade, čijih je
Svi cestovni, pružni, pomorski, lučki, aero­ 196 različitih položaja prikazivalo slova, brojke i
dromski i drugi prometni signali prenose nam druge znakove.
jednostavne, ali važne informacije za odvijanje Chapeov je telegraf javno bio prikazan 1792.
prometa. godine, a prva je linija uspostavljena 1793./94.
Telegrafija zastavicama. Najstariji oblik tele­ godine između Pariza i lillea na udaljenosti od
grafije ili brzojava (grč.: tele: daleko; gra/ein: 225 km. Relejne 22 postaje bile su na uzvisina­
pisati) prijenos je slova, brojki i drugih znakova ma, na udaljenostima dobre vidljivosti, većinom
tzv. signalnim zastavicama koje dogovorenim od 12 do 25 km. Taj je telegraf bio prvi organizi­
oblikom, bojom ili položajem u rukama označa­ rani telekomunikacijski sustav u današnjem smi­
vaju pojedine znakove. Pri stacionarnoj signa­ slu. Chappe je dobio naziv inženjera telegrafije.
lizaciji takve se zastavice vješaju na jarbole. Pri Ubrzo su Francuska i druge europske zemlje bile
zastavičnoj ili semaforskoj telegrafiji znakovi umrežene Chappeovim telegrafima. Pouzdanost
se slijedom položaja zastavica odašilju i odmah i brzina prijenosa ovisile su o optičkoj vidljivosti

ABC 27
tehnike
 ne postaje za odmor ili promjenu konja, pa je u
ranom novovjekovlju u mnogim jezicima, prema
lat.posita statio: postavljena postaja, skovan
naziv pošta (engl. post, ali i mai/) .
Taj se naziv ustalio i za suvremenu službu za
prijenos vijesti, dokumenata i manjih pošiljki
dobara, u jednom razdoblju i za prijevoz ljudi
poštanskim kočijama, tzv. diližan50ma (prema
franc. diligence: brzina), a od kraja 19. stoljeća i
poštanskim autobusima.
Naziv pošta ustalio se i u suvremenom
postupku elektroničkoga prijenosa poruka, kao
elektronička pošto ili e-pošta (engl. electronic
mail ili e-moi/).
Pošta se posebno razvila kada je od polovice
19. stoljeća u većini zemalja uvođe na željeznica.
Kompozicija putničkoga vlaka na dužim je pru­
gama sve do pred kraj 20. stoljeća imala gotovo
Zastavična telegrafija redovito i poštanski vagon, u kojem su službenici
tijekom putovanja ne samo prevozili nego i raz­
i vremenskim prilikama. Chappeov je telegraf vrstavali pošiljke.
napušten pojavom električnih telegrafa 1840-ih Razumljivo je što su se i prvotne električ­
godina. ne telekomunikacije, prvo telegraf i telefon, a
Pošta. Organizirani prijenosi vijesti, doku­ potom teleprinter i telefaks, u početku orga­
menata i manjih pošiljki dobara stari su više od nizacijski smještale u poštansku službu, koja
četiri tisuće godina. Pojavili su se kao gIasnič­ je u mnogim zemljama i jezicima imala PIT
ki prijenos prvo u drevnom Egiptu, a potom
Asiriji, Perziji, Kini i
dr. U drevnoj Perziji
sustav je bio vrlo
organiziran. Pošiljke,
među njima i brzo
pokvarljiva hrana
(ribe i voće) prenosio
je jahač do sljedeće
relejne postaje, gdje
se mijenjalo konje,
a po potrebi i jaha­
če. U doba Rimskoga
Claud Chape, izumitelj Carstva i Bizanta
mehaničkoga telegrafa
rabio se dobro orga­
niziran glasnički prijenos poruka diljem carstva,
a nazivao se lat. cursus publicus: javni put. Još
pri prodoru Mongola u Europu u 13. stoljeću gla­
snici su na brzim konjima od postaje do postaje
nevjerojatno brzo prenosili poruke od Mongolije
do Europe i obratno!
Osnova su takvoga sustava na prikladnim
udaljenostima duž predviđenoga puta postavlje-
Postaja Chappeova telegrafa

28
ABC
lehn Ike
OiliŽilnsa, starinska poštanska kolija

oblik (pošta - telegraf - telefon), a često je bila

državni monopol. Tek će se pojavom suvremene
mobilne tele/onije te službe, tzv. operateri, odvo­
•
jiti od klasične pošte.
U Hrvatskoj je, kao i u drugim dijelovima
,UUNGI: cr
Austrijskoga Carstva, nakon neredovite glasničke
TUlIt!
službe još u 16. stoljeću postupno uspostavljana
javna poštanska služba s određenim pravci-
10 Day. to san Frauci&oo!

