SADRŽAJ:

1. UVOD..................................................................................................................................1
2. KULTURNA BAŠTINA.....................................................................................................2
2.1. Materijalna kulturna baština.........................................................................................3
2.2. Nematerijalna kulturna baština.....................................................................................5
3. KULTURNA TRADICIJA..................................................................................................8
4. KULTURNI I NACIONALNI IDENTITET.......................................................................9
5. ZAKLJUČAK....................................................................................................................10
6. LITERATURA..................................................................................................................11
7. POPIS SLIKA....................................................................................................................13
 1. UVOD

Današnje poimanje kulturne baštine znatno se promijenilo u odnosu na prijašnja razdoblja.

Prema UNESCO-u, kulturna se baština ranije odnosila samo na spomeničke ostatke kulture,
no taj se koncept postupno proširio na nove kategorije kao što je nematerijalna kulturna
baština, etnografska ili industrijska baština i sl. Smatra se da je ta promjena u poimanju i
razlučivanju kulturne baštine posljedica usmjeravanja pažnje na samo ljudsko društvo,
njegove tradicije i izričaje kao i na informacijske, društvene i filozofske sustave na kojima se
stvaralaštvo temelji, ističući pri tom otvoreni koncept baštine koji reflektira ne samo prošlu,
već i sadašnju živuću kulturu. Kulturna baština je ogledalo jednog naroda ili zajednice kojoj
pripada. U njoj se ogledaju vrijednosti, vjerovanja, vještine izrade, tradicija i spoznaje koje su
stariji članovi tog naroda ili zajednice godinama prenosili na mlađe. Baština je iskaz njihovog
identiteta i sadrži sve karakteristike po kojima se taj narod ili zajednica kao kolektiv razlikuje
od drugih kolektiva.

Identitet je najvažnije egzistencijalno pitanje čovjeka. Identitet osobe ili naroda može činiti
više elemenata poput jezika ili religije, no jedan od najvažnijih je baština; ona je „odnos
prema prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, a uključuje naše pravo na korištenje, obvezu
očuvanja i dužnost stvaranja za nove generacije“ (Cifrić, 2014.). U baštini nekog naroda
očituju se njegova povijest, običaji, kultura i tradicija. Kada čovjek zaboravi svoju baštinu, on
zaboravlja svoj identitet i gubi se u sve većoj uniformnosti svijeta i globalizacijskim
procesima.
 2. KULTURNA BAŠTINA

Sam pojam baštine vrlo je širok te je iz tog razloga moguće pronaći mnogo različitih
definicija koje ga opisuju, a ukoliko se govori o kulturnoj baštini nailazimo na dvostruki
problem jer su oba pojma, i „kultura“ i „baština“, vrlo široki te ih je teško pobliže objasniti.
Tomislav Marasović, hrvatski povjesničar umjetnosti, ističe da kultura „obuhvaća ukupnost
tvorbi ili pojava u materijalnom i duhovnom životu svakoga naroda i čovječanstva u
cjelini“(Marasović, 2001.) dok baštinu prepoznaje kao „nasljeđe koje preci ostavljaju
potomcima.“ (Marasović, 2001.) Spojivši te definicije Marasović pojam kulturne baštine
opisuje kao „dostignuća što su nam preci ostavili u jeziku i književnosti, graditeljstvu i
likovnim umjetnostima, uključujući narodnu umjetnost, u glazbi, kazalištu, filmu, znanosti i u
drugim područjima koja zajedno čine ukupnost kulture.“ (Marasović, 2001.).

Pod kulturnom baštinom podrazumijevaju se:

Spomenici: djela arhitekture, monumentalna kiparska i slikarska djela, elementi ili struktura
arheološkog karaktera, natpisi, većine i grupe elemenata koje imaju izuzetnu univerzalnu
vrijednost sa povijesnog, umjetničkog ili znanstvenog gledišta;

Grupna zdanja: grupe izoliranih ili povezanih građevina, koje po svojoj arhitekturi, jedinstvu
i uklopljenosti u pejzaž predstavljaju izuzetnu univerzalnu vrijednost s povijesne, umjetniče
ili znanstvene točke gledišta;
Znamenita mjesta: djela ljudskih ruku ili kombinirana djela ljudskih ruku i prirode kao i
zone, uključujući tu arheološka nalazišta koja su od izuzetnog univerzalnog značaja s
povijesne, estetske, i etnološke točke gledišta

Baština koja je kroz povijest ostala očuvana često je jedinstvena i nenadomjestiva, te ostavlja
odgovornost očuvanja na sljedeću generaciju. Manje predmete poput umjetničkih djela i
ostalih kulturnih remek djela prikupljaju muzeji i umjetničke galerije.

