Mašinski fakultet Sarajevo

Katedra za energetiku
Projektovanje sistema kogeneracije

Vježbe IV: Primjeri parametara parne turbine (turbinski stupanj) i regulacije snage parne
turbine prigušivanjem

1. Za akciono-reakcioni turbinski stupanj parne turbine sa potpunim punjenjem je poznato:

− protok pare m = 140 kg/s,
− parametri pare na ulazu u stupanj: p 0 =120 bar, t 0 =440 °C,
− ulazni ugao mlazničke rešetke / ugao nastrujavanja pare na rešetku: α0 =60°,
− izlazni ugao mlazničke rešetke / ugao nastrujavanja pare na radnu rešetku: α 1 =9,5°,
− prečnik vratila rotora na kojem je postavljen vijenac radne rešetke: d=0,65 m,
− broj lopatica mlazničke i radne rešetke stupnja, pojedinačno: n=80,
− visina lopatica mlazničke rešetke na ulazu u stupanj: l 0 =35 mm,
− pritisak pare na izlazu iz mlazničke rešetke / ulazu u radnu rešetku: p 1 =90 bar,
− koeficijent brzine mlazničke rešetke: ϕ=0,90.
Skicirati opisani turbinski stupanj, naznačiti karakteristične parametre, predstaviti proces u
i–s dijagramu i odrediti:
a) brzinu pare na ulazu u stupanj c 0 ,
b) izentropsku i stvarnu brzinu pare na izlazu iz mlazničke rešetke c 1s i c 1 ,
c) specifični i ukupni gubitak energije u mlazničkoj rešetci h ϕ i h ϕuk ,
d) temperaturu pare na izlazu iz mlazničke rešetke t 1 , i
e) visinu lopatica na izlazu iz mlazničke rešetke l 1 .
 Rješenje:

Skica opisanog turbinskog stupnja sa naznačenim karakterističnim parametrima i proces

ekspanzije u i–s dijagramu:

0 1 2 i, kJ/kg 0tot p0
u 0 t0
c0
A'0
t A1
hu

m hs hs1
p1
ϕ, hϕ 1
p0, t0 hϕ 2tot
0 1 c1s, c1 2
1s h
d, n, l0, α0 l1, p1, t1, α1 h's2
s2 p2 hc2
2 hψ
Statorska Rotorska
rešetka 2ss 2s
rešetka s, kJ/kgK

a) Maseni protok pare na ulazu u stupanj / mlazničku rešetku je definisan izrazom:

 kg 
=
m =
 V0 ρ0 0 ρ0
A 0 c= nA′0 c=
0 ρ0 nt sin (α 0 ) l0 c0 ρ0 ,   (1)
 s 

gdje su:
−  , [m3/s] – zapreminski protok pare na ulazu u stupanj,
V0

− A 0 , [m2] – ukupna površina poprečnog presjeka kroz koji protiče para na ulazu u
stupanj okomito na pravac nastrujavanja pare,
− A ′0 , [m ] – površina poprečnog presjeka jednog međulopatičnog prostora kroz koji
2

protiče para na ulazu u stupanj okomitog na pravac nastrujavanja pare, i

− t, [m] – korak mlazničke rešetke.

Za poznate parametre pare na ulazu u stupanj p 0 =120 bar i t 0 =440 °C se, iz tablica za
vodu i vodenu paru ili i–s dijagrama, određuju vrijednosti sljedećih parametara:
i 0 =3180,1 kJ/kg, s 0 =6,26 kJ/kgK, ρ 0 =42,4 kg/m3.

Sada, iz jednačine (1), slijedi brzina pare na ulazu u mlazničku rešetku:


m m
=c0 = 53, 4
nt sin (α 0 ) l0 ρ0
(2)
s

gdje je uvrštena vrijednost koraka mlazničke rešetke: t=O/n=dπ/n=0,0255 m.

b) Entalpija i drugi parametri pare nakon izentropske ekspanzije u mlazničkoj rešetci
(stanje 1s) se određuje iz tablica za vodu i vodenu paru odnosno i–s dijagrama na osnovu
poznatih parametara p 1 =90 bar i s 1s =s 0 =6,26 kJ/kgK:
t 1s =395 °C, i 1s =3104 kJ/kg, ρ 1s =33,8 kg/m3.

Sada se može odrediti raspoloživi / izentropski statički toplotni pad mlazničke rešetke:
kJ
h s1 = i 0 − i1s = 76,1 (3)
kg

dok se iz jednačine energije za izentropsku ekspanziju u mlazničkoj rešetci:

c02 c 2  kJ 
i0 + =i1s + 1s ,   (4)
2 2  kg 

dobija vrijednost brzine pare pri takvom procesu na izlazu iz mlazničke rešetke:
m
c1s= 2 ( i 0 − i1s ) + c=
2
0 2h s1 + c=
2
0 393,8 (5)
s

Koristeći poznatu vrijednost koeficijenta brzine mlazničke rešetke dobija se vrijednost

stvarne brzine pare na izlazu iz rešetke:
m
c1 ϕ=
= c1s 354, 4 (6)
s

c) Specifični gubitak energije pri ekspanziji u mlazničkoj rešetci jednak je:

c2
hϕ =
2
(
1 2
)
c1s − c12 = 1s 1 − ϕ 2 = 14,7
2
kJ
kg
(7)

dok je ukupni gubitak energije pri tome:

h=
ϕ uk
=
mh ϕ 2058 kW (8)

