TOKOVI PUTNIKA NA LINIJI

TOKOVI PUTNIKA NA
LINIJI
 NA LINIJI CIRKULIŠU VOZILA PO UTVRĐENOM REDU VOŽNJE

 NA STAJALIŠTIMA ULAZE/IZLAZE PUTNICI

 PUTNICI FORMIRAJU TOK PUTNIKA KOJI PUTUJU NA RAZLIČITIM RASTOJANJIMA

 IZMJENE PUTNIKA NA STVARAJU PROMJENJIV PROTOK PUTNIKA U VOZILIMA

2
 OSNOVNI PARAMETRI KRETANJA PUTNIKA NA LINIJI

 OSNOVNI PARAMETRI KRETANJA - TOKA PUTNIKA NA LINIJI SU:

 ULASCI I IZLASCI PUTNIKA

 BROJ PUTNIKA
 PROTOK PUTNIKA
 SREDNJA DUŽINA PUTOVANJA
 SREDNJA DUŽINA VOŽNJE
 IZMJENA PUTNIKA
 ULAZAK-IZLAZAK PUTNIKA

 ULAZAK PUTNIKA U VOZILO POČINJE NA POLAZNOM TERMINUSU A

ZAVRŠAVA SE NA PRETPOSLEDNJEM STAJALIŠTU

 IZLAZAK PUTNIKA POČINJE NA STAJALIŠTU POSLE POLAZNOG TERMINUSA A

ZAVRŠAVA SE NA ZAVRŠNOM TERMINUSU

 UKUPAN BROJ PUTNIKA KOJI UĐU U VOZILO JEDNAK JE UKUPNOM BROJU

PUTNIKA KOJI IZAĐU IZ VOZILA I TA VELIČINA ODGOVARA BROJU PUTNIKA
KOJI SE PREVEZE NA LINIJI (U JEDINICI VREMENA)

 BROJ PREVEZENIH PUTNIKA = OBIM PREVOZA

 Dijagram ulazaka i izlazaka putnika na liniji

u,i
(put/h)

u2 i3
in
u1 l1 i2 l2 ... lk ... ... ln
1 2 3 k k+1 n-1 n l
L (m)
5
 Kumulativni broj ulazaka i izlazaka putnika
u,i
(put/h)

l1 l2
...
l
k

.
.
.
.
.
.

l
n
 PROTOK PUTNIKA

PROTOK PUTNIKA U NEKOJ TAČKI LINIJE PREDSTAVLJA RAZLIKU UKUPNIH

ULAZAKA I IZLAZAKA PUTNIKA DO TE TAČKE LINIJE

PROTOK JE BROJ PUTNIKA KOJI SE PREVEZE KROZ NEKU TAČKU LINIJE U JEDINICI
VREMENA

KARAKTERISTIČNA MEĐUSTANIČNA RASTOJANJA SU MEĐUSTANIČNA

RASTOJANJA NA KOME SE JAVLJA MAKSIMALNI PROTOK (počinje karakterističnim
stajalištem – k)

7
 u,i
(put/h) qn-1

qk+1
qma
x
qk-
1 qk=qmax
q2
l1 l2 ... lk ... .. ln
1 2 3 k k+1 . n-1 n l (m)
L
 PROTOK PREDSTAVLJA STVARNO OPTEREĆENJE LINIJE

 OBIM PREVOZA NIJE PROTOK (TO JE UKUPAN BROJ PUTNIKA IZ KOGA SE

NE VIDI RASPORED OPTEREĆENJA PO DIONICAMA)

 PROTOK JE RAZLIČIT NA POJEDINIM DIONICAMA LINIJE

 NERAVNOMERNOST PROTOKA:
 KADA JE BROJ PUTNIKA JEDNAK PROTOKU

 BROJ PUTNIKA JEDNAK JE PROTOKU U ČETIRI SLUČAJA:

 SVI PUTNICI PUTUJU OD POČETKA DO KRAJA LINIJE (A – B)

