-', ".

ATIKA GRADEVINSKII-I t

I(Ol'JSTR lJKCI]A

;'"

'.

) ,"
"
'.:
.. '
-

'".'.
 ~~~~S::'1p~·,,~~ komora MO$w.
il fal:u1tet Sarajevo
Ilustratot PREDGOVOR
Ti1wrm'r Kar.a5l. dipl.
Udibenik Statika gradevinskih konslrukclia namijenjen je prvensrveno
Lektor
za ucenike gradevinskih tehniCkih skola egzistirajucih ods;eka, odnosno
A~a SakIi! smjerova, kao i za polaznike gradcvinskih skola za obr;-zovanje strucnih ka-
Tehni&i urednik drova onih profila U okviru kojih se zahtijeva, U odredenom obimu, poznavsnje
Ditma Mottvlt materije iz ove, na poseban naCin, ncophodne i znacajne predmetne ob;asti.
Korektori:
Ova knjiga uz vee objavljenu OSII(lvi gradevinske Slalihe a koja saddi
materiju iz zajednickih osnova strucnog obrazovanja za gradevinsku struku,
RuZa Mlal.
BrollislatJa Vari.:ak
zaokruzuje i komp!etira, odnosno z3do\,olj<1va potrrbu za udibenickom litera-
rurom -za ovaj zn3cajan predmet iz kon~p1ck:-,a stfuf;-,u-reorijske grupe Wed-
rzdaje meta, n SlO predstavlja osnovu suu(~nog ospns"hlj;l\';J;lja kvalificiranih kadmv:;
"Sviet!ost" OOUR Zavod z:a udfbenike na~tavna ''Jredstva, srednjeg stupnja usmjerenog obrJzo\"3nja u graJcvinskoj srrud, Struktura
Sarajevo nasravne grade, sadriaj i obim obuhv3cene m3terije odgovaraju zahtjevim3
Zaizdavaca naceiima vaieceg nastavnog plana i program a za predmet Sla,:'ka grad, 'uin-
Abdustlam'RWltmpaIit skih kOn5crukcija, a koji se predaje - izucava u drugom i tree-em razredu
gradevinskih tehnickih skola, arhirektonskog, grac1evinskog (i eventual no i
,:!,iraf: 2000 primierab i
odredenog drugog gradevinskoga) smjera. U materiji udzbenika je, pored
Stampa nastavne grade iz Stat ike konstrukcij~., s3drZano gradivo jz Otpornosti mone-
RO Minerva Subotica. """"':' OOUR Stamparska delatnost I rijaia i to U onorn neophodnom obimu KOill.1 se obezbjeduje funkcion:dno

J
Za ~tampariju I jedinstvo predmeta koji se prema ovomc obra.scu - nat!nu, ad uvijek: preda'.'3.o
Stjepan VuJulit.'. graf. into ~ u gradevinskim (srednjim) tehnickim skolama. Posebno obiljeije i specific-
nost udibenika sadriano je u njegovoj konciznoj jedinstvenosti. a stO je orna-
Po odlud Pedagoikog savj·'!ta Bosne i Hercegovine od gucilo da se cjelokupna propisana nasta\·na grada iz ovoga predmeta koji sc
12. jula 1979. godine. braj 07-94/79, oval udibenik predaje uzastopno u dvije skolske godinc, nasuprot ranijoj redovnoj praksi,
ie adapdran ptema Davorn nastavnom planu i programu.
I odobren za upotrebu u S\tolama srednjeg usmjerenog izlozi - predstavi u jednoj knjizi. I pored toga, smatramo da konc!cnzacijd
obrazovania. strucnih sadr:taja, odnosno n:.r>tavne materiJe, prirodno u razumnaj mjeri,
ne moze umanjiti korisnost. efikasnost i upotrebljivos[ ovoga udlbenika,
NarodJu i Wlivenitcdka.' bibliotekll BiH. Sarajevo nego te uvjereni smo, izostavljanjem neporrebnih, suviSnih i zamaflljucih
Katalogizacl;a u pu~1ikaciji (eIP) ponavljanja, preopsirnosti, :storicizama, iz\'jesnih analogija i preobimnih
624.04{075.3) ! odnosno prerjerano mnogo uHstenih (inace slicnih) primjera i obrndenih
KARACIC. Tiho~ir !
zadataka - udibenik biti kori.sniji, funkci00'Jlniji, ekonomicniji i bli:ti llce-
Statika grad~hcikih konstrukcija : u III razred nicima. U svakom slucaju, ucenici, poJaznici kao i nastavnici koji predaju
gradevinskih 1ehni&.ih 'Alcala I Tihomir Karacic; Lju- ova; predmet, kao i drugi zainteresovani faktori - koristenjem ovog udibe-
bomir 2ivaIjevic ; [ililstratot Tihomir Kara~ic]. _ nika) kao neophodnog nastavnog srcdstva, moei ce uspidnije, pauzdanije i
5. izrl. - Sarajevo :',Svjetlost. 1987. - 255. 59 sti'. kvalirctnije odgovoriti ozbil;nim zahtjevima reformiranl·ga nastavnog pla!1a
: graf. prikazi i 24 em, - (Srednje ikole)
i programa u ostvarenju opsteg cilja racionalizacije, poboij§anja i uar,stC
ISBN 86-0H10939·5 postizanja viseg kvalirativnog nivoa nastave - posebno U okviru srednjeg
1. 2IVALJEVIC, Ljubomir stupnja usmjerenog strucnog obrazovanja kadrova.
S obzirom na prihvaceni koncep[, kompoziciju, struktuiranost nacin
ISBN 86-01-00939-5 iz!agania i prije svega kondenZOVflnOS{ .- sazcto~t u '~ksplikaciji sadr!-anc
 ~~~~~f.t;~.~i,.~~;t cekonstruktivn~a~,j;·~~~~~~~~~~~~~~~~~~~.~[~!~
0, , "_ ~ biti ,rado prihvacemi sa- Zahvalno5Cu i
dragI?ClJez:u po~oc u I:'adu 11a poboljsanju teksta za eventualno novo
DOV leno_ lZdanJe. - po-
. Na?izu veorna korisnih, interesantnih i znacajnih sugestija i prijedlo a
lo}e POtIcu od .odabra~ih kompetentnih strucnjaka iz darnena tre[iran~g
strucnog pod~cla) a. kog su ~:ezentirani u fazi pripreme i konacne redakdje
neophodne za lzdan)c ove knJlge - posebno iskreno zahval;ujemo.
Sarajevo, septembra 1976. god.
Autori
NAPOMENA UZ II IZDANJE
,. ~a~Zaji udibenika u odnosu na prerhodno izdanjc su u biti nepro-
fIl!jW)Cnl. Medutirn, zbog porrcbe nastale zakonom 0 obaveznosti primjene
nO:'og Meduna:odnog sistema mjcrn;b jedinica (SI sistcm) kod nas naikasnije
p~,~ev ad 1., janu.ara ! ~81. god,i,ne, s:'i primjeri i ilustraciie koji su u
p. d~JO~Om lzdanJu dati u ranl)em Slstemu mjcra mafali su biti kon-
'.'crUfam U no::e, VJzt:ce osnovne i izvedene mjerne jedinice. S obzirom
na. to,' p?le~c!)alne sHgestije i primjedbe (J 2plikati\,nosti ovdje koriStenih
mJ.er~lh . )e~mlC~ ~? ~odrucje gradevinske mehanike (statike) autori rado
Prlh\3ttlJU 1 konstJC'c ~h u cwnru31nom n8:-ednom i7d3!1)U.
Sarajevo, marta 1980,
Autori
NAPO,\iENE UZ III AD,\PTIRANO IZDANJE
Gradivo ,12 prcJmcta stalib gmdcvinskih konstrukcija. sadrzano u
(l.\.~\~, udzbcnlku,
po redo"ljcdu, ~bimu i sadrzaju prcda;e s~ po vazeccm
n'l,~!~\nom rianu I, pn?gramu u III razredl.l skola srednjeg usmjereno rr
ohr3Zovarda I \'3spltanja) gradl'vinsh slruke' za IV stupanj struCnosti. ""
Udib;nik sadrii, u odnosu na odgo\'arajuci predmet lZ zajednickih
rr~)~a!:1sklh osnova Jgradevinskej struke, prosireno, dopunjeno i posebnim
sa r' ::lJlma oh.rad::no gradivo, koje je ncphodno za realizaciju programa
IL1stave - do lzIaska novog udibenika za ova;, strucno-ttorijski predmeL
S::lrajcvo, dccembra 1982. godinc,
Aut 0 r j
NAPOMENE UZ V IZDANJE
_
l!~ odnosu na prcrhodno izd~lHje iZHsena je t;jdovita primjena novib-
-\"u~cclh ("Sl"~si.~tcm) mjcra - posebnu pri izradi numcrickih primjera, a dati
su, ! ?dg:)."<lr,n)~Ci ~)blici ObraZ:.lGl kt.lrcspondentni uwojenim i propis~mim
m)crmm Jcdlmcarn<l. Ostali sudrzaji - bez promjene.
Sarajevo februD-ra, !987, godine
Aut II r i
4
1. U V 0 D N I D.I 0
Mehanika "je _teorijska-prirodna nauka, koja proucava probleme kretanja
tijela. Sastoji se, 'odnosno dijeli se na tri, dijela, i to: dinarniku, kinem3.tiku
i statiku. Tehnicka mehanika, U okviru primarne naukc, proucava ove prob-
Ierne sa fizic-ko-tehnickog. aspekta i od posebnog je znacaja za konkretnu
tehnicku praksu. Dinamika prouCava probleme kretanja-gibanja, vodeCi
strogo racuna'u njihovim uzrodma (site), dok kinematika prollc-ava probleme
krctanja-gihuuja,']le uJazeCi u uzrol::.e zbog kojih su ta gibanja nastal::! (gco-
metrijska kretan;a). Statika, kao dio tehnicke mehanike, bay i se kompleksom t
prohlema smnja mirovanja, pa se ponekad naziva naukom 0 ravnotdi J kr
prouc<~va, zapravo, razliCite probleme ravnoteie sib. Postavke, pravi!a i z:1koni
statike, !:vji proizilaze iz klasicne mehanike, odnosno njenih osnovnih principa
(Njutnovi aksiomi - I ab:iorn: zakon inercijej" II aksiom: F = m' <l i III
aksiom: zakon akcije i reakcije), omogucuju rjeScnje zadataka koji sc odnose
na problemc ispitivanja i utvrdivanja stabiliteta (bezbjednng mir~Aa! ia),
PO:'-;Cbl1() u oblasti i za potrebe gradcvinske tehnikc. Statik;l stug.:.. im_.t s\·~­
stranu i obimnu primjenu u rjeS3vanju velikog broja prak~~'::nih zuJ<lt3ka i
problema sa aspekta konstruktivne sigurnosti - bezbjednosti, odnosno
stabiJiteta obiekata, razmatrajuci, pri wr.1e, konstruktivnu cielinu objckta i
ojegovc sastavne di;c1ove u neprotuslovnom 1 organskom jedinstvu.
Osnovni zadad statike gradevinskih konstrukcija svode se, prema tome,
na izracunavanje (odredivanje) stabiliteta, tj. pruzanja dokaza 0 stabilnosti
pojedinih nosivih sastavnih dijelova objekata kao cjeline., Takvi staticki do-
kazi stabilnosti moraju biti saddani u posebnom elaboiatu - dijelu projekta
objekta koji se naz~va Slacilki proracun.
Staticki proracun objekta mora da- se zasniva na zakonima i prav.ilima
statike, da detaljno obradi svaki nosivi elemenat konstrukcije i konstrukdju
(objekat) kao cjelinu, te da se pri njegovoj izradi vodi racuna i uVaZuv<iju svi
tehnicki propisi, norme i standardi koji regulisu ovu materiju.
Staticki zadaci, (osnovni proracuni) mogu da se. rjeSavaju analitic.kim
(racunskim) postupkom iii crranjem (graficki). U prakstse uglavnom primje-
njuje maliticki postupak rada, mada se do niz zadataka pregledno, jedno-
stavnije i bde rjesava grafickim postupkom.
Zavisno od poloi.aj~ sila koje djeluju na utvrdenu materijaInu tacku ili
tiido (u stvari, na nosate, odnosno objekte), stadka sc: dijeli na statiku u
ravni i statiku u prostoru, Posto vetinu zadataka. u pnlksi mozerno rijditi
primjenjujuCi principe, odnosno zakone i praviIa statike u rayni, ovdje cerna
obradivati is'kljucivo rnateriju koja se odnosi na statiku u ravni (5to ce reCi
do. Sl; -,,,ilc kojc napadaju tacku iii tijeIo, odnosno nosace, svojim pravcima
djdu\'~lllia n<llaze u jt.:dnoj ravnini).
 Statika, takodc, mofe se podijditi u stariku odredenih i statilm neodre-
den.ib nosa~ (konstrukcija)~ Smtika odredenih konstrukcija obraduje tzv.
statilki odredene nos&ee, odriosno. konstrukcije, -8 statika neodredenih kon-
strUkdja nosa~ koji se defmiSu statiCki neodredenim.· Stati~ka odredenos[,
odnosno neodredenost -nooaea proizilazi iz_ nacina i -us1ovp, rjciavanja .. lr.ao i
sloUnosti proral!una takvih nosaea.
. Na;zad da hi pojmove iz stadke lakSe shvatiIi; a zadatke jednostavnije, i
bd.e rjclavaliJ dio mate'rije iz statike podijelicemo na dva dijela, i to statikl,l
mmerija.ln.t lalke i sltUiku krucog lijela. Pod pojmom materijalne tatke p.odra-
zwnijcva se tatka (dio 'prosrora) bez dimenzija, a kruto tiie10 saoitjaya dio
pf03tora (plobe) sastavljen od beskonal!uo velikog broja materijalnm taCaka.
_ Ked krutog tijela r,retposnlvlja se njegova apsolutna krutost, odnosno
materijalne ta~ke (cestic~) iz kojm je tijelo sasravljeno M mijenjaju ,vol medu-
sohni prostorim polofaj~ Takvo tijeio sm3tra se neraskidivim, a ni.egov oblik
nepromjenljivim pod u~cijem bilo kakvih sila, odnosno 'uticaja. Jasno je da
takvih tijela u prirodi st'{arno oem3, jer tijela izgraden~ od rna kakvog materija-
1a ne posjeduju takve osobine~ ona mogu promijeniti obJik (deformisati se)
i biti· slomJjena, pa·za ~a. tijela se We da sri (-vrsta. Medutim, pojmovi i
zakoni statike lak§e se'shvataju i prouCavaju U odnosu na krut;1 tijela (teorijska
statika), mada vafe i za evrsta (stvarna tijela), pa ;e to osnovni razIog njihovog
uvodenja u statiku.
Otpornost marerijala, rj. dio-mehanike (statike) koji cemo kasnije detalj-
nije obracliti, obraduje pojmove i zadatke koji se odnose na evrsta (stvarna)
tijela. Prema tome, otpomost materijala uzima u obzir elasti~na svojstva
mataijala tijela (nosa~), sto omogucuje da se po njenim zakonima i pravilima
odreduju naprezanj~, dimenzije tjels (nosaCa) koje napadaju sile, kao i da se
rjeiavaju ostaIi zadaci k~ji iz' toga mogu proisteci (npr.,. p'rom;ene obIika
tzv. deformacijc tijela iIi nosa6i,- itd.).
Osnovni statiaci clementi su, sto vee treba da znamo, sUa i dufina (u
lcinemadci - duiina i vrijeme; u dinamici - sila, duzina i vrijeme). Prerna
tome, u stand se operise sa silama·j duzinam.a, kao i velie-inania koje ce iz-njih
I proi4teci. ' ,
U narednim izlagaiijima, saglasno va~ecem planu:! programu iz posebnog
dijeIa programa strutilOg· obrazovanja za gradevinsku· struku, bice dato
gradivo iz statike gradevinsJdh konstrukcija, koje treba da posluti kao mnov·
za sticanjc i dalje pro~ir~nje i produbJjenje znanja iz 0'" oblasti.
. , Konaeno, xnanfa iz s,tatike su neophodan uslov za 'pravilno shvatanje' i
razumijevanje problem'a postojanosti - stabilnosti gradevinskih obJekata
koji se izvode, ukljiltlljuci sve njihove nosive dijelove - elemente utkane IJ
strUkturu objekta. To 6mogueuje, u s[vari, ne sarno razumijevanje i strui!m.l
interpreraciju statiadh prora~una - elaborata razlicitih sadrzaja nego i samtt,
osposobljenost za neposredno proracunavanje - dokazivanje stabilnosti u
domenu i u primjerima za koje je dovoljno poznavanje grade iz ovog predrnet3,
aadrfano 1;1 pvome rad~ - posehno u granicama zahtjeva koji se postavljaiu
peed gradevinske' strucnjake profila na koje s~ odnosi ova; program.
6
I,
I Z. S I L E
I
2.1. POJAM I DEFINIClJ;\ SILE
U mehanici pod silom podrazumi)evamo svako prirodno dje/ovanje kl'ic
moze da prouzr.okuje gibanjc -.- kret3nje n~kog tijela k0j~ se. loac:, nn. uLi J
stanju mirovania. odnosno' koje moze da lzazov~ p~omJenu stan.)a glb~n);J
ukoliko se tijelo vee nalazi u krctanju (stanju gibanp -- RretanJa). POP In
sile i njena znacenje, u stvari, poznati su iz fizike, gdje je si~~ definisana. ~ao
uzrok promjenc stanja' mirovunja, oc:no<;n? kretanje nckog tlJeI? y statl~l u
pojarn 0 siB morarno ukljuCiri i svojstva tljeb da se odupru teznJI prom)cn c
stanja mirovanja, odnosno kreranja tijda.
Sile koje tdc da izazQvu promjene u stanju rnirov~nja, l~dnosno kretanid
tiic!a mozemo nazv3ti jednim imenom - akeijama. a s:!e k?!c se suprotsw\·-
Ijaju (onemogucuju - "poniStavaju") toj teinii - reakcl)ama.
Sila je vektorska vcliCina, stO, U slvari, znaCi da jc u potpunosti odreden8,
ad nos nO definisana ako su joj dati ili pmnati sljedeCi elementi:
ve!icina sile (inten·..:itct),
pravac djelovanja sile (JinijJ dejstva),
smjer sile (upravljenost iJi smisao),
I napadna tacka sile (hvatistc).
Ukoliko nedostaje bilo koji 0(1 ova cetiri e1ementa, SILA je nepotp,lf10,
odnosno nedovoljno odredena, za stO postoji poseban razIog.
·1 Zavisno od uzrocnika, razlikujemo i razliCite vrste sila:, koje testa posje-
duju i poscbna obiljeija, U gradcvinskoj pra~i SUSl ,:~emo :e nalcesce s~~
j silama Cije je porijeklo gravitacione prirode (slla ~cmlJI~c t?Ze)~ :> to maC!
da poticu' od tdine odredenih tiie!~ - o~:.terecen!~) 1.::0)a dJeluJu na /ru,~a
tijeJa, zapravo na nosive konstruktlVne .dlJel?v: tl~ e1em,e~te grade\ IOsk,t!1
konstrukcija. odnosno objekata. Rcgistar slia kOle lmaJu razlicne d.ruge.uzr.o~ ,
odnosno porijcklo jc obiman) ali se u praksi staticUh prl}r~cun~ rJ7dc. Javl?)~.
I Dc jst\ J vjerra, odredena dinamicka dejstava - udan, ~elzmlcb. ut.leap,
J hidrostatski i drugi slicni pritisci, odnosno opterecenja, kao 1 posebm pnro(~­
I ni uticaji odnosno fenomeni - prcdstavljaju, u stvari sile (opterecenja) k?l.e
su cesto ~risutne i ne mogu se i7.osraviti u proracuni.ma i ut,,:rdi~anju H3bl\~­
teta nosivih gradevinskih kOI.srruktivnih cJemenata I grade\'ms~lh kon~tn.k­
dja bo strukturalne cjeJine. Detaljnija objasnjenju 0 k.a:·~kteru 1 o~:edlvanIU
ovakvih uticaja, sila i opterecenja bite data U odgovarajuclffi poglavlpm a, kada
budu obradivane konkretne temc i zadaci.
7
 Silu Gije je djelovanje usredsredeno -- uprayljeno· U Jcdnu tacku naziv~1~
koncencriblOm silom za razHku od drugaCijih optereeenja, koja mogu bm 1
razlicito - ravnomjerno, odnosno na odredeni l;laCin neravnomjerno raspo-
redcn::i. U objasnjavanju materije i pravila statike, u pocetku cemo se za
ilustracije koris~iti, u pravilu, koncentdcnim silama, a kaSnije ee, po utvrde-
nom slijedu, biti uvodena u elaboriranje i ostala opterecenja, odnosno uti-
ca)l.

SI. 3. Osovinski ptitisci; P l , P, i p~ -

r
sile koje potiCu od opterecenja vozila.

2.2. NAl:IN PREDSTAVLJANJA SILE

U mehanici opcenito, pa time i u statici, odnosno u statickim elaboratima I p
,
- proracunima, sila se predsravlja u grafickom obliku jednom ogranicen?m
dm:!1om (linijom), koja, kada se efta u mjerilu za sile, predstavlja velie-mu
\ a b)
silc. Na ·jcdnom kraju te duzi oznacena je napadna tacka (hvatiSte) sile, a na a) S.
Isll"u
drug om haju stre!ica koja oznacava smjcr djelovan;a, ·d. dejstva sile. stubu) - teret (saa}Q
Pr:lV3c iIi linija dejstva je duz koja se na obje strane prostire bez ograni- I

==jbm=~~~~""
cenja i Ciji jedan, onaj ograniceni dio, predstavlja veliCinu (ili intenzitet) I
site. I
:'<a slki 1. je dat !:r;;tficki ublik prcdoCuvanja - prcdsravljanja sile u I
ops\cm slucaju. Ovdjc tncb .-\ prcdstavlja napadnu tacku djelovanja sile
Sl. 4, a) Djelovanje sile na drvenu konstrukciju, b) DjeJovanje sHe (tereta) kod ciizaliC1'!.

Q.

, I: a,
i(l)

SL i Grdfi':h; pr<!JuCavdnjt: ~de: A Si. 2, a) potporm zid, b) zidovi objekta, &1 i G t

- napadna tacka (hvatBtc) silo:, P ~ -- sik koje poti':u od mase (tdine) dije}ova z-ida.
vditina, intenz-irct sile, ! - I - pra-
v<le (linija) djejstya sill.', B - strelic.l S1. 5. Q - opterecenje (sHa) koje poti~e 01.1 p.oknja zida, a) nosiva konstrukdja, b) nosivi
koja (\Zml~a\'a smj<!f djejstva sik. zidOvi.

(hvatiste sile), duiina A - B, oznatena simbolom P, predstavlja ve!iejnu iIi

intenzir.ct sHe, strelica u rued B oznacava smjer dje1ovanja, a isprekidana
(ili tnnja) linija; koja se pruza bcskonacno nel abje strane, predstavlja pravac
djclovanja date sileo
D narednih nekoliko karaktcristicnih primjera vidljivo je na koji naCin
predsruvljamo sile, shod no naprijed n;]vedenam opisu, u slucajevima koji
poticu ad raznovrsnih - razliCitih uzroka.
}.Ia slici 2. predstav.ljcne su sile koje potieu od vla.stite tcline konstrukdje,
SI. 6. Opterecenje silama ~eli~nog rdetkastog nosaca mosta.
odnosno dijelova konstrukcije koji Cinc jednu cjelinu (konkrctno: jednosrav-
ni betonski zid - brana, na kaju djeluje boena, pritisak vodene rnase, opr,
u bazenu i s1., i djclovanje vode oa dati zid - branu). Na slid 3. date su i na Na slikama 4, 5. i 6. su dati sistemi, odnosno skupovi siIa (sile kojc·uej-
opisani naCini predstavljcne sile koj~ poticu od saobracajnog oprcrecenja stvuju u jednoj ravnini) koje napadaju, odnosno mogu napadari ' .. dejsfH!Vuti
(voziLl i dr.). na pl'ikazani nacin, kao i prikaz njihovog o2nacenja U statici.
8
 2.3. JEDINICE MJERA
Zakonom 0 mjcmim jedinicama' i mjeritima llrvrdeno je da se u nasoj
z.emJji primjenjuje rnedunarodni sistem- mjernih jedinica - SI~sistcmJ koji
je, prema tome, obavezan i u statii::kim proracunima gradevinskih konstruk-
cija. Od sedam (7) osnovnih mjemih jedinica definisanih SI~sistemom (du~
fina, masa, vrijeme, jatina elektritne struje, termodinamil!ka temperatura,
perna svjetlosti i kolicina materije), za staticke proracune u gradevinarstvu
bitne su sljedeec osnovne ;edinice:
- za dulinu - I metar (m). odnosno i nj,:govi dije10vi (decimetar,
centimetar, milimetar) i ~ultipH.
- za vrijeme - 1 -sekunda (s), odnosno njeni multipli, izuzetno i njeni
diie1ovi. ' I .
- za masu - 1 kiloiram (kg), odnosno njegovi dijelovi i multipli.
Dijelovj predstavljaju! manje, a multipli vece vrijednosti u odnosu na
osnovnu mjemu ;edinicu. i.N;ihove simboIicne oznake, kao sto je poznato,
dobivaju karakteristicne predmetke radi lakseg pisan;a:
deka 101, kilo 10',. mega, 10', giga 1011, ded 10- 1 • centi 10- 2 , mili to-s.
Za svaku od navedenih"osnovnih jedinica SI-sistema data ie (pomenutim
Zakonorn) i odgovarajl!ca i defbicija.
Sve ostaJe jedinice su izvedene. Ove jedinice se stvaraju - izvode kombi-
oovanjem osnO'o'nm jedinka j a prema jcdnacinama (dcfinicijama) koje pove-
zuju odgovarajuce osnovnc veliCine.
Od izvedenih jedinica. u statickim proracunima centralno mjesto zauzima
jedinica za silu, a to ie I njutn (N). (Simbol pOt ice od imena cuvenog naucnika
[saka Njurna).
Definiciia ove vafne izvedene jedinice je sljedeca:
I njutnje sila koja mas; odjednog kilograma daje iii saopSta1)" Fbrz4nje (akrele-
J raciju) od 1 mlsec" (Jkrlml;'),
VcCa jedinica za situ (muhipl-umnozak) jc: lkilonjwn (kN). Odnos
izruedu ranije mjerne jedinice za silu 1 kiloponda (kp) i vazece jeJinice
sile 1 njutna (N) je:
Sa ostalim izvedenim mjcrnim jedinicama C.,dimenzijama") susreccmo
sc U odgovarajucim nastavnim jcJinicama koje se po utndenonl redoslijedu
izlaiu U ovome udfheniku.
Napomena: u matcriji koja obraduje otpornost materijala (naprezanja
i dr.) U obrJscima zu prllkricna fJC:U!1anja treba racun'ati sa korcspondirajuCim
fakrorom -:- .,10" za n;)ponc iUJI.cnc u MPa i sile, oprcrccenja u kN.
MJERILA
Pri grafickom radu, neophodno je za sHu i drug~ ve1iCin~> kadn. je, [Q
neophodno. odabrati prikladno i za taCllost rada pr~vilno usv~Jeno nW:do:
VeliCina - intenzitet sile ima za predodlbu ekvlvalent duime. sto znaCi
da iedinici sile odgovara odredeni, broi jedinica duline. Npr:,: 1 kN ~vl em
iIi 1 N ~ J mm, itd, Ovo ce hill dpwljniie obrazloieno u dlJe1u 0 graflcK\)m
rjeS8\'anju statickih zadataka.
V]E2B.'\NJA
_ Prikazilti djdov3flj~' silc koja rOt:;";: od optercetnfa zida i temdja m tlo - zcrIl-
ljisle. (Opst!l skiea.)
_ Prika:Z~li dlelO\';l,njc silt
~kk na pOd!0gu. (OpS\"
_ ~'-j(.T(ali \iqem<: sib (~()I:~t';11;i$~;1e vertikaltw 5lic) h)ji poticu oj o~tcrtC~'-;ia
motOf[Jog \'aljka i n1Oforno;; '.-oziia (kamiona) na podlogu - nosac. \Kon.krlL:~a
'ikica - ikma)
_ Odn:di veliCin~ _ imcnzirct sik koja police od reiiD\! (mas..:) b..:wnskoga u)da
(bloka) U obliku prizmc,J.. oji ima ()snO .... u 1,0 >< !,O i visinu O,50m ()Ib =
= 2,4 tIm'. Obrazac; G = V· y. _"
_ Odrcditi veliCinu opten'_':enja p'-' du;i.nom menu ko!,,; pouce ud Idl.~C (n:J,'~)
drvene nosive grcde - prizma!itnog stapa cije $U poprecne JimenzlJc: SlrlnR
= 25 em, visina = )0 em (:'d = 800 k&lmJ).

