ODGOVORI NA PITANJA ZA POGLAVLJE 2 BRENDIRANJE PROIZVODA I USLUGA

FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTOCNO SARAJEVO

STUDENT: RIJAD MILIC
1.
Pojam „stvarno“ novi proizvod predstavlja termin za novostvorenu vrijednost, odnosno
srvaranje novog proizvoda primjenjujući nove tehnološke metode, karakteristike i prednosti
kakve nam do sada nisu pružali prethodni proizvodi ili barem ne u istoj mjeri. Dakle, potpuno
nov proizvod je onaj proizvod koji bi nam trebao pružiti nove mogućnosti i zadovoljenje
potreba. Sa stanovišta istraživača marketinga nov proizvod može biti proizvod koji već postoji
na drugim tržištima, ali se na postojećem, posmatranom tržištu kao takav nije pojavljivao,
odnosno repozicioniranje postojećeg proizvoda.

2.
Istraživači marketinga u svom prvom i osnovnom planu djelovanja bave se tržištem,
uočavanju novih prilika ili prijetnji na tržištu. Funkcija istraživanja i razvoja je ustvari nauka
koja se bavi istraživanjem mogućih inovacija, istraživanjem novih tehnoloških rješenja za
svoj proizvod.
Ove dvije funkcije u preduzeću trebaju biti u stalnoj vezi i komunikaciji jedna sa drugom, jer
da bi se kreirala nova vrijednost, funkcija istraživanja i razvoja mora znati kakvo je stanje na
tržištu. Također, istraživači marketinga u određenoj mjeri mogu napraviti plan i analizu, te
mogućnosti planranja novog proizvoda na tržištu, da li takav proizvod uopšte treba ili ne treba
posmatranom tržištu.

3.
U fazama: generisanje ideje (jer istraživači marketinga imaju pristup informacijam na tržištu,
mogućnostima plasiranja na tržište – kanalima distribucije i sl), faza razvoja i testiranja
koncepta (jer istraživači marketinga, istražujući tržišta mogu dati veoma bitne informacije za
istraživanje i razvoj bez kojih ne bi bilo moguće započeti nove procese kreiranja prozvoda),
marketing strategiji (jer ovu strategiju formiraju istraživači marketinga).

4.
Izvori ideja za razvoj novog proizvoda mogu biti kupci – u komunikaciji sa kupcima možemo
saznati nedostatke postojećih proizvoda i uvidjeti šta to ustvari kupci žele. Zatim
konkurencija, posmatrajući šta to radi konkurencija, koje su njihove prednosti ili nedostaci.
Ono što je karakteristika za naše tržište a zasnovano na našem načinu razmišljanja jeste da
ćemo prvo uočiti nedostatke kod konkurencije pa tek onda prednosti. Također vrlo bitnu
ulogu imaju kanali distribucije, jer su zapravo oni veoma često u direktnoj vezi sa kupcem.
Pored ovih izvora imamo i časopise, medije, sajmove, čijim posjetama možemo dobiti neke
nove ideje za naše proizvode.

5.
Pokušavamo doći do odgovora ko će koristiti naš proizvod, koje koristi mu može obezbjediti,
kada će ga koristiti, kakav je stav potrošača prema karakteristikama proizvoda – šta proizvod
treba imati a šta ne. Vrlo često i sami imamo odgovore na pitanja koja dobijemo od kupca, ali
cilj ovakvih upitnika je doći do što konkretnijih odgovora, ako je to kvalitet, šta bi za kupca
konkretno značio kvalitet koji bi zadovoljio potrebu, ako je u pitanju okus / miris / oblik i sl –
želimo doći do što konkretnijeg odgovora, kakav okus, miris ili oblik proizvoda naši kupci
žele.

6.
Glavna svrha testiranja u fazi testiranja koncepta proizvoda jeste utvrđivanje njegove tržišne
prihvatljivosti. Ciljevi istraživanja u okviru tog testiranja su: utvrditi neposrednu reakciju
potencijalnog potrošača na ideju proizvoda, usmjeriti nastavak procesa razvoja proizvoda,
izdvojiti koncepcije koje najviše obećavaju za eventualne buduće razvojne programe, steći
osjećaj o mogućem uspjehu proizvoda.

7.
Izviđajna istraživanja su pogodnija u fazi testiranja koncepta jer ispitanici u ovoj fazi
ocjenjuju varijantu potencijalnog proizvoda koji bi se mogao pojaviti u budućnosti. Ako
ocjena bude lošija od očekivane, i dalje imamo mogućnost izvršiti određene korekcije. Tek
kada ostvarimo zadovoljavajuću ocjenu od strane ispitanika možemo pristupiti daljim fazama
pa i fazi testiranja tržišta. Kod faze testiranja tržišta već se podrazumijeva da je proizvod
zadovoljio izviđajno istraživanje testiranja koncepta. U ovoj fazi testiranja tržišta se bavimo
problemima plasiranja proizvoda na tržište, njegovim prilikama na tržištu, kanalima
distribucije. Međutim, kada poredimo ove dvije faze istraživanja (testiranje koncepta i
testiranje tržišta), možemo reći da u konačnici faza testiranje tržišta je bitnija, jer u ovoj fazi
potencijalni proizvod već možemo zamisliti i porediti sa tržištem odnosno prva faza kontakta
ponude i tražnje. U ovoj fazi možemo doći do informacije da proizvod nije prihvaćen i to
znači da sva ranija istraživanja nisu tačna.