 PUTNICI ULAZE DUŽ LINIJE A IZLAZE NA POSLEDNJOJ STANICI

 PUTNICI ULAZE NA PRVOJ STANICI A IZLAZE DUŽ CJELE LINIJE

 PUTNICI ULAZE DO STANICE k A OD STANICE k+1 SAMO IZLAZE

 PROTOK PUTNIKA

PUTNICI PUTUJU OD POČETKA DO KRAJA LINIJE (A –

P,q
B)
(put/h
)

qmax = Pu

l l .. .. .. l
1 1 2 2 3 . . . n n l
L n-1 (m)
11
PUTNICI ULAZE NA STAJALIŠTIMA A IZLAZE NA POSLEDNJOJ STANICI
P,q
(put/h)

qmax = Pu
 PUTNICI ULAZE NA PRVOJ STANICI A IZLAZE DUŽ CJELE
LINIJE

P,q
(put/h)

qmax = Pu
 PROTOK PUTNIKA
PUTNICI ULAZE DO STANICE k A OD STANICE k+1
SAMO IZLAZE

P,q
(put/h)

qmax = Pu
 SREDNJA DUŽINA PUTOVANJA
ŠTA JE TO SREDNJA DUŽINA PUTOVANJA
PUTNIKA

 SREDNJA DUŽINA PUTOVANJA PUTNIKA PODRAZUMJEVA SREDNJE

RASTOJANJE KOJE PREĐE PUTNIK OD POLASKA DO CILJA

 SREDNJA DUŽINA PUTOVANJA PUTNIKA OBUHVATA:

 DUŽINU PJEŠAČENJA DO ULAZNE STANICE
 DUŽINU VOŽNJE NA JEDNOJ ILI VIŠE LINIJA
 DUŽINU PJEŠAČENJA OD IZLAZNE STANICE DO CILJA

 SREDNJA DUŽINA PUTOVANJA ZAVISI OD VELIČINE GRADA

15
 SREDNJA DUŽINA PUTOVANJA
 ARITMETIČKA SREDINA STATISTIČKE RASPODJELE DUŽINE PUTOVANJA:
 ZIRBERTAL :

F (km²) - površina grada

 STRAMENTOV :
Kn – koeficijentodstupanja magistralne mreže od prave linije
Lvaz – najveća dužina grada
Kn Lvaz – ulično rastojanje dve najudaljenije tačke grada
 SREDNJA DUŽINA VOŽNJE
ŠTA JE TO SREDNJA DUŽINA VOŽNJE

 SREDNJA DUŽINA VOŽNJE PREDSTAVLJA PROSJEČNO RASTOJANJE NA KOME

SE
PREVEZE JEDAN PUTNIK (na liniji ili mreži)

 RAČUNA SE NA OSNOVU ČASOVNOG TRANSPORTNOG RADA (pkm):

 PROTOK PUTNIKA
P
(put/h) lrs Prevozni rad na liniji u toku jednog
v
časa

Pu

qma
x

l1 l2 ... ... .. ln
1 2 3 . n.1 n
l (m)
L
 IZMJENA PUTNIKA
ŠTA JE KOEFICIJENT IZMJENE PUTNIKA NA LINIJI

 PUTNICI NA LINIJI PUTUJU NA RAZLIČITIM RASTOJANJIMA, A ONI KOJI

IZLAZE
OSLOBAĐAJU MJESTA ZA ONE KOJI ULAZE - VRŠI SE IZMJENA PUTNIKA

 VELIČINA IZMJENE PUTNIKA NA LINIJI POKAZUJE KOLIKO SE PUTA U

JEDNOM
SMJERU IZMJENE PUTNICI NA LINIJI

 VELIČINA IZMJENE PUTNIKA SE ISKAZUJE KOEFICIJENTOM IZMJENE

 KOEFICIJENT IZMJENE PREDSTAVLJA ODNOS UKUPNOG BROJA PUTNIKA KOJI

UĐE U VOZILO U JEDNOM SMJERU I BROJA
PUTNIKA KOJI NISU IMALI IZMJENU –
DIREKTNO PUTOVANJE (POSMATRANO U JEDINICI VREMENA)
 PROTOK

q Područje bez izmjene Područje direktne izmjene putnika

(put/h) putnika

l1 l2 ... lk ... .. ln
1 2 3 k k+1 . n.1 n l (m)
L
 IZMJENA
 KOEFICIJENT IZMJENEPUTNIKA
PUTNIKA :
 KOEFICIJENT IZMJENE PUTNIKA:
 NAJMANJA VRIJEDNOST KOEFICIJENTA IZMJENE PUTNIKA IZNOSI :
ηsm = 1
 NASTAJE U SLUČAJU INDIREKTNE IZMJENE KADA JE :
qmax=Pu,
I TO KADA :