[ kilopond ,;" 9,80665 N odnosno njutn = 0,1019716 kp

Ovo ie porrebno znati s obzirom na neophodnost numerickog upo-
redenja velicina iZra:ienih, u ranijem sisIcmu mjcra i sada vazeeih SI-je-
dinica. Najva:iniji od dru'gih izvedenih jedillica koje se koriste u statickim
claboratima su:

za sHu:' 1 kilonjutn (lOOON), sa oznakom kN,

za momena{ (umnoki sUe i du.zine) I kiIonjutnmetar) sa ozna-
korn kNm, ,-, i ,~

- za naprezanje(sila podijeijena sa povrSinom) 1 megapaskal (10- 6

paskaJa), sa ozn~9m MPa.

10 I!
 sile, rj. rezuiwmc, time omoguc:ujemo jednosta\'nije, preglcdnije i hr7.e rje-
senje zadatku. '. . ..
Vratimo se- panovo na djelovanje pomenute dvtle sde na matenJalnu
tacku (sl. 7).
Djelovanje,siIe Pl i P" na lijevoj 'skid U odnosu na tacku. A potpuno je
jednako (ekvivalentno) dje10vanju njihove r~zultante R. n~ tu ~tu taCku. Na
isti nac:i~, bismo ostu i' " ",<~~ <,
• __ ~",--__~,~
ezu tantu dviju iii viAe sila istog pravc~ k~je ~je1uju na i!~ taCkll J:>.

~ER:ALNE~:~:··.·\ ( ~~~~~aj: :.'tf:,~!!'v~~~u~~'::,sil~i~l~afl~~~:~,.;:o~Za)~, sillI koJe

~,,__ "{) azeci od piana polozaja i pozmitih sila, crtamO plan .sila koji nam
'

3.1. DJELOVANJE SILA NA MATERLJALNU TACKU I omoguc:uje iznalazenje rezulranre. (R).

r To Cinimo nu sljedeci naCin:
3.!.!. SiIe is toga pravca djelovanja

Rt'.zuitanw J' .ravlloteza sifa

f
p, p,

li'i'et:inja (ako u tome nije posebno sprijecena) iii da Qstane u stanju' mirovanja.
Tach bi presta u stanje kretanja (dinamika!) ako se dvije iIi viSe sUa u svome
J~ A -1-
PI
R
dje10vanju nc uravnote-zc (ne ponista\'uju svoja dejstva), a ostale bi u st&nju
mirovunja ata su sile koje je napadaju u ravna- I I R

SI. 7. A - napadna tatka, A'
- idtllticna napadna t'jcka
(pomje:rena) bez ucrtanih sila
PI i Pv R - umjesto sUa PI i
P t , a':3;' - praV3C djeistva sila
P l i Pl'
Rezultanta je, prema tome, sila koja u statickom smislu u potpunosti
moze zamijeniti djelovanje sila iz kojih je nastala. 1z prakticnih razloga, vrlo
b:sto u statiC:kim elaboratimu
djeJoY<inje vise siJa Zji1ljC!ljuj'~n1t>, "_::iWl'" ,:".',Jmjci;tumo djclov~lrljcm icdne
12
~--
"I
tezi. 0"0 posljcdllje je od posebnog zn8C:aja za
statiku) jcr u stadci utvrdujemo uslove pod ko-
jima cc sila biti u ravnoteZi, a time i tacka u Za primjer veliCine s.ila:
stunju mirovanja. PI"'" 1,0 kN (kiIonjutna),
Posmotrimo sada dvije site istog pravca b) Pi =- 2,0 kN,
djelovanja (tj. kolinearne sHe) koje napadaju P a = 3',0 kN.
jednu marerijalnu tacku (51. 7). 0)
Posta Stl obje sile isroga smjera (smisla
djelovanja), njihovo s'e djelova~je oCigJedno sla-
ze - s"abira i, umjesto sila PI i Pz) mozerno za-
mis!iti da na tacku A djcluje jedna nova, zam-
jenjujuca sib R, koja je nastala iz· navedene Vidimo da u plan sila prenosimo paralelno ;ednu za drugom site P 1 )
dvije sile - sl:..lganjem. Pod uticajem, odnosno P2l P 3 (i dalje ako ih ima), te na taj naein dobivamo rezultantu. Velicina
djeiManjem te nove - zamjenjujuce (ekviva- rezultante se ocita sa plana sila prema mjerilu plana sUa (od tacke 1-4).
Jemn<') ~.ile R, tacka bi se kretala (aka u tome Rezultanta zaddava smjer- sila.
nijc nasiino :->prijecena) potpuno jednako kao Ako neke od sila imaju suprotan smjer, postupak osta;e isti, aE se [\
i pod ulicajem istovremenog dielovanja sila smjeru vodi raeuna pri nanosenju sila u planu '5ila.
P 1 i Pt.' Prakticno rjclavanje zadataka u ovakvim sluc~evima moze se vidjcti
Va'llOVa zamjenluju6i (e Vl\'a entna Sl a=-
iz sljedecih primjera.
Primjer I.
Odrediti rezultamu sUa isrog pravca (ko;e zapravo mozemo zvati i koli:..
rn,r,lcUf1im:l [l to je i zauauk statikc -- nearne sile), koje nl'IDudaju materijalnu tacku A. Podaci se vide iz plana poh-
za/a. (slika 8. i slika 9).
l\l\\t\ l I
 I<. =I P {titaj: rczultanr:: jc jcdnaka sumi svih sila P; L -je znak za Sllmut

R --- -1- 2 -,,5 ,- 4 - 5 "'~ + 6,0 kN.

To :mac! da rezultanta ima veli<':inu R = 6,0 kN i u.s.mierena- je udesno.

Rat)lDle2a sila
Za primjet. vclitine ,lila:
PI =- - IS,O kN, Iz prethodnog izlagan;a maierna laka zakljuciti da pri napadu viSe sila
P, =- + 22.0 kN. istog prayeR djelavanja na jednu materijalnu taCku. moze doC! i do s!ucaja
da rezultanta bude jednaka nuli. Ovaj slucaj je od naroCitog znacaja za rjcsa-
vanje statie-kih zadataka.
51. 9. a) plan polofaja, b) plan sila (u mjeriJu lila). Nairne, kada rezultanta po svojoj \'eliCini bude jednaka nuE, sile iz kojih
je pro'istckla (slozena)- naJaze se u nvnorezi. a tacka na koju djeJllje jc \1 S,:i.:',:,u
Kao sto vidimo, rezulranta iznosi R = 6 kN i usmjerena je nadale, mirovanja.
a mora imati isti pravac djelovanja kao i sile PH P'l i P a (zajednicki Iz ovog proistice i uslo\' ravnoteze ovih sHa koji glasi (graficki uslov
pravac), odnosno R = +
koje napad~ju mG[er~jalnu tacku bice " ::not:~~-~!:
7,0 kN (slika 9).
Iz grafickog postupka',iznela~enja sila istog pravca, koje napadaju neku
tacku A. mo~emo zakljuc!iti da je rezultanta po svojoj velicini jednaka zbiru
ravn::::';stih pcav"'a
(algebarskom zbiru) sila~· Prema tome, analiticki do velie-ine rezultante dola- talka U SlQnju mirovanja, ako pla'1 si!a bride za!voren (graficki uslo-v), ocinOS';
zimo pomocu obrasca:, aka rezulranca til! sila bude jed}wha nu/i. __

R= L P= PI + P, + P, + ... + P,. Z ovoga posljednjeg stay;'! proizlazi i analiticki uslov ravnotele,

se izraZava oV::lko:
Pri ovom postupku, moramo strogo \'oditi racuna 0
koji oznaeavaIno sa plus iII minus (+, -). Predznak plus (+) dobice sve
predznaku siie, R ~ LP= 0,
sUe kojr; su usmjerene na jednu· stranu (npL, desno iIi gore), a predznak
R = 0; ') P = 0 (analiticki uslov ravnoteZe).
minus (-) dobice sve sUe koje su usmjerene na drugu (t;. suprornu) stranu.
Rezultat ce pokazati, prema ,tome, smjer i vdiCinu rezultante. a rezultanta
mora zaddati istu napadnu ,tacku (tj. taeku A) i isti pravac. Pod pojmom "zatvoren plan sila" (Ui poligon sila) podrazumijevamo
I ta;;::3\' plan kod kojeg se, pri nafiosenju sila u mjerilu, panovo "vratimo" u
Primjer 2. pocetnu tacKu. Ova objasnj;;;liie, rn;;;ciutirn, bite lake shvatljivo na pr2ktii"n:m
primjerima koji ce u ok:viru ovoga poglavlja llsIijediti.
Odrc:diti analitiCki velitinu j smjer rer;ultante sila iz prethodnog primjera (sl. 10). Ako na materijalnu tac;-u djeJuju sarno dvije sile, tada. da bi objc hilt u
Pl=+2,OkN;. P,=+S,OkN; PJ=-.-4,OkN; p.=-S,OkN. ravnoteii, ocigledno moraju bid istc vcliCine i pravca, ali suprotnih smjerovZ!.
To proizlazi iz grafickog, i analitickog uslova. ravnotefe ",ila. Kod grafickog
naeina rada, ovdi_e to treba posebno i ponovo naglasiti, zadatke ridavamo
A' R' crtajuti plan poloiaja u mjerilu dU:L'n:? a !llan sUa u mjerilu sUa. Prik!adnost
ol 0.-
ocl.abranih _mjerila bite vidljiva iz narednifi primjera.
--~--~ AI
ij P, ~ Po
Primjrr
bl Kolika je sila P~ koja treba da uravnotdi tri si!e !stog praycli. djdovanja, koje zajcd-
ni&i nllpadaju tllcku A? CSt 11).

PI =+ 3,0 kN; P, = + 5,OkN; l\ = -2,0kN~

Radeci analititki, odredir.·c najprije rezultantu tri poznate siJe: R = p = + 3 +- .L

SI. 10. a) plan poloiaja, R - pomjereni pravac. b) plan Silll (mjerilo 1 em;Q I kN). Od
ta5:e 1 nanosimo. u mjerilu:;(Pi (1-2), P, (2-3), p. (3---4), p. (4-5). R (1-5). PI =- 2,0
kN, PI "'" 5,0 tN, :p. = 4.0 k~. p, = S,O kN,. R = 6,0 kN.
I ~
14
+ .5 - 2 = + 6l:::N. lz ovoga proizlazi da sila Ph koja treba da ih mavnotdl, treb>i da
po vdi6ni bude jednaka njihovoj rezultanti, ali da ima suprotan smjer, Ij. P 1 = - R;
p. = -6,OkN.
15
 ~,,6kN 3.1.~. Djelova~je sUa raznih pravaca na materijalnu tafSku

0)
Ako na <><kedenu materijalnu taCku djeluju dvije ill viSe silo razliCitih
prav.c. (u·istojravni),tada mpzemo, kao i kod posmatranja ·djelovanja koli-
nearnih, sila (sUe- istili pravaca), zakljuciti: sile koje uapadaju tacku, pri sla-
ganju, mogu dati rezu1tantu odredene vrijednosti jIi rezultantu koja je jed~a
b)
nuli (poseban sIuea;). Ako rezultanta nij~ jednaka nuli, tatka bi se (ako nije u_
tome nasHno sprijeeena) kretala u pravcu i smjeru rezultante. Ukoliko je
5 rezultanta_ jednak3. uuli, tackil ce biti u mirovanju, a sile koje je napadaju u
ravnotezi. I ovdje cerna, clakIe" poCi od postupka za odredivanje rezulcame
ovakvih sila i poslije toga utvrditi pod kojim su uslovirna (uslovi ravnotcle)
sile raznih pravaca, kada napadaju jednu metari;alnu taCku, u ravnoteii.
plan potohja. b) plan sila (l em ~ I kN. P 1 (I~2j P l (2~3); p~ (3~4): Najprije cerna pokazati kako se grafickim posmpkom odreduje rezultama
~
$1. 11 3) R
'J-.f>; r. 11-:'\); 1). sik kl))e \lravnoteZuju rezu!tantu. dviju sila razlicitih pravaca kojc napadaju odredenu rnaterijalnu tacku (s1.
14).
,\
0<:;. vagO/1tt rUll mau:rijal<l (smatr.ajmo ga o\'djc u:;\ovno matcrij:linom t:.l'::kum, za~
i!
>I (PI) I
mi~liaJuCi cia je 'i\'ll njegov:!. tdim, odnosno masa sKoncentrisana u njcgovom teiBtu, tj.
t

~:l~'
u jdna) l'drcd~;:.oj tacki) djduj~ 5ila u pravcu \·tjznje (kolosij~ka) odP= 10J O k:N. Kolika
ncb" (1:( je si!" -llpllrJ plOtiv kretanja (Po), pa Ja vJ>:0n~t ostam: u mirovanju (da ,e ne
klCC:C' -\nJ,it:";,, tl<:;;i\-:\)u~i o\'aj iedmuavan c_ac!a\;lK, irnlrno:

f? = ~ p 0, st\l zru('i da je of
P J\ - 0, [,Jakie s!ijedi: SI. 14. a) Plan polozaja i paralclogram sila, b) Paraldogram sila (crtano u mjerilu sita),
c) plan ~ila (m;erilo sila).
Po"'" - P iii p~ ~- -p -10,0 kN.
5iJa atpara p~ [reba da je jcdnaka 10,0 kN, is tOg pravea ali suprotnog smjcra (znak Na planu polozaja date su dvije sHe Pl i P2 (sl. 14) koje djeluju na mate·
minm\
rijalnu tacku A i cije su velicine - pravac i smjer poznate (dati).. Rezultanta
tih dviju sila, tj. njima ekvivalemnu - ' zamjenjujuc:u silu moiemo odrediti
crtanjem paralelograma sila (sjetimo se odgovarajuceg gradiva iz fizike -
odjeIjak statika) iii, pak, crtanjem tzv. plana sila. Paralelogram sila cnamo
tako sto na pogodnom injestu pored iIi ispod plana poloZaja nacrtamo u mje-
rilu sila paralelogram sila, take da od proizvoljno odabrane ta&;e (koja rep-
rezentuje - predstavJja materijalnu tacku A iz plana polozaja) povucemo
pravce paralelne pravcima datih sila iz plana polozaja i odmjerimo po svakom
pravcu duzine koje odgovaraju odabranom mjerilu za sileo Zatirn nacrtamo
paralelogram (ovdje cetverougao) cija dzjagollala, upravl;ena u pocetku oda-
branoj tacki (A), predstavlja trazenu rezulcancu. Smjcr strelice rczulranre je
, usmjeren ka tacci, jer su tako usmjerene i sile iz kojih je nastala, tj. njene
Sl. 13. Plan poioiaja tu mjcrilu duiin::t:'
S1. 12. Ravnote:l3 dvije sile.
R -- - realc.cija, otpor, S ~ sita u uietu. komponente (vidjeti sliku 14b).
Primjer Velicimi rezultante utvrdimo odmjeravanjem, uzimajuci u obzir mjerilo
sila. Pravi polofaj rezultante dobice se crtanjem na planu polofa;a pravca
Kolil:a je sila R~ (reakcij:l u driacu uzeta, npe, srropu) ako na uietu visi tent cija
je td:i~a (] = 500kN? (SI. 13) paralelnog sa dobivenim u paralelogramu sila koji prolazi kroz napadnu ta-
i\na!iti~ki usloy fa\'nolc-ZI.' riSe se i (l\,dje u obliku: cku A i koji ima smjer - strelicu (smisao) analognu iz paralelograma sila.
ParaleIogram sila mozerno, ako to felimo, !1acrtati i na sarnom planu po1o.:.
2: l' U, Ii. zaja, ali, sile u tome pIanu mora;u bid nacrtane u mjeri~u sila.
G j- RA ~ 0, oano,no, Um;esto manja paralelograma sila, moterno, a to je u praksi redovan
sIuca;, crtatrsamo polovinu paraleJograma sila a to:;e plan siIa (sl. 14c):Plan
RA =" ~G, ri.
sila se crta tako da se od odabrane tacke, obicno pored iIi ispod plana poJo:Z:1ja,
R.i = ~ 50U,OkN nanese prvo jedna, a zatim drusfl sila iz plana pol0Zaja t':iju rezu1t,lntu ~r~1~
 :lImO, Ove sile (komponcmc;) se crtaju \'odcCi strogo racuna da su paralelne b/
sa svojim pravcima djeIovanja iz plana poloZnja i da su njihove velicine pre-
dzno ocimjerene premo odabranom mjerilu plana sila, Pocctna i krajnja 2.
tatka na tome planu poligonu, kada se spoje, daju rezultancu. Smjer, strelica
(smisao) urvrdcn je taka da se ona treba sukobiti sa'smjerom - strelicom
one druge, krajnje sileo Vra6mje rezultante u plan polozaja se vrsi na isti 3Y~
F?,. f
oacin kako sto ie to vee reteno u siucaju rjden;a pomocu paralelograma sila.
Posto o\'a; plan sila imn 'oblik trough), ponekad ~a nazivamo i trokutom sila. SI. 16. n) pbn poh\iJja, h) pllll siJa (;nj<'ri!u ~iln) . .\1j: I em C": I kN; P, - 3,0 k:-".
Kad imamo~ umjesto dvije, tri iii vBe sila koje napadaju neku materijalnu, P t - },() k~, R", 5,0 kl'-:; ", i ", uerlani ~t\'arnom vriiednu~(u.
tacku, a 'ciji su 'pravd djeJovanja razliciti, mda jc staticki tretman odnosno
postupak rjeAenjn - -'j7.~alazcnj~ rczultante analog-an postupku sa dvije sile Primjeri
(istovjetan princip). Nairnc, najprije odaberemo dvije sile iz skupa sila koje Odrediti vcliCinu, poloiaj, pranlC i Sf'.lje: rczu][ante R sistema sib: PI = 2,0 k~,
napadaju datu t3cku. pa nademo Jljihovu (parcijalnu) rczultantu. Zatim p~' ,= 3,0 kN i P~ = 4,0 tN, kpjc naradaju tl~ku .-\, Po!o:laj sila (ugao nagiba pra\'(J
slazemo tu rczultuntu i 'prvu sljcdecu oouhranu silu, te taka dohivamo novu djelovanja prcma hpriznntul dal k \l I'bnu pd]d;l,Jia. K(lri~liti st' planum polotajs i pbnnn1
parcijalnu rC7.ult<lntu. koja sada zamjcl)juje \'Cl: obradene tri sile. Ova rezul- sits.
ranta i sljedeca sHa Cf dati novu rezultantu, koja jc i konacnu :lko ncma viSe "I

sila. Dakle. postupanio postepeno - sIaj.uti silu po silu do konacnog rezul-

tata. I ovdje -to mot.elTlo raditi, naravno, uz pomoc paralelograma sila iii
plana sila (poligona ,:sHri). U praksi, bk.o rekosmo, prefedramo, plan sila.
Postupak sJaganja pri djelovanju vise :;ik razlicitih pra\'UGl muucku A) vid-
Iji\' je, uz primjenu ve~ datih pravib, nn slid 15.

S1. 17. a) plan rol(\i:Ji~j, h~1 rl:!n ~iL!. mierilo: I em""-'"

"':'1 k1'-:; 1'1'-'- 2,0 kN ()--21, P, - J,O kN (2-31,
b/ P, P, "'--' 4,0 kN (3 ,~- 4), R 4,5 kN (1-4).
0-,-

01 /
2
I:
~
, Pn'mjer '
I' . '-;\1,
·t ~'p' .,~uk P, Odredili rezullantu sijcdecih ~ib ('!cii rlan polozaja) sa Z 'jed ,i(korn nnracimH''''
lo<.-
, tackom iIi hv'!li~!CI'n I) lacki (\.
,, I --f ~, __ J
F,'
Rukl P,
A
F,' *
If
Ruk
/' li
Uk

F,' P,
F,' P, , cl

51. 1S. a) plan polo:laji (A - napadna tatka). b) para1elogram sUa (mjcrito sila), c) plan
sila (mjerilo sila). PI (I-2),'P, (2-3), P, (3-4), R"k (1-4). Intenzitct rezulrante 06ta se
. ,
I
. sa plana (paralelograma) sila. S1. 18, a) plan p~)IOlnja, b) plan sila (I em ~ 2 kN j
p) = 4,0 kN (1-2), p~ '"~ 6,0 kN (1-3), PI = 3,0
kN (3-4), P, = 4,0 kN (4-5), R 12,0 kN
Na slid 15a (plan polozajaj, ISb (paralelogram sila) i ISc (plan sila) (1~5).
je vidIjivo da su rezultante dobivene po naCinu paralelograma sita i posebno
pJana sila (poligona)" idenricne (jednake), ali da je postupak pomocu plana
sila jednostavniji i svrsishodniji, pa ce se taj postupak u daljem radu i izlaga- 3.2. RAZLAG,~NJE SIL\
njima isk1juCivo konstiti.
Raz!uganje na dvije kompom;1l[c
Primjeri
Vidjeli sma kako mozemo grafickim rostupkom odrediti rczultannt
Odn:diti V(Iiam.(~~I~~j i smjer rezultan/e' koja je p~oist~kla
iz dvijc sile koje na· viSe sila koit: napadaju m::lterijalnu taCku. Sada cerno obraditi obratan zad::lt;:Ii-.:.
Nairne, kako mozemo poznatu silu 'rnloziti (rasl'aviti) na sile iz kojih je ona
padaiu odrc:dc:nu materi;alnu' ta~ku A (vidjeti plan polo.:!a)a shke 16).
Na $Jici 16. Ie vidljiv i razumljiv konkretan rostupak iznaia;lenja rc;!;uhante. mogIa nastati (odnosno, n:lstal::l). Ako takvu silu shvatimo kao rezuttalHu,

18
 Primjer
postavlja se pitanje ~ mozemo Ii pomocu nje naci sHe iz kojih -je ona stoZena
j Cije pravce poznajemo? Pokusa;, u tom smislu, p6:kazace da sUu P mozemo, Razlofiti ~iiu p na k~mPon~ntu paralelnu podIo?:i (vucna sila) i komponentu upravno
jednoznacno, sto ce reci, potpuno odredeno, razlotiti u dvije komponente na podlogu (st•. '22).
(sile iz kojih je ana slozena), pod us-
lavant da poznajemo pravce djelovanja i

.~:;~,'" -~'
I} \IP-P'~""'<I
,)
0) komponenata. Pravci ovih kompone- I
---~- nata sc, naravno, moraju sjeCi na prav-
eu sileo ... I P :3

Razlaganje poznate sile, P na dvije

81. 22. a) plan poioiaja, b) plan sila (u mjerilu
komponente' graficki vrsimo na miCin sila).. P (1<'-2), p' (1~3). p" (3-2)
kao oa s1. 19.
51. 19. a) plan poloiaja, b) plan sila_ Vidimo 'da, posta je dat' plan po- Razlagal1je site na dvije komponente moze se izvditi i anaJitickim postupkom. sto
. laiaja (pravci komponenata P' i P", ce biti objasnjeno kasnije.
bo i sila P), crtamo plan sila u mjerilu sila, nanoseCi poznatu silu P paralelno
sa pravcem darim u planu poiozaja. Sa dva keaia nanesene sile P vu(;emo
para1elno zadane pravce sila Ckomponenata) P' i P", do mjesra njihovog 3.3, RAVNOTEZA SILA RAZNIH PRAVACA DJELOVANJA
presijecanja. Time dobijcmo tfougao sila_ Strelice se orijemisu rako da .se
poznata sihl P svojom strelicom sukobi sa strelicom jedne od komponenars, 3.3.1. Graficki postupak
dot;: srrelice kOffii,":1Cnata (PI i P") slijedc jedna drugu.
U prethoqnim izlaganjirna prikazano Je kako se iznalazi rezultanta viSe
t
Primjer sila koje napadaju odredenu marerijalnu tatku (slu!!anie sila), kao i kako se·
poznata sila moze rastaviti u dvije komponente kada su pravci n;ihovog djelo-
Razloiiti silu P """ 3,0 kN- na komponente P' i P" Ciji su pravci dielovanja zauani vania poznati (razlaganje site).
(vidi plan poloiaja n:\ 51. 2m.
Sada cerno obraditi, za statiku gradc\·inskih konnr~:l(,:ib ?nac:1ian sluCaj,
bda su site koje napadaju t<ld~u u' n\\"nmdi (t,;";b L')~; l1~q';l<..bju sHe je u
, stanju mirovania).

~rz~
Kao 5tO je vee receno, kada smo obradivali dijclovanje kolincarnih sib
na tatku, ravnoteza sHa ce postojati_ u slucaju kada njihova rezultama bude
jednaka nuli, tj. R = o. Ovaj zakljucak u porpunosti vrijedi i ovdje, rj. u sJu-
cuju djclovanja viSe sila oa jednu rae-ku, pa, kao sto l-e~o kasnije vidjeti, i
~V---: uorste u stadei. Iz ovog mozemo odrediti uslov Codnosno uslove) koji rnor~
Ja bude ispunjen da bi sile bile u ravnotezi, a tucka koju one napadaju u
:': \It stanju mirovanja.
Ova; uslov ravnoteze ocigledno proizlazi iz Cinjenica da za ravnorezu
51. 20. a) plan poloiaja (Mj : 1 : 100), b) plan sila (Mj ; 1 em Q 1,0 kN), P' (3-2), sila njihova. rezultanta.mora biti jednaka nuli, rj. R = O.
p" (1-3), P (1-2), Ako raj uslov primijenimo s obzirom na graficki postupak iznalazenja
rezultante, vidjecemo da sile koje napadaju ticku moraju dati zatvoren plan
Cpoligon) sila, a vrh strclice, posIjcdnje, u mjerilu nanesene, sile u planu
Razlotiti silu P = 2 kN u kosniku koji se odupire 0 horizontalnu i vertikalnu pod- sHa, mora pasti u pocetak prve nanesene sHe (ne ost3vljajuCi, dakIe, mjesto
logu, na komponeme P' i P" (vidi pJan pololaja, sl. 21). . za crtanje - unosenje rezultante). To znaci· da rezultanta postaje jednak~
nuli. Ovaj grafiCki uslov ravnoteZ ·la ko·c na ada'u .. ~
zem? i~rgitL . cLnatin' a J2J sile t
0'
"Lj';, ,
I
I'
a
itt" 01·
a osta a u scan u mirovan'a 'DIre no e
-Ptifrijenjujuci n-avederu graficki uslov, rijesicemo sljedece zadatke:
-. 2 r ' ,. Primjer

o Stapove A-C i A-:-B u taCki A objden je teret (si1a) P. Sile k.oje'se-javljaju

Sl. 21. a) plan polotaja, b) plan sib (Mj: I em 0. 0,5 k~).,P = 2,0 kN (1-2), P'=J,4' . u stapovima moterno oZllaCiti sa simbolima St i St- Potrebno je odrediti - utvrditi vdi-
kN (3-2), p" ~ 1,4 kN (1-3) emu i karakter (pritisak iii zatezanje) ovih 5ila u !tapovima date konstrtikcije, koja (zajedno

20 21
 . I . Grafickim r()~tul'k()rn rii~;;iti ',licJcCi l.ndatak (podaci dati na planu pol07_a;a),
sa. tackom A) mora bid u stKniu mirovanja, a sile koje je napadaju (PI' SI i Sf) U ravTlOtei:i.
Podaci za rje!enje' ud.ltaka ;dati su na skid - pb.nu po!ofaja. Zadatak rjdavamo pd· Odrediti \'diCinl: 5ila .\', i S. \l Jicama n3 koiima visi svj~tiljka, teiine G = 50,OkN.
mjenom gr,afiCkog uslova ravnotde. Odrcditi veliCinu pritiskujlh':e sile u kosniku konstrukcije (vidjeti plan poloi;Jj~j.