8.
Metode uz pomoć kojih mjerimo preferencije potrošača su:
a) metod rangiranja (podrazumijeva da potrošač poreda sve ponuđene proizvode tako da
će jedan imati najnižu vrijednost, sljedeći nešto višu, sve dok jednom ne dodijeli
najveću vrijednost)
b) metod poređenja parova (podrazumijeva da ponuđeni proizvodi grupišu u parove i
biraju proizvod koji im najviše oodgovara)
c) metod pojedinačinog ocjenjivanja (podrazumijeva da potrošač na skali rangira sve
proizvode i dodijeli im vrijednost. Tako možemo izvesti nivo preferencija.)

9.
Prednosti se ogledaju u tome što možemo dobiti najkonkretnije povratne informacije sa
tržišta. Već smo rekli da je u ovoj fazi prvi kontakt ponude i potražnje za proizvodom. Čak i
ako dobijemo informaciju da proizvod nije prihvaćen na tržištu, to nam je velika prednost.
Bolje je da u ovoj fazi dobijemo takvu povratnu informaciju nego kada završimo serijsku
proizvodnju i izacimo proizvod na tržište. uvodi u autentično okruženje da bi se spoznalo
koliko je tržište veliko i kako potrošači i distributeri reaguju na njega. Autentično okruženje
možemo posmatrati kao ograničeno, manje tržište. Podaci, koje možemo prikupiti na njemu,
služe kao parametar na osnovu kojeg možemo stvoriti sliku o mogućem uspjehu na
cjelokupnom tržištu i o eventualnim problemima u sprovođenju marketinga, kako bi se
otklonili na vrijeme. Sa stanovišta istraživača tržišta u ovoj fazi, tako, se mogu prikupiti važni
podaci o kupcima, distribuciji, uspješnosti marketing miksa i tržišnom potencijalu. Kao
nedostatke možemo ocijeniti činjenice da i ova faza košta, stvara nove troškove, zatim i u
ovoj fazi ne možemo biti 100% sigurni kako će se proizvod ponašati na tržištu. Možda u
početku bude dobro prihvaćen kao novi proizvod, ali u kasnijim ponavljanjima kupovina se
kupci ipak ne odluče za naš proizvod.

10.
Prethodno predstavljen proces istraživanja za potrebe razvoja novih proizvoda, predstavlja
klasičan pristup razvoja novog proizvoda. U tom procesu je cilj izbjegavanje grešaka kod
novih proizvoda, koji umanjuje rizik, pronalazi segmente kojima se proizvod usmjerava i
slično, ali i zahtijeva dosta vremena i dosta finansijskih sredstava. Postoje primjeri gdje se
klasičan pristup istraživanju pokazao kao izuzetno dobar. Jedan od tih primjera je Pampers,
koji je deset godina istraživao da bi uveo svoje pelene i tako postao i ostao apsolutni lider na
tržištu. interesantno je navesti i primjer Mc Donaldsa i Burger Kinga.

Strategija brzine preskače detaljne faze istraživanja i spitivanja proizvoda, ona je vrlo
pogodna za tzv. „brzomijenjajuće“ industrije. Tako strategija brzine, umjesto primjene osam
faza u razvoju novih proizvoda podrazumijeva primjenu tri faze:
1. Tehnološki razvoj (kreirati nov proizvod koji je ostvariv na tržištu)
2. Razvoj proizvoda ( proizvod koji ima takve performanse da ga potrošači doživljavaju
kao proizvod koji će zadovoljiti njihove potrebe)
3. Razvoj tržišta (razvijanje tržišta koje će prihvatiti nov proizvod)
Jasno je da ni ovaj pristup u potpunosti ne isključuje istraživanje, koje je potrebno naročito u
fazi razvoja tržišta.Iz ovoga se vidi da je klasični pristup duži i skuplji, ali je rizik često manji.
Ovaj pristup mijenja vrijeme za preciznost i fokusira se na uspjeh. Na žalost dešava se da on
dovede do savršenog proizvoda koji više nikome ne treba, jer je konkurencija brže reagovala.
Važno je naći način da se približi kupcu, vjerovati u brzinu kao filozofiju i činjenicu da se
konkurencija može pobijediti raznolikošću. Brzi odgovori na promjene nastale na tržištu,
osnov su uspjeha ove strategije

11.
SWOT analiza predstavlja analizu i predviđanje prilika i prijetnji te snaga i slabosti
kompanije. Ova anaiza je vrlo bitna za preduzeće, jer u dinamičnom tržištu preduzeće može
preko noći da „propadne“ odnosno da njihovi proizvodi više ne budu potrebni kupcima, jer
konkurencija može predstaviti nešto jednostavnije i efikasnije (primjer VHS kaste/ CD-ovi i
USB stikovi). Tri koraka SWOT analize su: identificirati, zaključiti i provesti strateške
akcije.

12.
Kada je riječ o BCG matrici ona mjeri rast tržiša i tržišno učešće. Znamo da ako:
proizvod ima nisko tržišno učešće, a visok rast tržišta da su to proizvodi upitnici - imaju šansu
ako dobro iskoristimo tržišne prilike
proizvod ima nisko tržišno učešće i nizak rast tržišta da su to proizvodi psi - njih treba
napustiti
dakle stregija eliminacije, šta god učinili ovi proizvodi nemaju šansu
proizvod ima visoko tržišno učešće, a nizak rast tržišta da su to proizvodi krave muzare -
trenutno nam donose dovoljno profita, ali ako ih ne inoviramo ili ne plasiramo na ova tržišta
to
neće biti dugog vijeka jer je rast tržišta nizak
proizvod ima visoko tržišno učešće i visok rast tržišta da su to proizvosi zvijezde - to su
najbolji
proizvodi, koji potvrđuju da je kompanija imala jasne strategije i proizvod prilagodila
trendovima tržišta