Također, pojam kulturne baštine uz materijalna podrazumijeva i nematerijalna dostignuća

ljudske kulture koja zahtijevaju brigu i očuvanje. Materijalna kulturna baština redovito se
dijeli na pokretna i nepokretna kulturna dobra dok nematerijalnu baštinu čine primjerice
plesovi i druge umjetničke izvedbe, glazba, običaji, tradicionalna znanja i vještine, vjerski
rituali i drugo (Šošić, 2014.).
Kulturna baština, kao što i sama riječ govori, ima direktnu vezu s ljudskom kulturom,
odnosno nastala je kao rezultat čovjekova djelovanja. Iz tog razloga u kulturnu baštinu ne
ubrajaju se paleontološki ostaci, minerali, špilje i drugi fenomeni prirodne baštine (Šošić,
2014.).

Ona obuhvaća materijalna i nematerijalna dobra koja su idućim generacijama ostavili njihovi
preci. Svako od tih dobara posjeduje neku svoju prepoznatljivost, tj.prepoznatvljivi identitet
kulture iz koje potječe. U današnje vrijeme piše se o prošlosti i nasljeđu predaka, pa će se za
nekoliko stotina godina pisati o onome što će naša generacija ostaviti sljedećoj. Upravo će se
na taj način nacionalna nota upotpuniti i ispreplitati znakovima sadašnjih, prošlih i budućih
kultura.

2.1. Materijalna kulturna baština

Fizička, opipljiva ili materijalna kulturna baština (nepokretna kulturna baština) uključuje
građevine i povijesne lokalitete, spomenike, artefakte i dr. što se smatra vrijednim očuvanja za
budućnost. U to su uključeni predmeti značajni za arheologiju, arhitekturu, znanost ili
tehnologiju specifične kulture.

Nepokretnu kulturnu baštinu, baštinu s utvrđenim svojstvom kulturnog dobra čine

pojedinačne građevine i/ili kompleksi građevina, kulturno-povijesne cjeline, te krajolici.
Kolokvijalnim nazivom nepokretna kulturna dobra predstavljaju graditeljsku baštinu od
pojedinačne građevine prema cjelini (skupina građevina) odnosno područje (krajolik).

Prema podacima Ministarstva kulture, upisana dobra Republike Hrvatske na UNESCO-vom

Popisu svjetske baštine jesu sljedeća:

Povijesni grad Trogir (slika 5.)

Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova https://tztrogir.business.site/
palača (slika 1.)
https://splitskidnevnik.rtl.hr/vijesti/grad/split-dobio-
cokoladni-suvenir-dioklecijanovu-palacu/

Starogradsko polje na Hvaru (slika 7.)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Starogradsko_polje
Stari grad Dubrovnik (slika 2.)
https://www.visitadriatic.eu/hrvatske-regije/unesco-
destinacije/stari-grad-dubrovnik/

Obrambeni sustavi 16. i 17. st. u Zadru i

Nacionalni park Plitvička jezera (slika 3.) Šibeniku (slika 9.)
http://hr.n1info.com/Vijesti/a217632/UNESCO- https://croatia.hr/hr-HR/dozivljaji/kultura-i-
Plitvicka-jezera-jos-nisu-ugrozena.html bastina/unesco-venecijanski-obrambeni-sustav-16-
i-17-stoljeca
Kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču
(slika 4.)
https://www.zupaporec.com/eufrazijeva-
bazilika.html
Stećci – srednjovjekovna groblja
nadgrobnih spomenika (slika 8.)
https://hr.wikipedia.org/wiki/Ste%C4%87ak

Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku (slika 6.)

http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/katedrala-sv-jakova-
u-sibeniku---svjetsko-kulturno-dobro,2415.html

2.2. Nematerijalna kulturna baština

Pojam nematerijalna kulturna baština obuhvaća prakse, predstave, izraze, vještine,znanje, kao
i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, koje zajednice,
skupine, i u nekim slučajevima pojedinci, prihvačaju kao dio svoje kulturne baštine.
Nematerijalna kulturna baština se nalazi svuda oko nas, i ona se naziva još i živa materijalna
baština. Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i
skupine stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s
prirodom i svoju povijest. Ona im puža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče
poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost. Nematerijalno kulturno dobro mogu
biti razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a
osobito: jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književost svih vrsta; folklorno
stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja; te tradicijski obrti i
umijeća. Nematerijalnu kulturnu baštinu zajednice svakodnevno stvaraju kao reakciju na
svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom te svoju povijest. Ona im pruža
osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku
kreativnost. (https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6 ). U ovu skupinu ubrajaju se plesovi i
druge umjetničke izvedbe, glazba, običaji, tradicionalna znanja i vještine, vjerski rituali i sl.
(Šošić, 2014.)

Republika Hrvatska obiluje nematerijalnom kulturnom baštinom, te veliku važnost vidi u

očuvanju na međunarodnoj, regionalnoj, i nacionalnoj razini, te u uspostavljanju i
unaprijeđivanju međunarodne suradnje. Za nematerijalnu baštinu često se kaže da je fragilna,
tj.podložna nestajanju i i promjenama, i upravo zato je, za razliku od materijalne teško
održiva. Jedno od njezinih glavnih obilježja jest da „omogućuje njezinim nositeljima osjećaj i
doživljaj identiteta i kontinuiteta.“ (Nikočević, 2003.). Jako je zanimljivo upravo to da se
materijalna i nematerijalna baština često isprepliću. Umjeće izrade tradicijskih drvenih
igračaka spoj je materijalne i nematerijalne baštine. Igračka je sama po sebi dio materijalne
baštine, dok sam proces izrade igračaka predstavlja nematerijalnu baštinu.

Lista nematerijalne kulturne baštine u BiH:

https://vijesti.ba/clanak/429683/branje-trave-ive-na-
ozrenu-upisano-na-listu-unesco-a

Zmijanski vez (slika 10.)

https://www.frontal.ba/novost/92310/zmijanjski-
vez-u-moskvi-foto
Običaj potkivanja jaja u Kreševu (slika
14.)
https://www.dw.com/bs/kre%C5%A1evska-
potkovana-jaja-za-%C5%BEivot-i-sre%C4%87u/a-
19143792

Branje trave ive na Ozrenu (slika 12.)

Hodočašće na Ajvatovicu – Prusac (slika
16.)
https://akos.ba/ajvatovica-izmedu-onih-koji-je-
osporavaju-i-onih-koji-je-odobravaju/

Ho
dočašće Sv. Ivi – Podmilačje (slika 17.)
https://kamenjar.com/blagdan-sv-ivana-krstitelja-
deseci-tisuca-hodocasnika-u-podmilacju/

Tradicionalni zanat konjičko

drvorezbarstvo (slika 11.)
http://balkan.sahartv.ir/vijesti/bih-i282215-konji
%C4%8Dko_drvorezbarstvo_promovira_vrijednost
i_koje_ima_bih

Ganga, seoski polifoni muzičko-poetski

oblik (slika 19.)
http://www.hercegovinapromo.com/hercegovacka-
ganga-pjesma-iz-kamena/

Običaj natjecanja u košenju trave na

Kupresu (slika 13.)
https://ramski-vjesnik.ba/clanak/najava-dani-
kosidbe-na-kupresu-strljanica-2018/105783/

Umijeće gradnje i sviranja instrumenta

karaduzen (slika 21.)
https://www.klix.ba/magazin/kultura/u-
umjetnickoj-galeriji-bih-otvorena-izlozba-
nematerijalna-kulturna-bastina-u-fbih/180620004