Rjden]t:
,j
kN
• 0,
p, 2[J
"
~~ ~'A '1
G, ','\ kN
,
~Il\,.

t~~1',. ,0
/ ,
<.;\' ~i' ;

LF
" ~
05' , ,
-.J",
51. 23. a) plan poloiaia (I : 100), b) plan sila (Mj : I em ~ '" 3
" '

~ 1,0 kN). Ol!itano: 51 = 0)8 kN, $1 "'" 4.2 kN. Paho su SI. 16. a) plan rolo/.aia (M;: I : 1(0), SL 17. a) plan polo2aja (Mj": I : 100;" 11)
iftelice u planu poioiaja usmjerenc suprotno ad tacke A (na. b) plan sila (Mj: I ~ em 50 kl':-l), 06- plan sita (Ali; I em ~ kN), Otitano: Si (J-
padua tatka sile P) sile SI j $1 Sll zateiuCe. (+). tano: S1 (2-3) 150kN, S, (3~I) -"- J) "'" 2,80 kN, S~ (2-3) "< 2,80 kN" Si\a u

Objaini~nje:
-< !SokN, '<','1 is. z'J!cl.UCC ~ilc (i-). kosniku 51 jc j1ritiskujuca (-),

Plan polotala je nacrt:m U odabranom po.-;odnom mierilu (ovdjc I : 100), Time

su dati i pravci djelovanja sila SI i SI u ~tapovima konstrukdje date na planu poioiaja.
Za plan sUa koji smo nacrtali pored plana poloiaia odabrali smo pogodno mierito (ovdje
3.3.2. Analiticki postupak
1 em 0 1 kN). Plan sila smo nacrtali tako da smo prvO nanileli zadanu silu P paralc:1nu
sebi jz plana poloiaja 1 '.a zatim sa oba njena kraja povukli praVce paralcJne pravcima Sta~ a) Rczu//UI/(,l silo
pova A - CiA - B iz plana polotaja - sve do presjeka. Dobili smo tako zat\'orcn plan
sila (ovdje trougao)' i time ispunili uslm' ravnolcZe. Strelice u tome planu - trouglu slijede IZlIu!azclljl_' rCli//d/llt, U pre!l:odo1_1i1l r'l\~la\'iju SI1)Il naul.'iti kJJ.~() \c
smisao - smjer sile P (bez iukobljavanja). Strelice koje odgovaraju silama SI i SI sa plana
sila prenesu 5e na plan potoiaja u odnosu na tacku A i time se. ujcdno, dobije imino (ka~ iznalazi rezuilor.!'.l d\'ijc: iIi vise Si\;l kojc n;lp,hbju !1ldtcrijillnu t:1CKU. ,S;).Li
. rakter) sila u hapovima kortstrukcije. SJijedimo pravila da J ako je strelica usmjerena ka cerno isti z<ldat,l!z rjcSu\,uti ;ln~l!itld::im poslUpkom. Prije ncgo SIC) nbjasninl,)
ta&i, sila u datom Stapu je pritiskuiuCa (llak), I, ako je usmjerena suprotno od tacke. sHa sam posturak, objasniccmo nacin bLo Sf: oJrcucna sila P anaJititkim plJtCnl
u datom trapu je zateiuca (\'~ak). KonaCflO veliCine (intenzitet;,;) tila u hapovima konstrukw moze raz/ozirl U d\'ijc mcuusnbn0 ul'fJVne komroncme Pj{ i 1\. (horizonraillu
die odrerlujemo oOtannjern: sa plana sila. vodeti raeuna 0 mjerilu sila. (U konkretnom
slueaju. svaki centimater ;ednak je jednom megapondu.)
U ntrednim primjerinia vidliiv je postupak odredivanja nt~poznatih sila u Uapovirna
i vertika1nu) ..
Ako kroz n,lp,IJnu ucku stle P (ncb JC to kosa sdJ) povucemo dyije
,
konstruJ.:cije karla sile napadaju jednu tacku - primjenom graficKog uslova ravnotefe. pomocne) mcJusobno ul'l.lVnC lln!Jc (kOl)1 J103tni sistcm) 1 ako upo n:1~ib?
pravca sile P prcm3 horizontali ohiljl';limo S3 (I (alf3), taua, rozna\'<!Jucl
Prim]er
trigonomctrijske funkcijc sin 1.( i cos II (\'idi t<lblice\ imamo:
- Pod uslovom raVnoteie odrediti vditinu nepoznatih sila S1 i S3 sa podacima datim
I u planu polofaja. F'1I = P . cos ft

Rijditi sl;edeci zadatak prim;enjujuCi grafitki usJov ra\'noteie sila (podaci na planu
polo!aja).
Ovo su (li'~li (lhr~)5c\ I.a r'.;lZlJ-
~Jnjc silc nil dvije KOlllpUnCI1l<.'

,
~l1ali{ld,i})j pO:-:!II{lho/li (\'idjcti ;,1.
1! 2~),

:"
s. ( '. \s.
To su, J,d-.Jc, pn)jckcijc si!c l'

I
\\\
".
'\ ,,
,J

-1 "w·. j f. "
·'~·~"f.
• t,
" "A~~.!!!-+
SI. 24, .) plan polof,;. (I : 100), b)
plan sila (M; : 1 em ~ 1.0 kN). OOw
tano: S. 0-2) -- 10,8 kN,' S. (2-3)
... 9.6 kN~ SUa u ltapu SI (A-B) je
z:a tdua (+), a sUa u ,tapti S. CA-
e) je pritislrnJuta C-).
{ __c
P~SOJkN
oJ
;,
./
na ose.'( i j u dJtom konrJin<ll- S1. :::X. Ra,dag-anjc . ilc Il;l J\'jje kumpul1<:I1:':
nom sisrcrnu.
Aka jc horiwnt;J!n~1 kll!1l],P-
nenta sill' PJ1 uSll1jcl"cna rlJdcs!1(),
dlnliti':kim postupkom. TaCka A 'J s(':di~IU
koordinarnog ~is[ema xoy.
J' -Z dobija znJk (+), 11Jlijc\'o minus (_.. ). \'cniblna k()l1lpn!lc!lt;! PI> lad ic
H
2
S
usmjerena nat--:orc, dobiva znak plus ( ), naJo!!c minus (-). Sada mUle·
m0 z<111is1iti d,l n;1 wcku A, umjcslo si!c P, djeluju JVljC silc: Ptf i P" (njcnc
komponcntc),
S1. 25. a) plan polo:laja (1 : .sO). b) plan sila- Ako bi nu tacku A djclova\t\ dvijc iii vise sila, svaku :;i!u hi;>IllP pOSChlll1
(1 cn1 Q JOOk.~). Oo!itano: S. (2-3) >= 460
kN,S. (3-1) =- 460-kN. SUe S~ is. su prl~ rastavili na dvijc komponcntc u pravcu nsa x i y i dobili bi'illlO, u stv<:lri, ~i,­
tiskujucc C-) (strelicc Ita tatki C). tem kolincarnih sila u pravcu osc x poscbno i u pravcu OSI.: y posebm1. I,r

22
kolinearne sile (sile isrog pr:wca) znamo da je njihova rezultanta jednaka PI = 2 kN. (JI = 30°;
algebarskom zbiru kalinearnih sila. Prema tome, aka na tatku A djeluju dvi- p. = -3 kN, at =: 120";
ie si1e P l i 1:1.' imamo (51. 29):
Y lose)
PIt) = + PI . sin a, R "'" VRtH + R'v,
P m ·= +.P l · cosu RH =0 PlY-Pub

P gv = + P'l. . sin {J, 14 "" RIO + Rt{lJ

R.
P, tgy--.
Pm = + P'l. - cos fl, RH
.J."'l-"':;~""'-;:J0.",,--,,'~--x o)
.fj~
(OJ
PI" = PI' sinal = 2-0,5 = + J,O kN;
Rezultanta komponenata u
,p , pravcu osc x bice:
0:-, P IH = PI - cos 01 =·2' 0,87 = 1,74 kN;
Rf{ = i"\u + P2li' P w =P,'sina,=3'O,87= +2,61 kN;
S1. 29. Razlaganic: sila na komponentt- u
(Rif "'"~ +P cos a + P~ . cos {J), P,H = -p,. cos Ilt = 3 -a,s = -1,5 kN;
pHlVCU X i Y osc. l '
RH= + 1,74-1,5= +0,24kN;
RezuJtanta komponcnat£l u pravcu ose y bice:
R" =+ 1.0 + 2,61 = + 3,61 kN;
Rr: = P IU + P'.!t" (R e· -0 Pi - sin a ~ P2' sin fJ)· R' = 0,24~ + 3,6P = 0,058 + 13,1 = 13,158;

Aka sad slozill1o ~iJc R II i !(, u rczultantu, to l·c bit!, u stvari, rczulwnt::l R = Vr~f5·8-; R = 3,62 kN,. t
sila Pi i p~) pa ccmo !m:.llt:
+ 3,61
tg y = - - - = 14,6, ovome odgovara ugao ;' ~ 86'j',
0,14
Pril!1jcr

Odrediti R sku~a sih. Podaci i rjdenja na planu pololai:.t (sl. ~J:,

t&: ;:
J?,; ('. , ,y
RJI R,f
P;~'2v / /
Obrazac za \"t~!\cinu reLlllt;wte p,oiziiiao je prirnienom Pitagorinog /

;x~-c~P"-__</'~O~/~;~-"~~'~'~2~"~O'.
pc;! . . . i!a n3 trougal) sila. C;'::J.o n~q::ib<.\ rCI.ult311tc mozcJl1o nJrcditi prcko t311-
~cnsa u~!a )" po n.lvcUCllUril obrascu, ,,]I1·I.CC1 sc tablicJma (prirounc vrijed- F{di..----~
nasti tri~!onofT1c(riiskih funkcija). 1'ri uJrcJinlnju ugb " treba strogu voditi
racuna l) predZ112,·im:l R, j R I ., da bis['ild pr:l\'ilno orijcntisali ugao y, (Po
pr,1\"ilu, ugao y mjcrimo l'J ;\ usc u smjc! u suprOtIlom au smjera krct:mj:)
bzaljkc n3 satu,)
Iznalaienje rc;;:ulr::l!ll"': :\~ialitickim postupkom U KOokretnim slucajevima .y
\·iJljivo je iz sljcJc<·ih prirnjcrao SI. 31. Plan polQiaja PI = 5,0 kN~ P1U = PI =
= 5,0 kN; P IV = 0,P! = 4,0 kN; PtH= 0;
PIV = PI = 4,0 kN; P3""'" 2,0 kJ~; P;lf = -
- p;\. cos 210; p~JJ -'" - 2,0 - 0,87 = - 1,74
W; PJv -'- p". siu270 = 2,0 -0,5,,--1,0 kN;
,\n,lliti\'kim l'utun pJr<:.l.\i ,di:·illu i I'l'i'),~Jj (pravac j sllljer) p:.wltantc dviju );i!a R H ""'- PIH -I- P~Il·+ 1';11=5,0"" 0,0 ,+ 1,74·=
(\ idjcli plJn pu!ozajJ .
'-' +3.26 kN, H. = Plv + p~~. t P;v = 0,0 +
r + 4,0- 1,0 = + 3,OkN. R -= VR:u +R~~=
Rv
'>t,:-~:,;
= V3,26:+ 3:0i ..= 4,42 kN, ~g y = - ...
R"

"', T ,. ., ", ;
.~~~:-
3,0
~-- "" 0,92
3,26
Da hi sUe koje napadaju materi;alnu tacku bile u ravnotdi, a tsCka
U l;tanju mirovanja, potrebno ie, kao sto smo vee rekH, da njihova re-
'., zultanta ~ude· jednaka nuli, tj. ~
Sl. 3D, R= 0.

25
 Ako rezulrantu R izjCdnacimo sa nulom, imamo + 0,5 'SI ~ 0 ~ P '"-.. ° (P"-. vertiblna 5ila -,- koja n<lpada A),
R = VR'n ~FR\ = o. + 0,5 SI ~" P,
Izraz pod znakom korijena bite jednak nuli, ako je:
RH = 0 i Rv = O. 2
R,'cScnje-m m'e dvije jcdnacine, imamo: 0,5 S, ""- 2; S = ~ = + 40 ill (poSto je
0,5 ' I
Odavde slijede analiticki uslovi ravnotdc sila, eiji je analiticki izraz s-IjedeCi: prcdznak plus, to znaCi da je- prcdznak si]c 51 bio pravilno prcdviden).
RH = O,lj. 2/11 = 0, odno,no I H = 0 iIi (IX =0)' R. = 0, ti· Ako sada u prvu jcdna<:inu llvmimo vrijcdnost sa 3 1 ;;:;; + 4)0 kN, imamo:

I p. = 0 odno,no IV = 0 iii (IY = 0). -0,875 1 +5 1 =0.

~ 0,87 . 4 -t 51 =. 0,
Simbol H (X) oznacava horizontalne komponente sila. a simbol V
(Y) vertikalne komponente sUa koje napadaju materijalnu tacku. Sz = 4· O,R7 --',' ,1,.:ll'l kN (posto jc ovdjc prcdznak plus, to znaCi da je smjer sile S, bio
pravilno prcdviden),
Rijecima iskazani, oyi analiticki uslovi ravnotei:e sUa glase; Sila u !;tapu (z,l(<:zi) 51 ic Z:l.tcZUC:l, a siia u stapu (de-me-ntu konstrukcije - grcdi)
.)', ie pritis;';'aju('z, (Znak .+, odpwara zal>:/,u(-oj, a znak - pritis~ajuroj sill.)
Da hi sile koje napadaju' mate~£jalnlJ tacku A bile u ravflOleZi, a
latka hila u Slallju m£rovanja. potrebno je da algebarska suma projckcija Primjcr
(Ij. kcmponenaca) sv£h sila, kako u pravcu ose x (hor:"zomalno), tako ,. u
pravcu ose y (vert£kalna f{sq), bude jednaka nuli. Analilii'kil11 Pe'\[Upk,'m rijdi!i ~Iic:d,ci l:!da(ak (viJi plan poioiaja), (Rjdenje u
okviru ~kic::,)
Pri praktienom rjesayanju zadaraka ravnoteie dvije iii viSe sila, koje
napadaju materijaJnu tacku; potrebno ,ie poznavati rjcsavanje linearnih
t .y c
jednatina (dvije iedna~ineL, sa dvije nepoznate). 01 ~I_.J,,"-_~//'f'--/

Primjer
, 51. 33. a) plan pold_ai~, b) shema komtnJkciic,
St - siLl u stapu A-C, S, - sib u st'Jrll A-5,
Trcba odrediti 51 i Sl analiritkim pure-m T Sllf'=
Odrediti ~i1u it zatezi St: k~nstrukcije date na skid ("idl plan ro\ozaia), <l -,.,. 30", = + $\, cos 60° = + 51' 0,5; SIV =- +- 51 ' 1,
p~ lkN .. . sin 60~ = -:- SI' 0,87, 5 111 = ~S" co; 4-5" ='.. _
- $1' 0,71; SIV = + S~, sin 45° = + $1' 0,7l.
Pv = -Pi Pu "'" 0. prerna LX = 0 imamo:
,
~. + S 1.0,5 - 5:,0,71 = 0; $1
0,71
= ~- 'Sl =
0,5
1,42' 5 l prcma wilovu rltVnorcie LY = a imu-
J mo: II. + $1' 0,87 + 5.' 0,71-P = 0; 'r-5 1 •
. 0,87 + s~ '0,71 = P = 2,0 ridi:njcm j!:dnacina
Ii I! imamo: ~1,~:,_.!.:..46 kN S, =~1,03 !~.
SI. 32. a) plan poJotaja, koordinatni sis- Napomcna:
tern sa src-diStcm (0) u [acki (A), b) shema
Objc "ile su zateiuce (+)
konstrukcije.

StH = -SI: cos
SW = 0 (posto je
Prema wlovitna ravnotcie, imarno:
PITANJA I ODGOVORI
U = -Sl' cos 30" =- - S I ' 0,B7,
- Kakvc staticke- zadatkc moiem) rid,n'ari primjenjujuCi pravila iz statike matc-
S~ upra\'o na y osu), rij:llnc !a2kc?
- Kako drug~cije nnivamo kolineul1c silc?
- Aka na materijalnu tatku djeJu)c sarno jedna siia P (iIi R), :ita sc ddava sa tackom?
IH~O, Ij. - Definisati uslov ravnateie dvijc si!e kojc napadaju rnli.'cdialnu taCku (grafifkJ
usJov).
- Odabrati nekoliko primjera iz; g:adilisne praksc (skeJc, privremeni objekti j sl.),
-SIll + S~ll = 0; koji sc mogu statitki lfe-tirati primjcnom pravib statikc matcrijalne Ulckc (odr("~
div:wjc ncpoznutih sila),
-0,87 ~\ + S~ = 0,

L V=O, tj.

26 27
 SHe koje-napadaju'prikazano tijelo. u pravilu, nalaze.seu istoi ravnini,
pa ova tijelo moi:emo (a to i cinimo) u statickom smislu posmatrati kao platu
.r:· (kruta ploea) u Cij,oj ravnini dje1iJ;u' date site .

~.:', ._'., -,
4.1. DJELOVANJE SILA ISTOG PRAVCA NA KRUTO TIJELO
(PLOCU)

4. STATIKA KRUTOG-TIJELA

OStlovna objalnjenja

U prethodnom poglavlju razmatrali smo _djclovanje sila na materijalnu

tacku i, na' osnovu pravila, odnosno uslova kaje sma nal;1cili, rjesavali neke
oj prakticnih zadataka koji, spadaju U oblast statike materijalne tacke. Sada
cerna se upoznati sa statikom krutog tijela, sto ce nam omaguCiti rjdavanje I
Citavog niza zadataka s kojima se mozcmo susresti U svakodnevnoj praksi, .' '."-~
kao i razumije\'anje materije koja se na tome zasniva. ;fJr~
Apsolutno kruta tijcla, nJ.r:lVno, u prirodi ne postoje i mi ih ()vdje uv~It_( 'i!' -
dimo u razm:1tranje u teorijskom smislu. S:va~na t~j:[a, pa p~ema tome~ \.,_ :
k(1l1strukttvm nOSl\'l clementI u gradcvl ''\ '
l1,-ustvu, odnosno m<ltcrij,lli Gd kujih su -", I I
'\ izradeni, imaju, u vecoj iii manjoj mjeri, I
lzrazcna e1asticna svojstva, ali l11i ccmo
tu Cinjenicu uzimati u obzir kasnije -
! c·) (.)
obradom u 'posebnom dijelu ovog udi:- 51. 35. Napadnu racku dje;stva sile
moiemo pomjeriti dui pravca diejstva
bcnika, koji se odnasi na otpornost ma- sHe (npr. iz A u B). S1. 36.
terijala. .
Rekli smO vee da sile koje napa- Neka te dvije sHe budu jedna u tacki A i jedna u B sa smjerom suprotnim
S1. 34. daju na tijela (konstruktivne nosive ele- ad onag koji ima sila iz tacke A. Preostala sHa je u tacki B, sto dokazuje
mente ~ konstrukcije) posmatramo pri da napadnu tacku sHe moze pomjeriti u pravcu djelovan;a sileo
djcJovanju u jednoj (istoj) ravnini. S obzirom na to,
takva tijela imaju, zap- Prema tome, (uopste) mazerna zakljuCiti:
ravo, karakter place (kruta ploca), ali mi: cerno iz prakticnih, odnosno I Napadna taeka.sile P moze se pomjerici iz A u B (uz zadovoljenje uslova
funkcionalnih razloga zadriuti naziv (terrnin) kruto tijelo. Pod terminom
k:-uti stap treba podrazumijevati iiduzerio tijelo karakteristicnog oblika (ob- I da se obje tacke nalaze na istom pravcu, tj. pravcu -
Iz ovog sIijedi i sljedeci zakljucak:
liniji djelovanja sHe).
lib stapa), Cija je jedna dimenzija (duiina) dominantria u odnosu na pre- Rezultanta sila istog pravca djelovanja (kolinearne 'site) koje napadaju
ostale dvije (dimenzije presjeka stapa) koje se u statickam tretmanu ave kruto tijelo (plocu - stap), dobije se na isti nacin (uz postovanje prethodnog
vrste zanemaruju. ' pravila 0 rnogucnosti pomjeranja napadne tacke sHe) kao' kada hi te sHe dje-
Kada site kojc djduju 'na kruto tilelo imaju zajcdnicku napaJnu tacku lavale na datu materijalnu ta"leu .,.. a to je vee ranije rijeSeno.
(djeluju u isto; 'tacki), takve zadatke rjdavamo prema pravilim~ St3ti~c mat:-
rijalne tacke - a t9 smo vee proucili. Ostaje nam oa ubradtmo dJelovanJe
sib na tijelo kada onc nemaju zajeonicku napaunu tacku tj. kada sHe djcluju 4.2. DJELOVANJE DVIJU ILI VISE SILA RAZLICITIH PRA-
na tijclo (plocu) u raznim napadnim tackama. VACA NA KRUTO TIJELO(PLOCU)
Karz.kteristiean primjer djelovania sila, razlicitih napudnih tucaka, kaje
djeluju na jedno tijelo (piocu), ovdjc konkretno na temelj jednog tuostovskog Kada na tijelo djeiuju dvije sHe razIiCitih pravaca u raznim taCkama,
tada njihovo djelovanje mozemo zamijeniti djelovanjem rezultante - slaga-
objekta, dat je na 51. 34. njem tih dviju siIa. .
28 29
 I
Posto sma vidjeli"da se: napadne tacke sila magu pOITijcrhi -u pravcu Tnkode, o\'dje mozem~ zakljuciti d3, po~tujuCi pravi/o 0 mogucno.~ti
djeJovanja sile, 'ova) zadatak se, u stvari, svodi na slagan;e sila sa zajedoiekom pomjeranja napadne tacke duz pravca (linijc) djelovanja sile, rezultanta dVlju
napadnom taekom (a to, smo vee prou~ili u statici mate:ri;alne taeke). iii vise sila razliCitih pravaca djelovanja i sa razliCitirn 'laradnim taCkam3 -
Napadnu tatku rezultante zatim pomjerimo (postavimo) u presjeenoj
tacki pravca rezultante i linije povrSine tijela (ivice). . 01
U slucaju da su dvije sile koje napadaju ti;e1o paralelnih pravaca, moiemo
u njihovim napadnim tackama dodati djelovanje dviju jednakih sila, istih
pravaC3, a suprotnih smjerova. To Cioimo oa sljedeci naCio:

v
, r r) \
f(,) ,II,,;,

•
S1. 41. a) r1an rnjr)[aja (mjerilo duilflJ 1 : 100), C - presjecna lacka pra\'cJ .,110 P, I cr,
e - pn:,je..':na lacka pravca sila R",,(; I P" iz P, i G dobivamo R),,(;, 17. Rp ,(; I p'. d')~'I< J-
, ma R"k; bi rbn sila (mj, sib: t em;::;:; I k1'.:', P, = 3,0 kN (1-2), p./~ 2,0 kN (3--11,
G = 4,OkN (2-3), R p ,(; = 5,0 kN (1-3), R"k '" 6,5 kN (1-4).
Sl 37. a) plan poJoiaja, .. b) plan sila (u SI. 38. R, J = Rli (rezu!tanta lijevo), R. 3 =
mjerilu sila). ~ Rd (rezul!anta des no) . mozcmo odrcditi na nacin slaganj,l sil;:\ (para!eiogram, odnosnn plall silL'),
koji je vee ()bj,lsnjen u slucajcvima djch)\"aoj8. ovaKvih sib 0;1 jcdnu m:1tI:rijJ1L1J
Dobijemo dvije rezuitante R13 i Ru pa cerno sada naCi njiho\,u rezul- UlCKU (\'idjeti Lmijc izlaganjc - sW.rib m;ncrijalne Tacke).
tantu R na :vee pokazani oacin. rz-ovog vidimo da je rezultama dviju paralel-
nih sila po velicini jednaka zbiru '(algebarski zbir) sila jz kojih je sioiena, tj.
R = 2 PI + P:., a njen :polozai je izmedu sila PI i P2> ali b!ize vecoj silL
4.3. ST!,rrCKI MOMEN ..\T SILE
SHena konstrukcija se primjenjuje kada dvije paralelne sile imaju razlicite Pojam i karakreris!ike sratJ"tkog momenra sile.
smjerove (tzv. antiparalelrie site). Kod dviju paralelnih sila raznih smjerova
rezuItanta te bid jednaka'· njihovoj razlici (veta sila minus manja sila), tj. Vidjeli smo ranije da, kao posljedica djelovanja sHe na tacku, odnosno
R = Pl - Pi (ako je Pi ~ P2), a po poloiaju ce biti takva da ce njen pravac tijelo, dolazi do pomjcranja sile, 81:0 to pomjeranje ni;e nasHno sprijeceno
djeIovanja biti izvan.meduprostora Pi i P2' tj. blize vecoj siB i sa smjerom (nekom drugom silom - odnosno otporom), Takvo tiielo irnalo je karakter
J
.
veee sileo

""
.
i

d
(obiljdje) sJobodnog tijels, medutirn, u praksi djela (nosaci) testo ne mogu
slobodno da se krecu pod djelovanjem sila - jer su vezani za neko drugo
tijelo - podlogu (veze, oslond, itd.). .
", , , Ak.a posmatramo tijdo (plocu) koje je u tacb A vezano za podt)gu. i .~k~
.. ) ~ u nekoj drugoi tacki B na tijelo djcluje sila P, tijelo se nde kretati pr~yolml)sb
,\ ~
u pravcu sile, nego ce se poceti obrtati oko vezne tacke A (ako nlJe u tom
Po :!?
TJELO
, .\I 1 '
nasilno sprijeceno nekom drugom silom - odnosno uticajem; sl. 42).
!p!o~a I 1R" \
! ,2\
'i
/'
I ./
I /'
-- hjtlo pcoeol , " 'O&'
SI. 39. C - na.padna tacka, P t i PI
" /
T

l~~\;
- antiparalelne sile (paralelnih prava- SI. 40. a) plan pol9uja (u mjerilu dufina). b)
ca- suprotnih. smjc:rova). Rli = P"n plan sila (u mjerilu sila), R ... = R t ,s,dl-4). /

~d = p •. , R", (1-3), ./

Ako na tijelo (plotu) 'djeluju tri iIi viSe sUa razHcitih pravaca) re~ultantu A
tih sila moterno naci na snalogan nacin, tj. postepenim slaganjem uvijek 'po
dvije sile. tj. naprije dVije sHe, pa ,zatim n;ihovu rezultantu i sljedecu sHu, 51. 42. Statitki moment slle; T - tlje!D (pInta),
itd. - do zavrsetka rada.:Ovo se vidi iz sljedece skice (vidi sJiku 40). r - krak ,dc, .\1 = p. r.

30 31
 {
I

·Obrtno -djeJovanje site P bite vece ako je veca sila iIi ako vee; krak odnosu na odredenu momcntnu tacku. Nairne, ovaj momenat se moze iskazati
sile T. Podkrakom (T) . dvostrukom vrijednoscu povrSine- trougJa, -Cija je osnovica (nacrtana) sila P,
taCke d o · . a visina,- ~ sHe -r (s1. 44a). Sada mozemo interpretirati koilstrukciju na istoj

sile i kraka S1. 44: Sile Pd PI sa hvati~tem u 0 i odgo-:.

varajuCa fezultanta R. Momentna tacka A:.a)
ili meganjutrunetriina Grafick,i ekvivalent statickog momenra,M A-_
. p. r
M ~ P' r(kNm), = P or, FA"'" -----, M A . ,. ., 2 FA. Kons-
2
M tatacija: statii;ki moment sHe P za tacku A
gdje je;
P
staucki momenat sile (za neku tacku),
vc!iCina sile (kNm),
jednak je dvostrukoj povr~ini rrougJa cije je
osnovica sila, P, a visina krak r, tj. normala-od
•
o
.,
A do pravca sile P. b) Dokaz (graficki) Varl- a)

r krak sile (m).

njonove teareme: M t = 26. OBA, M~ = ,
=260CA; MR=260DA, 60CF~ ~
~ 6. BDF, Mi = OA' hi, /01. = OA- h"
'.
Predznak statickog momenta, za koji sma rekli da tdi da izazove obnanje
M~"_:: 0/\· ~, ..hR = hI +- h.!.:...Dokaz: MR= P
(rotiranje) tijela, odredu;e se prema smjeru obrtan;a. Ako sila leii da o'brce = OA· hR =OA(h l + h1 }=OA hJ+OA· hu
lljelo oko lalke U smr:s[u kretanja sarne kazaljke, scalilki momenat ima predznak prema tome: MR = Ml +M~ A < o
plus, a u obralnom smislu· ~ minus.
Momenrno pravilo (Varitljonova ceorema). Naucili smo sta treba podrazu- slid (51. 44b). Krajeve sila Pl' P2 i R spojiU smo sa odabranom momentnom t
mijevati pod statickim mornentom sUe U odnosu na tacku (ili osu). Da bismo tackom A i dobili odgovarajuce trouglove Cije d\'ostruke vrijednosti (2· F J )
daju staticke ffiomente ovih sila za tacku A, Iz slike je vidljivo da se za sva
tri troughl (kod siJa P l , l',! i R) povrSinc n10gu izracunati mnoicnjem iSle

~
OSIlIJVICC OA i odgovarajuCih visina !tv h~ i hi?' Posto se vidi da je hR = h~
+ h~) jednostavno se dalazi do zakljucka da je:
r \ 8 .U n = All + AI,!,
\ krok iile ,J !bz' J[n ::"~: 0.-[ i:;; O. i'. I.Y,j" , /;~ ~""' It'll
().:[ )I l -:.. hJ ,0-.

time je dokazana Varinjonova teorema Cija ie ddinicija vee data.

b) Primjer
SI. 43. Predznak statickog momenta: a) pozitivan moment, MA = + P, r (kNm), b)
Na tijdo djeluju dvije paraldne sHe iste veliCine i istog smjera. Odrediti velic:inu i
negativall moment, MA = - P' r (kNm).
potoh; rezultante i staticki momenat za odredenu (proizvoljno odabranu) tacku D. PI =
= 2 kN, Pl = 2 kN. rastojanje a = 4,0 m (st 45).
rnogli r;esavati prakticne zadatke u vczi sa statickim momentima (Hi posred-
stvom statickih momenata), mommo se upoznati sa jednim veoma vaznim
pravilo'm - momentnim pravilom, poznatijim pod nazivom Varinjonova
teorema (po autoru). Ova teorema glasi:

SlGlilk{momenat reZU[lame dviju iii vife siia koje napadaju cijda (nosal) Sl. 45. Varinjonova teorema (pri-
u raznim talkama, U odrlosu ria bilo koJu fat~u - jednak je algebarskom zbiru mjena). PI = 2,0 kN., PI"'" 2,0
kN, R -= 4,0 kN,
statick£h momenaCa komponenaca (od kojih pottle rezultama) U odnosu na isLU
[aehu. Dokaz 'ove teoreme pravila, !uko je izvodljiv, posebno, grafickim Vidimo de rezultanta dje1uje na poJovini medurastojania sila PI i P, i da je ;dnaka sumi
postupkom. ovih sila. tj. R = 2 + 2 = 4,0 kN. Staticki momenat datih sila i njihoye rezultante za
tacku D bite:
Dorn Varinjo7lOve teoreme vidljiv je iZ interpretacije postupka datog
na slid 44a i 44b. Za i!ustraciju dokaza Varinjonove'teoreme uieli smo dvije ·1 MD = PI . 1,0 + P:' (+ 5) = 2· 1,0 + 2·5,0...." 12.0 kNm,
sile PI i PI za zajcdnickim hvatistem ':1 tacci O. Momentna tatka je odabra- I MD = R' (2 +
1) = 4,0· 3,0 = t2,? kNm.
na u A. Rezu1tantna sila PI i P,! odredena je ovdje (namjemo) pomocu paralelo- Kao ~to vidb:no, rezultat je isti, C::ime ie ovim numerickim primjerom pokazana val;anost
grama sila. Za razumijevanje dal;eg rada, neophodno je ukazati 'na Cinjenicu Varinioncivog pravila (pravilo - teorema vaii, naravno, 7.:\ proizvuljan hroj sila, bez oh7.ira
koja se odnosi na mogucnost grafickog pdkaza statick0g momenta sile u na pravce i smjerove njihovog dejstva).