 SVI PUTNICI PUTUJU OD POČETKA DO KRAJA LINIJE -DIREKTNA LINIJA

 DUŽ LINIJE PUTNICI SAMO ULAZE - SVI IZLASCI NA KRAJU LINIJE

 NA JEDNOM DIJELU LINIJE SU ULASCI A NA DRUGOM DIJELU SAMO

IZLASCI
 MAKSIMALNA VRIJEDNOST KOEFICIJENTA IZMJENE PUTNIKA ODNOSI SE NA
SITUACIJU POTPUNE IZMJENE PUTNIKA NA SVIM MEĐUSTANICAMA:

ηsm = broju međustančnih rastojanja

PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA
LINIJI
 TRANSPORT PUTNIKA NA LINIJI PREDSTAVLJA SLOŽEN PROCES U KOME
UČESTVUJU PUTNICI I VOZILA

 POVEZIVANJE PUTNIKA I VOZILA OBAVLJA SE NA STAJALIŠTIMA (STANICAMA)

 OSNOVNI CILJ ORGANIZACIJE LINIJE JE DA SE USAGLASE ZAHJTEVI

PUTNIKA I TRANSPORTNE I MOGUĆNOSTI VOZILA

 ČIME SU DEFINISANI ZAHTJEVI PUTNIKA ???

 NA STAJALIŠTU PUTNICI ISPOSTAVLJAJU ZAHTJEVE ZA PREVOZOM

 NA STAJALIŠTU SE VRŠI IZMJENA PUTNIKA-JEDNI ULAZE DRUGI IZLAZE

 UKUPAN BROJ PUTNIKA (UKUPAN BROJ ULAZAKA ILI IZLAZAKA) NIJE

DOVOLJAN DA SE ODREDEPREVOZNI ZAHTJEVI

 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI IZRAŽAVAJU SE PROTOKOM PUTNIKA

PROTOK PUTNIKA PREDSTAVLJA BROJ PUTNIKA KOJI SE PREVEZE (ILI TREBA DA
SE PREVEZE) NA POJEDINIM DIJELOVIMA LINIJE U JEDNOM SMJERU U
JEDINICI VREMENA

 POJEDINAČNI PREVOZNI ZAHTJEVI DUŽ LINIJE SE KUMULIRAJU A NJIHOV

BROJ
NA NEKOJ STANICI m ZAVISI OD RAZLIKE KUMULANTI ULAZAKA I IZLAZAKA
1 2 k k+1 n-1 n

1 2 k k+1 n-1 n
 VELIČINE PROTOKA NA POJEDINIM DIONICAMA SU:
 PROTOK PUTNIKA DUŽ LINIJE SE REALIZUJE PO VOZILIMA (SVAKO VOZILO
REALIZUJE JEDAN DIO PROTOKA)

 ČASOVNI PROTOK qm (put/h) SE DOBIJE KAO KUMULANTA-ZBIR PROTOKA

POJEDINIH VOZILA

 DOBIJENI PROTOK qm (put/h) PREDSTAVLJA ZADATAK (ULAZNU VELIČINU)

ZA RED VOŽNJE
 PREVOZNI ZAHTJEVI SE MOGU DEFINISATI KAO :