Ovaj gubitak predstavlja dio energije koja je sadržana u pari a koja se tokom strujanja
putem trenja pare o površine lopatica mlazničke rešetke transformiše u toplotu. Zbog toga
je temperatura pare, posljedično tome i entalpija, nakon politropske ekspanzije veća u
odnosu na istu pri izentropskoj ekspanziji. Dakle, radi se o čisto nepovratnom procesu pri
kojem vrijedi: s 1 >s 1s =s 0 .

d) Entalpija pare nakon politropske ekspanzije u mlazničkoj rešetci se dobija iz jednačine

energije:
kJ
i1 =i1s + hϕ =3118,7 (9)
kg
pa se na osnovu toga i pritiska p 1 =90 bar iz tablica određuju vrijednosti ostalih
parametara: t 1 =400 °C, s 1 =6,29 kJ/kgK, ρ 1 =33,38 kg/m3.
 e) Adekvatno izrazu (1) i zakonu o održanju mase se visina mlazničkih lopatica na
izlaznom presjeku dobija iz:

m
= l1 = 0,03515 m , odnosno ∆l = l0 − l1 = 0,00015 m = 0,15 mm (10)
nt sin (α1 ) c1 ρ1
2. Parno termoenergetsko postrojenje opremljeno je čisto kondenzacionom turbinom čija se
snaga reguliše prigušenjem. Prigušni ventil smješten je kanal u unutrašnjosti turbine
neposredno ispred prvog stupnja turbine. Ako su poznati sljedeći podaci:
− protok pare kroz turbinu D=const=90 kg/s,
− parametri pare na ulazu u turbinu – bez prigušenja: p 1 =130 bar, t 1 =520 °C, (I slučaj),
− pritisak pare na ulazu u turbinu – pri prigušenju: p 3 =100 bar, (II slučaj),
− pritisak na izlazu iz turbine odnosno u kondenzatoru: p 2 =p k =const=1 bar,
− u oba slučaja ekspanzije u turbini smatrati idealnim: ∆s=0 kJ/kgK,
− parametri napojne vode na ulazu u kotao: p a =140 bar, t a =200 °C.
Predstaviti procese ekspanzije u i–s dijagramu i odrediti:
a) snagu turbine bez prigušenja N I ,
b) snagu turbine pri prigušenju N II ,
c) razliku ostvarenih snaga ∆N, [kW] i relativnu promjenu snage ∆N, [%],
d) dovedenu Q  i odvedenu Q  količinu toplote za oba slučaja, i
dov odv

e) stepen korisnosti ciklusa η t za oba slučaja i njegovu relativnu promjenu ∆η t , [%].

 Rješenje:

Procesi ekspanzije i prigušenja predstavljeni u i–s dijagramu:

i, kJ/kg 1, D, t1 3, D, t3 i1=i3=const


Q p1
dov
p3
K lII
lI
p1 p2=pk
tz(pk)

4s
p2=pk, tz(pk) 2s
x=1

Q odv:I − II
s, kJ/kg°C

a) Snaga turbine u slučaju I, bez prigušenja, je:

N I = D ( i1 − i 2s ) = 92952 kW ≈ 93 MW (1)

gdje su entalpije: i 1 =3391,7 kJ/kg, i 2s =2358,9 kg/m3, entropija: s 1 =s 2s =6,51 kJ/kgK i

kvalitet pare: x I=0,86.

b) Snaga turbine u slučaju II, sa prigušenjem, je:

N II = D ( i3 − i 4s ) = 89298 kW ≈ 89,3 MW (2)

gdje su entalpije: i 3 =i 1 =3391,7 kJ/kg (proces prigušenja je pri i=const), i 4s =2399,5 kJ/kg,
entropija: s 3 =s 4s =6,62 kJ/kgK i kvalitet pare: x II ≈0,88.

c) Razlika ostvarenih snaga turbine u slučajevima I i II je:

∆N = N I − N II = D ( i 4s − i 2s ) = 3654 kW = 3,654 MW (3)

dok je relativna promjena snage turbine:

N I − N II
=∆N = 100% 3,93% (4)
NI

d) Dovedena količina toplote u jedinici vremena je ista u oba slučaja i iznosi:

Q = Q
dov
 = Q 
dovI = D ( i − i )= 228078 kW ≈ 228 MW
dovII 1 a (5)

gdje je entalpija: i a =857,5 kJ/kg a entropija: s a =2,31 kJ/kgK.

Odvedena toplota u jedinici vremena za slučaj I, bez prigušenja, iznosi:

 
Q odvI =D i 2s − i′ ( p k )  =174726 kW ≈ 174,7 MW (6)

pri čemu je: i'(p k )=417,5 kJ/kg a entropija: s'(p k )=1,3 kJ/kgK.

U II slučaju, sa prigušenjem, odvedena toplota iznosi:


Q odvII =D i 4s − i′ ( p k )  =178380 kW ≈ 178, 4 MW (7)


Primjećuje se da je Q 
odvII > Q odvI i da je razlika odvedenih toplota jednaka "izgubljenoj"

snazi na turbini zbog prigušenja:

odvII − Q odvI = D ( i 4s − i 2s )= 3654 kW = 3,654 MW
∆Q = Q   (8)
odv

e) Stepen korisnosti ciklusa, u zavisnosti od slučaja, je:

NI
η tI =
= 0, 4075 ili η tI = 40,75% (9)
Qdov
N II
η tII
= =

0,3915 ili η tII = 39,15%
Qdov

dok je relativna promjena stepena korisnosti ciklusa pri tome:

η tI − η tII
=∆η t = 100% 3,93% (10)
η tI

što je jednako ranije dobijenoj vrijednosti relativne promjene snage turbine ∆N=3,93%.