IL �\l'!:m l:t.� �
tf'II L liK �1.I·fiI'I;II ItT TUr.

84 y,
NE"r YOIU�.
Up to . P. lII. 4n'ery TUESDAY,
" ,

Up 102: P. X. every SATURDAY.

....... •• � r........ .. _oo _ lI\, .1ooo I'V�" 10·,..,1. "'"'II!
.t. J,,�+:t,1. II l

ll", n'u.Xf.iiilur ut s.\lUatU II II P. J.

Razglednica Otočca s poštanskim autobusom (oko 1935.

AMS
godine)
TELEG
..... .. .-... Ir,.... , ..... .. ....... { �"iJ'If _, nm.Il,. ,.�
. ma, vremenom kretanja i poštarinom. Prvi je
_. .... PI)I!Y �., ",,,,- j 1 ,�\ ... . ",n. IIII'''",
.
'

.,
,,, 11'11" )01
takav poštohod u Hrvatskoj kao privatni poslov­
•

ni poduhvat nekih plemića uspostavljen 1525.

E.XPI\J:SS CiJM\G:ES,
U:rt"EU _tl,\.I" to1, __ ., ue.or. . " OO godine iz Gradca preko Celja do Jastrebarskoga,
y., ...
t ll' 1441u....l lur.11...._tt"�.. tf.. I
tt
. . ._•... .

" I (O
a 1529. godine od Beča do Zagreba. Organizaciju
� OlI_ 1>"tt': .Iolh..t ' ", .- U_ ,.. r.
OO>I''
.
� 011 r;,.77 (;1LI.1I»� r..;I' i veće poštanske urede 1722. godine preuzima
1t'"'I'OU r\PIIOS E.t1 QJIIP.t;j 1". $01, II _ e.., država, a manji uredi ostaju u vlasništvu nekoliko
WEU$, FAR90 k OO, ....... plemićkih obitelji, koje u svome grbu dodaju kao
. I. I�" ,
znak poštanski rog. Osamostaljenjem Hrvatske
•

".. _ ."' ....n• •�"..... "... . ,

utemeljeno je 1990. godine javno poduzeće
Plakat znamenite konjaniike po�tanske službe Ponv Hrvotska pošto i telekomunikacije, koje je 1999.
Express, koja je 1860. do 1861. godine uzduž poveziva· godine preraslo u današnju Hrvatsku poštu d.o.o.
la SAD "za samo 10 dana" od obale Atla'ltika do obale
Dr. sc. Zvonimir Jokobović
Pacifika

