TOKOVI PUTNIKA NA LINIJI

TOKOVI PUTNIKA NA LINIJI

 NA LINIJI CIRKULIŠU VOZILA PO UTVRĐENOM REDU VOŽNJE

 NA STAJALIŠTIMA ULAZE/IZLAZE PUTNICI

 PUTNICI FORMIRAJU TOK PUTNIKA KOJI PUTUJU NA RAZLIČITIM RASTOJANJIMA

 IZMJENE PUTNIKA NA STVARAJU PROMJENJIV PROTOK PUTNIKA U VOZILIMA

2
 TOKOVI PUTNIKA NA LINIJI
OSNOVNI PARAMETRI KRETANJA PUTNIKA NA LINIJI

 OSNOVNI PARAMETRI KRETANJA - TOKA PUTNIKA NA LINIJI SU:

▪ ULASCI I IZLASCI PUTNIKA

▪ BROJ PUTNIKA
▪ PROTOK PUTNIKA
▪ SREDNJA DUŽINA PUTOVANJA
▪ SREDNJA DUŽINA VOŽNJE
▪ IZMJENA PUTNIKA

3
 ULAZAK-IZLAZAK PUTNIKA

 ULAZAK PUTNIKA U VOZILO POČINJE NA POLAZNOM TERMINUSU A

ZAVRŠAVA SE NA PRETPOSLEDNJEM STAJALIŠTU

 IZLAZAK PUTNIKA POČINJE NA STAJALIŠTU POSLE POLAZNOG TERMINUSA A

ZAVRŠAVA SE NA ZAVRŠNOM TERMINUSU

 UKUPAN BROJ PUTNIKA KOJI UĐU U VOZILO JEDNAK JE UKUPNOM BROJU

PUTNIKA KOJI IZAĐU IZ VOZILA I TA VELIČINA ODGOVARA BROJU PUTNIKA KOJI
SE PREVEZE NA LINIJI (U JEDINICI VREMENA)

 BROJ PREVEZENIH PUTNIKA = OBIM PREVOZA

4
 ULAZAK-IZLAZAK PUTNIKA
Dijagram ulazaka i izlazaka putnika na liniji

u,i
(put/h)

i
u

u2 i3
u1 in
l1 i2 l2 ... lk ... ... ln
1 2 3 k k+1 n-1 n l (m)
L
5
 ULAZAK-IZLAZAK PUTNIKA
Kumulativni broj ulazaka i izlazaka putnika
u,i
(put/h)

l1 l2 ... lk ... ... ln

1 2 3 k k+1 n-1 n l (m)
L
6
 PROTOK PUTNIKA

PROTOK PUTNIKA U NEKOJ TAČKI LINIJE PREDSTAVLJA RAZLIKU UKUPNIH

ULAZAKA I IZLAZAKA PUTNIKA DO TE TAČKE LINIJE

PROTOK JE BROJ PUTNIKA KOJI SE PREVEZE KROZ NEKU TAČKU LINIJE U JEDINICI
VREMENA

KARAKTERISTIČNA MEĐUSTANIČNA RASTOJANJA SU MEĐUSTANIČNA

RASTOJANJA NA KOME SE JAVLJA MAKSIMALNI PROTOK (počinje karakterističnim
stajalištem – k)

7
 PROTOK PUTNIKA

u,i
(put/h) qn-1

qk+1
qmax
qk-1
qk=qmax
q2
l1 l2 ... lk ... ... ln
1 2 3 k k+1 n-1 n l (m)
L
8
 PROTOK PUTNIKA

 PROTOK PREDSTAVLJA STVARNO OPTEREĆENJE LINIJE

 OBIM PREVOZA NIJE PROTOK (TO JE UKUPAN BROJ PUTNIKA IZ KOGA SE NE

VIDI RASPORED OPTEREĆENJA PO DIONICAMA)

 PROTOK JE RAZLIČIT NA POJEDINIM DIONICAMA LINIJE

 NERAVNOMERNOST PROTOKA:

9
 PROTOK PUTNIKA
KADA JE BROJ PUTNIKA JEDNAK PROTOKU

 BROJ PUTNIKA JEDNAK JE PROTOKU U ČETIRI SLUČAJA:

▪ SVI PUTNICI PUTUJU OD POČETKA DO KRAJA LINIJE (A – B)