32 J Statlka gradev!nsklh konstrukctja. 33

 Primjtr , '-~
Ii _ ' 'I
I
" , I <I

Primjcnom Varinjonow t~Qrc~c ~reqiti'vcliO!inu i poloiaj re:zuitantc R za podalkc dlltc "' I r

,--

P
sila u B
plus mC'merDi
na slid (s!. 46), . " ~P p B spre'jd ~.i,

::IL '~j
I I
I
.R ,
I' B' A
jr x.l8Sm B

1---.
Iflm
JI
d b
~ 20m
,
~ 51. 46. Varinjonovu tcorcma (primjcna).
PI -:- 3,0 kN •• P, "" 5,0 kN. P,,'" 5,0
k~ .• R = 1: P = 3,0 + 5,0 + 5,0 = 13,0
L-,______~--_
I'

--,
kN.

Zadati sistem ~ila rezuhanta R i7.nMi:

R -- L P """ 3,0 + 5,0 -!- 5,0 = 13,0 kS'.

S1. 47. Redukcija sik na zadanu talku: a) prl'obilD1 P07.icija, b) pomjeranje P iz ,\ II j)

Oda.b:ana momentna tao!ka nalazi 5C ispod prvc si!e PI> tj. U "a". Prema Varinjonovoj teo· c) nova pozicij'L
reml Imamo:
R· XR ...". P,' ~,O + P3' 6,0 = 5,0·4,0 + 5,0, 6,0 = 50,
opterecenih presjeka. Tada sill! koja djelujc iZ\'3n ose smpa (nosz\;;;l) P("'·:--'-
50
13· XR '= 50, Xr "" -- -~ 3,85 m. raffiO u asu, ali 7.'.1tO doda\emo i djci(1\",ni'" m,'m\:nl~l srrc.~'.1 (LI hi")Y'.i1 'Z~llk
13
ljili us!ov ckvi\'alencijc.
Puma lome, Tezuitanta R je udalieoa za 3,85 m oJ ta~kt :l (Ii, sile PI)'

4.4. SPREG SILA

4.3,1. Redukcija sile na zadanu tacku
Vidjeli smo vee da staticki n1ome?at sir,: t.eZi ?a prou.zrokuje obrtno
Kada iz utvrdenih razloga zeHmo pomjeriti-redukovati zadanu (datu) djelovanje tijela na koje djeiuje. Slicno dJelo\'nnje lf~a 1 spreg sll~, Pod sf:!,-Cgl)J}i
sHu na novu - zadanu'tacku (nova napadna tatka), tad a to mozemo uciniti, sila podrazwmievamo djelovQlI}'e dvijlJ sila pa/'alelmh pravaca, me velle/nc) 0
J a da se staticki ueinak ne izmijeni, take 5to p0mjerimo zadanu sHu parale1no suprotnog smjera - na mko tijelo, Spreg sila mozemo nazvati i paron; silo.
svom prvobitnom polozaju (translaci;a) za potrebnu vrijednost razmaka, Staticki prikaz i djelovanje sprega sila dato jc nn skid :sl. 48).
odnosno rastojanje. Pri' tome moramO dodati djelovanje jednog sprega sila
(momenat sprege), cija' vriiednost se dobij~ umnoskom veliCine sile (koju
sma pomjerili) i razmaka (kraka), postujuCi, pri tome, naravno, i -smisao, rj.
smjer momenta (predznak), Korektnost navedenog iskaza - pravila vidljiva
.; ~--'
je na slid 47. ,
U taed B, gdje iz odredenih razloga (razlozi proracuna) zelimo imati I P
novu napadnu tacku zadane sile P, postavimo dvije nove sHe ve1itine, takode,
P, koje imaju isti pravac djelovanja, i to paraJ'!:lan sa zadanom sHorn P, ali
suprotne smjerove djelovanja. Ova sma mogli uCiniti jer smo dodali isto-
vremeno dva.nova ul!inka (sile), koji se medusobno anuliraju u dejstvo - jer ? ,
su u ravnote:fi. Vidimo sada da sila P u taed A i jedna od dye novouvedene ,
sile' P - obrazuju spreg sa momentom sprege M = P . r i da je u taed B M P ( ,I
jos preostala sUa P. Prema tome, djeIovanje novog sprega (M= P' r) i sile
P u taed B je statiCki ekvivalentno djel.ovanju z~pane sile P u taed A. To je
lnUL I
c 0
srrusao pravila 0 pomjeranju (redukovanju) sile na zadanu taeku - sto je J 0
u odredenim slueajevima potrebno ueiniti da bi se lakSe i funkcionalni;e rije-
sin odredeni zadaci (u okyiru odredenih statickih, proracuna). Cesta potreba S1. 48. Spreg sila: :I) graficki prikaz, b) r,azlika djdova~jll spr.ega i slaticko g, mom('[H"
pomjeranja - redukovanja site na zadanu tacku javlja se kod tzv, ekscentricno r _ djcioy;)nje srnritkog mOmtnt:l sdc P, II - djclovan)c ,prcga (paLl) ~!la.

34
 ,:-,::;- ~
Dva sprcgova (kDji n::lpa~aiu tijelo
ilfVUe .plotu) ~u ,u' r~vnoteZ.i ako'
RezuItanta sprega sila, bo 5tO se vidi, ;ednaka je nuli (R = P - P ::-= 0) je. njihov :aIg~~a~ski- zbir jcdnak 0, tj.
ali, statitki momenat sila S obziram nn bila koju tatku, razliCit je od oule i
. jednak je umnosku site i kraka,' tj.
i"-j<,:--' AJ
R
=.2: Af = 0.'

M':;;;"P'r, Prim/a

gdje je: M momenat sprega (kNm), Odrcditi velicin~ dvije antip:lIaldne sHe (para sila)_koje djd~ju n.a odredeno tiido.
ako je njih6vo tastp;anje ,- krak r e-: 2 m, a i:iji momenat sprcg~ 12nOSl: k! = 6,0 leNm.
P sila Ckl-f),
r krak (m): 6,0
M ~ p. r;;" '6~O; . P'- 2,0 ,,-, 6; p"- 3,u kN. ~Intenzitet 'sila -p ~ 3,0 kN.)
2,0
Predznak momenta para sila, tj. sprega sila utvrdu;e se nn osnovu istog
pravila kao i predznak statickog momenta sile, tj. kada abrce u smislu kazal;ke
oa satu, tada ima pozitivni_ predzna~ (plus), a kada obrce supromo kaz.aljci , 4,5, VERltNI POLl GO" (VARI;-';JONOV POLIGON)
na satu, tada ima nega~ivni predznak (minus). I
Razlika'u djelovanju statickog momenta sUe i odgovarajuceg djelovanja -'- Pojam i svojstya vcriznog poligona. Ranije smo vee ~zloZi1i _~o mo-
sprega sila; mada 'oba VISe obnno kretmje, Qcituje se u cinjenici da se pri I, zerno odrediti rezultantu dviju iti vise sHa razlicitih pravaca dlelf;lvanJa - pos-
tupkom slaga~ja silo, O\'dj~ cf!mo, mcdut~m, pokazati nacin iznalaienja
de;stvu momentom sile u veznoj taed (tatka pricvrScenja - mornentna tatka) ,"
javlja reakcija koja je po veliCini' jednaka samoj sili, dok u slucaju dejstva rezultante pomoc-u veriznog- -poligona. .. 'v' •
sprega, odnosno para sila, to ne postoji. Ova cinjenica imn svoje implikaCije Rezultantu dvije iIi \'ise :c;ifa razliCitih prm'aca dJelovanJa sa razlicltlm
f
u odrec1enim prakticnim rjeS3\'anjima odrcdenih problema (vidjeti sliku naD::ldnim tae-kama iii paralelnih sib (sto je u praksi najceSCi sluca/) iznalazimo
48b). u ~Fraksj ccsto i grafi2kirn pnsrupko!11, pomncu tZ\'. 1..'criz1!Og polz~o~a i pl~tl~
Par iii spreg sila, koji, dakle, preJstuvlja dvije antiparatdnc sile isre .Iif,/ (yc!'ir:c - lana..:, j:.:r lici r,a tan;JcJ. V('rizni r',-liigon predstavIJa IZloml)enl
veliCine - para!elnih pravaca, a surrotnih smjerova Jjelovanj'd S'.l rezultan- ni;~ pr:J\';ci1 - linija koie $C sikku 11".1 rnl\"cim<l .~Utl koje rre~iramo ovim po~~­
rom R = 0, posjr::duje odrcdcIlC karaktcristicne osobinc koje jc ncophodno i.';("1()jJ1. Sr;,isao l';'\l~ rcli2'(),Ll l'ic(' i:!~na iz uh:~!~:1!:,;aia g.!"afictc konstfukcl)e
poznavati pri racunanju. Od ovih asotina - obiljeija sprcga, n:J\'odimo slje- ~br:,t si!..! i oj!!\)\·<I .. ;.!jU"-L~ \·,~:·ii.1W!.! p\1ii!l~)[la k,_~;i ":1'::11110 rl;~ rl,lnU poio:i.Jja.
decc' 1'('7;'. 'i,; u r-hnt: ~~c'!I';:~;;;~(, ,'\t',\:U 'u ('\,h~hrnnc'm mi . ::ri!!J Juzina, a plan :o>ib 12

Intcnzitct momenta sprega (M = P' r) ne z[lvisi od pulol-aia momcntne pn..,d-,p() uJ<lOlaOOm llLi-:ri!u sil..l :u skladu S~l !"~,!liiim t'has!lic-lliima).
tacke u ravni dejstva sprega, tj. z8drZaya istu yrijednost za bilo koju momenmu . l),c;.:ultantu dxiitl ili \·i.~e sil:! k,';,c OHpJJHiu tiido u razr.im napadni01
tacku u ravni dcjstva para sila (vidjcri sliku 49a). tJ('brrHl (ba obzir;] :13 rnl\'~'C i ~)ni..:r .Jj~,;\,,:.'I!:,1 ~jl;J) iznaLd010 m. sJjedcCi

Dva iIi viSe spregova koji djeluju na tijelo, odnosno plocu (nosac) mogu nacin (s1. 50):
se aIgebarski sabrati, dajuCi pri tome, sumarni - rezu!tujuci sprcg, Ciji je
,
intenzitet jednak algebarskom zbiru komponentnih spregovu (slika 49a i b)c

MR =.2 M = Ml + All + A13 + ... + M".

Sila i spreg, slazuCi se, daju rezultantu u vidu sileo Ova rezultanta jednaka
jc po intenzitetu samoj sili, s tim .da je njen pravac dejstva za odredenu vri- SI. 50. a) plan p010iaja (micrito du~ina)
jednost pomjeren (slika 49c). 0---1-2-3- veritni poligon; b) plan siiu
(micrilo duiina). 0, I, 2, 3 u planu sila
su polne. zrake. Presjecistem prvc (0) i , P,

"t·f " ,
'l
'l
"
d ~Lrl
I

"
SI. 49. Osobinc sprega: a) PQmjcranje
i zakretanje (I i II poloiaj). Konstata-
cija; rnCmcnt sprega za ism tatku (A)
u obs polozals para sila mora ostati
p<Jsijcdnjt.' (J) zrakc veriinog: po!i~ona
pruLwi pra\'ac rezultante (tacka d'!.

t.; plal1u polo}.aja proJuzimo pravce djelovanja sila'(tankim Hi isprekida-

.......:.L .... ---Il~ isti; dokaz; za polozai I Mil = p. r, za nim linijama) dok u planu sHa, nakdn nanosenja sila, jedne za drugom, -oda-
polotaj II M = P (r' a) - P' a = biramo tacku .,..... polO, i povlaCimo polne zrake, -koje obiljeZimo brojevima
01

-~
~",

«;';'Hi
P, ., }

'-
",
.,

*
,,- \", ~.~.:p + = P' r

(M' -
+ p. a- p. a"",: p. fj b) Sa-
biranje: sptegova": I-rezultujuCi·spreg .
L M- M, +. M. ;- M.) c)
sabiranje sile: i sptega sila: PI j PI daju
rezultantu R1,l a R I ,} i P t novu konac-
od 0 do n .-(do potrebnog broja). ':J
Na pravcu (produ:lcnom) Jjdovanja p:n! sllc (1t) odabc.rc,?o _)cqnu
'

ttlcku (a) i kroz nju \'uccmo paraklu sa polnun zrakom 0, pa kroz IStu rac~u
(a) vUl:cmo paralelnu sa polnim zrakom j. U presjcku zrake sa pravcem slic
nu reZU!tantnu situ Ruk.
37
36
 P" dobijemo tacku (b) krol koju vucemo iiniju paralcJnu sa polnim zrakom
2. Ova zraka, dalje, sijece' liniju dje10vartja sile u tacki .ee) kroi koju pavlacimo aJ b)
liniju paralelnu sa palnom zrakom 3. j."
ProduZimo prvn 0 i posljednju 3 liniju 'poligona kojeg smo nacrtali •P,
(.,stranica"), do presjeci~~3 u tacki (d) kroz koju mora da pro1azi pravac djela-
,
vanja rezultante R. Napadna tacka rezultante R nalazi se u presjecistu linije
djeIovan;a rez~Itante i S3mog djcta (ivice tijela).
I: ~:iRuk
, i, t
i Po
d , Ruki
Poligon 0, 1,2,3 ui,planu poloiaja naziva se verizm' po[jgon. Ova, poli- );
II~I 0",,_,,_ _':-1

~
' :i'~ ~
gon je, kako se vidi, otvorkn, sto znaci da u ovom slucaju ovaj poligon ne pred~

~:
stavlja povclinski zatvore~u,g'eometrijsku figuru. (Poslijc cerna se susresti i sa
zatvorenim veriinim poligonom.) , '" ~,,
An3lizirajuCi. ovaj' postupak, zapazamo da polne zrakc 0 i I 1. sila Pi
zatvaraju trougao u plan~ lila, a linije (stranice veriinog poligona) 0 i i i
.?, '
pravac site P l sijeku se u' zajednickoj t3cki (a). Ism vazi i dulie za svaku sljc- 51. 51. a) j!]Jll p<lh,/.aja (mi: I: 100), b) plan sila (mj; I em A 2 kN). R"k - 11,5 kN
decu silu i njoj odgovarajuce zrake (.urania). Ovo mozcmo shvatiti i.zapamtiti raraklna it ()stahm ~ilamJ Cl n)CIl pra\"3C prolui krOl \a~ku d.
kao pravilo koje ce nam' ota,k~ati rjcsavanjc zadataka primjenom plana sila i
veriznog poligona. kao i za kontrolu rada pri r;davunju zadatuka ove vrste. al
}';APOlv1ENA: Princip veriino!; poli!;ona proistckao je iz vee poznatih pra-
vila 0 sJaganiu, odnosno razlaganju sib oa Jvije komponcnte.
Primjcna veriznog ptlligona za graficko iznalazenje rezultante dvije iii
viSe sita koje napadaju dato tijdo (nosac i 51.) \,idljiva je, S obzirom na postu-
pak, iz sljedeCih primjera.

Primjcr:

NaCi rc:zultantu sistema sila P u P s i P a koje napadaju dato tijelo (nosa~ ovdjc: pred-
sta\'ljamo u planu polo:laja pravougaonom piocom, 51. 51).

J
;/
~: 11
c' ,
O\~fV,./ ': SI. 53. a) plan poloiaja (m;: [ : 50), hi j,!an sil:o. em; : 1 em.Q 2 k~): W = 4,5 kt-:
\1 i' 1
SI. 51. a) plan polotaja (Mj : J : 1 000). b)
plan sita (Mj : 1 em .Q 1 kN). R"k svojim
za beton y = 2)4 kX!mJ, G, = 7,2 k>-1,:'m', G~ = 4,8 kB·!m\ R (1.......-4) = 6,4
'. praVcem prolazi kroz d (napadna tacka u d)
ocitano jz plana ~ilt; Rr.oR = 6,9 kN. 'I
Prim]IT (51. 52):

Nati rezultantu lIi5tem~ paralelnih sila (osoyinski pritisci drumskog vozila) P u P3

j p~ (bez obzira. na ito sile djetuju).

Napomena: (w: sliku 52)

KrutiCi oka strc:1ice. u pravilu, oznacavaju da su sile pokrctne (vazUo i sl..).
SI. 53a. a) plan poloiaja (mj: J : 50), b) plan
Pnmjer Csl. 53):
sila (mi : 1 em 0 2 kN), W = 4,~ kN/ml.
Odrc:diti velicrnu i polohi rc:zuitllnte sila kojc: djc:luju na rid, dat u planu polobjll G, = 7,2 kNtml, G, = 4,8 kN fml, R,
(sile oznacene $a G predstavljaju vlastitc: tdinc: dijelova zida, a djehijU: j1 ~e1Htu tih dijdova. = 6,4 kNtml.
Zid St, U pravilu, ratuna na jedan dufni metar). Rezultantn u prethodnom zadatktl moierno naCi j posrepc:nirn s\aganjem sila (sl. 53~).

38
 Kao sto sc \'jJi, raul tat je iJcnti'::an (mora biti isti). K3plaiju'polohja (51. 55) data je i nacrtana sil. P, koja je potpuno odr":'
dena svojoI~(-v~iqnom,-pravcem, smjerom i napadnom tafrom. Kroz zadanu:
Pn'mj"r (51. 54). (datu) momentnu taCku, ovdje obiljezenu sa C, povukli sma najprije liniju
PomoCu veriinog poligona odrediti rezuluntu sistema sUa razlititih pravaca i smje- paralelnu s~- pravcem d;e1ovan;a zadane sile P. Ovakovu (paralelnu) liniju
.r:0va djdo\'anja. Podaci su dati na planu poloiajll.. Postupak je, postujUQ vee pozp-ala pra- obilje:iili smo'simbolom S (kako se' cesce tini U grafostatickoj praksi). Po,ebno
vila, u porpunosci demoostriran n:a datoi slici. . smo (oydje:de<no) nacrtali pial! siia, oydje plan koji se odno,i sarno na jednu
zadanu silli'"Za proizYoljno odabranu tacku (pol), oznacenu sa 0, povukil
smo poInc):rake ka" pocetku i kraju, u mjerilu za sile, nacrtane sile P. -Te
zrake su- -oznacene sa 0 i 1.
Tzv~-~P;UnoJaslojanje koje je,.oznaceno saof-, na planu sila predstavlja
najkrace (upravno) tastojanje od pola 0 do pravea sile P ll_ planu sila.
Sada sma ad proizvoljno odabranc taCkc na pravcu djelovanja -sile P
u' planu polotaja npr: od tacke a 1 povukJi liniju paralelnu polnom zraku ,,0"
iz plana sila, tj. a1 - at. do prcsjeka sa linijom. S (koja prolazi kroz tacku
C). Kroz istu tacku a1 povukli smo takode Hniju paralelnu sada polnoj zraci
"J" iz plana sila do presjeka sa linijom S tj. a 1 - 3 3 , Ovo sto smo sada nacrtali
u planu polofaja tj. linije a1 .- a2 i a 1 - a 3 predstavlja verizni poligon date
sile P. Vidimo da smo na iiniii S (kroz tflcku' C) dobili sada odsjecak "Y"
koji zatvara na slid - 'planu polozaja Jobivcn i srafiran trokut 3 1, a 2• 3 3 , f
Visina toga trougla iednaka je najkrucem rastojanju zadanc mllmentne tacke
C od pravca deistva sile P u phmu polozaja. a to je oznaceno o\"djc sa I. Sra-
SI. 54. a) plan polozaia <Mj : I 100), 0; plan sib (Mj : I em 0 1 kN). 1\ 3,0 kN,
firani trokut a1 - :t'! - a 3 • sa plana polo7,aj~, stiean j(' tn'b,ltu u planu sila
P1 = 4,0 kN, Po, -.., ~,O kN, P, 2,5 k.,\ R"k (ocitano iz pJana si!a) = 7,0 kN, Pr;jV;)c
djejs[va R proJazl kroz tacku C', Ij.. kroz presjccistc prve (0) i posljcdnje zrakc (4) H:riinog kojcg obrazuju poine zrake 0 iIi sama sila P tj. Trouglu 0 - I - 2.
pOilg0na na pb.nu polozaja. 1z slicnosti datih trouglo\'a sHjedi razmjer
Y:I=P:j,
4.5.1. Iznalaz.enjc vrijednosti statickog momenta sistema sila za
odnosno (rjesenjem - sredivanjcrn)
datu tacku - pomocu veriinog poligona
P·l= y.!
Za sis rem (skup) ad dvije iii vise sila, paralelnih iii razW:'itih pra\'oca
dje10vanja (opsti slucaj), a kaje djeluju u jednoj ravnini na neko tijela (plocu _ Proizvod p. I, u stvari, je M (M = P' I . - staticki momenat sile, s
nasac i s1.), mozemo odrediti ~-. utvrditi vrijednost statickog momenta datog: obzirom ila taCku C), a to znaci da se raj staticki momenat moze izraziti
skupa - sistema silo:! za bilo koju tacku (iIi zadanu tacku) i u toj is(Oj ravni ,- (dobiti) i kao proizvod
pom'oell plana. sila i odgovarajuceg y. {, tj. M = y. f·
,'criblog poligona nacrtanog na pla-
nu polozaja. Ovdje.je Y odsjecak sto ga u planu polofaja Cine stranice veriznog poli-
Postupak je u konacnici grafo- gona (sHe P) na liniji S, tj.liniji koja je paralelna sUi P, a prolazi kroz momentnu
-analiticke prifode jCf, zapravo, tacku C (cesto se ovakva linija zove osa momenta). .
dvije velicine, koje dobivumo i od- Ovaj odsjecak se moze adrediti u mjeriIu duzina kakvirn· se efta i sam
redujemo graficki (postujuci odgo- plan polozaja (nap. I : 100).
varajuca m;erila za sUe i duzine), Polna udaljcnost ,,[" vczana jc za plall" sila ,i nju, moiemo proizvoljno
medusobno mnozimo i taka, kao oJabrati - obieno to bude djeli broj, tj. vrijcJnost sa kojom se lako racuna.
OJ rczultat) dobivamo trazeni staticki Ova polna udaljenost J utvrduje se u mjerilu sila kojim se erta i plan sila
momenat sila. Postupak kojim se (posta je odsjecak Y uzet u m.ierilu dU2ina - kao plan poloiaja, u principui
s utvrdu;e: ova] staticki momemlt sila moVglo se postupiti i obratno),
bice lako shvatljiv ako najprije ob- Konacno, na bazi interpretacije (objaSnjavan;a) konstrukdje na slid
SL 55. a) plan poloiaja (u micrilu duii- jasnimo kako se postupa u slucaju
na), b) plan sila (u mjeri!u sila) Moment 55, moiemo zakljuCiti: Staticki momenat sile U odnosu nn datu taCku grafiad
si1e P za ta~ku C : Mc= f: y, f - polno sarno i.edne sileo Graficka konstruk- maze bid predstavljen U obliku trougla. Taj momenat se konkrerno' mo'le
rastojanjc, a1 - a J = y (ordinata veriinog cija postupka vidljiva je - data ;e odrediti crtanjem plana sila i veriZnog poligona. Staticki momenat sile P u
poligona;. na slid 55. odnosu na zadanu tacku C u ravni dejstva. te sile, maze'se odrediti ;tako da se
40 41
 polna udaljenost f iz' plana sita, pomnoZi sa odsjel:kom sto ga stranice veriznog
'poHgona, koje se sijeku na pravcu sile P, Cine na liniji povucenoj paralelno
pravcu dje10vanja sile P~ hox momentu tatku C, tj.
M=j·y iii
M = H· y (ako ozna&noj = H, tj. kao sto cinimo <esto u'praksi). Pri tome
se striktno uvaiava mjerilo koje se odnosi na f (mjerilo sila) i Y (m)erilo
dufina). ,
Sada kada smo objaSniIi postupak kojim se utvrauje statiCki momenat
jcdne sile za zadanu taCku, bice mnogo jednostavnije shvatiti analogan postu- .
pak. koji se moze primijeniti za bilo kakav skup - 5istem od dvije iii vise
sHa paraJelnih iii razlititih pravaca djelovanja. Postupak u svakom slueaju
korcspondira vee- opisanom i uz uVaZavanje Varinjonove lCoreme (momentnog
poucka) - po kojoj rnomenat rezultante za datu tacku jc jednak algebarskom
zhiru statickih momenata!nienih komponenata za tu istu tacku - je vidljiv
na slid (grafostaticka :kOJlstrukdja - 51. 56):
, I
" I
ol
b.) .
u srnislu kazaljke na satu, dobivamo znak )lus (+), i abratno, znak minus
(- ).
U praksi imamo testa slueajeve sistema paralelnih sUa. Nije porrebno
posebno naglasavati da takve slucajevc rjeSavamo naprijed navedenim postup-
kom, uz tada jednostavnije crtunje, jer je to sarno specijaJan slucaj opsreg)
proizvoljnog sistema sila u ravni,
4.5,2. Analiticki pos(Upak iznalaienja statickog momenta skupa
~ sistema sila za zadanu tacku
Anali[lcki poslUpak iznalahoj;l s[<1tlckog momenta skura -- sistcrnJ
sila za zad:1nu tJcku u r:::tvni dcj\t\-;l lih siia, zasnovan ie nJ samoj Jefin(ciji
statickog momenta sile.
Potre-bno je, d<lJ..Jc, za utvrdcnu -- %aLia{u momentnu tacku (c) odrditi
najkrac3 raswjanja (hake) od momcntne llll>kc do rravca svakc 5ilc pOnaOS(lo.
Ova 'na)kracc rastojanjc) kao stO je pnznato, dohi'la se poviacenjcm okomicc
iz momcntnc wckc nu pravuc dcjst\,U sile. l\,jedinacni momenti s\3ke- silc u
odnosu na zajednicku inomcnrnu t'J("ku (c;, dobiju St, kao sto je, raKoocr,
poznato, umnll_5kom date sile i njcnog (odgcl\'arajuccg - korespondirajuceg)
kraka, Algebarski zbir pojedinacnih statickih momenata datog sistema sib na
zadanu t3cku je, u stvari, jedo,lk st;:HiCkom momen[U rc:zultante datog sistema
od dVlje ili vise sila (parale1oih iii raz!iCitih pravaca deistva) u odnosu oa
datu racku (Varinjon07.!a (COrelll'l). Izm1!azcoje smtickog momenta sk\lra
siia - an::tlitickim poslUpkom U (ldn()su na zadanu moment 'U tacku -- viJi
se iz pOStupka ilustriranog n3 sEci 57.

o
I SI. 57. Iznalaienjc- statitkog momenta skupa
sila analititkim postupkom: C - rnOmC'D'i;;l
/
I tatka, I - j7-1omljeni stap (tijdo - nu-
I sat), Me = ? Me = P,x 1,0 -+ po); 3,0 i
+ Plx 6,5 + p.x 2,0 Me = 1,0 - 1,0 -' 2,Ox
I 3,0 + 4,Ox 6,5 .1-- 1,5·2,0 = + 36,0 tN.
I VrijeJnost ukupnog 5tatickog mComentJ datog skupa -- sistema sib
o~ I( ;UHj L koje napad:1ju tjeln (prcdsta\'ljeno na slici) i Zi1 datu tacku, iskazan je jed nO-
'I o
stavno i rezultatom na samoj sJici (AI = 36,0 kNm),
51. 56, a) plan poioiaja (u mjerilu duiina). b) plan sila (u mjerilu sila), C - momentna
latka. Y r -" e-<:I> Me"'" f· y,.]>'l~ = H' Yr. Prt'dwak momenta_ (ovdje) pozitivan,
4.6. Ii:N,\!.AZENJE ](EZULTANTE SISTEMA SILA KOJE NA-
Na slid jc vidljivo-idaismo kwz zadanu 'tncku C nu planu poioiaja povukli PADAJU TIJELO ANALlTIL:KIM POSTUPKOM
liniju paratctnu'dubivcnorrezultanti R, tj. Iiniju koju smo obiljezili simbolom
S. Na [OJ liniji (S) prv. (I) i posljednj' (4) zraka - lini)a vcriznog poligona, 4.6, J. Paralclnc sile
kuji jc nacrtan na planu poloiajaJ odsijcca odsjecak vclicine Y.
Umnoskom ranije uivrdel)og (vidi plan sila) polnog rastojanja f(ko)i Rani)\.' sow VCl: objasnili gr;lfiC:ki poslupak kujim smo 'pomoc:u slaganja
mozemo oznaciti i sa-H)-i dobivenog odsjecka Y - iz plan(i polozaja dobijemo sila, odnosno pomocll plana polobj<l i plana sila odred:vali rezuitantu) pored
trazeni stati~ki rnomenat datog skupa (sistema' sita). Predznak statickog mo- osra10g, i sistema - skupa dvijc iii vise paralelnih sib koje _napu{jaju neko
menta je vidljiv iz sIike. Na datoj slid njegov predznak je utvrden na bitzi tijelo (pJocu - nosaca), Sada cemo obj<lsniti, a to je i znarno jcdnostavnijc,
pravila koje va:!i za predz~ak statickog momenta, tj. kada tezi da vrsi obrtaje kako sc utnd.uje rczultantJ dJtih p~l:',delnih 51Ja analitickim postupkom.