ABC
l e tI n i k e 29
 SVIJET ROBOTIKE
U rujnu 2015. navršilo se petnaest godi­
na neprekidnog objavljivanja serije članaka iz
povijesti robotike u časopisu ABC tehnike. U
razdoblju od 2000. do 2015. godine objavljeno
je 150 članaka, deset godišnje, s više od šest
stotina kartica teksta i slika. Svaki članak opi­
sivao je različit povijesni primjerak robota, širi
razvojno istraživački ili kulturološki fenomen
vezan uz robotiku. Zbog toga, a i zbog vremena
koje obasiže, serijal je autentičan pokazatelj
širine robotike i izvorišta njenih temeljnih kon­
cepata i ideja koji se pronalaze u svim epohama
i civilizacijama.
Razdoblje od 2000. do 2015. godine po mnogo
čemu je posebno za povijest robotike. Može se
reći da je gotovo svaki robot koji je razvijen i
stavljen na tržište u tom razdoblju bio poseban
antologijski uradak vremena. To su ključne godi­
ne u kojima se ostvaruju rezultati dugotrajnih
istraživanja. Robotika se koncem 20. st. odlijepi­
Ia od dominantnog stereotipa industrijske robo­
tike koji je vladao u općem kolektivnom shva-
Robot ASIMO, velika androidna atrakcija s početka tisućljeća, malo bi toga mogao napraviti u stvarnosti na natjecanju koje
je organizirala DARPA nakon katastrofe nuklearke u Fukushimi. ATIAS (desno) iz 2013. godine jedna je od platformi razvijena
da posluži rješavanju takvih zadataka. U usporedbi s njim ASIMO je maneken ili fini gospodin trapavog hoda.
30
Bespilotna letjelica RQ·l Predator (slika lijevo) postat će
ubojno sredstvo tek desetak godina nakon uvođenja kada
tajna djelovanja tih robota ubojica postanu objelodanje­
na. Gotovo isto, ali u daleko masovnijem obliku, dogodilo
se s dronovima (slika desno). Zakon o njihovoj uporabi
donesen je u Hrvatskoj 2015. godine.
ćanju praktične robotike. Afirmira se postupno
termin mobilne robotike teško shvatljiv običnim
budućim korisnicima robota koji s neskrivenim
nestrpljenjem očekuju servisne robote. U znan­
stvenom kontekstu robotika se počela prihvaćati
kao ključan segment dosezanja ciljeva umjetne
inteligencije, na razmeđu stoljeća i tisućljeća
postaje dio svetog trojstva tehničko-znanstve­
nog progresa: genetika, robotika, nanotehnolo­
gija. Pojavom servisnih robota u samo desetak
godina promijenile su se projekcije tržišta robo­
tike. Počinju proizvodnje robota s milijunskim
serijama. Neki roboti, poput androida ASIMO
ili robo-psa AIBO, osim što postižu u javnosti
razmjere kultnih tvorevina, pokazuju na koji se
način ponavljaju povijesne sheme kibernetičkih
tvorevina iz tridesetih godina 20. st.
Praćena, kao i sve drugo u znanosti, mnogim
olako danim obećanjima robotika sa servisnim
robotima stupila je na svjetsku scenu svom sna­
gom tek krajem 20. st. Bilo da je riječ o robotima
za Mars "Spirit" i "Opportunity" iz 2004., robotu
usisavaču "Roomba" (2001.) ili bespilotni m letje­
licama RQ-l "Predator", to je razdoblje u kojem
ABC
tehnike
Robot usisavač "RoombaN iz 2002. godine (slika gore
- prvi model) smatra se prvim komercijalnim kućnim
servisnim robotom i jednim od .'i0 najboljih izuma u
posljednjih .'i0 godina. No on nije bio samo prvi masovno
proizvoden servisni robot (do kraja 2014. prodano ih je
oko 10 milijuna - slika desno novij model Roomba 980)
već i uspješna primjena nove znanstvene paradigme
umjetne inteligencije što je stajala iza niske cijene koja se
primjenom stare paradigme nije mogla postići.
se osjeća ostvarenje ideje nove vrste strojeva
koji ne mijenjaju samo odnos pojedinca i meha­
nizma već i ljudskog društva u cjelini. Ipak, koliko
god bili opčinjeni proizvodima poput robota
"ASIMO" ili "Big Dog", afirmaciji robotike najviše
će pridonijeti stotine tisuća entuzijasta koji su
od robotike stvorili svjetski pokret. Internet je
bio presudan medij koji je stajao iza brzine tog
širenja. Sličan fenomen nije zabilježen još od
vremena popularne elektronike iz šezdesetih
godina 20. st. U pregledu po godinama izdvojen
je mali dio mnogih postignuća robotike u razdo­
blju od proteklih petnaest godina.
2000. godina
Honda prikazala humanoidni robot "ASIMO".
UN procjenjuje da u svijetu ima 742 SOO
industrijskih robota i da ih je više od polovine
proizvedeno i koristi se u Japanu.