Umijeće izrade čipke – keranje (slika 15.)

https://vijesti.ba/clanak/389644/becki-bidermajer-i-
bosansko-keranje-spojeni-u-banjaluckoj-cipki
 Sevdalinka, gradski muzičko – poetski
oblik (slika 20.)
https://akos.ba/sevdalinka-dragulj-bosnjacke-
narodne-bastine/

Nevesinjska olimpijada (slika 23.)

https://tuzlalive.ba/odrzana-nevesinjska-olimpijada/

Skokovi sa Starog mosta u Mostaru (slika

22.)
https://www.hercegovina.ba/index.php/bs/mostar/m
anifestacije/item/283-skokovi-sa-starog-mosta

Izrada grnčarije u Liješevi (slika 18.)

https://www.vipromo.ba/stranci-dolaze-u-visoko-
da-pokupe-tajne-visockih-majstora-grncarstva/

Banjalučki ćevapi (slika 24.)

https://www.localguidesconnect.com/t5/General-
Discussion/FOOD-named-quot-Banjalucki-
CEVAP-quot/td-p/1532844

- Seoski polifoni oblik pjevanja „U tri“

- Pjevanje uz gusle, gusle, guslarsko pjevanje i usmeno predanje – epska narodna
poezija
- Krsna slava
- Kovači Mrkonjić Grada
- Paljenje žežnice
- Osećanski jezik
- Uzgoj konja rase Lipicanaca
- Paljenje lila
- Masla
- Vidovdanska olimpijada
- Gusto kolo
 - Kosidba na Balkani

3. KULTURNA TRADICIJA

Tradicija je proces predavanja, prenošenja, održavanja ideja, vjerovanja i načela, bilo usmeno
pisano ili odgojem od naraštaja naraštaju, a temelji se na ustaljenom načinu razmišljanja i
ustaljenim običajima koji su preuzeti iz ranijih razdoblja. Tradicija je i sve ono što se
proživljava, zbog čega je ona i značajan element ljudske kohezije koja u različitim
razdobljima dolazi do izražaja kao poseban način života. Kad se govori o tradiciji i
tradicijskome, posebice se želi naglasiti kontinuitet kulture, tj. određeni element koji se
prenosi. Svaka generacija u skladu sa svojim vrijednosnim sustavom stvara svoju tradiciju.
Kulturu nose generacije koje se mijenjaju – pripadnici svake pojedine generacije od svojeg
djetinjstva pa do starosti pridonose kontinuitetu, ali i reinterpretaciji kulturnih oblika (Orlić,
2013.).

Oblici kulturne tradicije bilo da se radi o plesu, glazbi, na nekom narodnom običaju ili govoru
izraz su kulture s inspirativnim kulturnim i umjetničkim vrijednostima. Npr.folklor se može
smatrati kao simbol nacionalnog i kulturnog identiteta određenog područja. U kulturnu
tradiciju se mogu ubrojiti ples, glazba, prehrana, govor i jezik, narodni običaji i sl.

4. KULTURNI I NACIONALNI IDENTITET

Identitet obuhvaća dijelove koji su naslijeđeni, ali i koje su ljudi sami izabrali, pa se tako
govori o nacionalnom, jezičnom identitetu, kulturnom identitetu, etničkom, političkom
identitetu i sl. Ono što sve ljude čini jedinstvenima su kultura, jezik i povijest. Svakog čovjeka
identitet čini posebnim i drugačijim od drugih. Svaki narod ima svoj identitet, vrijednost koju
treba stvarati, čuvati i prenositi iz generacije u generaciju. Pojam kulturni identitet izražava
jedinstvenost i autentičnost jedne kulture, pripadnost pojedinca ili društvene skupine toj
kulturi, određenje jedne zajednice po njezinim vlastitim kulturnim osobitostima i
vrijednostima. Svaka generacija ima svoj doživljaj prenošenja iskustva, što potvrđuje
činjenicu da je kulturni identitet promjenjiv. Te promjene ovise o događajima koji ugrožavaju
stabilnost kulturnih elemenata zajedničkih sjećanja i predstave o kolektivnoj sudbini, a mogu
poremetiti temeljne vrijednosti koje su temelj kulturne različitosti – čine nas drugačijima od
„drugih“. Koji će kulturni elementi obilježiti identitet grupe ovisi o brojnim čimbenicima, kao
što su ekonomski, politički, društveni i psihološki faktori određenoga vremena (Orlić, 2013.).

