GRAĐA I ULOGA ŽIVČANOG SUSTAVA

1. Opiši građu neurona.

Živčani sustav građen je od organa koji su sazdani od živčanih stanica. Središnji dio stanice čini tijelo.
U njemu se nalazi jezgra, citoplazma, mitohondriji te ostali organeli koji stanici omogućuju rast i
razvoj te obavljanje njezine funkcije. Iz tijela izlaze kratki ogranci koji se nazivaju dendriti. Jedan od
ogranaka jest dugi ogranak ili živčano vlakno ili akson. Ono se intenzivno obavija mijelinskom
ovojnicom tijekom prvih godina života pa sve do ranoga puberteta. Na kraju dugoga ogranak nalaze
se završne nožice. Na membrani s unutrašnje i vanjske strane živčane stanice nalaze se različiti naboji.
Stanice živčanoga sustava svojom su građom prilagođene primanju i provođenju podražaja. Živčana
stanica u mirovanju izvana je pozitivno, a iznutra negativno nabijena. Kad stanica primi električni
podražaj ili impuls, znači da je došlo do promjene naboja na jednome njezinu dijelu. Ta promjena
naboja kao posljedicu ima mijenjanje naboja dalje duž stanice. Oko aksona nalaze se Schwannove
stanice koje se spiralno uvijaju i stvaraju mijelinsku ovojnicu. Kroz živčano vlakno s mijelinskom
ovojnicom impuls brže putuje nego kroz vlakno bez ovojnice. Nastali podražaj prenosi se s jedne na
drugu stanicu s pomoću posebnih tvari koje se izlučuju između njih. Taj spoj živčane stanice s drugom
živčanom stanicom, mišićnom stanicom i žljezdanom stanicom naziva se sinapsa. Na mjestima gdje se
sastaju Schwannove stanice ta je ovojnica tanja pa govorimo o Ranvierovim suženjima.

2. Navedi uloge pojedinih dijelova neurona.

DENDRITI – pomoću njih stanica prima signale

AKSON – pomoću njega stanica odašilje signale

SCHWANNOVE STANICE – stvaraju mijelinsku ovojnicu

JEZGRA I JEZGRICA – upravljaju radom stanice

ZAVRŠNE NOŽICE – stvaraju veze sa idućim neuronima

3. Što je to depolarizacija?

Svaki podražaj neurona dovodi do promjena na membrani tako što se otvaraju pore za propust iona.
Ako je stimulus dovoljno jak da prijeđe prag podražljivosti onda se ionski kanali potpuno otvore.
Naglo pozitivno nabijeni Na+ ioni kroz pore ulaze u neuron, mijenja se električni naboj i neuron je
depolariziran. Rezultat toga je da diferencijalni potencijal sa -70 mV prelazi na trenutak u +40 mV. U
tom trenutku K+ izlaze vani pa se potencijal uskoro vraća na -70 mV. Nakon toga je neuron kroz neko
vrijeme refraktoran – nepodražljiv. Postoji potpuna i relativna refraktornost. Depolarizacija traje
kratko i ponovo dolazi do polarizacije: ovaj kompletni proces depolarizacije i repolarizacije zove se
akcijski potencijal koji je kratak i traje oko 1 milisekundu. U stanju "mirovanja" neuron, odnosno
akson, je polariziran: s vanjske strane membrane dominira Na+ pozitivan naboj, a sa unutarnje K+
negativan naboj. U trenutku intenzivnog podražaja dolazi do depolarizacije tj. s vanjske strane
membrane dominira negativan, a s nutarnje pozitivan naboj na tom mjestu. Susjedno mjesto na
membrani koje nije podraženo ima polaritet stanja mirovanja – polarizacije. Tada nastaje razlika na
površini između ta dva susjedna mjesta i stvaraju se lokalne struje koje na susjednom mjestu stvaraju
depolarizaciju. Val depolarizacije se zbog toga premješta na susjedno mjesto i izaziva akcijski
potencijal na tom mjestu. Mjesto koje je prethodno bilo zahvaćeno depolarizacijom ulazi ponovo u
polarizaciju tj. ono je repolarizirano. Za to se brine ionska pumpa izbacujući ione natrija Na+ u
ekstracelularni prostor pa se na membrani uspostavlja polaritet stanja mirovanja. Cijeli taj proces
traje oko 0,5 milisekunde. Val depolarizacije tako prolazi cijelim aksonom iza kojega slijedi val
repolarizacije. Akson je često mijeliziran, a mijelinska ovojnica je izolator koji onemogućuje prodor
iona kroz membranu u neuron. Depolarizacija i repolarizacija se odvija samo u području Ranvierovih
suženja, u skoku od jednog do drugog suženja. To se zove skokovita kondukcija. Njena je važnost u
većoj brzini provođenja impulsa i u uštedi energije – ionska pumpa manje mora raditi izbacujući ione
Na+ van.

4. Što je to repolarizacija?

Nakon prolaska vala depolarizacije membrana stanice se veoma brzo repolarizira zatvaranjem kanala
za ulazak iona natrija u stanicu i uključivanjem natrijsko – kalijske crpke. Tek nakon repolarizacije i
vraćanja potencijala na membrani na - 70 mV stanica je sposobna primiti novi podražaj.

5. Objasni princip prijenosa živčanog impulsa sa presinaptičkog na postsinaptički neuron!

Živčani impuls (promjena naboja membrane) putuje jednosmjerno od tijela neurona do kraja
njegovog aksona. Na kraju aksona ovaj električni impuls omogući oslobađanje molekula
neuroprijenosnika (neurotransmitera) u sinapsu (pukotinu između dvaju neurona). Molekule
neuroprijenosnika difundiraju kroz sinapsu i vežu se na receptore susjednog neurona. Vezanje
neuroprijenosnika na susjednom neuronu izazove stvaranje novog bioelektričnog potencijala (zbog
ulaska natrijevih iona u stanicu)koji putuju od dendrita neurona koji je primio podražaj prema tijelu
neurona a nakon toga se proširi aksonom novog neurona. Budući da su aksoni neurona povezani u
živčana vlakna a više živčanih vlakana u živce na opisani način živčani impuls koji putuje uzduž aksona
širi se živcima.