42
 Velicina (intenzitet) rezultante paralelnih siIa (sHe paralelnih pravaca
djclovanj"a) data je obrascem: Za momentanu tacku uzecemo. napa-dou taCku prve sile (A).

R ~ 2: p. "" P, + P, -10 P, + ... + p •. R = P1 + p. +.P~ + p. + p. =.80 + 80 +' 80 + 80 + 60:= 380 kN)

R· x = p.' 1,0 + p~. 2,0 + P4' 3,0 +
Ako ne.ka sila ima suprotan smjer (~o gore), onda dobiva znak mi- + p.' 5,0,
nus ( -')', ' ' 380·x = 80'· 1+ 80· 'l + 80.3.0 + 60.5,,0.
P~vac dejstva rezultante paralelan je pravcima dejstva siia (kompo- v

nenata), a predznak (smjer) je utvrden s;unom algebarskom (racunskom) 380· X'= 8.0 + 16,0 + 24.0 + 30,0.
operadjom. __ _ _ . 380·x = 780.
Po pravih.l' (konvenciji), sile llsmjerene ka dolje dobiva;u ovdjC zn~k
7S0 SI. 59. Odredivanje polohin re-
plus (+), a gore minus (-). x 380 = 2,05 m.
= zultante skupa - niza sUa. Ru,l- =
Poloiaj rezultante (odnosno i napadna tal:k~) od,red::11 je,.vel.iCinama i +
4·80 60 ~ 3S0 kN.
medusobnim razmacima komponentnih (paralelruh) s11a lZ kOJlh Je nasrala Rl'll.dlanta -R-= 380kN udaljena je od prve sile (tacka A) 2,05 m.
odgovarajuCa rezultama. Taj poloza; (nstojanje od_odredene tacke) ~~zemo
odrediti primjenom vee pozn~Hog momentnog poucka, zapruvo r'ilYll1Jo,!o'ce Primjer
leoreme. To cinimo tako da, za odabranu momentnu (referenmu) tacku,
koju-obicno odaberemo na pravcu djelovanja jedne ad pa:-aldnih sila, post?- Odrediti analitickinl postupkorn veliCinu i polota} rezultante dviju paraldnih sUa
virno mOl;nentnu jednaCinu, rj. algebarski saberemo staueke momente sVlh suprotnih_ smjerova koje napadaju odredeno tijelo (nosae) istovremeno (vidi plan poIotaja).
P, = 2.0 kN, P, = 1,0 Mp (-.:idi sliku,' tj. plan polofaja). .
sila U odnosu na tu (mamentnu) taeku, pa to izjednaCimt) sa proiz\'oJom iz- !
. mcdu vee p0Zr13te (n::licine) rezut- ~ R = L P = - 2 + I = - t,o kN (usmiereno
rante i jos nep,!zn,1tl)~ njcl1ot: r:J~­ !,3 gore, tj. u pravcu vece siIe).

, rojanja x (kraka) do d:Jtc mOn'tt:mn;::

tacke. Odatle, buduci l\~' ic "-\-~ ,,~­
Nelea ie momentna nicka odabrana u napadno;
l<lcki sik P, ~A). Odstojanjc rezultante od momentne
lackc ce se dobiti rje!cnjem sliedece jdr.:Jcine:
talo poznato, iz:acutl;1 ~'"l ~'~:-·-\.'r~-ii'·
rastojanie (x), a rime del ini'>emu i - P ' 2
_l _ .. ~ 2,0-1,0
R· x + J-\ . 1 = 0; X= _. _ __

polozaj rczultante R ~i~l\::ln pur;.;.-
le!nih sila u ra\'ni ..\lOtnCfllOiJ tUlj.:U,
SL 58. Sistem paraldnih sila inace, moterno, aka zc!imv, oJub-
rati bila gdje u ravHi lkjstVJ. sil3.
Postavljanje momentne jednaCine je vidljivo iz sljedeceg (s1. 58),
~
R -1,0
Si. 60. = 4,Om.
Vidimo da se rezultanra po $\'ome poloiaju na.
lazi na strani vete siJe (ovdje lijevo) i d3 nosi pred-
sile, Pn: ... iai n:zultante je definhan razmakom od x = 4,0 m od tac.
lila;;: ':<;mi:',J \"(:c('
b: .-\. Osta]o se "idi na slid.

R = L p .. (Pn - je prGizvoijni broj paralelnih sib),

4.6.2. SHe razlicitih pravaca djelovanja
Po' 0 + P 1 . al + p .. ' G .. + P3' a3 ± Pn ' all = R· X.
Odavde je: Ako sistem - skup oJ dvije iIi vise sHa koje napadaju tijeio imaju razli-
Cite pravce djelovanja, smjerove i napadne tacke - dakle, kada unamo opsti
P,,' a.
X=·---,
2: slucaj proizvoljnog sistema - skupa sila, tada, radi iznalaienja rezultante
analitickim postupkom, cinimo sJjedece:
R BuduCi da su sve zadane sHe skura definisane, tj. potpuno poznate, to,
s obzirom na phin poloiaja, mozerno svaku od sila rastaviti _ razloiiti na po
Time je 'odreden i polol.aj rezultante analitickim putem, pa je ana tako
dvije medusobno upravne komponente. 'U praksi obic-no u planu polo1aja
u potpunosti definisana) tj. konkretno utvnlena,
postavimo pogodan koordinatni sis~--"'sa horizontalnom (x) i vertikalnom
Neposred~a primjena navedenih stu\,ova vidljiva je iz sljedccih prim- (y) koordinatnom osorn. Tako svaka sila ima odredene koordinate svoje
jera: napadane tacke (hvatiste) i ugao djelov~ja U odnosu ria horizontalnu (x)
osu.
?rimjer, Razmotrimo ;edan takav (opsti) slucaj na"stjede'coj slid (sl. 61).
Raeuoski ...:.. primjc;nom Varinjollove te~m,:me~ odrediti poJoiaj rezultante skupa - S vaku od datih sila razlozirno na komponente paralelne osi x i y po vee
nita',lla(koie potiru od lokomotive -osovinskih pritisaka): PI "" P; = P, = P ~ = 80 kN. pozna tim obrascirna, tj.
P f = 60kN. . PllX = Pll' cos a,
44 P'fIY = P n ' sin Q.

45
 Posebno sada provedemo komponentc rezi.11tante ovih sUa _za pravac
x i pravac y, tj.
....
Sl. 61. Plan polofaja. Sile komponente: PIX"'"
"" P u PlY = 0, Pn- .", O. p.,Y. .... - PI Pax ...
=+P, COSQ•• P')I = P,sina., PII;f - PM
COS a,> P"y=-P"sina:hRl<wk= 2:
RII~ = L pY' Rill = YR'.:nlk +R'yuk
Njihov- poJozaj (tj. R%' i R,.) molemo odrediti koristeCi se Varinjonovom
teoremom uzimajuCi za momentnu tacku, u stvari, liniju cse koordinatnog
sistema X j Y. .
Na taj naCin smo odredili komponente rezuItame R zadanog sistema
siJa, a koje nam 'sada ornogucuju iznalazenje same rczuhfi~te analitickim
postupkom. KoristeCi se mogucnosti pomjeranja sile duz svoga pravca djelo-
vanja, rj. mogucnosti pomjeranja napadne tacke sHe dux roga pravca (upam~
limo lil1jmicu da je sila "klizeCi" vektor), maierno dalje na isti naCin kilo i iz
statike materijalne taCke odrediti tratenu rezultantu - po ve1icini, poloiaju,
pravcu (i smjeru) u napadnoj tacki.
VeliCina (intenzitet) rezultante, kao ~to je vee poznato, odredice se po
obrascu:
R = v'R; + R~~-
j a odgovarajuCi ugao nagiba koristenjem, takoder vee poznatog obrasca:
R lihije) presjeche tacke a i b i time sma dabili vaian pomoeni pravac djelavanja
tgy =2~
Rx
uz vodenje racuna a predznacima radi pravilne orijentacije usmjerenja
rezultante.
Napomella:
NOlpadnu ucku .rezultante R, kao ito je poznato, moterno pomjerati dux njenog
pravca dje;stva. Konkretna napadna_ tacka (na tome pravcu) utvrduje se na samom planu
poloiaja - zavjsno od karak.tera zadatka koji rjebvamo.
4.7. RAZLAGANJE SILE NA TRI KOMPONENTE
Prije nego sto pred~mo na razmatranje i definisnnje uslovne ravnoteze
sila kojc napadaju tijelo, objasnicemo kako' i pod kojim uslovima mazerna
zadanu sHu p;. umjesto u dvije, kako je jednoznacno u pravi}u moguce, raz~
loziti - rastaviti u tri (3) komponente. Poznavanje, n~ osriovu vee poznatih
pravila, postupka kako se razlaze zadana sila na tri komponente (kada je to
46
jednoznacno moguce) je od watne koristi pri ridavanju odredenih prakticllih
zadataka iz domena grafostatike i grafickim putem.
Postupal< razlaganja sile (P) u tri (3) komponente. kada to mozemo Ciniti,
vidljiv je iz sljedece slike (slika 62).
Na proizvoljno tijelo djeluje sila P u tac.d 0 .. Pravci djeIovanja kompo-
nenata (na knje treba razloiiti P) su pc.:nati bo i eventualno njihove napadne
0)
b)
r
Pl<'
SL 62. Kulmanov postupak: a) pbn poirlZaja (u f'1jerilu duiina), b) plan si!a (u mjeri'.\'.
sUa), K - Kulmanov pravac Ve-1iclne komponenata (PI} PI) P,) sile P ocitaju 51': sa riJrn
sib.
tacke (komponenta Pp P'l' P a i napadne tacke 1, 2, 3), pravac djelovanjn
jed.1I~ 0d komponenata (ovdje napr. PI) sma vukli do presjeka sa pravccm
djelovanja zadane sile P i time dobili presjccnu tacku a. Pravce djelovanja
drugih (preastalih) komponcnata (ovdjc P z i Pa), takoder, dovedemo do DH~
sjeka i time dabijemo drugu presjccnu tacku b. Spojimo liniju (ispresije~J.r.e
(tzv. Kulmanovu siIu, po autoru Kulmanu) kojeg nazivamo .r(ulmanov pravac.
Sada zadanu silu P razlozimo u nacnanom planu sila (desno) u dvije
komponente, i to:-K i komponentu I'L> ~iji .St pravci dejstva, dakle;si;eku oa
praveu sile P (tacka a). Time sma dobili v-ee jednu komponentu, tj. oydje
P 1 1 drugu Kulmanovu (,Kulmanov pravac). DaIje postupamo taka da Kul-
manovu sHu (pravac) razlaiemo na preostale dvije komponente (Pi i Pa)
na istorn planu sila. Ove tri posljednje sile (K, P, iPs) irilaju zajednicku
prosjecnu tacku b u planu polazaja. Taka smo konaeno na· planu sUa dobiIi
zatvoren paligon (cetverokut), cije stranice u mjerilu' precistavl;aju kompo-
nente P l , P t , P 3 u koje sma razlozili zadanu silu P. Strelice (srnjeravi) ns
planu sila Sll utvrdene pravilom 0 razlaganju sile (rezultante) na komponente,
sto je poznato jos od ranije.
Te stre1ice prenesemo sa plana sHa u plan polofaja (na odgovarajuce
pravce) i time, konacno, rjclavamo postavljeni ·zadatak - raZlaganja sile u
tri komponente. VeliCine komponenata dobijcmv oCitavanjem sa plana sita,
vodeti racuna 0 njegovom mjerilu (mjcnto sila koie smo prethodno pogodno
odab,<tli, npr.) 1 em ~ 1,0 kN iIi sW<:no). Grafic-ka konstfukdja razlaganja je,
47
prema tome, u potpunosti vidljiva na datoj nrl¢teristicnoj slici - u zadatku
, 4.8. USLOVI RAVNoTEZE
(51. 62).' . "/'4,0,:,- .
Sadii'-inofeino, analizirajuCi ovaj postupak;,-,,'utV'rdiu uslove (slucajeve) . 4.8.1. Grarl~1d ""Iovi ravno.tde
kada rusmo u _moguenosti jednoznacno i na: ~~~ nacin rijesiti zadatke
ovakve vrste; sto ce reCi, rastaviti ?:adanu siJU"-U -tri lomponente. Nernoguc~ . " Posmo~~ naj~re uslove pod kojima ce dati sistem sila~ iavni'biti 'u
nost razlaganja data je na skitarna u okviru slike63. . raynoteZi. . ' . .
Sisiem'Iii.i (dviju iii viJesila) lui. napadaju !<ruto ,ijela (nOsal) bileu
ravnote.fi ako jelijelo pad njilwvim djelovanjem u ,tanju mirOfJanja. To ZOllO
da oUo kakvo kreranje - a ono bi mogbbiti transIatorno i rotadono - mora
biti iskljureno;':Podsjetimo se Cinjertice da- translaciju -mogu prouzrokovati
.sil~,a -rotaciju---..:.- -obrtanje, momenti (statilli momenti) odn~no momenti·
sprega sila. '
Na osnovu ovoga mozemo izvesti uslove ravnotcle, koji u slueaju pri-
mjene grafiCkog postupka - tj. grafiCki uslovi" ravnotefe - _glase: da b£ sUe
koje napadaju tiJelt? (s£le u jednoj ravm) bile u ravnoteii a 1.ije10 u miru, pocrebno
SI. 63. Nemogucnost raziaganja site na komponente. P - sUa koja se r2zlaie, PI> p~> P, je:
komponente.
I) da plan (poligon) sila bude zaWorm.
1z skice se vidi dJ zadanu silu iii rezultantu ne mozemo razloziti u rri 2) da venin; peligon bude, taWe, zatvoren. t
(3) komponente u sljedeCim ~lucujevima·.
Prvi uslov . znaci, u stvari, nepostojanje mogucnosti tra~Iatornog kre-
~ a) aka se pr;:wci djejstva dvije komponente sijeku nu pravcu zadane tanja, jer jerezultanta sila R = 0 (jednaka nuli).
sile, odnosno rezultamc koju ielimo razloziti u tri komponente Drugi uslov oznacava nernogucnost obnnog kretanja tije1a, jer je, pri
darih prm'aca; zatvorenom veriZnom poligonu, iskl;ucena mogucnost fonniranja sprega sila
i u slucaju kada je R = 0 (spreg sila hi, inace, prouzrokovao abrtanje bez
b) ako se pravci djcjw;a sve tti komponente sijeku u jednoj taeci translacije), a to je, kako znamo, takode, jedan oblik kretanja tijela. (Verizni
koja se nalazi na pravcu djejstva zadane sile, odnosno rezultante; poligon, je zatvoren kada njegove stranice obrazuju zatvoren mnogougao
c) ako se pra\'ci djcjstva komponenata sijeku u jednoj racki koja se - poligon.)
Na osnovu razmatranj~ navedena dva grafiCka uslova ravnotdf; moterno
nalazi van pravca zadane sile - rezultantc. daci do zakljuCka: iiko su U p£1.anju sama cri s£le koje napadaju tiJelo, njilwvi
Mozemo, dakIe, zakljuCiti da zadanu sHu (odnosno rezuItanru) rnozerno pravci dje/ovanja moraju se u slueaju ravtWteie 'sila sjeti u utoJ talk(.
razloi.iti·u tri komponente zadanih pravaca djelovanja Ci.ednoznacno), jedino
ako se zadani pravci ne sijeku u jednoj tacki i ako se pravci dviju od kompo-
p
nenata ne sijeku na pravcu zadane si1c (rezultante) koju zelimo rastaviti jedno-
znacno na tri komponente. .
Sl. 65. _Tri aile U r&vnote!i: a) plan polo.-
Pn'mja iajll (u mjerilu dtdina)1 b) plan sila (umie-
dIu sila). Svaka lila je u rav:notefi sa pre-
/
Razlofiti zadanu sHu (rezultantu R) u td (3) komponente ako su potn:bni podaci ostalim dvjcina silama (P sa PI i P" PI sa I;io l "
i pozicija sila i komponenata dati na planu poloiaja (vidi 51. 64). PiP.. PI sa P i PJ. lpl~<.!

a ..,r- 1.,0 H_ lP b (Rezultanta dvije od takve tri sile jednaka je po velicini treCoj sill i mora
p ,OkN imati isti pravac, sjeci se sa prve dvije u isto; taCki i imati supt'()tan smjer
rlOCn

~:
od smjera treee, sUe). Uslovi: ravnotcle imaju velUm primjenu pri praktitnom
..~----. SI. 64. l<ulmanov postupak: a) plan po-
rjeSavanju mnogih zadataka. U sljedeCim primjerima data je prJmjena grafiCkih
lobja (mj : I : tOO), b) plan sila (mi: I uslova ravnotde za rjeSavanje odredenih -- karakteristicrllh udataka.
Po P, em "':: 1 kN). Ocitano iz olana sna: PI "'" Primjer: :Na kruru plofu (ABeD) djeluje sila P == 3,OMp pod uglom
= 3,4 kN.,P, = 3,0 kN. 1'3 ~ 1,0 !tN. a = 30" u taCki E. Odrewti velieoe sila P" i PH koje djeluju u dodirnim
P u PI> P s komponentc sile P. taCkama sa drugim tije10m (oslonciIlUJ), pod uslovom da sile P b PA i P a
budu'u ravnoteZi (s1. 66). •
Pozicije i vrijcdnosti kOnll'oncnata viJljivc su na obradenom planu 'pololaja,
49
48
 Of C , _ _ _ _ _ _ _-,0
ficka uslov~ ravnoleZe. U planu sila iz p0l:J 0 \'IJ~('"mo p:lf::lklnll liniju (uaku) "s" iz plafla
poloiaja (vcrilnng poligona), laico Ja ona od,ij~'ca na lin!)i sila: P, i P, odsjeck<::- koji dllju
P
trafene silt Vt7.t, Ii. reakcije RA j Rn- Reakc-ija R.i nalazi se (u planu sila) izmec1u zfaL:!
.I..
,-
'-
" 1s.-~-,--------~
01 b1

,,,
bl
p. ro
'" ,,-
'<
o
p
A
fR.
TI
R.

, b
B
{, -~--
0
0

N~
S I
2 I,
SL 66. a) plan polofaj. (u mjcrilu dufina), b) plan sila (u mjerilu sila), trougao sila zatvoren,
,d
I
Rt 2

,,,(!ione P A i PB ocitano sa plana siia.

, I 3

Ovdje smo iskorisrili uslov da pravci djelovanja tri sile koje se nalaze u
ravnoteu, imaju zajednicJ...'1l presjecnu tacku svojih pravaca (a).
Odtediti veJitinu sHa P A i Pn koje se javljaiu'u dodirnim tatl:.ama krutog tijeJa
(stapa-grede) sa. osloncima, ako ne uzmemo u obzir tdiuu staf>;l, a stap je optereten -
napadnut silom P = 5,0 k..'f u napadnoj tal!ki C (s1. 67).
51. 68. a) plan pnlohja (u mjeril;.l dulina), '0; plan sila (mjerilo sUa)::<I, b, c, d, b, a - ZIII"O-
ren verizni polignn; R/l 1 Nil otitano sa plana ~jla.
(linii~) () i $, a rl':lkcijJ RIJ izml'du zraka ~ : :;ij.l 0, ~ i 2. Smienl\"i (strelice) su mrnjtrn;i
ka gore. Plan ~ib ie ume, ukm..k, zalPorm, nclllllSflO, isrunien j llflaj drugi. grafi':ki \Ish)\'
ravllO((;l,t ~il;j. Vclicillc rcakcij.l R,1 i Nfl ()Clt.\!l1l' ~a plana sila, uzim;!juc'i u ublir ud;lbr8lw
mjerilo. Ostali dnalji vczan; ;t<l ovaj P"<;1\I;".'~ irrimkn<: gra(ickih \J~!ova fJ\"r1\llele), \'id-
Ijivi su j;:: ~l;lycdrw:. ..Jikc ~_ Z:1(\J\1:.1
Prtmjcr
Primierom grafickih usJo\'i\ ra\'ooleie c,di"cJiti siit (re<lkcije) u A i B srapa (gr :d::)
date na slici 69 (vidjeti plan poloZa)J;.

S1. 67. a) plan poloz.aja (m; : 1 ; 100), b) plan sila

(mj : I em Q 1 kN). GrafiCko oeiranje: P = 4,20 kN,
P =-1,40 kN. SL 69. 11) plan roioZaja (mj : I 1(0), b) pian sila (rnj J em:';;";; I kN); s - zakljucl13
ztaka, rcakciia RA je negalivna-u'.mjcreoa prtma dolje,R A = 1,20 kN, RB = 3,20 kN
Primjer (OCiUIOO sa plana siLl) P(I-2), RA (3-1), Rn (2-3)

Primjenom grafi&ih uslova ravnote!e odrediti velionu sita koje se javtjajl·. u tack~
dodira tijela sa podlogom (sile yeze). Ovdje tijelo ima obHk krutoga !tapa (&f\~e - nosaCa)•
• sile ve:ze su, u stvari. reakcije u ta&ama Ai B. cd kojih je pravac sUe u A (reakcije) poz~
nat, tj. ol::Oinit na podlogu na' koju se O$lanja. Podaci su. dati u planu palota;a (s1. 68).
Objaiojenje konstrukcije i, - postupka nt &lid 68:
U planu polo1aja produi.eni IU pravci djeiovanja sila PI ~ PI hn i -aila (sile vae),
tj. reakciia u ta&ama A i B. Pravcl reakcija (RA. i R B ). takode su vertiltalrii. Pocevii od
odabrane tacke a na pravcu sile-reakciie R" povucen je ved!ni poligon. na ranile opiaan
na1:in ):;oji se u.vdava u taal fr. Zakljubla (zavrlna) 'zrab - lini;a I, koju YUcemo (ispre--
kida.ni~ linijama) od a do b zattJara venini Poligon i time ispunjavam~ jedan od dva gra~
50
ObjaInjtllje
Posto je $ila (reakeija) u B, tj. Rn po pravcu vcrtikalna (o):omira ria podlogU), kau
i zadana sila P, w j pravac silt u A (reakeii~;, rj. R A je vcrtikalan - dakle, paraJdan 53
P iRA. Pos!upkom kojim su ispunjena oh~ grafitka u~lo\"a ravnoteie odredene su sik
_ rcakcije RA i RB. Za RA kazemo da je nepltivna jer je, za razlil.:u ad Rn , usmjercna
suprotno, (Takva veza-Idaj iii os)onJc bi sc za dato oplerecenje 'norao, dakle, u praksi
ankerovati.)
Na analogao natin, striktnom prirnjco'ln) grafitkih uslova ra\,notde, kada ra(l:mo
grafi~ko:n met()dom, mozemo rijditi razh~itc zad.llke ave \"(5Ie, poscbno tes{O bda rje-
savamo iznalaicnie reakcija konstruktivnih nO,i\'ih e!emo:ol!a - nosa-:a, l za razlicila np-
t<:rc('eoja s kojim3 ~e susrdcmo u tchni{koj prabi,

51
 -'- c" t' : ' .

- .. AIiaUtl~k1 uslovi, ravnotde·

': 4.8.2 ':-~' Drugi,ll:'loV"
:.<iko i,!iIn,o',z~datke rjclavati analitiCkim pinem, tada cemo za slu~j ., LV=O'
. (LY-o.),
,

ravnoteZe, siIa prUnijeniti ravnoteze sHa koje" 'napadaju kfuto tijelo (nosat), '.
a ovi usJovigIase:·· , ' . I V-+RA-P+R. -0.' A F======;!B
Di bUu1ao eli·t!o. (iwsae) 'bilo ~ mirov~ju, a die k~je ga napadaju u ravno- RA + RB - P; RA + RB ,... 4 0,-
1
uE,.potrebno 1'8 da algebarJk.i zbirovi projek;cija' svih sila na osu x (horizomalnu)
. RB = 4 -i- Rt (R;, je. zasad. jot neporoata.-
i osU y (t>h-eikalnu) budu jednaki nuli, kao i do algebarsk; zbt'r scq-titkih mome-
tiara roih 'sila, koje riapadaju tiielo, za bilo koju talku u ravni dielovarlja sila, I pa time i,Ra). .
Treti uslov
' 51. 70. Plan, polOfaja
lena.
buge: iednak, -'fUli.
"
" Analiticki izrazi za ove uslove ravnotefe glase: L M8 == <> <~Cka B j~ -namjer;" ~b~~" ~ momentnu taCku, jer sila R8 prolUi
1. uslov I
X ~ 0, odnosno '(I
H "= 0 ) keoz; taCku B). '

II. uslov IY~ 0,

" (2: V ~ ° ), IMB~RA'6-P'4=O,
RA'6 "'" P'4·O.
III. uslov IM~O,
RA·6-4'4-16·0.
U odnosu na uslove ravnoteze materi;alne tatke, ovdje vidimo da prva
dva uslova osta;u nepromijenjena i da postoji jos ;edan (treci) uslov koji se R A '6,= 16·0.
odnosi na sumu statickih momenata (I M = 0 ), Za momcntnu tacku obiC- RA =~ = 2,67 ill; ako RA = 2,67 kN uvrstimo u jednaBnu za RB. imamo
I
6
no bimmo oslonacku tacku nosata. RB = 4- RA = 4,00 - 2,67 = 1,33 kN.
U poredenju sa grafickit:1 us!O\-ima ravnoteze rijela, prv3. dva uslova
(2: X = 0 i L Y = 0 ) oJgO';.u·aju gr:lfick'om uslovu - da je plo.n sila zatvo- Napom(ma:

ren, a treci analiticki uslo\' 0::

AI = 0 ) odgovara drugom grafickom uslovu Rjdenje prethodnog zadatka nam je ujedno POkaZ3!O bk~ se mOie. sila raslavlti n:l
dvije komponente ciji su pra\'cj paraldni (parateJni sa solom kOJu r.a~tav!Ja.';Io n~ k<;mpo-
ravnoteze - da jc verizni poligon zatvoren.· nente). U prethodnom primjeru moiel~o silu P (P = 4,0 kN) .shvauu .kao sllu..koJu zehmo
razloiiti u dvije komponente paralelnih pravaca, a to su Q\·d~e otpon (reaKcl/e) ,o:<.l~maca
Uslovi L X = 0 i L Y = 0 iskazuju eIiminaciju mogucnosti translator- RA i RB' VidjeU smo da to analicicki moierno uCiniti primjcnom uslo~a ramoteZe Slia na
nog pomjeranja u horizontal nom i u vcrtikalnom (ali i u bilo kojem drugom) kruta tijela.
pravcu, ~ok usIov L
M = 0 oznacava iskljucen;e mogucnosti obrtnog (rota- Ako zelimo i:tvditi rast3vljanje sila na dvije komponcmc paralelnih pravaca,. graficki.r.n
putem. tada cemo Ie poslu1iti veriinim (za~vorenim) p~Iigor:~m. ,Pri izna1~eDJU: reakclJ8
cionog) kretanja tijda (ploce). Sva tri uslova zajedno, istovremeno iskljucuju (otpora oslohac;l) nosaCa koji napada jedna sila, u s(van, lzVdJ~l smo r.a::1ag:mJe !ill kompo-
mogucnost translatornog i obrtnog kn::tanja, tj. pomjeranja uopsre. nente paralelnih pravaca (tj. reakcije - otpora os!onaca), a to Je vee ob,Mnleno 1 pokuano
na pdmjeru. '. . . ,
IH~O iliIx~o,'Iv~o iliIY~O i IM~O nazivaju Rastavljanje sUe na komponente, bo §to je vee rcteno, obrama Je racinja sastavlJaIlJu
se i jednaC£nama ravnoteze. (slaganju) sila u rezultant1,l, Ovo treba imati na UfiU pei rjesavaniu zadataka..
Analiticki uslovi ravnotcic imaju vdiku primjenu pri odredivanju orpora
oslonaca, tj. reakcija nOS(lCa. SmatrajuCi reakcije nosaca vanjskim silama, tj. Primjer
kao i site koje napadaju nosac (akcije), postavljanjem jcdnaCina ravnoteze i
njihovim ·rjclavanjem odredujcmo reakdje nosaca, , Primjenom analitiCkih uslova ravnoteie izratunati reakd;e (nepoznate sUe) u tai!kama
Primjena analitickih uslova ravnotcZe, s obzirom na postupak. vidljiva Ai B (oslonc.im.a -ldiStima) nosafu datog na skici (~l. 71), .-
je iz sl;edecih primjera. '

!~-
Primjer

Odreditfvclitine o,tpora ostonaca krutog stapa (grede) opterecenog prema skid (vidi ,I

j JB10n rlOml
plan poloiaja) primjenom analitickih ustova ravnoteie (zanemarena tdina hapa _ grede
51. 70). .
20m 10m
Prvi uslru; ravnoteie:
LX - 0 iU L
H = o. Ovaj uslov,ostaje neiskoriiten, jer nemamo U ovom slu-
81. 71.'Plan poloiaja - starlClU' ~ema; PI =: 2,0 kN,
caju hOrUontalnih sila, tj. horizontalnih projekdja sila.
P, = 1,0 kN, P, = OJ5 kN.
52
53
 i

Ponavimo usJO'ic r,vfioEc!e: "

r.uslov: r
H "'" 0 (ill L X = 0 ). Uslov osU\je neiskorihen, jet nemamo hon·
zont.alnih alla..