Oblici duhovne i kulturne materijalne baštine čine kulturni identitet. Pod duhovnom
kulturnom baštinom podrazumijeva se jezik, književnost, glazba, ples, dok materijalnu
baštinu čine graditeljstvo, artefakti i slično.

Kulturni se identitet zasniva na elementima tradicijske kulture, ali se isto tako izražava i u
suvremenim kulturnim oblicima kao što su kulturne industrije, primjerice film ili izdavaštvo.

Nacionalni identitet se od drugih oblika društvenoga identiteta razlikuje ponajprije po svojem

opsegu, jer nadilazi lokalnu pripadnost, pripadnost društvenim slojevima, političkim
strankama ili religijskim uvjerenjima, a često i teritorijima te državama, što u prednacionalnoj
prošlosti najčešće nije bilo moguće. Pripadnici jedne nacije su specifični po tome što imaju
zajednički identitet i gotovo uvijek zajedničko srodstvo i porijeklo u smislu nasljedstva.
Nacionalni identitet podrazumjeva prepoznatljive specifičnosti određene grupe kao i osobbni
osjećaj pripadnosti. U određivanju identiteta se koristi i primjenjuje veoma širok kriterij. Male
razlike u govoru mogu biti dovoljne da se neko okarakterizira kao član druge nacije. S druge
strane dvije osobe mogu biti podjeljene razlikama u mišljenju, vjerovanju, mjestom boravka,
vremenom pa čak i govornim jezikom, a da se međusobno smatraju i da ih i drugi smatraju,
dijelom iste nacije.

Smatra se da pripadnici jedne nacije dijele određene karakteristike i norme ponašanja,

određene odgovornosti prema ostalim pripadnicima te nacije i određene odgovornosti za djela
pripadnika iste nacije.
 5. ZAKLJUČAK

Važnost kulturne baštine, tradicije te kulturnog i nacionalnog identiteta je jako velika. Mnogi
autori baštinu predstavaljaju kao temelj svakog društva i uvjet opstanka nacionalnog
identiteta. Upoznavanje baštine omogućava ljudima da spoznaju povijest svog ili drugog
naroda, okvire života u kojima se živjelo, razvijanje osjećaja za pripadnost, tradiciju, običaje,
ekološki se osvijeste i upotpune opće znanje. Materijalna i nematerijalna kulturna baština daju
nam osjećaj identiteta, razlikuje nas od drugih naroda, razvija u nama poštovanje i ponos i
traži od nas da ih čuvamo i održavamo zauvijek. Kulturna baština je ono što predstavlja neku
kulturu, narod, ljepotu življenja i načine na koji se živjelo. Sve ono što je sačuvano, preneseno
iz generacije u generaciju je blago koje treba sačuvati i njegovati kako bi se kroz godine
moglo učiti i istraživati i prošlim vremenima i danima. Baš kao što se uči i proučava o
prošlosti i kulturi davnih vremena, isto tako bi i današnje generacije trebale njegovati i čuvati
svoju kulturu i baštinu kako bi sljedeće generacije učile o njima.
 6. LITERATURA

Knjige:

1. Cifrić, I., 2014: Očuvanje baštine u kontekstu Europske Unije, u: Adrias, Zavod za
znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Split

2. Marasović, T., 2001: Kulturna baština, Split: Veleučilište

3. Nikočević, L., 2003: Nematerijalni aspekti kulturne baštine i njihovo mjesto u

muzejima: pogled etnologa.//Informatica museologica 34

4. Orlić, I., 2013: Istra kroz tri generacije: između svakodnevne konstrukcije identiteta i
turističkog proizvoda, Etnografski muzej Istre, Pazin

5. Šošić, T. M.(2014). Pojam kulturne baštine – međunarodnopravni pogled. Zbornik

radova Pravnog fakulteta u Splitu

Web izvori:

1. https://splitskidnevnik.rtl.hr/vijesti/grad/split-dobio-cokoladni-suvenir-dioklecijanovu-
palacu/
2. https://www.visitadriatic.eu/hrvatske-regije/unesco-destinacije/stari-grad-dubrovnik/

3. http://hr.n1info.com/Vijesti/a217632/UNESCO-Plitvicka-jezera-jos-nisu-
ugrozena.html

4. https://www.zupaporec.com/eufrazijeva-bazilika.html

5. https://tztrogir.business.site/

6. http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/katedrala-sv-jakova-u-sibeniku---svjetsko-kulturno-
dobro,2415.html

7. https://hr.wikipedia.org/wiki/Starogradsko_polje

8. https://hr.wikipedia.org/wiki/Ste%C4%87ak

9. https://croatia.hr/hr-HR/dozivljaji/kultura-i-bastina/unesco-venecijanski-obrambeni-
sustav-16-i-17-stoljeca

10. https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6

11. https://www.frontal.ba/novost/92310/zmijanjski-vez-u-moskvi-foto

12. https://vijesti.ba/clanak/429683/branje-trave-ive-na-ozrenu-upisano-na-listu-unesco-a

13. https://www.dw.com/bs/kre%C5%A1evska-potkovana-jaja-za-%C5%BEivot-i-sre
%C4%87u/a-19143792

14. https://akos.ba/ajvatovica-izmedu-onih-koji-je-osporavaju-i-onih-koji-je-odobravaju/

15. http://balkan.sahartv.ir/vijesti/bih-i282215-konji
%C4%8Dko_drvorezbarstvo_promovira_vrijednosti_koje_ima_bih

16. https://ramski-vjesnik.ba/clanak/najava-dani-kosidbe-na-kupresu-strljanica-
2018/105783/

17. https://vijesti.ba/clanak/389644/becki-bidermajer-i-bosansko-keranje-spojeni-u-
banjaluckoj-cipki
18. https://kamenjar.com/blagdan-sv-ivana-krstitelja-deseci-tisuca-hodocasnika-u-
podmilacju/

19. http://www.hercegovinapromo.com/hercegovacka-ganga-pjesma-iz-kamena/

20. https://www.klix.ba/magazin/kultura/u-umjetnickoj-galeriji-bih-otvorena-izlozba-
nematerijalna-kulturna-bastina-u-fbih/180620004

21. https://tuzlalive.ba/odrzana-nevesinjska-olimpijada/

22. https://www.vipromo.ba/stranci-dolaze-u-visoko-da-pokupe-tajne-visockih-majstora-
grncarstva/

23. https://akos.ba/sevdalinka-dragulj-bosnjacke-narodne-bastine/

24. https://www.hercegovina.ba/index.php/bs/mostar/manifestacije/item/283-skokovi-sa-
starog-mosta

25. https://www.localguidesconnect.com/t5/General-Discussion/FOOD-named-quot-
Banjalucki-CEVAP-quot/td-p/1532844
 7. POPIS SLIKA

1. Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača

2. Stari grad Dubrovnik

3. Nacionalni park Plitvička jezera

4. Kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču

5. Povijesni grad Trogir

6. Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku

7. Starogradsko polje na Hvaru

8. Stećci – srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika

9. Obrambeni sustavi 16. i 17. st. u Zadru i Šibeniku

10. Zmijanski vez

11. Tradicionalni zanat konjičko drvorezbarstvo

12. Branje trave ive na Ozrenu

13. Običaj natjecanja u košenju trave na Kupresu

14. Običaj potkivanja jaja u Kreševu

15. Umijeće izrade čipke – keranje

16. Hodočašće na Ajvatovicu – Prusac

17. Hodočašće Sv. Ivi – Podmilačje

18. Izrada grnčarije u Liješevi

19. Ganga, seoski polifoni muzičko-poetski oblik

20. Sevdalinka, gradski muzičko – poetski oblik

21. Umijeće gradnje i sviranja instrumenta karaduzen

22. Skokovi sa Starog mosta u Mostaru

23. Nevesinjska olimpijada

24. Banjalučki ćevapi