Roboti na Marsu najslikovitije pokazuju napredak roboti­
ke u razdoblju od 1.'i godina. U prednjem planu je robot
mali Sojourner (11 kg) spušten 1997. godine koji je pre­
valio nekoliko desetaka metara i radio 80 dana. lijevo je
model robota Spirit i Opportunity spuštenih 2004. godi­
ne. Spirit je radio šest godina i preŠilo 8 km. Opportunity
radi i danas i prešao je 40 km. Desno je Curiositi spušten
2012. i još uvijek radi. Roboti na Marsu zaslužni su za
otkriće vode.
ABC
lehnike
Hodajući roboti uvijek su bili više od konstrukcije i imali
su posebno mjesto u mijenjanju znanstvenih paradigmi.
Š-esteronoŽlli robot "Attila" (lijevo) predstavlja kraj jedne
epohe sporih statičkih hodača dok "Wild Cat" (desno)
pokazuje spektakularnu dosegnutu razinu u razvoju brzih
dinamičkih trkača.
2001. godina
U Kanadi je izrađen poseban manipulator za
Međunarodnu svemirsku stanicu. Space Station
Remote Manipulator System (SSRMS) ugrađen
je na space shuttleove.
2002. godina
Tvrtaka I robot stavila je na tržište robot
usisavač "ROOM BA". Prve roombe nabavilo je
u Hrvaskoj Hrvatsko društvo za robotiku 2003.
godine. Danas se magu kupiti u svakaj prodava-
aniCI uSIsavaca.
•
•
2003. godina
NASA planira poslati dvije odvojene robotičke
misije (Oportunity Spirit) na Mars radi istraživa­
nja na mjestu gdje je astao Sojourner.
2004. godina
Održana prva trka Grand Challenge DAR PA-e
za autonomne automobile na stazi dugačkoj
oko 300 kilometra. Najuspješniji timovi prešli su
tek desetak kilometra. Nagrada od dva milijuna
dolara osvojena je na trećem natjecanju.
Europska komisija za gospodarstvo (UN ECE)
procijenila je broj instaliranih industrijskih robo­
ta na oko 800 000.
Od prvog natjecanja DARPA-e automobila bez vozača u
gradskim uvjetima 2007. do pojave prvih taksija bez voza­
ča proteklo je svega dvije godine. Neke države dopustile
su njihovu uporabu uz uvjet da vozač mora biti u vozilu
zbog ugode ili straha putnika.
31
 2010. godina
Veličina tržišta servisnih robota proCJenJu­
je se na 20 milijardi USD (Japan Machinery
Federation); 24,3 milijarde USD (International
Federation of Robotics) i 70 milijardi USD
(Korea's Ministry of Commerce).
2011. godina
Industrijski robot BAICSTER (lijevo) IIIrtke Retink Robotic Proglašena godinom osobne (personalne)
predstavnik je nOI/e generacije kooperativnih strojeva koji robotike.
bi trebali surađivati s ljudima na proil\lodnim trakama.
2012. godina
Robot se la komunikadju služi pojednostiIVljen;m licem.
Dvoručni industrijski roboti postaH su područ­
Desno je dvorutni robot IIIrtke Yaskawa Motoman na
poslu montaže (2009.). je intenzivnog istraživanja i povećane primjene.
Industrijski roboti posta li su jeftiniji i lakši za
2005. godina programiranje. Uveden je koncept tzv. koope­
Pojava željezne mule "BOG DOG" tvrtke rativne proizvodne robotike po kojoj radnici i
Boston Dynamic. Demonstracija njena rada i roboti rade na istoj proizvodnoj traci bez ograda
znameniti nemilosrdan udarac čizmom operate­ oko robota.
ra u trbuh stroja označili su novo vrijeme u kon­ 2013. godina
strukciji, ali i u ponašanju stroja prema čovjeku. Google počeo kupavati robotičke tvrtke.
2006. godina Otkupio je i malu japansku tvrtku koja je s
Sony je iznenada prestao proizvoditi zabavne androidom "SchaW pobijedila na DARPA-inom
kućne servisne robote AIBO i QRIO. Presta nak pokusnom natjecanju nakon čega mu je Google
proizvodnje AlBA izaziva burne proteste poklo­ zabranio daljnje sudjelovanje.
nika tog mehaničkog psa. Kada se pojavio, na 2014. godina
američkom tržištu prodano ih je u jednom danu
svih S 000 po cijeni od 2 SOO USD.
2007. godina
DARPA Urban Grand Challenge organizirala je
natjecanje robotičkih automobila u simuliranom
gradskom okolišu. Bilo je dovoljno samo jedno
natjecanje za postizanje zadanih ciljeva.
2008. godina
Francuska tvrtka Aldebaran pustila na tržište
svog androidnog robota NAO-a.
2009. godina
Prikazan "Slob·bot", silikonski robot promje­
njive morfologije. Od 2000. godine, kada je dopu!tena uporaba kirurškog
robota Da Vinci, do sredine 2014. instalirano ih je u svije·
tu 3102 s lim d a ih je u samo jednoj godini unatoč cijeni
od 2 milijuna dolara instalirano 2000 komada.

