EKONOMIKA TURIZMA

Engl. tourism economics

Njem. Fremdenverkehrswirtschaft,
Ökonomik des Tourismus

Ekonomika turizma je dio ekonomskih znanosti

koji opisuje, analizira, objašnjava i dovodi u
vezu pojave i odnose u turizmu s gledišta
njihovih ekonomskih uĉinaka i odraza.
Zbog sloţenosti turizma kao gospodarske
aktivnosti, ekonomika turizma nuţno sagledava
i prateće društvene utjecaje turizma i utjecaje
turizma na okoliš.
 U ĉemu je kljuĉ razumijevanja
ekonomike turizma?

MAKROEKONOMSKI ASPEKT
Turizam moţe znaĉajno utjecati na ukupne društveno-
ekonomske odnose i zahtijeva sistemska rješenja u okviru
nacionalnih ekonomija, odgovarajuće ekonomske politike
zemlje i meĊunarodnih zajednica.

MIKROEKONOMSKI ASPEKT
Mnoštvo gospodarskih subjekata koji sudjeluju na izravan ili
neizravan naĉin u turistiĉkom gospodarstvu zahtjeva
uvaţavanje i mikroekonomskog aspekta.
 Ipak...

MAKROEKONOMSKI ASPEKT MIKROEKONOMSKI ASPEKT

 Ipak...

MAKROEKONOMSKI ASPEKT MIKROEKONOMSKI ASPEKT

Iako se ekonomika turizma dominantno bavi

makroekonomskom problematikom, u globalnim crtama
ona prouĉava i mikroekonomske aspekte turistiĉkog
razvitka.
• Snaţniji interes za ekonomikom turizma biljeţi se nakon
što su postale evidentne objektivne ekonomske
posljedice/utjecaji turistiĉkog fenomena u prihodima
nacionalnih ekonomija receptivnih zemalja.
• Najvaţnija razlika ponašanja ĉovjeka-turista s
ekonomskog stajališta je u tome što se on
privremeno iskljuĉuje i procesa rada i postaje
iskljuĉivo potrošaĉ.
• Dohodak koji troši na taj naĉin ostvaren je na
drugom mjestu i drugo vrijeme.
DEFINICIJA TURIZMA
• AIEST: Turizam je skup odnosa i pojava koje
proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja
nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva
stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije
povezana nikakva njihova privredna djelatnost.
• Turizam je skup odnosa i pojava, on je splet
odnosa društveno i ekonomskog karaktera.
DEFINICIJA TURISTA

• Cohen: Turist je dobrovoljni, privremeni

putnik koji putuje u oĉekivanju
zadovoljstva koja mu mogu pruţiti novosti
i promjene doţivljene na relativno dugom i
neuĉestalom kruţnom kretanju.
KAKO SE TURISTI SAGLEDAVAJU
KAO STATISTIĈKI POJAM?
Turisti su osobe koje u nekom mjestu izvan
svog prebivališta provode najmanje jednu
noć u ugostiteljskom, ili nekom drugom
objektu za smještaj gostiju, a razlozi boravka
su odmor ili rekreacija, zdravlje, studije,
sport, religija, obitelj, poslovi, javne misije i
skupovi. (SLJH)
Izletnici na jedan dan ne smatraju se turistima.

VAŢNO – KLASIFIKACIJA PUTNIKA

PREMA WTO-u
Konstitutivni elementi prometa stranaca i putovanja:

•promjena mjesta boravka osoba;

•korištenje razliĉitih prijevoznih sredstava
•privremeni boravak u mjestu van mjesta stanovanja, turistiĉkoj destinaciji
•motivi za putovanje, zašto se putuje
POJAVNI OBLICI TURIZMA
Potrebno je definirati kriterij, no najĉešće se govori
o primjerice:
• Seoskom turizmu
• Turizmu gradova
• Zdravstvenom turizmu
• Nautiĉkom turizmu
• Rekreacijski turizma i sl.

Korišteni kriteriji: oblik dolaska, putovanja, motiv,

kupovna snaga i sl.
Specifiĉne pojavne oblike turizma
obiljeţavaju i specifiĉne uzroĉno-
posljediĉne karakteristike.