 PREVOZNI ZAHTJEVI NA DIONICI LINIJE

 PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI
 MJERODAVNI PREVOZNI ZAHTJEVI NA LINIJI

 PREVOZNI ZAHTJEVI NA DIONICI DEFINISANI SU PROTOKOM TE

DIONICE

 PREVOZNI ZAHTJEVI LINIJE DEFINISANI SU PROTOKOM DUŽ LINIJE

 NA LINIJI POSTOJE DVA TOKA PUTNIKA PA PREMA TOME I DVA PROTOKA:
 PROTOK U SMJERU A-B
 PROTOK U SMJERU B-A

 TA DVA PROTOKA SE REALIZUJU ISTOVREMENO ALI SU NAJČEŠĆE RAZLIČITI

(KUMULATIVNO I PO DIONICAMA)

 RAZLIČITE SU I DIONICE NA KOJIMA SE JAVLJA MAKSIMALNI PROTOK

MAKSIMALNE VRIJEDNOSTI PROTOKA REPREZENTUJE PREVOZNE ZAHTJEVE
U
ODREĐENOM VREMENU (času)

MEĐUSTANIČNO RASTOJANJE NA KOJIMA NASTAJE MAKSIMALNI

PROTOK (qmax) NAZIVA SE KARAKTERISTIČNA DIONICA A STAJALIŠTE
NA KOJOJ POČINJE KARAKTERISTIČNO STAJALIŠTE (k)

MAKSIMALNE VRIJEDNOSTI PROTOKA SU RAZLIČITE PO SMJEROVIMA PA

SE ZA MJERODAVNU VRIJEDNOST OPTEREĆENJA LINIJE ZA TAJ ČAS UZIMA
VEĆA VRIJEDNOST
 SMJER A-B

A1 2 k k+1 n-1 n L (m) B

SMJER B-A
 PRETHODNI DIJAGRAM PREDSTAVLJA PROTOK ZA JEDAN ČAS RADA
LINIJE

 POŠTO LINIJA RADI VIŠE ČASOVA U TOKU DANA TO SE MORA ODREDITI

qmer ZA SVAKI ČAS RADA LINIJE

 POSTOJI ONOLIKO DIJAGRAMA PROTOKA KOLIKO I ČASOVA RADA LINIJE I

SVI ZAJEDNO FORMIRAJU DIJAGRAM PREVOZNIH ZAHTJEVA LINIJE U TOKU
DANA
 DIJAGRAM PREVOZNIH ZAHTJEVA PUTNIKA NA LINIJI DOBIJA SE NA
OSNOVU
DETALJNIH SNIMANJA I BROJANJA PUTNIKA U TOKU DANA

 ZA IZRADU REDA VOŽNJE DOVOLJNO JE POZNAVATI MAKSIMALNE

VRIJEDNOSTI PROTOKA ZA ODREĐENI PERIOD VREMENA

 IZ SVAKOG DIJAGRAMA PROTOKA PO ČASU DOVOLJNO JE POZNAVATI

SAMO
NAJVEĆU VRIJEDNOST (qmax)
 POŠTO SE U SVAKOM ČASU JAVLJAJU PO DVIJE VRIJEDNOSTI qmax (ZA
JEDAN I DRUGI SMJER) MJERODAVNA JE VELIČINA PROTOKA VEĆA OD
NJIH:

 NA DIJAGRAMU SE ZADRŽAVA I MANJA VRIJEDNOST qmax (KOJA SE

JAVLJA U DRUGOM SMJERU) JER JE BITNA ZA NAČIN UKLJUČIVANJA I
ISKLJUČIVANJA VOZILA I UVOĐENJE UBRZANIH VOZILA
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA
LINIJI

q (put/h) Smjer A-B

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 (h)

Dijagram mjerodavnih
vrijednosti protoka dnevno

q (put/h) Smjer B-A 39

 PREVOZNI ZAHTJEVI PUTNIKA NA LINIJI TOKOM DANA MOGU SE PRIMJENITI:

 ZA SVE PROSTE LINIJE NEZAVISNOM TRASOM

 ZA SLOŽENE LINIJE KOD KOJIH JE DUŽINA ZAJEDNIČKE TRASE MALA I GDJE

JE
KARAKTERISTIČNA DIONICA VAN ZAJEDNIČKOG DIJELA

 ZA SLOŽENE LINIJE KOD KOJIH JE DUŽINA ZAJEDNIČKE TRASE MALA, GDJE

JE KARAKTERISTIČNA DIONICA NA ZAJEDNIČKOM DIJELU TRASE
(UTICAJ PUTNIKA KOJI PUTUJU NA ZAJEDNIČKOJ TRASI JE MALI)