▪ PUTNICI ULAZE DUŽ LINIJE A IZLAZE NA POSLEDNJOJ STANICI

▪ PUTNICI ULAZE NA PRVOJ STANICI A IZLAZE DUŽ CJELE LINIJE

▪ PUTNICI ULAZE DO STANICE k A OD STANICE k+1 SAMO IZLAZE

10
 PROTOK PUTNIKA

PUTNICI PUTUJU OD POČETKA DO KRAJA LINIJE (A – B)

P,q
(put/h)

qmax = Pu

l1 l2 ... ... ... ln

1 2 3 n-1 n l (m)
L
11
 PROTOK PUTNIKA
PUTNICI ULAZE NA STAJALIŠTIMA A IZLAZE NA POSLEDNJOJ STANICI
P,q
(put/h)

qmax = Pu

l1 l2 ... ... ... ln

1 2 3 n-1 n l (m)
L
12
 PROTOK PUTNIKA
PUTNICI ULAZE NA PRVOJ STANICI A IZLAZE DUŽ CJELE LINIJE

P,q
(put/h)

qmax = Pu

l1 l2 ... ... ... ln

1 2 3 n-1 n l (m)
L
13
 PROTOK PUTNIKA
PUTNICI ULAZE DO STANICE k A OD STANICE k+1 SAMO IZLAZE

P,q
(put/h)

qmax = Pu

l1 l2 ... ... ... ln

1 2 3 n-1 n l (m)
L
14
 SREDNJA DUŽINA PUTOVANJA
ŠTA JE TO SREDNJA DUŽINA PUTOVANJA PUTNIKA

 SREDNJA DUŽINA PUTOVANJA PUTNIKA PODRAZUMJEVA SREDNJE

RASTOJANJE KOJE PREĐE PUTNIK OD POLASKA DO CILJA

 SREDNJA DUŽINA PUTOVANJA PUTNIKA OBUHVATA:

▪ DUŽINU PJEŠAČENJA DO ULAZNE STANICE
▪ DUŽINU VOŽNJE NA JEDNOJ ILI VIŠE LINIJA
▪ DUŽINU PJEŠAČENJA OD IZLAZNE STANICE DO CILJA

 SREDNJA DUŽINA PUTOVANJA ZAVISI OD VELIČINE GRADA

15
 SREDNJA DUŽINA PUTOVANJA
 ARITMETIČKA SREDINA STATISTIČKE RASPODJELE DUŽINE PUTOVANJA:
▪ ZIRBERTAL :

F (km²) - površina grada

▪ STRAMENTOV :
Kn – koeficijent odstupanja magistralne mreže od prave linije
Lvaz – najveća dužina grada
Kn Lvaz – ulično rastojanje dve najudaljenije tačke grada
16
 SREDNJA DUŽINA VOŽNJE
ŠTA JE TO SREDNJA DUŽINA VOŽNJE

 SREDNJA DUŽINA VOŽNJE PREDSTAVLJA PROSJEČNO RASTOJANJE NA KOME SE

PREVEZE JEDAN PUTNIK (na liniji ili mreži)

 RAČUNA SE NA OSNOVU ČASOVNOG TRANSPORTNOG RADA (pkm):

17
 PROTOK PUTNIKA
P lrsv
(put/h) Prevozni rad na liniji u toku jednog časa

Pu

qmax

l1 l2 ... ... ... ln

1 2 3 n-1 n l (m)
L
18
 IZMJENA PUTNIKA
ŠTA JE KOEFICIJENT IZMJENE PUTNIKA NA LINIJI

 PUTNICI NA LINIJI PUTUJU NA RAZLIČITIM RASTOJANJIMA, A ONI KOJI IZLAZE

OSLOBAĐAJU MJESTA ZA ONE KOJI ULAZE - VRŠI SE IZMJENA PUTNIKA

 VELIČINA IZMJENE PUTNIKA NA LINIJI POKAZUJE KOLIKO SE PUTA U JEDNOM

SMJERU IZMJENE PUTNICI NA LINIJI

 VELIČINA IZMJENE PUTNIKA SE ISKAZUJE KOEFICIJENTOM IZMJENE

 KOEFICIJENT IZMJENE PREDSTAVLJA ODNOS UKUPNOG BROJA PUTNIKA KOJI

UĐE U VOZILO U JEDNOM SMJERU I BROJA PUTNIKA KOJI NISU IMALI
IZMJENU – DIREKTNO PUTOVANJE (POSMATRANO U JEDINICI VREMENA)