II. w10v: .E V - 0 (m r y - 0 )•

RA - + Rs-P,-P, =
Pl 0; R.., + RB = P1 + p. + P,;
RA + RiJ ,... 2,0 + 1,0 + 0,5 "'" 3,5.
5. T E Z 1ST A
III. us[ov: L MA "" 0 (odabrana momenta tacka A).
Pl' 2,0 - Rs . 4,0 + PI' 5,0 + P J' 6,0 = 0, zamjenom poznatih vrijednosti (mamo: 5.0. TEZISTA LINIJA, POVRSINA I TIJELA
2,0' 2,0 - Re • 4,0 + 1,0' 5,0 + 5,0' 6,0 = O. Prilikom r)eSavanja prakticnih 7.;JJJt;lb iz statike, \'coma cesto mOfJO"lO
l,O-RS'4',O + 5,0 + 3,0 = 0, poznuvati tc%i,~nu rack.l: (tc;JjS.tc), i1','KC li,nijc, pO\Ts~nc ili tii da " .' .. ,-,'1
OhiiK linljl: - dun u st::mu Hna Slap, ~l rod st3f'om podr,lZuml)c':,L .. :.J
12,0"'; RB·4,o.
izeiu;',cni Kn!1Slruklivni c!Cllicnat (rh,';,h:) kou koga jc l~lJzina u p~:c~cnlil $:3
12,0 Jimcn '.ij:nllJ j"':{lprCl'lWb prr:sjck,\ /;'.-.li:Ll P(ldu!~ir:lcc kod ,~kcl;l III SlrOVC ,u
RB = - - "" + 3,0 l::N,
4,0 jarmO\'imd _ $tubcwc kilO i ::;rcck dl'I.'Cill\'b (dl ,n?kog Jru,g:lg) s~lor:a~ I, nJ
slicnih Kon::;tn!l,ti\'l1ih c!cmcn;lt:l, n1(lZClllO u Sl~HICI sn1,ltrZltl I nuZ1V;m Jtapo-
Napomena:
vimu,
OhliK r,\\'r.~iflC imi\ju 1':'--1'';;1(':1. I:',\(I i t'.lk\'j Konstru\;"i\'"i
Patro je dobiven prectznak jHUS (+), prctpostavljcni smjer dciH\'il rc;tko.:ijc Rn (kao
gore) bio ie ispravan. dijcl(l\'j )'('-.1 LUi:!' if.' d('hJjin~1 u 'h~'" su n;t ,Juzinu i :;irinLl malJ (npr" J11cJu~
Poznatu vrijednost RB uyutimo U L V = D, [j. sprarr.a r2.\';1J. plobl i sl.)
Obl;L t~;\'l'.\ '~hi("lL\) in'.?iu, Ll "1' ,1'<"'. i 5\'i nn5;1'~:i, ',lli o\'djc r~? tir:l p:d1f'cl-
RA + 3,0 = 3,5, zumijCY;lJ11n kmlStruktivnc Jijclo\-c, ,',.l:lP;:C'i' \'nlumcnc kod kOJ!h ,~1t1 )e.'l,IlJ
RA = 3,5 - 3,0 =-, + :0.5 kN. I ovdje jc znak plus (--) odrc:dnica smjera rcakdje dimenzija (du2:ina, visina i sirina) nijc ~natno manja od ost~le d\:IJ~. OV.dJlc
RA koja je, takode, usmjcrc~a ka gore:.
ubrajamo r':lZlICite zidoYc, potpornc zldovc, brane, temelJe obJekata lta,
Marerijalnu liniju, povrsinu j rijc\Ll, )~~'i oc.rcJivanju te7jsta, smatramo hor\lo-
Napometl4:
genim. .. '.") .'. ( c
Vlastita:teiina ltapa -T
nosaea ovdje jc bila zanemarena. tj. nije bila uzeta u obzir. Teiisnu tacku iii teziste neke mat-:npllne ltnlje (stapa ) povrsme np_.
I Na analogan naCin. postavljanjem analitiekih uslova rsvnoreze. mozemo rijditi presjek) iii tijeb (npr, zida) moz2mo s~-l\'ati:i ,bo ~~padnu ta~~u :ezult~n::
tunovrsne zadatke ovc vnre: - posebno pri iznalaienju reakcija nosaea. paralelnih (verrikalnih) ~il~ koje TH.eC1sr~:'IJ~.lu tezlil~ ma:cnJal~l.h ta:",\.:~,~
(cestica) od kojih sc sasto)C nap,. po,'rsJ03 III t1Jclo, To je'.,dakle, tac~~ u ~~:;,I
vJE2BANJA I ZADACI je, kako zamisljamo skoncc:nrns:lll:l (jelokupna mas a tlJda,. ~ol?zaJ tCllS,a
j

mozerno odrediti anaJirlckirn iii g;-;lfi0kim postupkom. Anahucktm posrup-

_ Kako definBc:mo huto tijelo, plocu i ~tap? korn polozaj tdista mozemo odrditi primjer:om, Var~~jonove ~eoreme (rno-
_ Kako bismo $latiCk! rjdava!i dido\'anje sila (optcreccnja) na po!porni zid _ kao menl:nol! p"n:ib), a graficki pomo:'u plana sda 1 vertznog poiIgona,
na kruto tijdo iii ma!erijainu tacku?
-

-
-

-
Pri koioj se metodi rjes>iI\'anja zadataka (graficko; iii analititkoj) koristimo i koordi-
natnim sistemom?
Koliki je 5t'ti&i momemH sile za tacku koia se nala?! na pravcu dldo"'Jnjll. -il!!:'
Na sto se svodi istovremeno djelovanj.e jedne sile i jednog para sila (sprega) na
kruto tijelo (plotu)?
AnalitiCldrn postupkom utvrditi velicinu i potohj rezultante viSe vertikalnih kon-
centrisanih sila (paralelne siIe) na podlogu (nosac). R;ostojanja siJa su jednaka i
Lr 1~2
iznose: a = 2 m, a sile su PI = 2,0 tN, PI =
3,0 kN i P l = 4,0 kN. Odtediti
veliCinu statitkog momenta la taCku pod P J (napadna taeKa sHe P1)' J :, ....-1e"c"<'---y: \b
-
-
Za pre:thodni ptimjer dati rjdenje: gr-afiCkim postupkom (veriini poligon),
Oda.brati nekoliko jednostavnih prirnjera iz gradili§ne prakse na kojima. u n;.nit·
korn ratunu treba. primijeniti grafilke, odnosno analiti&e uslo\'c ravnoteie sUa
b
2 ,~ c -\
(zido'li, dijeiovi ohid.ta. skelc, privre:meni obiekti - dijelovj i 51.). S1. 72, Poloiaj tdista dobijen prcsjekom barc:m SI. 73. Tdiste prave liillje: T
- Kada je mo2UCt jednoznatno rastaviti zadanu sHu u tri komponenre zadanih - reiHna {atka
dvijc tdisne linjj~' (plota - [rollb"'))
prav.a dje!ovilnja?

54
. U aba slueaja cjelina Hi .odredeni di~ duzine povrSine iii zapremine
mo.t~mo predstaviti uslovno' kao sHu odreden~ ve!icine: Pri tome jedanput
uzimamo da sUe djeluju -vertikalno~ 'a drugi put hor4tmtalno.' U presjeku
tih prava~ djelovanja" rezultante za jedan i" drugi .pravac. nalazi, se teZlste.
....
"
Paloiaj teZiSta, kao ta&e koju dobjjemo presjekom barem dvije tezisne
linije (tzv. teiisnice), vidljivo je no karakteristienoj skid (s1. 72).
5.1. TE2'ISTE LINIJA (DUZI)
'unije; ialo':ito znamo, mogu- bitl·prave,~TzIOmiJene i zakrivijene.
Teillte prave linije (stap) nalaii se oa rijego~oj srediru (polovini duzine).
talnom pravcu "'U ,presjeku prav.ca te'dvije rezultante (Lv i LH ) dobijemo
tefiSnu taB::u (T)'izlomljene ·linije ABC. "~, :':,-.
~AnaIitiCkiIn., pOsiupkom dobi1i bisino identican rezultat ako_ bism,~.,uz
pomoo Varinjoiwve £eoreme (momentnog. pravil.), naSli poIou; pravcan:l.1ll-,·
tant•. kado sili::,Li i Lt' post.virno .v.rtlkalno, 1m ponovljen posrupak ~'L,
i Li postaviino~:ho.cizontalno., Time bismo'dobili, zapravo, .J\Oo~dinat~ t~ta·
(T), pod uslovom·'da smo kroz unaprijed utvrdenu tacku post.Vili koordiqatni
sistem (x i y).!'dnmo za momentnu taCkuuzeli koordinatni poCetak (taCka 0),
odnosno: za ~~m~ntn.~ (referentne) ose: ose koordinatnog. sistema_,~,"~, . X._
Na' arialogan-;·;·'gore opisani nacin, moZemo odrediti ,tez~te viSestruk0
izlomUene Iinijntapa grafickim ili anaiitiCkim postupkom. ,. " ..;,,.
. Na slican nacin,s. postupa i kod zakrivljenih (krivih) Iinija. Kriva Iinija
se moze shvatiti kao visestruko izloml;ena lifiija, leao poUgon upisan iIi opisan
"

Tefiste izlomljene linije na!azi se obicno van same linije. Njega moze--
mo odrediti primjenom naprijed nave~enih postupaka - grafitkog iii ana-
,'litiCkog.
Uzecemo za primjer izloml;enu liniju {stap) ABC (sl. 74).
oko date krive .linije. Podudarnast je utoliko pri teme ve6t, ukoJiko broj
strana ·poHgona" b.iv3,veCi, odnosno postaje potpuna kada broj strana teZi ka
beskonacnosti. )~ . . -
Matematskim postupkom se, na bazi naprijed iskazane postavke i pos-
tupka za iznalaienje le.tiSta, doJazi do obrazaca za definisanje poJo~ja ttiiSt~
(kad pravHnih krivul;a). U opstem slucaju, nt!praviIno zakrivljenu liriiju,. a t
prema zahtijev-anoj tacnosti, podijelimo na odreden bra; dijelova (odsjeCaka),
pa te manje dijelove (ods;ecke; tetive) smatramo da nisu vise zakcivljeni nego
pravi. Dalje postupamo na vee opisani nacin, tj. kao kad visestruko izlomljene
linije, bilo da to Cinimo grafickim iIi analitickim posrupkom (s1. 75.)

'",,·
r
2
\
"

\
1;
L.. •
"
,..
"

.
51. 76. a) Tdisre kruinog luka
duiina luka'Yl
R· t
=--, b)tdHtepolu-
L
,
AD: L -

2 Rn
kruznog !uka: l = 2R,·L = -2'
S1. 75. Teiiilte zakrivljene liniie A-=-B:
a) podije1jcno nn dvUe tetivl!, b) podije- 2R
YT = - = O,64R.
Jjeno na vUe tetiva (veta taenost).
'"
Na slid 76 date su skice i matematskim putem izvedeni obrasci za karak-
teristicne zakrivljene 1inije sa kojima se teste susrecemo U gradevinskoj
~J. 74. Tetj~te izlo.~ljene i}nije: a~ plan poiuiaja (u mjerilu dutina)~ b) plan sila (u mjerilu praksi. '
Ida). U presJeku dJeJstv3 slia Lv 1 Lu (plan poloiaja) nalali ae te:li~te izlomljene liniie
A-B-C,

5.2. TE2ISTE POVRSINA

Qbiljciirno sa L1 '" AB (duzinu dijela izlomljene linije ABC)i L, "" Be.
VeliCinc (srnatrajmo ih uslovno silama) L1 i L" izlozcne su u jedinicama
za duzinu (npr.) u centimetrima iIi slicno). Ako postupimo na prethodno
isKazani nacin, tj. veJicine (sile) Ll i L z najpre upravimo vcrtikalno (i usmje-
rimo) npr., prema dolje) i nademo njihoyu rezultantu pomoeu plana sila i
Vl'rll.iloga poligona, a zatim postupimo na jsti nacin, postavljajuCi veliCine
(sile) Ll i L3 - sada horizanralna - i tako dabijemo rezultantu u harizon-
56
Povrsine susrecemo'u statici uglavnom kao presjeJ.~e (zamiStjeni pop'refui'
, iIi neld drugi presjek) tijela (nosaca). PovrSinu (plohu) u smislu odredivanja
tezista smatramo, rekli"smo, homogenom, 8tO ce reCi da'po jedinici povcline·
ima uvijek koristantnu vrijednost tdine - mase.
Tezista osnovnih geometrijskih figura (likova - ploha) kao lito su pravo-
ugaonik, Haugao, trapez} krug, polukrug, kruzni isjecak. odsj~cak itd., odn.:..-
57
 dujemo - u[vrdujemo~ U pravilu, prlmJenom matematskih obrazaca za Tei.iste trnpeza dobijem'o, kao sto se na odgovarajucoj slid vidi u rres-
polota} (definiciju) te1ista~- odnosno ponekad grafickim putem na bazi poz- jecistu dvije iinijc, i to linije koja spaja sredine paraldnih strana i linije koja
natih - vee iskazanih pravila za odredivanje te1iSta. PokaHmo to na prim;eru spaj~ krajnje tacke produzenih paralelnih strana trapeza.
pravougaonika.

I) b) c)
,_, i' b
$1. 77. TdiHe pravougaonika: x· i y_ of
ose simetrije, teiBte T u pres;ecihu osa f--. __ . b
simetrije, odnosno dijagonala pravougao- ··f
nika. Plan sila (Zi odredivanje polo!aja FJl
i FI', tj. osa simctrije x i y) nije nacrtail.
jer ovdje vee unaprijed znamu po!oiaj
ovih osa.

Kod pravougaonika, koji je u praksi veoma test, tcziste se moze dobiti,

slijedcci gore navedeni postupak, .tako da povrsinu prdvougaonika ra:ldijeJi-
mo U odreden bro; pravilnih djelova (ponovo pravougaonika), tj. lamda i
teZinu, odnosno povrSiriu s\'ake te lamele shvatimo kao sHu. Dobijemo niz
p'J:ralelnih sila rezultante R, tiji pravnc proiazi vcrtikalno sredinom prnvo-
u~aonika. To .je, u s-tvari, osorilia .~imcmic. Osovina simetrije u isto je vrijcmc,
dJkle, i tdina linija Za pravo'J.~'J.onik. Aka postupak sa lamelama i odgovara-
juCim sHama pono\'imo~ tako da iii CiUlV pravougaonik iIi lumclc sa silama
okrenemo za 90", dobicemo: novu rezultamu i njen pravac koji proiuzi, takode,
sredinom (ali sada ne sirc" negr, uze strane pravougaonika) pravougaonika i
sijec-e se sa prcthodnim pr4\'ccm rczultantc pod p(avim uglom, i to u zeti§ru
pravougaonika. Posto je i Q\'O efuga linija, U sIvari, linija simctrije) oJncsno
teiisna linija (te:iisnica), to se Icziste cijelc pIohe, ovdje pravougaonika, dobija
presjekom navedene dvije linije. UOPSIC vai.i za -pravilo, da je waka osovina
simemje ploha istovremeno ieiifna /in£ja, sto je od posebnog znacaja za odre-
divanje te:iista. Naravno, Ja se tcZiste pravougaonika maze naCi i na drugi Ovo produ2cnje na kracoj strar,! (rapt:za iznosi, tj, jednako je duzini
nacin, sta nam je vee iz geomcaije poznato, npt.: presjecistem dijagonala, vec-e strane, a na duzoj strani manje (vidi 51. 79) strane - OSDove [rapez;),
I medutirn, za razumijevanje materije iz oblasti tdista, kao i za njegovo, kon-
Teiisr:i nekih drugih geometrijskih likova, znacajna za gradevinsku
kretno odredivanje u prakricnim zadacima. neophodno je poznavati i slijediti praksu, datB. su na slici 80.
put odredivanja tei:isra zasnovan na, kod linija vec,. u principu objasnjenoj
grafickoj, odnosno analitickoj meo:odi odredivanja teZiSta.
Kod rrougla leiiste pronaiazimo, prakticno u presjeku teiisnih linija, a Tei£s{e rJepYQ'i.'ilnih (slozeu{h) ponsina (ptoha)
ta linija je ovdje, u stvari, sredllja lim)'a koja vezuje bila koje tjeme trougla sa
sredinom suprotne sIranice. Polota; tdista, dobiven ria opisani natin nalazi U praksi se veoma ceslO susrecemo sa slozenim presjecima - povrsinam:l,
se u donjoj trecini visine tmugIa. To se vidi i oznaceno je i oa slid 78. Cije teiisne '-lse, odnosno rezisw rreba da odredimo. U takvim siucajevim8,
u pravilu, slozcn (ncpravilan) pre-sjck - povrsinu podijelimo na sastavnc
dijelove koji su sa svoje str:mc pruvilni i tiji polozaj tezista poznajcmo. Po-
stupak i ovd~e mo:l.c biti grafitki (pomocu odgovarajuceg plana sila i vcri:i.n()i~
poligona) ili analiticki (uz primjenu momentnog poucka). Na narcdnoj slici
I
(stika 81) pokazan je naCin odredivanja teiiSta za jednu slozenu plohu - ..
gratickim i (alternativno) analitickim postupkom (s1. 82).
Pojedinosri iz grafiCkog postupka su vidljive iz :-;ra:icke konstrukcijc
trazenog tezisIa ukupne plohe - povrSine (T).
S1. 79. Tc!Ute trapeza. AnalitiBci obra~ PrimjenjujuCi analiticki postup;)k za j<;ti primjer (sIuca;), postavi!i bismo
h a + 2b momentne jednaCine u odnosu na koordinarne, pomocne ose (horizontaln:l
S1. 78. TdHte trougla
zac za visinu tdi~tll: Yr = "3 >= ~
X i vertikalna Y) sa koordinatnim pocctkom u donjem lijevom uglu (tacka

58 59
 b, b,
~,: ~i- ~
F.
Yj ,\
V
,I , ,I "
/
/

'~';R'~
:'\ 1/ " F." 1;"
h,
," "'"IlL .,..1 /
F.._., . T .
I
I-
e
"
1 x .
, lY,'F.., 2! F.
/ 'i

.~..~~
. I \
F" l' d i
h, / F . '\ "
-/""V I \.
~~
.--- 0
S~ . ,
Q ."
I 0

YI F SI. 83. TeiiSte s.lozene povriine oblika T; grafilli postupak; plan polo!aja (mj : 1 : 10),
i' plan sila (mj:-lcmO::::::400 em l ). F 1 =80'20= 1600cm.~ F , =30.40= 1200cml;
anaHticki postupak (prema Varinjonovoj teoremi); Fl' 50 + F,· 20 = (FI + Fa) V,;
SI. 81. Teiiste 5!uicnog presjeka, graficki postupak: • 104000 .
1600· 50 + 12oo·.s0 = 2800 ·Y,• 104000 = 2800 Yj> YT = - _ = 37,15 em.
FII; = F1v = b (hi'; h,;, F~f{ F,v = b~' h", 5ile su izraZcne u jcdinieJ.J1la povrl,inc. 2800

A) slike - crtei.a slozcnog prcsjeka. Posto su ovdjc sile izrazene u jedinicama
za povrsinu (npr., cm\ dm\ m 2), to i odgo\'arajuCi mOnl~nti im3ju k?rakter
Ir.omenata povrJillt: Cr.l<,,:,'~} rOb~·.~lj vcnikaine teZlsnc ose slozcno.: prcsJcka
pr;JVC;J rezuItame siLl u vcnibJnorn poiotaju, oJrcdcn rastoj;JnjC!:1 od osc
Y, daje koordinatu X tezista, a oJgovarajuci polozaj U odnosu no. honzontalnu
mordinatnu osu Y daje koordinutu Y tez.ista. Prema tome, tCiiste ukupne
s!ozene plohe F u odredeno je koordinatorn teiista T U odnosu nll odabrani
(lIi dati) ko?rdinatni sisrem (s1. 82).
Po~to je T-presjek simetrican tl odnosu na vcnikalnu CY) OSU J palataj tdisne tacke
T mora bid na simetrali presjeka. U presjeku vertikalne simetrak i horizonta!ne rezultante
ponsint' presjeka (R H ) nala7.i se taCks T-leiiha.
5.3. TEZrSTE TlJELA (BLOKA - VOLUMENA)
Onu ~t(, j.e n:i;eno 0 iZllalazcnju teiista linijc i !-.h)v{sina vaii, u principu,
i kod odredivan;a teZista tijela. Kod osnovnih geometrijskih tijela po!ozaj
teiEta i nacin kako se odreduje poinat je iz geometrije. Osnovni uzroci dati
su na skid 84.

SL,82. TeiiSte 'sloienog presjeka, ana!iticki pos-

tupal<. xT i YT dobiju se iz sJjedcCih jednaCina
b,
F!' 2 + F1 b l
(
+- i.b» = (FI + F:) xT;

""'
Fl' ~2- +F~ hI ( h') =
+ 2' (F1+f',). YT·

Na analogan naCiu bismo postupili pri iznalazenju teiista u bilo kojem

51. 84. Tefi~ta njela: a) zid i temelji (prizme), b) greda (§tap), c) piramida, d) kupa.
drugom siucaju - primjcru, kod slotenih povrsina (ploha - presjeka).

fumjer U slucaju 'slozenih tijda, teiiste se nalazi na sliean nae-in 1010 i kod 510-
Odrediti po!oiaj [dilita slozene povdine, oblika i T -presjeka (graficki postupak). zenih povrsina (teZiSta, u praksi najcclcih oblika tijela, cesto su sadrlana
Pndaci su dati na planu poloiaja (nacrtu presjeka). u tablicama koje sadrfe prirucnici i knjige iz oblasti statike i konstrukcija).

60 61
 Primja
Odrcditi napadane'tuike sHa tdine gornjeg: dijeIa potpornog zida i nje-
govog temelja. Napadne t~cke ~e7jna dijelov3 zida su, U $tvari, tefista tih
dije1ova. PoSto zidove racunamo u praksi na jedan metar duzine (rnl)~ zida
(ovdje zida i terne!;a).

6. NOSA':;! I OPTERECEN]A
j
I' S!. 85. G j - sila teline (mase) gornjeg dije-
6.1. NOSACr

Pod nO$<lccm treba podrJ7.umijcvati e1crnenat (f::redu, stub ltd.) Kl,~i

la, G~ - sila tezine (mase) donjeg dijela, Ty
i Tf - tefi!ta gornjeg i donjegj dijela tiie1a
(napadne tacke G 1 i GJ, x, i Xl - td.Hne
os("
Polozaj te2Bta) kao SID se \'idi, iz rr~kticnih razloga odreden je) ovdje,
grafickom konstrukcijom.
ima z3?atak da prcuzmc odrcdcno optcrecenjc (sile) i dJ ga pouzdano prCf;,c,'c
no S\'0J.C osloncc, Po s\'o)O) konslrukciji, nosaci mogu biti pUlli i reSuk"Si,'
Za razliku od punih, rdCtK3Sti nosacl s:1stavljeni su od niz(l rnedus(dmo r1C'\'C:~
znnih s(Qpova, lJkt, cia )..:.10 cjdina Cine no;;;jvc kunsrruhi\'nc clcmcn~c ko;:,,,
sc mogu ostvnriri cC"sro i \'c!iki ra!:'puni (rdetbsti C11\Sr, re.ktk'lSti t.::' ... ,.>
rdctbsri stuh, lId.).

VJEZBANJA
- Sta, u stvari, predstavlja tefHte neke linije, plohe ili tijela?
- Odrediti grafickim,postupkom tefilte presjdca konstruktivnih nosivih elemenata
iz gradc\'inarstva, praksom utvrdenih oblika i dimenzija (temelji. zidovi. tazlititi
nosaei, clementi, itd.),
- Provieriti tacnost ut\'r&enog polofaja teZi~ta 23 neke od daUh zadataka - analitic-
kim postupkom.! .
- Odrediti tefHte nekog!'(usvojenog. sapdutastog nepravilnog) presjeka. (Supijina
,t poligonalna iJj zakrivijena,)

bJ 4 5

, ~$
I
p---,
:/
I I
; I
4 '5

S1. 86. a) puni nosae (staticka ~ema): 1-1 - pre~jt:l(, 2-2 - prcsjck, 1 - raspon,
b) rdetkasti nosac: 1 - raspon, ~ - stapovi.

Puni iIi rcletkasti nosaCi prema svojim statickokonstruktivnim karaktt>

ristikanla mogu biti gredni i lue-ni, odnosno zasvedeni. Prema obliku svojc
ose, gredni nosaci mogu biti pravi, izlomljeni iii zakrivljeni. Lucni iIi zasvc-
deni nosaci SU, u pra\'ilu, zakrivJjeni (najcdce u obJiku kru7.nog Juka, potu··
kruga, elipsc iii pl!rabolc).

62 63
 Pojava IUCnog, odnosno zasvedenog nosses. (svoda) u star~ doba znucHa . _:';'";~:'~';:'_"_ Kod nosaea znatnih rasponaJ opterecenja u sastavu yecm_objckata poseb-
je pravu ~oluciju u iehnici gradenja gradevina (nntiCkih). jer jc omoguceho .. :' '/<>"nc namjene (mostovi~ hale, itd.) leZiSta se i konstruktivno izvode, tako da se
natkrivaitje- prostora sa 7.natno vearn otvorima- i rasponima nego 8m je to E.:'ponilSaju u skladu sa svojim. statiCkim karakteristikama (koi_ smo opisali).
ranije bilo moguce. " ;.,
U s_tatickom smislu, sve ,nosacc moze-rrio podijeliti, u dvije skupine i1i >.
grupe, i to: J) slalicki odredole 'lOsaCe i 2) llo.licki ntodredene nosQce.
b) c)

A~
U grupu statiCki odredenih nosaea' 'ubrajamo' sve nosace Cije optcreccnjc
ostonaca (tj., reakdje) mozemo odrediti na,osnovu poznatih uslova ravno-
te2e sUa u eavni (analiticki iii grafitki uslovi ravnotez.e). '0
ili .i
b)

51. 87. a) Gredni nosac, b) lucni (zasvedeni) nosa~.l) Juk (syod).

K r'll a

S1. 88. a) Shema nepokretnog leii~ta (zgloba). b) shema pokretn.... g "Jd.i~ta (zgloba\ c)
shema uklije~tenog leiHta. 0) osa nosaca.

Taka, na primjer, kod eelicnih mostova pokretno leliste cesto se izvodi

Staticki neodredenim nosaCima nazivamo (uslovno) i $ve one nosace za sa valicima ko;i omogucavaju,pomjeranje i daju reakciju upravnu na·podlogu, f
Cije je rjeSenje (iW'llaicllje re3.kcije) potrebna primjena od:-ec1enill uslova a kod armiranobetonskih: mostova takvo leiiSte moie se izvesti i u vidu naro-
(novih jecinaCina), L+ f'!'i,lisri,C-u iz elasticnih svojstava m;1tcrijala nosabl j Citih armiranobetonskih stubica ("pendlovi"), koji, takode, ornogucuju
karakteristika oslonjJnj3 -, pored vee navedenih uslot'<J f;:l';;:,\otcze:
0) , ,
'r
/ / -' -' -' 1 / /
-" r' / n
NosaCi koje cerno prouCavati pripaci ... ju kategoriji linijskih nosaca za razliku
ad prosrornih nos3c3 - sistema koji ovdje nisu obuhvaceni.

