PREDGOVOR

HRVATSKOMU ČITATELJU

OVA POVIJEST RUSKE KNJIŽEVNOSTI plod je dugoga bavljenja ruskim prilikama,

ruskim autorima i divljenja vrijednim djelima koja zahvaljujemo toj
književnosti. Ona pokušava prikazati umjetničku posebnost ruske
književnosti, njezin netipični razvoj i usku vezu s političkim, društvenim i
kulturnim stanjem u zemlji. U 19. stoljeću, od Puškinova doba, ruska je knji-
ževnost po svojoj unutarnjoj razvojnoj logici stekla veličinu koja se vjero-
jatno može usporediti samo s talijanskom likovnom umjetnošću renesanse ili
njemačkom glazbom od Bacha do Richarda Straulia. Najvažnija je svrha ove
povijesti književnosti dočarati upravo tu veličinu koja se očituje u raz-
grananom sustavu više plejada pjesnika i romanopisaca. To ne može uspjeti
bez razmatranja ishodišta i razvojnih uvjeta ruske književnosti, jednako kao i
prikazivanja njezine mnogostruke isprepletenosti s drugim europskim
književnostima - intertekstualnost je glavni element ruske književnosti.
Njemačko izdanje knjige objavljeno je godine 2005. kao Mala povijest
ruske književnosti u istoimenoj seriji münchenskoga nakladnika C. H.
Becka. Ona je uistinu bila opsegom “malena” u odnosu prema Povijesti
ruske književnosti: Od 1700. do sadašnjosti, objavljenoj 2000. kod istoga
izdavača. Nakon političkoga preokreta u Rusiji u njoj su prvi put obuhvaćeni
svi dijelovi ruske književnosti, posebice u sovjetsko doba proskribirana
disidentska književnost i književnost egzila, samizdat i tamizdat, kao i dugo
zabranjivane antimimetske i religiozno-mistične struje. Takvu cjelovitu
prikazu teži i ova knjiga, koja naravno obuhvaća i starorusku književnost te
seže sve do najnovijega doba.
Hrvatska verzija proširena je određenim odlomcima koji se odnose na
hrvatsko-ruske veze. Ne smiju se izostaviti važan boravak Jurja Križanića u
Sibiru u 17. stoljeću, uloga Save Vladislavića u Petrovoj Rusiji, posjet Josipa
Kosora Rusiji u jeku Prvoga svjetskog rata, kao ni putovanje Augusta
Cesarca u mladu sovjetsku državu.
12

Svoje bavljenje ruskom književnošću dugujem i hrvatskim književnim

znanstvenicima. Zahvalno se sjećam Josipa Badalića i poticaja koje sam
dobio od njega, kada je on oko 1960. djelovao kao gostujući profesor na
Sveučilištu u Frankfurtu na Majni. Posebno sam zahvalan Aleksandru Fla-
keru. Mnoge su se njegove ideje oplodile u mojoj povijesti književnosti. To
se prije svega odnosi na koncepciju stilskih formacija bez koje se ne bi dali
smisleno opisati ni dominantni stilovi pojedinih razdoblja, a ni književna
evolucija. Zbog toga je velikomu zagrebačkomu rusistu posvećena ova
knjiga.
Zahvaljujem također izdavaču Golden marketing-Tehničkoj knjizi,
Zagreb, koji je pokazao zanimanje za moju povijest ruske književnosti,
prevoditeljicama Milki Car i Dubravki Zimi te gӧttingenskim studenticama
Shanni Koppmeier i Tamari Reisig na marljivu priređivanju ilustracija.
Posebnu zahvalnost dugujem kolegici Dubravki Oraić Tolić na mnogostra-
noj brizi za uspjeh ovoga projekta.