19
 PROTOK

q Područje bez izmjene putnika Područje direktne izmjene putnika

(put/h)

l1 l2 ... lk ... ... ln

1 2 3 k k+1 n-1 n l (m)
L
20
 IZMJENA PUTNIKA
 KOEFICIJENT IZMJENE PUTNIKA :

21
 IZMJENA PUTNIKA
 KOEFICIJENT IZMJENE PUTNIKA:

22
 IZMJENA PUTNIKA
 NAJMANJA VRIJEDNOST KOEFICIJENTA IZMJENE PUTNIKA IZNOSI :
ηsm = 1
 NASTAJE U SLUČAJU INDIREKTNE IZMJENE KADA JE :
qmax=Pu,
I TO KADA :

▪ SVI PUTNICI PUTUJU OD POČETKA DO KRAJA LINIJE -DIREKTNA LINIJA

▪ DUŽ LINIJE PUTNICI SAMO ULAZE - SVI IZLASCI NA KRAJU LINIJE

▪ NA JEDNOM DIJELU LINIJE SU ULASCI A NA DRUGOM DIJELU SAMO IZLASCI

23
 IZMJENA PUTNIKA

 MAKSIMALNA VRIJEDNOST KOEFICIJENTA IZMJENE PUTNIKA ODNOSI SE NA

SITUACIJU POTPUNE IZMJENE PUTNIKA NA SVIM MEĐUSTANICAMA:

ηsm = broju međustančnih rastojanja

24
PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI

25
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI

 TRANSPORT PUTNIKA NA LINIJI PREDSTAVLJA SLOŽEN PROCES U KOME

UČESTVUJU PUTNICI I VOZILA

 POVEZIVANJE PUTNIKA I VOZILA OBAVLJA SE NA STAJALIŠTIMA (STANICAMA)

 OSNOVNI CILJ ORGANIZACIJE LINIJE JE DA SE USAGLASE ZAHJTEVI PUTNIKA I

TRANSPORTNE I MOGUĆNOSTI VOZILA

 ČIME SU DEFINISANI ZAHTJEVI PUTNIKA ???

26
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI

 NA STAJALIŠTU PUTNICI ISPOSTAVLJAJU ZAHTJEVE ZA PREVOZOM

 NA STAJALIŠTU SE VRŠI IZMJENA PUTNIKA-JEDNI ULAZE DRUGI IZLAZE

 UKUPAN BROJ PUTNIKA (UKUPAN BROJ ULAZAKA ILI IZLAZAKA) NIJE

DOVOLJAN DA SE ODREDE PREVOZNI ZAHTJEVI

 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI IZRAŽAVAJU SE PROTOKOM PUTNIKA

27
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI
 PROTOK PUTNIKA PREDSTAVLJA BROJ PUTNIKA KOJI SE PREVEZE (ILI TREBA DA
SE PREVEZE) NA POJEDINIM DIJELOVIMA LINIJE U JEDNOM SMJERU U JEDINICI
VREMENA

 POJEDINAČNI PREVOZNI ZAHTJEVI DUŽ LINIJE SE KUMULIRAJU A NJIHOV BROJ

NA NEKOJ STANICI m ZAVISI OD RAZLIKE KUMULANTI ULAZAKA I IZLAZAKA

28
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI

1 2 k k+1 n-1 n

1 2 k k+1 n-1 n

29
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI

 VELIČINE PROTOKA NA POJEDINIM DIONICAMA SU:

30
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI

 PROTOK PUTNIKA DUŽ LINIJE SE REALIZUJE PO VOZILIMA (SVAKO VOZILO

REALIZUJE JEDAN DIO PROTOKA)

 ČASOVNI PROTOK qm (put/h) SE DOBIJE KAO KUMULANTA-ZBIR PROTOKA

POJEDINIH VOZILA

 DOBIJENI PROTOK qm (put/h) PREDSTAVLJA ZADATAK (ULAZNU VELIČINU) ZA

RED VOŽNJE

31
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI

 PREVOZNI ZAHTJEVI SE MOGU DEFINISATI KAO :

▪ PREVOZNI ZAHTJEVI NA DIONICI LINIJE

▪ PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI
▪ MJERODAVNI PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI

 PREVOZNI ZAHTJEVI NA DIONICI DEFINISANI SU PROTOKOM TE DIONICE

 PREVOZNI ZAHTJEVI LINIJE DEFINISANI SU PROTOKOM DUŽ LINIJE

32
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI

 NA LINIJI POSTOJE DVA TOKA PUTNIKA PA PREMA TOME I DVA PROTOKA:

▪ PROTOK U SMJERU A-B
▪ PROTOK U SMJERU B-A

 TA DVA PROTOKA SE REALIZUJU ISTOVREMENO ALI SU NAJČEŠĆE RAZLIČITI

(KUMULATIVNO I PO DIONICAMA)

 RAZLIČITE SU I DIONICE NA KOJIMA SE JAVLJA MAKSIMALNI PROTOK

33
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI

MAKSIMALNE VRIJEDNOSTI PROTOKA REPREZENTUJE PREVOZNE ZAHTJEVE U

ODREĐENOM VREMENU (času)

MEĐUSTANIČNO RASTOJANJE NA KOJIMA NASTAJE MAKSIMALNI PROTOK

(qmax) NAZIVA SE KARAKTERISTIČNA DIONICA A STAJALIŠTE NA KOJOJ
POČINJE KARAKTERISTIČNO STAJALIŠTE (k)

MAKSIMALNE VRIJEDNOSTI PROTOKA SU RAZLIČITE PO SMJEROVIMA PA SE

ZA MJERODAVNU VRIJEDNOST OPTEREĆENJA LINIJE ZA TAJ ČAS UZIMA VEĆA
VRIJEDNOST

34
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI

SMJER A-B

A1 2 k k+1 n-1 n L (m) B

SMJER B-A

35
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI

 PRETHODNI DIJAGRAM PREDSTAVLJA PROTOK ZA JEDAN ČAS RADA LINIJE

 POŠTO LINIJA RADI VIŠE ČASOVA U TOKU DANA TO SE MORA ODREDITI qmer
ZA SVAKI ČAS RADA LINIJE

 POSTOJI ONOLIKO DIJAGRAMA PROTOKA KOLIKO I ČASOVA RADA LINIJE I SVI

ZAJEDNO FORMIRAJU DIJAGRAM PREVOZNIH ZAHTJEVA LINIJE U TOKU DANA

36
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI

 DIJAGRAM PREVOZNIH ZAHTJEVA PUTNIKA NA LINIJI DOBIJA SE NA OSNOVU

DETALJNIH SNIMANJA I BROJANJA PUTNIKA U TOKU DANA

 ZA IZRADU REDA VOŽNJE DOVOLJNO JE POZNAVATI MAKSIMALNE

VRIJEDNOSTI PROTOKA ZA ODREĐENI PERIOD VREMENA

 IZ SVAKOG DIJAGRAMA PROTOKA PO ČASU DOVOLJNO JE POZNAVATI SAMO

NAJVEĆU VRIJEDNOST (qmax)

37
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI

 POŠTO SE U SVAKOM ČASU JAVLJAJU PO DVIJE VRIJEDNOSTI qmax (ZA JEDAN I

DRUGI SMJER) MJERODAVNA JE VELIČINA PROTOKA VEĆA OD NJIH:

 NA DIJAGRAMU SE ZADRŽAVA I MANJA VRIJEDNOST qmax (KOJA SE JAVLJA U

DRUGOM SMJERU) JER JE BITNA ZA NAČIN UKLJUČIVANJA I ISKLJUČIVANJA
VOZILA I UVOĐENJE UBRZANIH VOZILA

38
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI

q (put/h) Smjer A-B

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 (h)

Dijagram mjerodavnih
vrijednosti protoka dnevno

q (put/h) Smjer B-A 39

 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI

 PREVOZNI ZAHTJEVI PUTNIKA NA LINIJI TOKOM DANA MOGU SE PRIMJENITI:

▪ ZA SVE PROSTE LINIJE NEZAVISNOM TRASOM

▪ ZA SLOŽENE LINIJE KOD KOJIH JE DUŽINA ZAJEDNIČKE TRASE MALA I GDJE JE

KARAKTERISTIČNA DIONICA VAN ZAJEDNIČKOG DIJELA

▪ ZA SLOŽENE LINIJE KOD KOJIH JE DUŽINA ZAJEDNIČKE TRASE MALA, GDJE JE

KARAKTERISTIČNA DIONICA NA ZAJEDNIČKOM DIJELU TRASE (UTICAJ
PUTNIKA KOJI PUTUJU NA ZAJEDNIČKOJ TRASI JE MALI)