6.2. LEZISTA, OSLONCI NOSACA (podmetot)

Nosivi konstruktivni dementi - nosaCi prenose svoja optcrecenja na

oslonce preko lezista. Hazlikujcmo tri osnovne vrste Idista nosaea, i to: I)
nepokretno le1.iste (fiksirani zg:ob), 2) pokretno le:tiSte (pokretljivi zgJob) i
3) uklijdteno lefiste (ukljdtenje). Svaki tip lezista ima i svoje karakteristicnc
osobine. koje su od znacaja za proracun i ponaSanje konstrukcije. Kad nepo- cJ / n
d)
kretnog lefiSta 'otpor oslonca (reakcija -nosaca)) mor~ proCi kroz oslonu tacku
(zglob), dok kod pokretnoga lezista, pored toga, pravac reakdje mora biti
okomit na podlogu leziSta. Pokretno leiiste omogucuje pomjeranja u pravcu
osc nosar.a, sto moze da bude prouzrokovano temperaturnirn uticajima (pd
povecanju temperature tije1a se sire!)l kao i drugim uzrocima. Nepakretno
Ieiiste ne dopusta podutno ili bocno pomjeranje oslone lacke nosaca (a lime
i nosaea), ali -omogucuje njegovo povijanje -:- malo zaokretanje ose nosaca
na mjestu oslanjanja. Pravac reakcije hod pokretnog [diJta, sto treba posebno
zapamtiti,_ upravan je na podlogu. / o
Uklijclteno Ieziste onemogucuje" pomjeranje oslonea nosaca i ana maze
51. 89. a) iednostavno naiijeganje: z - zid (opeka). I! - eeliCni nosa~ (podvlaka), p _
biti potpuno (total no) uklijeStcno iii djelomicno (elasticno) uklijeStena na
podmetac; b) nepokrewo «!ieno leiislc: n - nosal!, 0 - oslonac;' c) polaetno (t1Ulgcncl~
osloncu (kada nije apsolutno nepomjerljivo u smis!u zaokretanja), kao sto je jalno) celitnQ ldgte: n - noslilc) 0 - oslonac; d) armirano betonsko letUte (pendl): n -
prikazano na odgovarajucoj slici. nosal!, s - spedjalno armirano~ 0 - oslonac.

64 S St.:;tika gl adevinskih konstTukcij& 65

 uzdufno pomjeranje. U visokogradnji, bo Sto jc pomato, u veCini slucJjeva 0) b)
takva posebna lei:iSta se ne wade. jer nisu neophodna. Karakteristicne skice
leiiSta date 8U na 'Ijedecoj ,kiel (81. 88). A ~:t----------,.Z:.B -~~A--------~A~B~-
Na slid 89. dati su: neki karakteristU:ni primjcri izv'!dbe nepokrctnog ---'------+_Q_-+-
i pokretnog IcliSta nosaca u vidu konstruktivne sheIl?e.
c) d)
6.3. STATICKE SHEME NOSACA (PRORACUNSKE SHEME) -~:l-.---*~- AI';;,
C
Z §
A 8 = =
Pri izradi statickih proracuna, najceSce je dovoljno nacrtati sarno staticku -+__ __ .l_____ + -l'----
I, , I,
~
shemu nosaea u kojoj je nosac predstavljen osom, tj. punom Hnijom, a lezi- e)
sta utvrdenim shemama. Na sljedeCim skicarna bire date statieke sheme osnov-

~(~I::\B
f)
nih staticki odredenih i statitki neodredenih nosaea koji imaju najceScu pri-
m;enu u tehnickoj gradevinskoj praksi.
Na svakoj skid data je i oznaka h!zgta i raspona nosaea. Raspon nosaca
je - kao stO se vidi dutina - rastojanje mjereno od jednc do druge (susjedne)
leiiSne tacke. (s1. 90). Standardna oznaka (simbol) za raspon je I, a za odgo- ..lr02EorL___ -r_
varajuti otvor nosaca lox (I > 10)' g)

oj
.,.......-------.,.fii,8
At£,
b) ( Dolje)
J
A A"--"'--"-'------;B'""';,..-'(;:;pr"'ep.J'" t)
c---- ___ 1_____-,\'---"----+
hi
ri i
18
7'- ----f A (~­
,
"';.,.1
. I
& /- -T------,
c) A
Z$ ?
a, ______L-_ -Y, ~
k ..."
i) ! y-
!I

,(1\~
eJ t)
J At:I,
I
!(
hz I
" 81 I
. I'
-7- -----------+
A
{'. _~_.l. ___ ._~+
+--,'
S1. 90. 5ratiCki odredeni nosaCi: a) prosta greda (l - raspon). b) greda sa jednim prepu-
stom, c) greda sa dva prepusta, d) konzolni Msat, e) nosal': sa zglobovima (gerber, 2 polja), 51. 90a, a) poduprta konz,)!a (jednostrano l!J.:lije~tena greda), b) poduprta konzola sa pre-
f) luk sa tri zgloba: A. B osloni zglobovi, j - raspon, f) mijda luka (visina svoda), G- pustom, c) obostrano uklijdtena greJa, Ii) Kontinuirani nasac (primjer sa dva polia), c)
tjemeni zglob.
kontinuirani nosac sa prcpustom (dv1I pUil~), f) uklijdrcni luk (svod), g) luk sa d\'a zgloba,
h) ramovski (okvimi) nosac sa dva zgloba i uklijdten, i) r.. mrvska konstrukcija (skelct),
Naravno, datim shemama nosaca nisu oi iz d;J;~k~ iscrpljene sve do ,loieni okvirni nosaCi, j) viSestruko st:lticki neodredeni sloieni okvir (ram),
sada poznate vrste - tipovi nosaca koji se primjenjuju II praksi, ali navedeni
nosaci i njihovl varijeteti su u praksi najvise i najceSce zastupljeni.
luje povremeno) ?ito im daje karakter pokretnog ili slucajnog opterecenja.
Stalno i korisno opterceenje mogu hili jednako podijeljena (kontim'irar.o)
6.4. OPTERECENJA iii nejeJnako podijeljena opterecenja. Jednako podije!jeno optereeenjc jc
takvo koje na jedinicu duzine nosaca imn istu - stalnu \,.;~jednost.
Opterecenja koja' djeluju na nosace potiell uglavnom od s9pstvene teZine Ako sila napada nosac preko male povrsine koju mozemo smatrati tackom,
nosaca i konstrukcije koja svoju teiinu prenosi na nasae, kao i od korisnoga tada ona ima karakter koncem,.isQlIi si/('. Koncemrisane sile mogu biti nepo-
opterecenja. Prvo opterecenje ima stalan karakter, d~k drugo (korisno) dje., kreloe - stalne i!i pokretne, Ovc rnslicdnjl roricll uglavnom od optcree-cnj;)

66 67
 ,
z
pokretnih vozila koja se krccu duz nosaea (toekovi kamiona na rnostu. kran
po kranskoj stazi, itd:). . '. .' pa se optereeenje u static-korn raeu:u:u svodi na N/ml ili kN/m~ (kad armirano- .
betonskih. konstrukcija). Sllcno se postupa kad zasvedenih nosata - kon-
U praksi se SUSfeeemo sa nizom razliCitih optereeenja, koja mogu imati
razliota - sasvim utvrdena porijekla. Tak~, na ,primjer, kad potpomih i strukcija.
Prop£Si 0 -oplereienjima. Vrste, karakter i Intenziteti (veJicine) opterecenja
za razlicite objekte utvrduju se u sv"akom konkretnom slueaju u skladu sa
b)
0) 10 "</,p I odgovarajuCim, tehnitkim propisima koji se adnose Da opterecenja u grade-
vinarstv:u. U statitkim proracunima gradevinskih a~hitektonskih, 'odnosno
r"q 4,0 kN/m'
.I,i}\! q
~q
A~~B,
. b imcnjerijskih objekata obavezno je uVaZavati propise 0 optereeenjima koja
su posebuo navedena u Zbird tehni,kih propisa (tehnickih uslov3, mjera i
~~
x ,A
j _, m-nn _ nonnativa ugradevinarstvu). Neki od ovih propisa, odnosno njihovi odabrani
dijelovi, dati su i u ovom radu - u posebnom dijelu ,sa prilozima) pod naslo-
l
vom Dodatak: .

d)
PITANJA I YJE2BANJA

At,A::S--.lI_P'--,I_p-'L? J~t2 - ' Kakvu funkciiu .....:. zadatak imaju no!>aci?

,~~,----~----~--~--?Z\B -- Koliko i kakvih iciiiita ima nosa';: sistema proste' grcdc?
'''''' l ~ - Kakvog je karaktera ukljdtenje anniranobctonskih ravnih stropnih ploea u beton-
~,~ -.(-. Cl ... ------t-- Q".. --,,' --Q,.. ske zidove (pancH), (visokogradnja)?
r--_____~l______
-_..I- ~---~,---- ------,--~--

Kak\'og jc karaktera opterecen;e - osovinski pritisak yozila?

:
Iz kojih poznatih vrijednosti utvrdujemo vhs!im tciinu nosaca (kao npterc':<'nj<,'-?
Sl. 91. Sheme opterecenja: a) r .. VnODl)ernO podijeljcnu optereccnje, b) ner~momjerno Kako klilSificiramo oprtw.:cnje snijegom, odnosno "jetrom?
podijeljenG opterecenje (op{u primjcr), (.) opt<Tt'cen)1! koncentrisaniI!l silama, d) optert'tenje Kakvog je karaktera i gdje racunarno sa opterccenj,ml poznatim pod Jl:.I :11,>1:\
konct:ntrisanim pl)k.Jt.:tnlrrt siluna. ljudska naval::!?
- Nacrtaj staticku shemu proste grede optcrecene sralnim optercccnjcm i upji,j
potrebne oznake.
slicnih zidova susreccmo sc sa pritiskom zt:mlje, kod bran2. sa pririskom
- Sta su to osnovna, poselma i dopunska (specijalna) ()pterecenja, koja uzimamo u
vade, kod krovnih konsuukcija s:t opterecen;em koje potice, pored astruog, obzir pri proracunu gradcl,-'inskih nosivih konstrukcija? (Vidjeti propise 0 oprctc-
od vjetra i snijega, itd. Pri statickom proracunu objekata. staticar uzima u cenju zgrada, mostova, kranova.)
obzir sva mogUC:3, odnosno tehnickim" propisima i Ilormama utvrdena opte- - $ta su to seizmiCka opterecenj:t? (Vidjeti odgO\'arajuce propi~e 0 seizmicldm uti-
recenja za pojedinc vr:jtt objtkata i nll osnovu njih racunom dokazuje stabil- cajima u Zbirci propisa.)
nost konstnIkcije*). - Uvjeibati operacije pretvaranja (konverzije) jedinica opterecenja iz veCih u manie
Pri st<lliCkim proraCullim:l oJrcu<'::Jlih jednnS(;J\'llih kvnslrukti\'nih i odgovarajucc kombinacijc (opr., M_p/m' u kp/cm', itd.).
dcmCnnt3 oa grudilislU (prO\'iZ0Jlli ub;d.li, elementi skeJ<1, itJ.), potreb- - l;vjdbati opcracije pretY3ranja jedinica iz ranijeg, tehnickog sistema micrJ
no je uzcrj _U ohzir .s:vartlo mogu('J Ol'lCreccnja d<lwg dcmcnra (iIi (SiKS - meta-r, kilopond, sekunda) u novi medunarodni sistem mjera (51 -
sistem).
ob!~kta), a ~'lhovu veitclllu dace nam tzV. analiza optt:recenja, rj. raeun
ko]! prethodi konkremom statickom proraCunu.
Jt.dinica mjere. Oprerecenja sti izraiena u iedinicama za silu. Ravno-
mjerno podijeljcno opfcrcCcnjc kojc pOli6: od sopstvene mase-fezinc oznaca-
va se sa g, a kOje potice od korisnog. oprcrecenja sa p. Njihov zbir ozna6ava
s(' sa q, Ravnomjerna i n~ravnQrnjcrna podijeljena opterecenja izrazavaju se u
kN/m'.*'
Koncentrisane tcrete (sile) stalne iii poitretne obilieiavamo obieno sa
P, a izraiavam,:, ih, sto Vee znama, u N (njutnima) iii ill (kilonjutnima).
Karla imamo ploCast nosac, opterecenje izrrlavamo u -N/m~ ili kN/ms.
Medutim, posto plate rac-unamo sa sirinom b = 100 em, tj. b = 1,00- m,

*) Vidjeu Zbirku tehnitkih propisll., uhni&ih uslova. mjera i normativ& u gr&de~

virurstvu _ po,cbno izdanje.

68
69
 Odred:vanje vcliCine i p~cc!zn:\k:t rraosverzulne ?sile (sim.bo~ T) u nckim
presjedmn nosuca bite dato u sij,~dc(:cm numenckom pnmjeru (vidi sl.
92).

Primjer
Potrcbno je odrediti transvcrzillnc silc u prcsjccima 1-1, 2~2, i 3-3 pro,tog nosai':a
l
optw;ccnog prcma slici. p. = 2P kNj q 0"" 2N kNim •
I-I prcsjek neposredno uz sHu P" ali Jijt\'o od nje (beskona~no blizu iijc\'o),
2-2 presjek- ncposredno uz si!u PI' ali J<:,no oJ nje (bcskona~no blizu dcsno),

7. S TA TIC K EVE L reI N E 3-3 prcsjck na udaJjenju x = 4 m oJ oslonca A.

Najprije cerno odrcdin- - -IUaCUn;l1l
" ' GO; I,lnK,;:c
",. rcakci,·e na vee poinati natin, tJ
postavljanjem jednacina ravnotcic:
Svako oprerecenje koje djeJuje na odredeni konstruktivni .nosiyi eIe-
menat - nosa~ prouzrokoyace na nosaeu) u svakom nfegovom (zamisljenom)
popree-nom presjeku) odredene staricke veIiCine - uricaje. Velicine·koje cerna
oydje objasniti su: RA + R 8 -· q' 1-1', = ll,

RA + R8 = 2·6 '+ 2 = I";,

l) rransverzafna sila iIi poprecna sila,
RA = 14 -RfJ.
2) normaina 'sifa (uzduzna sila) i
2. uslov L ArB =0 0 (za mOD1~J~t 1~1 ::l(h.l 'ndi smO oslonu tacku B).
3) mommal savijan.ja £Ji napadni'montcnal. K::da. izvrSimo uvrstavanjc (sl\p~tim ~)U;' ·,l<'Z;...dlih nilcdm:."ti U I!<lprijcd datu (simh'.)-
litnL) je,.n3cinu, imamo:
Svaka od ovih velicina u'istam presjeku opterecenog nosaca ima svoju
I
sasvim odredenu vrijednost, s tim da ra vrijednost maze bid jednaka nuli. RA . 1- q. il"- PI' 4,0 = 0,
U narednom izlaganju bite izlozene navedcne staiicke velie-ine (pojmovi),
uzimajuCi, pri tome objasnjavanju> za primjer prostu gredu - nosac) a pra- RA . 6,0 - 12,0' 3,0 - 2,0' '1,O ""'" il,
vila i objaSnjenja koja ce pri tome bid data, vaze. naravno~ i za druge nosace
s kojima cerna se susresti u nasoj praksi.
RA - 6,0 = 36,0 + 8,0 ~ 44,0,

4·'
._ = 7,33 kN,
6
RA ,,- 14,00-7,33 = 6,67 1;";.
I
Tral1sverzalr\e silt u pojedil1im V'~)jecjma bite:
Transverzalnu sHu motemo definisati - iskazati na sljedeci naCin: a) presjek 1-1 (beskonncno ]ijevo od n'~p3dnt ratke sile P)
Pod pojmom transverzafne s£lc (iii popreC'lC sile) u nekome prisjeku oprere- '[I._j -'--' RA - q' 2,0 = 7,33 - 2,0 - 2,0 """ 7,33 - 4,00 = 3,33 kN.,
cenog nosaca treba podrazumijevaci zb£r (algebarshu sumu) svih sila (oplereeenja)
okomitih na osu nasala, posmalrana, ·lj. racunajuCi lijeva iii demo od posmatra- 'T~_2 '-". RA --q' 2,0- P,· = 7,33 _. 2,0' 2,0......, 2,0 =
nog presjeka nasda. 7,33 __ 4,00 - 2,00 = 1,33 kN.
Transverzalna sHa se) prema tome, izraiava u jedinicama zu silu, t;. u I _" '''" RA, -q. 40-40~PL '-'=. 7,3}~ 2,0· 4,0 ~ 1,0
s
njutnima (N), odnosno U kHonjutnima (kN). Transverzalna siIa maze ,} 7,)}-S!OO-2,OO '""'"' _2,67 .kN (daklc,
u nekom pre;sjeku nosae-a imati pozitivnu Cznak negativno).
plus) iIi, pak, negativnu (znak minus) vrijed~ bismo,
Ako bismo traiili vrijednost transvcr~alne, ;iiJc u presjeku nad oSJo,nce~_ A, tada
nost. Ona je pozitivna ako je sita koja nju zami~!jajuCi taj presjek neznatno pOffi)CrcnlJn desnO od oslonca A, lmah.
-1 predstavlja, posmatrajuCi Jijevo od presjeka, us~
L mjerena ka gore. Aka uzmemo.u posmatranje
desnu stranu od presjeka, formuladja za pred~
TA = RA = -7,33 kN.
TrJnsvcrzalna sila nad osloncem, u stvari, (ovdjc) jedn~ka ji re~dji R A • MoramO
znak je obratna. Treba riaglasiti da ce vrijed~ zapaziti da ana nad oslon~em dos~ic s\"oju. Ilai\"~tu; tj. mllkslmalnu HIJednost (t,am vcr-
zalna sUa nad osloncem H Jednab JC reake')l H/J)
nost transve;rzalne sile, premC!. nieno; definiciji,
$1. 92. Staritka shcma, q = 2,0 bid ista, ·bez obzira na to da Ii je . racunamo S TIl = Rn = - 6,67 kN, a to jc rn~I1je od T.4 = + 7,33 kN.
kN/m\ lijeve iIi desne SHane presjeka nosaca. 71
70
 PostupajuCi nB diean lUtein (koii je u skladu sa definicijom transvcrzalne sile), moierno Presjek 2-2 je neposredno uz napadnu' taCku sile PI> takode, ulij~vo,
izrarunati veliCinu transven:.alne sile u bilo kojcm presjeku nekog llosaea, s napQmenom Razlozimo n,ajprije ~ilu Pl u komponente (vertikalna i horizontalna kcmponenta):
da, pri tome strogo po~tujemo pravila prerlznaka xQja su vee' obj~njena.
Utinicemo to jo! na 'primjeru konzolnog nos-aCa (aI. 93). \ Pl~ =. p~, sin 30° = 2·.0.5 =. 1,0 kN',
. .
~
.c-$l$JrrK ~\O ...."
t.-~, 2 = 0)5. kN/m'
Sl. 93~ StatiCka shema. q = O,s kN/mI, RA = T A = 2,0 kN,
l PIH'::;; PI,' cos 30 0 = 2' 0,87;;: 1,74 kN,

RA!J = P1H = 1,74 ill •

, R"w = PlY + P~ '----'- 1,0 --T- 1,0 => 2,0 leN,
. (q. l' ) . (0,5. 2' )
MA=- -2~+P.J = - -2-+1,0'2,0 =3,OkN
MA = PIV·,~-P.· 3 = -:-1, 1-1·3 ='-4,0 kN~.
Normalna ,siIa u presjeku 1-1 bice:

Primjer N 1_ 1 = -PlH = -L74'~

,
(ptesjek pritisnut).
Odrediti vrijednost tfaQsverz'alne' sUe u prcs;ecima konzolnog nos&ca datog na skid.
Normalna sila u ptesjeku 2-2 bice:
P"" 1,0 kN; q = 0,5 mim\ N:_! = () (jer,~ posmau-ajuCi desno od presieka 2-2 nemamo siJu okomitu na po-
precni p r e s j e k ) . ' .
I ""~ 2,0 ffi-; x "'~ I,D m (od tacke 1), Analogan postupak hismo primjenili i u drugim slueajevima - zadacima.
Normalna sUa dolazi do'na.roO.tog izraiaja i znacaja kod lucnih zasvedenih i ramovskih
T1_ 1 = P +_q. 1,'0 = 1,0 + 0,5, 1,0 = + 1,5 leN, nosaca.
TA = + P+ q' / = 1,0 + 0,5'2,0 = t 2,0 kN. ,,
T A = R A , tj. trans\'erzalna si!a nad o~!oncent jednaka je reakciji nosa'::a (ovdje _ 7.3. MOMllliP,"I"..SAVIJANJA (M)
kUHzolnog nosaca),
Ovo je, zapravo, staticka veliCina koju naJcesce susr.ecemo u stauckim
proracunima. Mozerno je definisati na sljedeCi naCin:
7.2. NORMALNA SILA (N)
Pod momencom savlj'anja (napadni momenat) U lIekom presjeku oprerecenog
Normalnu (uzduznu) silu mozerno definisati ovaka: lIosaca podrazumijevamQ algebarski zbir slaliCkih womer/ala svilt sila (opcereee-
nja) koje djeluju na nosac, posmalramo lijevo iii demo od dacog presjeka, u odnosu
Pod normalnom silom U lIekom presjeku optereienog nosaca Uwpa) rreba na cezisce presjeka kao momemnu uuku. Preqznak momenta'Savijanja odredu-
podrazumijevaci algebarski zbir sv£h sila koje djeluju okom:"co na popreltll' presjek jemo prema sljedecem pravilu: Momenat savijllnja u nekom presjeku nosaea
nosaca, posmacrano lijevo iJi. JCS1l0 ad dawg presjeka. Normalna sila djeluje, je pozitivan aka mu je, posmatrano lijevo od presjeka, smjer obrtan;a kao ked
dakle, U osi nosaca. Ukoliko je zbog djeIovanja navedene normalne sile dati kazalike na sam, a negativan ako nasto;i da obrce suproino smjeru lcretanja
presjek pritisnut, sila ima predznak minus (-), a ako je presjek zaregnut, kazaljke na sarU.
tada nonnaina sHa ima predznak plus (+), Ako, posmatrano desno od pre'sjeka, momenat savijanja nastoji da obrce
Kao i transverzalna sila, i normalna sila se izracunava u jedinicama za u smislu suprotnom od smjera kretanja' kaz"illjke na s~tu, ada ima pozitivan
silu, tj, megapondirua (Mp) ili u kilopondima (kp), Kako se odreduje veliCina predznuk, a obratno, negativan.
normalne sile (simboI N) u nekom presjeku nosaca, bice pakazano u sljede- Sasvir:n je svejedno (kao i kod T ili N sile) pri racunanju kaju cerna
cern numerickom primjeru (s1. 94), stranu odabrati za posmatranje, jer konaCni rezultat je isti. Po praviIu, oda-
biramo Qnll stranu, gdje ima manje sila, tj. gdje je racun Jednosrilvniji.
Primja Odredivanje vrijednosti za momente savijanja (simbol M) bite prikazano
u sljedecem primjeru.
Potrebno je Odtediti vdi6nu sila N tl prcsjecima I-I i 2-2 konzo!nog'llosaca sa
oprerecenjem datim na slid, Pn'mjer
, Odrediti momenat savijanja M 1 _ t u presjeku 1-1 i MB nad osloueem B (s1. 95).
, P,
,
11/. ;;1 21
NA ~::lL!!L-;t' SI.94. Statifu shema. Podaci: PI = 2,0 kN, p. = 1,0 kN.
~ezuItatj; R:; = 2,0 kN, RA = 0, MA ~;; - 4,0 kNm S1. 95. Stati&.a shema. Zamjenjujucc op-
terecenje: Ql -= 4,0' q = 4,0· 2>0 = 8 ill,
Presjek 1-1 je neposredno uz napadnu ufru sHe Ph ali na li;evu strunu, Q = 2,0· q = 2,0' 2,0 = 4,0 leN

72 I 73
I
 L Ma --- 0 (direktno uvrsla\'anjc), zaInu silu, normalnu silu i momcnat savijanja blce prikazani na neko!iku
karakteri~jjcnih primjcr<i ~lbsaca sa uobicajenim opterecenjima. Analogrw
RA . 8,0 - 8,0' 2,0 . 4,0 "r 2,0' 2,0 . 1,0 oj. 0,5 . 2,0 .:;, 0, bi se postupilo za razlicita druga oprcrecenja i nosace.
R A • 8,0 .... , 64,0-4,0-1.0..<.: 59.0, ?rimier
59
RA = i = 7;37 kN. Ix uslo ... a L Y "" 0, imamo: N.a~nati dijagr~me, TiM proste gredc optercccnc jcdnom koncclltrisanom ~ilnm
na Sredml rasponll (sila I raspon dati su u op~tim brojevimll.).
R8 = (8 + 2)' 2,0 + 0,5 -7,37' "'" 20,00-7,37 '-' 13,13 kN.
Momcnat savijanja U presjeku 1-1 biee:
Ail-! = 29,48 - 16,00 = + 13,48 kNm (pozitivan).
Momenat savijanja nad osloneem (presjekom) B biee:
a . 2
MS = --P'a-q'-';' = -0,5'2- 2·2- S1. 96. S!aticka shema. Kriticni prcsjck OJiJzi se u
2 2 prcsjeku ispod sUe P (I-I), T - dijagram transvcr-
z:alnih sila, M -·dijagram momenata s3vijanja,
M8 = 1,0 - 4,0 """ ~ 5,0 kNm (negativan). P·l p
Ml = M<l\ax = -4-' R A = Rn = 2·
7.3.1. Maksimalna vrijednost momenta savijanja
P
Am!izimjuCi jcdnacinc .H i T silu u mcduz;]yisnosri zaldjuc:ujemo;
Z<l 2 (simetrija).
Momenat savijanja i transverzalna sila u nckon1 prcsjcku nosaca su medu-
sobno z::l\·isne veiiCinc. }·.,Tajt'Cf3i (ekscremni) - J'laksimaJni monlimat saviJanja
j.:z~'icc sc It Ollom prcsjcku IlOsaLta Ii kojem :rallS1.'er:::alllil sifa lJIijellja pred;mak,
-- R Il ,
udllOPIO Ii kojcJ/I jc j~'dllak" IlIIli.
Presjek u kojcm sc jadja maksimalni mornenat nazivamo kriticlli iii
opasni presjek 1lOsaca. Kod pmste grede kritican presjek se nalazi u polju
Mn -'- 0
(oko sredine). a kod konzolnol;; nosaca ria mjestu ukljeStenja (osloncu). Pre-
cizan poloi.aj kriticnog presjeka moze se odrediti analitickim postupkom ili
se moie ocitati graficki na prethodno, u mjerilu nacrtanom dijagramu tran- p PI
J-f!
J sverzalnih sUa. 0 kojem ce u narcdnom izIaganju biri data objasnjenja. 2 2 4
Maksimalni momenat je veoma vazna veJicina na osnovu koj,e se (kako
ce to biti docnije objasnjeno) vrSl dimenzioniran;e nosaca, provjera napre- PI
A[aksi,lIailli IJ)Ulilt'Jlar' (Zapam[itl p05t:bno oval obrazac - za dati
zanja i dr. 4
s!ucaj optereccnia).
U odredenim slutajevima - presjecima momenat savijanja, Sto znaCi,
naravno, i za druge statitke velie-ine, - moze imati vrijednos[ je~naku nuli
(0). Tako, npr., momenat:savijanja naa os!oncima kod pro:te grede: u pr~vilu, Objnsnjcnja za cnanje (nanoscnje) dijagrama:
jednak je nuli - osim ako nije u pitanju poscban sluca) opterecenia (liPr.
kada na sam oslonac djeluje koncenrricni momenat - sprega). a) Transvcrzahla sda
I '

n.2. Dljagrami statlcklh veli<!ina '(1',

• . I
.v j M) Na nancsenoj nul-Hnjji nacrtamo najprije vdiCinu transverzalne sile u
oslon~u A, ti. TA = R,!, i.to u od~branom mjerilu (npr. J 1 ern ~ I kN. TA
D!ia~rami sratitkih Jelicina crraju se z~
svaki nosae, odnosQo nlegovo nanQSlIllO ~rema g?rc, Jcr 1 reakcija R A , tj. 7A imn smjer ka gore). Izmeou
opterecenje, nakon sto smo prerhodno odredili reakcije hosaca i izracunali tacke (rres)cka) A 1 I nema opterecenja, pa i transverzaIna sila se ne mijenja,
karakteristiene vrijednostl'odredenih statitkih vcl-iCina neophodnih za cnanje a to znac:i da je dijagram na tom dije1u predstavljen horizontalnom Jinijom
dijagrarna. Dijagrami prikazuju raspored i veliCinu pojedinih statickih veliCina (paralelno sa nul-linijom). U presjeku 1 djeluje sila P i t'u' transverzalna sib
duz cijeie duiine nosaca. Oni se crtaju nano~enJcm izracuriatih velicina .,od opada za veliCinu P (skok), a odntle do I - B opet se ne mijenja, a u osI;)nCL
prethodno nacrtane nul-linije preko ordinata, tj. ·upravnih Iinija na nul- B jednaka je reakciji R B , tj. Tn:;;-..:.: RH . Dijagram iznad nul-linije ima zmd·(
-Jiniju prema sore, odnosno dolje. Crranje -- izrada dijagrama za n3nsvcr- +, a dijagrnm is pod nul-linije znak --.
74 75

b) MOTn:ma1 savlj'anja
Posto smo ispod dijagrama transvea-.aIne :sile fia pogodnom rastojan;u
nacrtali nOVU nul-liniju, oznacimo'tacke u kojima je momenat savi;ania jedz?ak
nuli: To su taeke A i B, jer nad osloncima proste grede momenat je jednak
nuli.Ispod sile P l , tj, U presjeku'l momenilt je j~dnak:M, =
Linij. momenta je parabolicnog oblika, Momenat 8avijanja faSte iduCi
00 oslonca ;ka, sredini:nos~Ca.- Najveea vrijednost mom~1lt-savijan,J'a ovdle
je u sredini nosaa.{jci"
u tom presjeku transverzalna sUa mijenja predznak),
DiJagram monienatli saVijanja mozemo nacrtati tako da na sredi.ni nul-lini;e
nanesemo kiI doljevrijei!nost maksimalnog momenta' odabranom mjerilu i u
tada, znajuCichije'momenat na osloncu jednaknuli, crtamo (konstruiJemo)
~. ( Mmu = parabolukrozte tri, ta¢ke,

= 4PI)..
. Ovu vflJednost ,
nanesemo u rmen'I u prema d0 I'Je. K '
raJeve A 1' B Prj/l~e1'

Prost'i noaat_-:-_greda opttTceen if: nizom kanttntrisanih .ila. Odttditl ttakciie i nacrtati
spojimo kosom linijom (jer izmec1u Ail i I i B oema tereta). Momentna dijagrame tran~vetuJnih sUa i momenata savijanja. (81. 98). '
linija ti_ dijagram, kako vidimo, ima oblik trougla. Dijagriun je pozitivan;
i"2,okN m4.p kN
Nairne, dio dijagnlma ispod nulte linije (pozitivni momenti crtaju se ka P,':<2,Q,kN
dolje) a negativni ka gore), ima pozitivne vrijednosti. a iznad nul~l~nije nega-
tivnu vrijednost (obratno, U odnosu dijagram T-sile).na '1 0

Dijagrami se srafiraju okomito na svoju nul-osu, I 0 ,"

?rimjer
.8,0"
"
Potrebno je nacrtati dijagrame transverzalnih sila i momenata savijan)a 2a prosti t
nosac optcrecen r:J.vflomjerno podijdjenim opterecenjem po cijeioj duiini raspona (sl. SI. 98. StatiCka shema, Momenti savi-
97), janja: Ml = RA ·-1,0 = 4,0' J~O = 4~O
kNm, M~ "'" RA' 3,O-Pl· 2,0 = 4,0·
~--q~20/;Nlm'
·3,0-2,0' 2,0 "'" a J;;:-Nm, M, = R E ,
-----:--.1..8' . 2,0 = 4,0' 2j O = kNm_, Mmax = MI =
1·6.G,~ IRs = M3 = + 8,0 kNm.