40
 U slučaju da je
mjerodavne vrijednosti
protoka A-B i B-D se
q1 računaju:
A q (put/h)

q
3
D
C

q2
B mjerodavne vrijednosti su za linije A-D i B-D

Ako je:
 q (put/h)

i
 MAKSIMALNA VRIJEDNOST PROTOKA PUTNIKA NA LINIJI U POJEDINIM
PERIODIMA VREMENA qmax (put/h) SU MJERODAVNE VELIČINE ZA
DEFINISANJE PREVOZNIH ZAHTJEVA ZA TAJ PERIOD VREMENA

 DA LI JE TO POUZDANO TAČNO ???

 ISTRAŽIVANJA SU POKAZALA DA I U OKVIRU JEDNOG ČASA POSTOJE IZRAŽENE

NERAVNOMJERNOSTI

 NERAVNOMJERNOSTI SU NAROČITO IZRAŽENE U VRŠNIM PERIODIMA VREMENA

NA KARAKTERISTIČNIM (OPTEREĆENIM) DIONICAMA
 ISTRAŽIVANJA SU POKAZALA DA SE ČASOVNE NERAVNOMJERNOSTI
MOGU
POSMATRATI U RAZLIČITIM INTERVALIMA (30 min, 15 min, 5 min)

 NERAVNOMJERNOST PROTOKA U OKVIRU 15-to MINUTNIH INTERVALA JE

VEĆA NEGO U OKVIRU 30-to MINUTNIH

 NERAVNOMJERNOST PROTOKA JE POSEBNO IZRAŽENA U OKVIRU

VRŠNOG
PERIODA VREMENA
 NERAVNOMJERNOST PROTOKA U VRŠNOM PERIODU DEFINIŠE SE VELIČINOM
FAKTOR NERAVNOMJERNOSTI PROTOKA U VRŠNOM SATU/ČASU

- 4 - struka vrijednost najvećeg 15-ominutnog

protoka
 ZA PRIGRADSKE LINIJE (gdje i>15 min) FAKTOR NERAVNOMJERNOSTI PROTOKA
U VRŠNOM ČASU DEFINIŠE SE PO VOZILIMA :

f – frekvencija vozila na karakterističnoj stanici u vršnom

času
qmax – maksimalni protok po vožnji (vozilu) u vršnom času
 NERAVNOMJERNOSTI PROTOKA
q(put/h)

t – vršni čas

Prevozne potrebe u vršnom času mjerodavne za izradu reda

vožnje
 PREVOZNI ZAHTJEVI NA PRIGRADSKOJ
LINIJI
NA PRIGRADSKIM LINIJAMA SU MALE FREKVENCIJE – VELIKI INTERVALI
SLIJEĐENJA

 PROTOK PUTNIKA SE MOŽE POSMATRATI U OKVIRU JEDNOG ČASA

(NAKUPLJANJE PUTNIKA NA STANICAMA SE VRŠI PRED POLAZAK VOZILA)

 VREMENSKI PERIOD U KOME SE POSMATRA PROTOK ZA SVAKI OBRT JE :

 POTPUNA SLIKA PREVOZNIH ZAHTJEVA SE DOBIJA AKO SE PROTOK

POSMATRA ZA SVAKI OBRT VOZILA

 DOVOLJNA SLIKA PREVOZNIH POTREBA MOŽE SE DOBITI NA BAZI

MAKSIMALNIH PROTOKA ZA SVAKI OBRT
q(voz/voz)

12:50 – 13:20
A-B

qm ax

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 stanice

13:30 – 14:10 B-A

Dijagram protoka putnika po smjerovima na prigradskoj liniji

q(voz/voz)

A-B 2

2 7 7 2 2 3 stanice
4 4:3056 7 7:40 9 1213:401415:20 1718 2021 vreme
3 3 2 4 4 3 3 stanice

B-A

Mjerodavne vrijednosti protoka putnika u toku dana