40
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI
U slučaju da je
mjerodavne vrijednosti protoka
A-B i B-D se računaju:
q1 q (put/h)
A

q3

C D

q2
B
q (put/h)
Ako je:
mjerodavne vrijednosti su i
za linije A-D i B-D
41
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI

 MAKSIMALNA VRIJEDNOST PROTOKA PUTNIKA NA LINIJI U POJEDINIM

PERIODIMA VREMENA qmax (put/h) SU MJERODAVNE VELIČINE ZA DEFINISANJE
PREVOZNIH ZAHTJEVA ZA TAJ PERIOD VREMENA

 DA LI JE TO POUZDANO TAČNO ???

 ISTRAŽIVANJA SU POKAZALA DA I U OKVIRU JEDNOG ČASA POSTOJE IZRAŽENE

NERAVNOMJERNOSTI

 NERAVNOMJERNOSTI SU NAROČITO IZRAŽENE U VRŠNIM PERIODIMA VREMENA

NA KARAKTERISTIČNIM (OPTEREĆENIM) DIONICAMA

42
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI

 ISTRAŽIVANJA SU POKAZALA DA SE ČASOVNE NERAVNOMJERNOSTI MOGU

POSMATRATI U RAZLIČITIM INTERVALIMA (30 min, 15 min, 5 min)

 NERAVNOMJERNOST PROTOKA U OKVIRU 15-to MINUTNIH INTERVALA JE

VEĆA NEGO U OKVIRU 30-to MINUTNIH

 NERAVNOMJERNOST PROTOKA JE POSEBNO IZRAŽENA U OKVIRU VRŠNOG

PERIODA VREMENA

43
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI
 NERAVNOMJERNOST PROTOKA U VRŠNOM PERIODU DEFINIŠE SE VELIČINOM
FAKTOR NERAVNOMJERNOSTI PROTOKA U VRŠNOM SATU/ČASU

- 4 - struka vrijednost najvećeg 15-ominutnog protoka

44
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI
 ZA PRIGRADSKE LINIJE (gdje i>15 min) FAKTOR NERAVNOMJERNOSTI PROTOKA
U VRŠNOM ČASU DEFINIŠE SE PO VOZILIMA :

f – frekvencija vozila na karakterističnoj stanici u vršnom času

qmax – maksimalni protok po vožnji (vozilu) u vršnom času

45
 NERAVNOMJERNOSTI PROTOKA
q(put/h)

t – vršni čas

Prevozne potrebe u vršnom času mjerodavne za izradu reda vožnje

46
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA PRIGRADSKOJ LINIJI

NA PRIGRADSKIM LINIJAMA SU MALE FREKVENCIJE – VELIKI INTERVALI

SLIJEĐENJA

 PROTOK PUTNIKA SE MOŽE POSMATRATI U OKVIRU JEDNOG ČASA

(NAKUPLJANJE PUTNIKA NA STANICAMA SE VRŠI PRED POLAZAK VOZILA)

 VREMENSKI PERIOD U KOME SE POSMATRA PROTOK ZA SVAKI OBRT JE :

▪ POTPUNA SLIKA PREVOZNIH ZAHTJEVA SE DOBIJA AKO SE PROTOK

POSMATRA ZA SVAKI OBRT VOZILA

▪ DOVOLJNA SLIKA PREVOZNIH POTREBA MOŽE SE DOBITI NA BAZI

MAKSIMALNIH PROTOKA ZA SVAKI OBRT

47
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA PRIGRADSKOJ LINIJI
q(voz/voz)

12:50 – 13:20
A-B

qmax

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 stanice

13:30 – 14:10 B-A

Dijagram protoka putnika po smjerovima na prigradskoj liniji

48
q(voz/voz)
PREVOZNI ZAHTJEVI NA PRIGRADSKOJ LINIJI

A-B 2

2 7 7 2 2 3 stanice
4 4:30 5 6 7 7:40 9 12 13:40 14 15:20 17 18 20 21 vreme
3 3 2 4 4 3 3 stanice

B-A

Mjerodavne vrijednosti protoka putnika u toku dana

49