Američki vo;,i robot ·Packbot� u� je 2011. prvi u
prostoce nuklearke Fukushima. Uveden je u vo;,u up o·
rabu početkom stoljeća i maSOllno je kocišten u Iraku i
Afganistanu. O kot"iitenju tih robota snimljen je i popu·
larni dokumentarni televizijski serijal. Amerii:ica vojska
postilVila je la dlj da d o 2015. godin e 30r.. borbenih sred·
stilVa p;eŠ<lsllla bude roootizirano. Desno su naoružani
roboti "Talon"
2015. godina
Statistika međunarodne federa cije za roboti­
ku procjenjuje ukupan broj industrijskih robota
na 1 664 000 što je dvostruko više nego 2000.
godine.
Održano finale natjecanja DARPA HUMANOlD
CHALANGE na kojem je android pobjednik oba­
vio sve postavljene zadatke.
Igor Ratković

32
ABC
tehnike
 NOĆNA FOTOGRAFIJA
Bilo bi dobro da imamo aparat s U prošlom broju pisao sam o podvodnoj
mogućnošću manualnog podešavanje
fotografiji i napomenuo da za snimanje pod
elemenata snimanja, neovisno je li DSlR
vodom treba dobro poznavati elemente
ili kompaktni. S obzirom da snimamo
fotografiranja "kopnene" fotografije, a to
s dugim brzinama zatvarača, nema
snimanja iz ruke, već trebamo imati stativ. pravilo vrijedi i za noćnu fotografij u. Noćna
Nije nužno imati veliki profesionalni stativ. fotografija počinje poslije zalaska sunca
Može vam poslužiti i neki model manjeg jer ono prestaje biti osnovni izvor svjetla.
stativa, a ako ga nemamo, moramo naći Svjetlo nam sad dolazi od zvijezda i mjeseca,
pogodno mjesto na koj e ćemo postaviti a u gradovima od javne rasvjete, reklama,
aparat kako bismo zahvatili željenu scenu. na prometnicama od automobilskih farova .
Pisao sam opširno o stativi m a u ranijim Sva su ta svjetla različitoga temperaturnog
brojevima · treba potražiti i pročitati. Za razreda pa su posljedica toga fotografije
što sigurnije snimanje bilo bi dobro imati i
s bogatim kolorističkim registrom. Dakle,
daljinski upravljač, okidač jer njime vrši mo
svjetlo imamo, ali ne više tako obilato
okidanje i time izbjegavamo moguće
i ujednačene kvalitete p a se trebamo
potresanje snimke. Ako ga nemamo, taj
problem možemo riješiti uključivanjem prilagoditi ovim posebnim uvjetima.

Na ovoj snimci jednoga od mnogobrojnih budimpeštanskih mostova na lijevoj je strani vidljiv

"razmazani" auto koji ulazi u kadar. Auto koji je ispred njega i koji odlazi u dubinu kadra nije
toliko zamućen iako se kreću istom ili približno istom brzinom. Valja zapamtiti da objekti koji se u
pokretu i bliii su aparatu imaju veću zamućenost ili neoštrinu, negoli objekti koji se kreću istom
brzinom, a nešto su udaljeniji od aparata.
tajmera s odgođenim snimanjem.
Kod noćnog se snimanja automatika
za izoštravanje "ne snalazi" zato
što imamo puno tamnoga i u tom
slučaju morat ćemo manualno
izoštriti. Svakako valja naglasiti
da je za ovakve prizore noćnoga
ambijenta bolje koristiti širokokutne
objektive. Naglašenost perspektive sa
svjetlosnim akcentima djeluje dosta
impresivno. Fotografija desno gore
snimljena je aparatom postavljenim
na haubu parkiranoga automobila.
N a sjajnoj površini auta zrcali se veliki
kotač Pratera i ulična svjetla. Ova su
zrcaljenja dobrodošla; njihov raspored
podcrtava i učvršćuje kompoziciju
fotografije. Kad spomenemo noćnu
fotografiju, odmah pomislimo na
gradski ambijent, no takav stav
demantiraju fotografija desno i
fotografija ispod ovog teksta. Na
desnoj fotografiji je vrlo prometna
autocesta koja se proteže i vijuga
planinskim pejzažom i gubi se u
dubini kadra. S dugom ekspozicijom i
dobrim položajem apa rata dobili smo
kontinuirane svjetlosne tragove koji u