ZNANOST ĆE TEŢITI KA
SELEKTIVNOM IZUĈAVANJU
SPECIFIĈNIH OBLIKA TURIZMA
EKONOMSKO POIMANJE TURISTA I
TURIZMA
TURIST je s aspekta ekonomske
analize potrošač.
TURIZAM je potrošaĉki “pokret” nastao
s ciljem zadovoljenja ĉovjekovih
specifiĉnih potreba.
Bit TURIZMA kao ekonomske pojave
proizlazi iz raznolikih veza unutar
društvenih i uţe ekonomskih odnosa
koje ĉovjek uspostavlja radi
zadovoljenja turistiĉkih potreba.
EKONOMSKO POIMANJE TURISTA I
TURIZMA
Ekonomske odnose koji se uspostavljaju povodom turističke
potrošnje poimamo kao ekonomske odnose turizma ili
turističke ekonomske odnose. Ti odnosi generiraju
odreĎene ekonomske i druge posljedice koje se u
ekonomskoj praksi izraţavaju ekonomskim kategorijama:
potrošnja, proizvodnja, dohodak, dobit, zaposlenost,
trošak itd., a dijelom nastaju utjecajem turizma.

Ekonomska analiza opisuje, analizira i dovodi u meĎusobnu

vezu ekonomske kategorije koje generiraju ekonomski
odnosi turizma što se mogu definirati kao skup veza koje
proizlaze iz ponašanja aktera u njima. To su subjekti
potrošnje ili turisti i subjekti ponude.
Na temelju izbora potrošaĉa i onog što su turisti
kupili mjeri se intenzitet i struktura potreba.

O ĉemu zavisi izbor turiste?

1. cijene turistiĉkih i drugih dobara
2. dohotka turiste
3. razliĉiti iracionalni ĉinioci

KONAĈNI ĈIN POTROŠNJE

TURISTIČKE POTREBE ≠ TURISTIČKA POTRAŢNJA I POTROŠNJA
postoji kvantitativna i kvalitativna razlika

• POTRAŢNJA TURISTA je njegova

spremnost da nabavi i/ili kupi odreĊenu
koliĉinu turistiĉkih dobara. Ona ovisi osim
o kvantiteti njegovih turistiĉkih potreba i o
dohotku, cijenama, deviznom teĉaju,
kvaliteti i naĉinu promocije i sl.
TURISTIĈKO TRŢIŠTE
• KEYNES: Potrošnja je jedini cilj i iskljuĉiva
svrha ĉitave ekonomske aktivnosti.

• Temeljno pitanje: KAKO S OBRANIĈENIM

RESURSIMA NA NAJEFIKASNIJI NAĈIN
PROIZVESTI DOBRA KOJA MOGU
ZADOVOLJITI NAJVIŠU RAZINU I
RAZNOLIKOST POTREBA?
SUBJEKTI KOJI DJELUJU NA TURISITĈKOM
TRŢIŠTU

• Turistiĉka potraţnja
• Turistiĉka ponuda
• Turistiĉki posrednici
TURISTIĈKO TRŢIŠTE

• TRŢIŠTE ROBA
• TRŢIŠTE USLUGA
ROBNO TRŢIŠTE

roba

PONUDA POTRAŢNJA

PONUDA POTRAŢNJA
novac
TURISTIĈKO TRŢIŠTE

turist

T. PONUDA T. POTRAŢNJA

T. PONUDA T. POTRAŢNJA
novac

Turistička ponuda i turistička potraţnja

susreću se u receptivnoj turističkoj
destinaciji.
Pitanja

• Gdje se susreću turistiĉka potraţnja i

turistiĉka ponuda?
• U koje se vrijeme susreću?
• Kako funkcionira turistiĉko trţište?
TURISTIĈKA POTRAŢNJA
DEFINICIJA

Turistiĉka potraţnja je koliĉina roba i usluga

koje je moguće plasirati na nekom trţištu i
u nekom vremenu uz odreĊenu razinu
cijena.
KOLIĈINA DOBARA

POTRAŢNJA CIJENA

TRAŢENA KVALITETA
Na turistiĉku potraţnju djeluju i sljedeći
faktori:
• Ekonomski
• Socijalni
• Kulturni
PRETPOSTAVKE ZA FORMIRANJE
TURISTIĈKE POTRAŢNJE
• SLOBODNO VRIJEME

• SLOBODNA
SREDSTVA
Slobodna sredstva

• Mjera koja se koristi za praćenje kupovne moći potrošaĉa je realni ili stvarni
dohodak.

• Realni dohodak obuhvaća raspoloţiva financijska sredstva koja su korigirana

s odgovarajućim inflacijskim utjecajem na cijene. (razlikujemo nominalno od
realnog povećanja dohotka)

• Nakon oduzimanja obveznih davanja i podmirenja osnovnih troškova ţivota

ostaje slobodan dohodak koji je namijenjen potrošnji (ili štednji) i upravo
razina slobodnog dohotka odreĊuje mogućnost turistiĉke potrošnje.