noćnoj atmosferi čine ovu fotografij u

neobično privlačnom. Fotografija
ispod ima osvjetljenje od mjeseca,
a s desne strane prednji plan vrlo
diskretno osvjetljava far automobila
- taman toliko da imamo vizualnu
čitljivost cijele fotografije po dubini
kadra. Dakle, ako hoćemo raditi
noćnu fotografiju , trebali bismo imati
aparat na kojem možemo kontrolirati
brzinu zatvarača, otvor objektiva te
podešavanje ISO vrijednosti.

Gradovi u prosincu posebno ukrašavaju

svoje ulice i trgove za blagdane, a u
novogodišnjoj noći priređuju vatromete.
Puno je različitih svjetlosnih efekata
i zato sada snimajte svoj grad. Za
vatromet se pripremite unaprijed tako
da već sad pronađete dobru poziciju u
kojoj ćete moći snimiti i vatromet i dio
grada. Ispaljene rakete rasprskavaju se
u različitim oblicima i bojama pa ćemo u
kombinaciji s uličnom rasvjetom, te ako
imamo još i more ili jezero u kojem se sve
to zrcali, dobit snimke koje će zadiviti i
nas i naše prijatelje.
 PERFE KTA I I
Ovo je aparat proizveden u VEB
RheinmetalI u Istočnoj Njemačkoj /
bivšem DDR-u/. Izrađena su dva
modela od 1953. do 1957. godine. I
jedan i drugi model napravljeni su od
crnog bakelita /vrsta čvrste i otporne
plastike/, a pokretni su dijelovi /gumb
za okidanje, prsten za namještanje
brzine zatva rača, gumb za pomicanje
crvenoga filtra na otvoru brojčanika
snimaka/ napravljeni od sive plastike.
Ova razlika u boji omogućava autoru
brzo snal aženje kod fotografiranja.
Aparat je bio namijenjen masovnoj
upotrebi i da bi se njime što
lakše rukova lo, konstruktivno je
jednostavno napravljen. I jednoga
i drugoga modela proizvedeno je
1 026 000 primjeraka. Perfekta II
je model kod kojeg su poboljšali
neke funkcionalne dijelove aparata.
Umjesto sportskoga, tj. okvirnog
tražila koji je imao prvi model, na
drugome je montirano optičko

tražilo. Na modelu I I cijeli sklop s

objektivom se uvlači u tijelo apa rata
tako da je znatno tanji od prvoga
modela. I prvi i drugi model imaju
objektiv žarišne duljine 80 mm s fix
fokus karakteristikama. To znači da
ova vrst objektiva nema fokusiranja,
tj. namještanja uda ljenosti apa rata
od objekta snimanja, već on ima
korektnu oštrinu od 1,2 ili 1,5 m pa
do beskonačnosti. Objektivi imaju
tri otvora blende: f/7.7; f/11 i f/16
i namještaju se kotačićem ispod
objektiva. Brzine zatvarača su: B;
1/25; 1/50 i 1/100 i mijenjaju se
pomicanjem sivoga prstena na tijelu
objektiva. Gumb za okida nje je sive
boje na vrhu s desne stra ne tražila.
Lijevo od ovog teksta je fotografija
snimljena s Perfektom II ove jeseni
u Rijeci.
 R a n ko Dokma nović