• Vaţna kategorija je i razina obiteljskog prihoda (on moţe rasti iako ne raste
realni dohodak, jer primjerice doĊe do novog zapošljavanja jednog ĉlana
obitelji)
KARAKTERISTIKE TURISTIĈKE
POTRAŢNJE
1. DISLOCIRANOST POTRAŢNJE OD
PONUDE
2. HETEROGENOST POTRAŢNJE
3. ELASTIĈNOST POTRAŢNJE
4. SEZONSKI KARAKTER
• Na turistiĉku potraţnju bitno utjeĉu i
ĉimbenici ponude turistiĉke destinacije –
atraktivnost destinacije – privlaĉnost i
kvaliteta.
POJMOVI
• AGREGATNA POTRAŢNJA – koliĉina proizvoda
koje su kupci voljni i sposobni kupiti po
potencijalnoj cijeni u odreĊenom vremenskom
periodu.
• EFEKTIVNA POTRAŢNJA – kupac je plateţno
sposoban i ostvaruje kupnju.
• LATENTNA POTRAŢNJA – npr. Potraţnja za
luksuznim jahtama, putovanjem poslovnom
klasom u avionu i sl. – postoji potraţnja, ali ne i
plateţna sposobnost za stvarnu realizaciju.
Analiza trţišta ukljuĉuje tri bitna
zadatka:
1. Procjena veliĉine trţišta i predviĊanje
(OdreĊenje sadašnjeg i budućeg trţišta na
razini destinacije i pojedinih poslovnih
subjekata)
2. Segmentacija trţišta (OdreĊivanje ciljnih
skupina)
3. Analiza potrošaĉa (turista) (Obiljeţja turista –
njihove potrebe, percepcije, preferencije i
ponašanje; Zadatak je prilagoditi turistiĉku
ponudu njihovim specifiĉnim zahtjevima.)
 ANALIZA KONKURENCIJE

• Analiza – studije konkurenata

• KONKURENTSKE PREDNOSTI – istraţiti ih,
identificirati, trţišno iskoristiti
• Primarni je zadatak analize konkurencije
odrediti kakva je turistiĉka ponuda
destinacije u usporedbi s turistiĉkom
ponudom konkurencije s pozicije ciljnih
segmenata - turista
SEGMENTACIJA TRŢIŠTA POTRAŢNJE

• Segmentacija trţišta provodi se zbog ĉinjenice

da razliĉiti trţišni segmenti imaju razliĉite
potrebe, razliĉite predodţbe o turistiĉkom
proizvodu, te su im se pristupa razliĉitim
komunikacijskim kanalima
• Segmentiranje trţišta znaĉi podjelu cjelokupnog
turistiĉkog trţišta na ciljane skupine prema
kojima se usmjerava odreĊeni, adekvatni
marketing mix.
SEGMENTACIJA TRŢIŠTA

• Segmentacija trţišta je jedna od

najznaĉajnijih aspekata strateškog
marketing planiranja.
TOURISTI – tko su oni?
Segmentacija trţišta zasniva se na
sljedećim pretpostavkama:
1. Trţište je saĉinjeno od posebnih segmenata i
niša (potrebe i preferencije turista).
2. Potencijalni turisti mogu se grupirati u
segmente sliĉnih obiljeţja i potreba.
3. Pojedini turistiĉki proizvod biti će usmjeren, te
privlaĉniji samo odreĊenim trţišnim
segmentima.
4. Destinacije mogu i moraju unaprjeĊivati
specifiĉne turistiĉke proizvode kako bi osvojile
nove trţišne segmente i povećale udio u
postojećim trţišnim segmentima.
Kriteriji segmentacije turistiĉkog trţišta

• Geografska segmentacija
• Socio-ekonomska i demografska
segmentacija
• Psihološki pristup segmentaciji
• Obrazac ponašanja odabranog segmenta
Segmentiranje trţišta – koraci provedbe

1. Odabir kriterija segmentiranja.

2. Sakupljanje informacija o svakom ciljnom
segmentu turistiĉkog trţišta potraţnje.
3. Odluka o odabiru ciljnih segmenata
trţišta
 MODA
I
UKUS
KVALITETA PROMIDŢBA