Rođen je u Rijeci 1951. godine. Pripada generaciji

Riječana koji su u procesu odrastanja svojim
djelovanjem bili avangarda tadašnjega vremena.
Donosili su dašak razmišljanja u glazbi, umjetnosti
i svemu onom što je razbijalo ustaljene dnevne
društvene tokove. Kao mladić učla njuje se u lokalni
fotoklub gdje sreće uvažene riječke fotomatere koji
žive i rade fotografiju po već ustaljenim pravi lima.
Mlad i buntovan, uz pomoć obiteljskih prijatelja
priređuje prvu samostalnu izložbu u Malom salonu,
prestižnom izlagačkom prostoru pod upravom
tadašnje Moderne galerije i rukovodstvom Borisa
Vižintina. Izložba je izazvala niz polemika u duhu:
Tko je tako mladom autoru dao važnost izlaganja
u značajnoj galeriji?, a rasprave su se vodile i oko
vrijednosti izloženih fotografija . Kasnije je vrijeme
pokazalo da je taj buntovni mladić izrastao u vrsnoga
fotografskog autora koji je za svoj rad dobio niz
nagrada i priznanja, a najnovija je nagrada Tošo
" tehnologijom. Donja fotografija "Kostrena"
Dabac" iz 2013. godine . U mladosti je nekoliko
godina živio u Zagrebu družeći se s vrsnim imenima snimljena je uz pomoć dodataka kao bi
likovnoga i fotografskog života tadašnjeg Zagreba. U dobio vrlo nježnu, maglovitu, mekocrtajuću
to doba proputovao je cijelu Eu rapu obilazeći muzeje atmosferu. Gornja fotografija "Zaton"
i galerije i sa snagom mladenačke znatiželje upijao prikazuje nekakav nebitan sadržaj, ali
umjetničku praksu promatrajući originaln a djela. načinom kadriranja i položajem aparata u
Njegov je rad dio povijesti hrvatske fotografije. I odnosu na izvor svjetla, odiše skladnošću i
jedna i druga fotografija napravljene su analognom ljepotom fotografskoga stva ranja.
 Primjerjednostavne intarzija ... drvena 'lika ... izrađeno iz tri 'loja,
SRETAN aOžlć razradite prema enefu!
Osnovni materijal: iverica, panel ploc'a ili.osb pJoc'a' debljine Mrem 15
mm, drveni sandučić za voće, !perploća debljine 4 mm, okvirnajelova
letvica barem 1 5 x 20 mm, ljepilo, boje. . . čavli,';, kukica za ,like ako ovu
jednostavnu imalIiju vje!ale na zid (moguta pr;gradnja oslonca za
po,tavu na namještajl

ci
8

•
•

:.
.,
jj
�
�
� - - - - - -

-
§
• l

AI
lav>!na pr""jera veličina Bojanje, toc'nosl, oprez! Odvojeni likovi - sušenje boje Sa'tavljena,drvena' 'lika

I cm Ilustracije: TlM. ljubljana, 4/05.

Obrada: Miljenko OZURA. prof. savjell\ik u miru
 RADIONICA

~
Op,nka: enano koo 'kica, mjefe u milime"i""" mjef!' 'u P 'i
odfedite ih pfema mališanima
',":
•
":
:Ž:
O;
...
.;_ .-- -
.. --
--
..
...... :;:��. 1
364x 70

g
•• ,o;. ''', , '"

f
•

•
•

�
•

:il Rad za obitelj, dje<'ji namješ!đj

,

Mat.rijal: I.minir.no da,ka, panei plola ili "mb'-plol. debljine 8 mm (iZ1eMno na mjere u "govini),
1
vijci za drvo promjera 4 mm i dužine 4lJ-45 mm, bijelo "vodeno"ljepilo, b<umi papiri razlilitih
grad3Cija, a z. završnu obradu prema želji boje, kit...

Alat: olO\lk., kumik, '1Olarski metar, �eklrilni izvija/' ili bušilic•. ,vrdlo promjer. 4 i 2,5 mm,
fazvrta/', nastavci M priteMnje vijako, lililalk. lopatica -'pahtl, kistO\li ...

Završna obrada pf!'ma želji i zahtjevima boje Hi bezbojnog lako, bojanjem ilumacija pomoću
,
•

šabiona, uzorka ili mu,tf!'. Kod ,vakog nabavljenog materijala prolitajte upute i pitajte pri kupo­
vini. . . Kistove operite u odgO\larajućem raZ1jeđivalu ili vodom, po,'ije ..punom te isperite vodom i
osušite.
Bu�nje provna M vijke Oma/'.vanje mjera na na,lonu Z.vr'no spajanje nasiona

<.

Spajanje vijcima Kitanje Nano!enje temeljne boje Premazivanje ..mo mat-bezbojnim Cnanje ukra.....
Mjerenje mjesla ojalanja
I.kom