CIJENE
MOGUĆNOSTI
DRUGIH POTRAŢNJA
KUPNJE
DOBARA

DOHODAK POPULACIJA

CIJENA
 ELASTIĈNOST POTRAŢNJE
% promjene traţene koliĉine

% promjene cijene

Faktori koji utjeĉu na cjenovnu elastiĉnost

potraţnje:
• Potreba za dobrom/uslugom
• Broj substituta
• Navika potrošnje
• Cijena i korisnost
• Vremenski period
• Svijest potrošaĉa
 Procjena kretanja potraţnje s obzirom na promjenu
cijene destinacije

Relativna
cijena
destinacije

Po

Qo Relativna potraţnja za
destinacijom
 DOHODOVNA ELASTIĈNOST POTRAŢNJE
% promjene traţene koliĉine

% promjene dohotka

Dohodovna elastiĉnost potraţnje mjeri promjene potraţnje

s obzirom na promjene razine dohotka.
Pri procjeni dohodovne elastiĉnosti potraţnje bitno je
razlikovati je li rijeĉ o superiornim ili inferiornim dobrima.
Superiorna dobra (normalna) su ona dobra za kojima s
povećanjem dohotka raste i potraţnja. Stoga je
dohodovna elastiĉnost potraţnje pozitivna (+/+=+).
Inferiorna dobra su dobra za kojima potraţnja pada s
porastom dohotka. Stoga je dohodovna elastiĉnost
potraţnje negativna (-/+=-).
Generalno, potraţnja u turizmu je relativno dohodovno
elastiĉna ukoliko je mjerimo ostvarenom potrošnjom
turista, no dohodovna elastiĉnost je manja ukoliko je
mjerimo brojem turista i ostvarenih noćenja. Razlozi:

a) Turisti koji ostvare veći dohodak zbog nedostatka

slobodnog vremena provode isti broj dana na odmoru,
no koriste skuplje aranţmane, usluge i sl.

b) Budući je odlazak na turistiĉko putovanje postao

sastavnim dijelom ţivota, smanjenjem dohotka ne
smanjuje se broj dana koji se provode na odmoru, već
se odabire cjenovno povoljnija (jeftinija) destinacija, tj.
aranţman.
 MEĐUCJENOVNA ELASTIĈNOST POTRAŢNJE
% promjene potraţnje za dobrom A

% promjene cijene dobra B

MeĊucjenovna elastiĉnost potraţnje mjeri

promjenu potraţnje za odreĊenim dobrom
s obzirom na promjenu cijene nekog
drugog dobra. Mjeri se odnos izmeĊu
razliĉitih dobara/usluga.
TURISTIĈKA PONUDA
Definicija

• TURISTIĈKA PONUDA je koliĉina roba i

usluga koja se nudi turistima na
odreĊenom turistiĉkom trţištu, u odreĊeno
vrijeme i po odreĊenoj cijeni.
Pretpostavke za formiranje
turistiĉke ponude
• Atraktivnost prostora
• Prometna dostupnost
• IzgraĊeni prijamni kapaciteti
• Promocija
Obiljeţja turistiĉke ponude

• Dislociranost ponude i potraţnje

• Heterogenost ponude
• Neelastiĉnost ponude
• Statiĉnost ponude
• Sezonski karakter ponude
Vrlo vaţnu ulogu u odabiru mjesta putovanja
takoĊer imaju:

Intervalutarni odnosi i oscilacije deviznog teĉaja

Primjer: odnos dolar - euro

Cjenovna elastiĉnost ponude
% promjene u kvantitetu ponude
% promjene cijene

Najznaĉajniji ĉimbenici koji utjeĉu na cjenovnu

elastiĉnost ponude:
1. Vremenski period – što je duţe raspoloţivo
vrijeme, lakša je promjena ponude.
2. Raspoloţive zalihe
3. Kapacitet
4. Fleksibilnost kapaciteta/mobilnost resursa
Perfektna neelastiĉnost 0
Ponuda ne odgovara na promjene cijena

0
Q
Neelastiĉnost >0<1
Promjene ponude manje su od promjena cijena

0
Q
Proporcionalna elastiĉnost 1

Promjene ponude jednake su promjeni cijene

0
Q
Elastiĉnost >1<

Promjene ponude veće su od promjena cijena.

0
Q
Perfektna elastiĉnost 

Moguće je ponuditi velike koliĉine po sadašnjih cijenama,

no ne ukoliko cijene padnu.

0
Q
 KOMPARATIVNE KONKURENTSKE
PREDNOSTI PREDNOSTI

Preduvjeti za formiranje Spremnost za nastup na

turistiĉke ponude i nastup na zahtjevnom globalnom
turistiĉkom trţištu. turistiĉkom trţištu.