SI. 97. Stati~ka lihema, Kriricni presjek i<. Najpriie odredimo rcakcije nosaca (analitickim postupkom):
II srediui raspona (I-I), RA -- Nu
q '/ 2,0' 6,0 ., I.IY~O,
= -2- = --~., --- = 6,0 kN, 1 A "'~ RA =
~6,o kN,T~=RB=-6,OkN,Mmax"'" RA-Pl-P!-P,1 + Rn = O.
q ./2 2,0' 6,01 2,0' 36,0 RA + Rn = Pl + P1 + P,.
-~~ --~ ~ --~ = 9,0 kNm,
888 RA + Rn = 2 + 2 + 4 = 8,0.

Najprije odn:Jimo reakcije (Jirektni olnuzac); R B = 8,0 = R A _

2, IMn - &,
q ./ 2' 6,0 ·
N.,! "'"
2
'2,"- = 6,0 kN,
··I Rtf·a-P l ' 7 ~ PI,S-P$·2
RA -8-2' 7-2· 5-4· 2 = O.
= O.

RlJ '",'
q ,I 2· 6,0
~
6,0 kN.
I RA' 8-14-10-8 -= O.

l
2 2

Zatim crtama dijagram T sila, koji, kako se vidi, ima trouglasti oblik (transver.!:ulua sila ,Rd' 8-32 ~ 0,
opacla hne-arno iduCi od oslonca ka sredini)_ b,iaksimalni momenat izracunacemo po defi-
niciji a za sredinu raspona, tj, tacku - presjek I-I:
RA·8 - 32.
"
J2
RA= 8" =4,0 ~.

RA = 8 _4 ~ 4,0 ill.

Ni-lpom£lla: Kada su poznate rea.kcije"moie se pristupiti crtanjU dijagttmJI T sila. P<ltnemo. u

pravilu, od Ujevog ollonca. tj . .oslanca A. Od nacrtane nul-linije nanijeli smQ-najprijl! reak-
Naprijed dati obruac za hiaksimalni mornen.at s.avijanja treba po:>ebno zaramtiti. ci)u R.1- Izrnedu presjcka A i t. T-siJa se ne mijcnja.

76 77
 hmedu pr-esjcka 2 i 3, transvt:rzalna ~ila jcdnaka ie nuB, !to uiedno InaC! da je u svim 21 L A-f/f 0,
tim presiccima. momtnat savijanja najveti - maksimalan. Linija transverzalnih sUa je, ho
!to se ,ridi, stcpenasta~ sa ,koko\o]ma na mjc5tu djelovanja sila. Dij"gr:'!m (!jnija) ffiC''11cnta
-- Q,' 6,5 + R,i' 6 ~ Q.' 3 QJ' o.
savijanja je ·ovd;e izlomliena Iini;a. Dijagr.un crtarno tako da ilra~unamo vriiedMst mo· - 2' 6,5 '7' R A ' 6- 12·3 -.;- 4, " 0.
mcnata u svakom presjeku poscbno (I, 2, 3), pa te vrijcdnosti nancsemO Qd nulte linije
ka dolje na mjestu pre-s;eka i te tatke $p6iimo pravim linijamll (jer izrnedu napadnih tacaka RA·6 = 13 + 36 - 4 "-~ 45.
lila P nema optereten;a).
45
f!rjmia 6

Izraeunati reakdje, nsertati dijagrame transverzalnih ~ila i momcnata sayijanja, re RIJ =- 18,0- 7,5.~ 10,5 kN.
ut\Tditi njihove maksimalne vrijednosti za sliedeCi noue (sl. 99).
Na taj "aCin smo izrac1.Inaii reakcije, Sada moicmo crtali T, a zatim i ,\1 diiagram·(momc11',,_i',
Rt:akciie; nakon sto izratunamo odgo\'arajuce vrijrdnnsri moml'l)ata.
.1D kN

I.) L }-' co 0; R A '" RB-P1-P! = 0.

RA -I' Rn = PI -+ P~.
Rn '" (PI + Pl)-R A,
2.) LMB~O.

RA . 5 - PI' 2 + p~. 2 = 0.
RA' 5-P j '2 + Pt'2. S1. 100. Stalicka shema. Rczul,ati:
,
7,5 kN, Ril = )0,5 kN, lvfA=--~-·
RA . 5 = PI' 2 - P; . 2.
R A '5 2'2-1,2. 2,0' ),0'
~)---- "--' I kNm,
.". = ~~~:_,
2 :,0 1,O"
51. 99. Staucka shema. M ra "", -"'0. Ms = RA "~-5 OA kl'-.", -- ------ = ~ 4,0 kNm.
C
= - 1,0' 2,0:=-2,0 kNm, T~ + T~=
= RH' Rn=(2+ 1)-0,4-),0-
-0,4 ..., 2,6 }<N. PoJoin! krilienog presjeka u poliu:
Tx = 0; - Ql + RA - q' X"" 0: -- 2,0 t 7,5 - 2· X --;- O.
Potnemo opet od nul-linde, Najprije nanesemo reakciju RA i dalje crtamo prema 2X -"'"" 7,5 - 2,0 "'" 5,5.
I vee obja~njenom postupku.
U presjeku (I) transvtrzalua sila mijenja predznak. Dakle) to je I,opasan" pr~sjek. x = 5,5 c,", 2,75 rn (ad o<;lonta A, desno)_
Moment savijanja u presjeku (1) pod silom PI bice jednak: Ml = R"f' 3 := 0,4' 3 =-<. l,l 2
kNm. .
- Nad osloncem B bice vrijednost momenta. Mma,,=-Ql'3,25+RA'2,75~q'2,75 .~=
2
MB = - P, " 2 => _ 1 ' 2 = - 2,0 kNm (negativan momenat),
Momenat nad osloncem B je, u stvari, maksima!m (po veliCini). = -2'3,25 + 7,5'2,75-2,0'2,75 ·J,375.
Maksimalna transverzalna sila je u prcsjeku koji se nalazi neposredno uz oslonac M m ,,, = - 6,50 + 20,62 - 3,78 = 10,34 kNm (u polju).
ELi s liieve smnt (katemo nad osJoncem BLi i jednaka je Tmn = 1,6 kN -vjdi dijagram
T-sila). -"'fA = Ql '0,5 = - 2, 0,5 = - 1,0 kNm.
M8 =- Ql' 1,0 = - 4, 0,1 -4 kNm.,
T max '-" - 6,5 kNm (0510nat B, lijevo),
Izraeunati reakcije i nacrtati dijagrame TiM, te utvrditi maksimalne. vrijednosti
statitkih veliana n none i oprerecenje dato kako slijedi: (sIika 1(0); q = 2,O'kN/ml. Ove vrijedr'lOsti su neophodne za Crtilnje d:jagrarna Af.
1.) L y ~ o. Objaln./cnjc:
-QI ;-. RA-Q. r RB-Ql = O.
Dijagram T"sila pocnemo crtati s lijc\'o;:; kra)a prepusta gdje je T sila ;ednaka nuli
RA + RB - Q + Q. + Q•. Dalje ka osloncu A opada Zft vriiednost Q\ (a, . q =.; 1,0 2,0 = 2,0 kN). U ta~kj' A (oslonc1.1)
RA + Rs = 2 + 12 + 4 "'" 18.0. imamo prom;cnu predznaka jer smo nanijeli prema Eore vrijednost reakcije R A , Dalie.
T·sjJa po novo opada (kosa linija koja pucia uc:ksno) svc do osJonr:a H. Ovdje nanl:SCnln prC'n,-!
~B = I&-R,i,

78
 gore, vrijednost,reak.cije RB ka gore i pomwo doIm do p~jene predznaka T-sile. Od
:lti!onca B.. i~uti dal,c delino (prepust), T-lilll nrada, do. hi na desn0m laa,-" p"pusta hila
)ednaka" null.' 'I . .'

. ,Dijagrani M Cttamo na novo; nu1~liniji ispod. Nad oe.lo~m A i B naueserno vrijed-

nos~ I~tog momenta ~A i M~ od nul-linije ka gore (zbog %nak.a minus). U kritienom
.
I jednaka velicini datog opterecenja unutar odsjecka ~ lame1e: Na taj naoll,
umjesto kontinuiranog- neravnoriljerno..podije1jenog optereeenja" dabjjemo
nix koncentrisanih.sila, -za koje n~ je postupak.statick.og rje§enja vee poznat..
f)esJ.cl:u ~o Mmu u po!!u. pa 1 to nanesemo ria tome mjestu od nul-linije ka dolje.' . Nrume, ako radimo' ~ti€kiJ postavimo ,analitiCki uSl~ve r3.VnoteZe, i rjeSe--:
oblvene tn ~: uda spoJ1ntO par:abolom. Na oba pn:pusta, "tl\kode. ucrtamo parabolu
(ko~avna) maJl1:~ da ~u na ~J~~I~a_ prepuUa momenti ;ednaki nulL Oba dijagrama njem postavljt:nih jedna&a odredujemo dotad nepoznate otpore ()Slonaca ~
poslije konatrukClJe:lrafrramo 1 obil}eiimo potrebnim simbolima (T M). Dijagrain N-sila reakcije, Nakon toga moierno nacrtati i dijagrame $llltitkih ve!i&a (T, M),
u kon1tretnom slu6tju n~ postoji, jer je N-sila dui clieIe linij~ duii~e nesaea jednaka nuli. . uzimajuCi, nakon toga, u- obm i Onj~cu da je stvamo- opt~je'bilo ne-
ravnomjemo podijeljeno,. a ne zamjenjujuCe koncentrlSane sile (od 'laroda)
koje sma uveli U _poStupak radi jednostavnijeg, bdeg ~ prakticrujeg rjeSenja
7.4_ NERAVNOMJERNO PODlJELJENA I POSREDNA OPTE- zadatka. Opisani postupak rjeSenja zadad<3 sa neravnhmjemo podijeljenim
RECENJA . . opterecenjem(u vidu krivulje) na nos3eusistema proste grede, dat i.e ns slid 102.
Linije TiM SU, leao sto ~e vidi; krivulje. Za niz utvrdenih vrijednosti
. Pored. ra.\,l\om jcrno. ~odije~jenih" op,tcrcccnja i kom:cntristmih siln (tcreta) transverzalne sHe i momenta savijania nenesu se odgovarajuce koordinate
kOJc ~ P~l I?r~dstavIJaJu zaLSta._najCciCi oblik :- nacin optere{;enja kon-
st:n;ktivnih noslvih e1emenata (nosata), U odredenim slueajevima susrecemo
SC 1 sa neravnomjernim opterecenjima, kao i s tzv. posrednim opterecenjem.
N~aV1~mj~rn.0 POdli:!~'ello opterecenje je takva VTSla (oblik) opteret.-:ellja
hod kojega !~~enzllet (vellcl1la) opcerecenja na jedinicu duzine llosaca (rasporta
- otvora) mJe k01lSranran.
t
. _ . ~~ tor;:e) zavisno od uzrocnib opterecenja, promjena intcnziteta po
Je~{~lC! d.uz.lne raspona. mo.z~ da bULle razliCira. U opstem slucaju, linija
o~ tt:rece~Ja JC neb pravllna l!t nepravilna krivulja. U o\'akve oblike opterece-
nJa ub,raJ~mo ~()S~b:lO rro.!lglaslO i lrapezasw optereienje. Kod trouglastog
optereCeU)3 pOCetOl .. mtenzlter jednak je nuli, a krajnji intenzitet ima SVOj{l
~HYrde,nu <.datu) vr!!ednost; Kod trapezastog postoji pocctni, bo i krajnji
lnteUZltet, }edan vecr od drugoga, a promjena izmedu niih je (bo i kod tfO-
ug!astog.opterecenja) po pra:oj. - ~osoj liniji. Slueajevi proizvoljnog, trou-
glastog 1 trapezastog opterecenJa pr!kazani su na slici 101.

q-[
SI. 103.-Trougaono opteretenje: Q = - (za-
- 2
f:1. 102. Qu Qu Qu Qt - zamjenju- mjenjujuca sila), 1-1 krititni presjek. Rezul·
.----________,f'..
juce silc, X~ - polotaj kriticnog pre- _ q-[ q-[ ,/3
31. 101. a) proizvoijno neravllomjerno pOdijdjnlO optereccnje,- b'J [fOUglaslO opterecenje
sjeka, ql i Ql-potetni i krajnji inten-
zitet opt~rccenja) ),-odabrana duzina
tau: R,.{ ="6-' RB=-T' XO='-j" -I,
c) trapeza~w orrerecenje, ' lamela. . Mmax = 0,064 q 'JI.

~taticko rjt;Sa~anje ~adataka u slueajevima neravnomjerno raspodije!jenih od nuI-linija, nakon cega je moguee nacrtati kompletne dijagrame uz lJomoC'
(~ta~Ql~) optereCe.nla ,vrsl se na, analogan naCin kao i kod ravnomjerno podije- krivuijara.. ,
lJ~ruh ,I koncentnsamh opterecenja (sila). Potrebno je medutim ukazati na U slucaju trougaonog opterecenja, koje je U ovoj kategoriji posebno
slJedece: - , , karakteristi¢ilo, postuparno tako da trougaono opterecenje zamijenimo kon-
Kod. neravnomjern.o ~odijeIjcnog iadanog opterecenja (gornja linija {.:entrisanom zamjenjujutom silom Q i, na bazi uslova ravnbte:1.e, orlredimo
~pt~reCenla utvrdena kn~lJa) potrebno je izvditi pomocnu podjelu optere- reakLijc f!sloriacn RA i Rno Nakon toga crtamo dijagramc stntickih velicina
~enJa dUi r~pona ?a odsJ~cke. (IameJe) tako da se gornja linija opterecenja TiM, vodcCi mellna da je stvarno optereeenje u obliku tlougla. Postupak i
tzrnedu graruca dVl~u.. susJednih odsjecaka moze zamijeniti (aproksirnirati) konstrukcija dijagrama TiM vidljivi su na slid 103.
p~~vom - kosorr:- llillJom: Un~tar. s.va,kog odsjecka - lamele, u njegovom VrijeJnost zamjenjujuceg: opterecenja Q_ jednaka je:
teziSru potrebna }e llcrtatl zamJcnJuJucu koncentrisanu silu Cija ie veJiCinn
_q • I ( ,- - I . . -)
Q = ,--, povr:.ma troug:1 opterecenJa ,
SD 2
6 StnUka grailevinsklh konstrukclja 81
 Otpore oslonaca (reakcije) dobijcmo, kao sto znarno, pos~avljanjem
Sada mozemO odredili i maksim::J.loi m0mtOa[ knji :;e pojavljuje, kao !itO
rjclenjem jednaCina ravnoteze:
I
znamo, u kriticnom presje-ku, tj. za Xu=:, ,
,/J
RA - Q + R8 = 0; RA + Ra =Q, ako izvrsimo zamjene za R Il , X Q

IMB =0. qo~ kuje vee znamo) imamo:

/ [
RA . / - Q . 3' = 0, RA . [ = Q . 3' /: I V3
A1mn~ = iT· q. f2 = 0,064 . q' 12.

RA =g = 2. . L~ = 'L!.. Ovo je, u stvari, obrazac za mabimalni momenat za trouglasti oblik

3 3 2 6 opterecenja na nOS<lCU sistcmrJ prllsre grede.
Zamjenom u prvu jednacinu, imamo: Na sliean bismo nacin rijcSili siucaj trareznog optcree-cnia. Trapezno
q .[ optcrecenje je, kao sto sc vidi i oa odgovaraiu.:oi s!ici. s::J.stavljeno, tj. komhi-
q.I
--+RB = .--; odf!rle imamo: novana iz trouglasrog i ravnomjcrno podijcljcnog optereecnja. Da bismn
6 2 odrediJi rcakcije, nndcmo z:lrnjcnjujw:.'a optcrcccnja (sile), i to: QI knic pori(;c
od dijcla ravoomjerno pndijcljcnn~; oprcrcccni3 i Q~ knje potiee od dijc!::l
trouglastog optercccnj~l.
Na bazi uslova ravf1ote7:c L
Y '----=- 0 i L
Mn = 0, u~\"!"d;mo - odredimo
q' [ reakcije RA j Rn. kojc :;::; s~lda adnose 113 ukupno, tj. napczno optcrccenjc-
RA, = --, Dalji po stupak (iz.nuhll.c-njc kritlcnog prcsjcLl X (I i m:1ksimalno£ moment'"
6.
Mmo) je ann!ogan izlolcnom klld trouglastog ollrcrcccnj:.J, pa 1;3 nije potrcbr.(\
Pol.oiaj kriticnog (opasnog) presjeka r12Jazimo iz jedna~ine za transver- ovdje posebno iskaz3ri. Konstrukcija dijagr;lma u oK,·i,u ()dgo'.:<lfujt:c~~~
zalnu sIIu u navedenom presjeku, rj. posrupka za trnpezno optcrecenje- dJm je na slici 104,
Tx = 0 (presjek u kome je T siJa jednaka nuli),
Xo apscisa kriticnog presjeka (udaljenost od A);
qo - intenzitet opterecenja na m;estu kriticnog presjeka,
I
RA _;co ~ qo = O. VeliCina qo dobije se iz trougla opterecenja od
0- Xo na bazi sIjedeceg odnosa (slicnost trouglova):

Xo;
x, . q.
qo = I : qj odavde imamo: q = __
I
Zamjenom ave vrijednosti u -jednncinu za TJt = 0, irnamo: SI. 104. Trapezno optefccenje.
xu·qo
RA ---=
2
O. Ql =--2'
ql·j l(q,-q,)
Ql=~-2~'"-
zamjenjujuce sileo Rjdenje jednatina
q-},- X,' x,:!!.. = 0/: q ~> ~ 0, L Mil ~ 0,
6 2·1 2" J 1
RA = - (2q! + q~) I, RB = - (q! + 2q,)
/ x~ I x~ 6 6
---.·-=0· ....'.= -- -", I· X~ i Mmax dobijemo prema odgovara-
3 I ' 3 I jucim definicijama, koristcCi u ratunu j prin-
cip superpoziciie.
I' Ii- I I
X~=-r;
Xu = 0,577 /,
Xu = "'/ '3 = vr = 1,73' odnosno:
Vidimo da su dijagrarni za trape-zno i za trouglasto ofnereccnje po ohliku
slicni (p:1rubolicni dijagrami za T i 111).
82
 7.5. POSREDNO OPTERECENJE Korisna, odnosno sJuea;na opter'cecnja su povremena, ali su kao i stalna
. fiksirana zit utvrdeno nijesto, tj: poziciju na nosacu. To su, u stvari, nepo-
~p[~reCe~j~ se, kao sto smo vidjelit ~'prn:vili.i;' prenosi direktno na .kon- , kretna optereeenja, .za razlilq.1 04 pokrctnih optcrece:nja - sila (tcreta) koje
s~vru nOSlV! ele.menat, odnosno nosac. Ip~" u praksi. U odredenim slu- ' mijenjaju svoj po!Oz.j (poziciju) na .10Saeu. zato sto Se nalazeu pokretu.
~,~m~, posebn~ .JZ konstruktivno-tehni~ -'razIoga, opterecenje se mofe OvRkvu 'opteteemja (sile) potieu, il 'pravilu, od razlicitih vozila (odnosno
premJet1-na nosac I1ndirektno, tj. posredno preko. tzv.sekundarnih ele t 'sttojeva ,- ,uredaja-_~ kotaCirna i s1.) koja se krecu d~ odredenog nosata.
?dno.sno ,nasaea. Oya~av naCin prenosenja optereeenja na nosae jem:i~j:~ Tako, npr.) glavni nosati kod mostovskih objekata iii nosaa kranskih uaza
12 slJcdece karaktenstlcnc staticke sheme' nosaCa (s1. 105). (u industriji) su optereceni, pored ostalog-, pokretnim koncentrisanim silama
Iz she~~ oa preth0;1noj slid se vidi da se optcrecenje prenasi na nosae-. ~ teretima koji se krecu du~ nosata i mijenjaju, dakie, svoj polo:zaj 'u odnosu
prck~ unaprtJcd urvr.denth tacaka - dodirnih tacaka .....,. oslonaca sckundarnih na odredeni presjek - npr.} oslonac no!,aea. Staticka serna optereecnja odre-
nosaca oa sa~ nosac. (Te tacke su oslond sekundarnih nasaca.) denog nosaca pokretnim koncentrisanim sHama data je na slid 107.
U ~vakvlm siubjcvima, imajuCi on
u.mu vee do sad a naucena staticka pra- ·1
v~la, pOStupamo na isri o3cin bo' kod
dlrektnog opterecenja. Diiagrame sratic-
klh veJicina. (T i AI) moramo naknadno
korigovati U odnosu nn obJik dobiven
S1. 107. Pokre:tna opterece:llja sile: (motorno vo-
zilo). PI> PI i ostate veliCine utvrdene Sll odgo-
varajuCim propisima (vidjeti Zbirku tehnickih
propisa - opterecenja), I - raspon.
/
Kruzna strelica sila oznacavaju takvc koncentrisane pokretnc sHe (u
pravilu u pnivcu ase nosaca).
, "'":-;'.~, ' Odredivanje statickih vrijednosti - veltClna za o\'akve pokretnc sile i to
za ebtremne tj, najvece mogu,:e v'riiednosti tih veiicin:l, sto jc.od posebnog
~
SI. lOti. Sta!icka shcma nosaca sa
T ! 2 OPtc(ccenjem, Silo::: u ('vow,.ima: interesa pri statickom proracunu, vrsi sc po razralJcniln poscbnim postup-
-("- _. ~L---..'- ______ ""_._~ .. Q, = Q~
+-._"_",_,___ .J __
Qa = q' 1., RA = RB = cima - metodama za ovakav vid opterecenia. Ovi postupd se odnose po-
2;Q q'3J. sebno na iznalrlcnje ekstremnih (maksimalnih i eventual no minimal nih) vri-
SI. J 05. Posredno op!erecenje (shema = 2-'= -"2-' Dijagram M omcdcn jednosti atpara oslonaca, transverzalnih sila i mOrne-nata savijanja. U praksi se
nosaca;, D - detalj (shema), n __ nasai'. obicno koristi metod tzv. uricajnih lim'ja posebuo za svaku nu\'cdenu \'eliCinu.
je poligotlom upisanim u paraboJu.
Pomocu odgovarajuce uticajne linije je' moguc-e za s\'aki sistematizovani iii
Z<l, to. is~o•.ali direkt~o optcrecenje, vodeti racuna da je stvarno 0 te-
odabrani presjek nosaca izracunati odrediti ekstremne vrijednostl za- odre-
r~~enle tndlre~tn.o, t) .. yosrecino. Post~pak i korigovanje _ dotjeriv;n'e dcnu staticku veliCinu (T i M) odnosno i za reakcijc.
d. lja.gra.m.a
. s.tatlcklh vclluna -za O\'akav sluca)' posre d nog opterecen)a vidljiv
)
nesen)a Buduci da mi ovdje oe obradujemo marcriju iz oblasti uticajnih iinija,
je lZ
. . . zadarka - primjera is:}\ opstim brO)'evl'lIla _ vn)ed nostlma
. za pokazacemo sarno, izostavl;ajuCi sa razlogom dokaz ispravnosri postupka,
opterecenJa I raspon) na slici 106. '
metodu odredivanja vrijednosti maksimalnog momenta savijanja za sistcm
. ~a dij~gra~ima Za T i "~! se vidi da je korigovanje izvrseno tako sto smo
pr~)ek:ovalt taeke. preko ,koJlh se prenosi opterecenje sa - sekundarnih na od dvije Hi vise koncentrisanih pokretnih sila i to za nosae sistema proste
(gl:~,:ru) nosae. Pr~iekto.vah s~no ih posebno na T i posebno ua M _ dija ram gl=ede. Ovo je _u praksi cesto potrcbno rosebno pri izradi jetlnostavniiih
kOJl. J~ nacrr;an za Iden:lcn~ (lsro), ali direktno optcrecenje. Dijagram iz~edu statickih proracuua nasata sistema proste grede optercccnih pokretnim sila-
prole .ov~~h tacaka Je lmcaran, sto je' posljedica posrednog prenosenja
y
rna - vozilima (npr. kod mostova i sl.),
o~ter:cenJ~1 na nosae, a sto odgovara, u stvari, opterecenj u nosaca koncen- l\1aksimalni momenat savijanja u rakvom slucaju mozemo odrediti
!nsamm 81 ama. primjenom sljedeceg pravila - kriterijuma:

Maksimaltli i1JOmClIal sistema od dvijc iii viSe koncelllrisani/i pokremih

7.6. POKRETNO OPTERECENJE SILE . iila na proslom nosacu dob;l; ce se laM ako sredina raspona grede (nosala)
raspolovljava rastojanje izmedu rezultante sistema sUa i proe (susjedne) vete
., O:terec~nja koja djel,uju na nos?ce, ~ao sto sma vee vidjeIi, imaju stalan sae. Maksimalm' momenal ce biti u presjeku {spod n.avedene prv€. - susjedne
~:, ~O\~etneru k~~-akter. dJelo~'nnja_ Optcreccnje vlastitom tdinom nosaca i veil! sile - sptam rczultame.
lJe a __ons.trukclJ~, kOla s~'oJom teiinom opterecujc odredeni nos:lc, ima Pri1pjena pravila - kritcrija jc vidljivo iz opsteg primjcl"a datog na
rrajan V!emenskl ncprekld:1ll br:lktcr.
sljedecoj slid (sl. 108),
84
05
 • !, ;
Polohi rel:ultamc o...ircCimb ua OSilDVU momcntnoga pravila (Varinjon).
. U datom (naznacenom) poJozaju na slid sHe treba dal;e posmatrati 'kao Pl 1,5
da Sll nepokretne. , . R·:z: = PI > 3,0; x = - . 3,0 = - . 3,0 = 1,0 m.
R 4,.5
Poloiaj rezultante je odreden primjenom momentnog pravila uzimajuti
za momentnu taCku - napadnu tacku ispod prve siIe (P1). U presjel...-u ispod

T"
• x 0

A 'Iffl,
1 ,1~~rospona
8
51. 108. Sistem pokrelnih sila (dvije pok-
Pl , 5,5 - p.' 2,5
10,0
kN.

+ ~:
"" (J
+ ~(
Ro retnesileP j i P z). PI > PI> R = Pi +p~,
, Pt R·b .\i.u::s.i.n'lIbi momcr::11 lC'

(5,0 - '21,0) '

X "-' - . a, R ;.~. - ,- Maksimalni
I R I .\! ",..<.1 .~, .:"'. f ~,025
moment prcsjcka ispod sile:o
.'.[,,;a = 2,025 -1,5 = 9,J kNm.
te sHe (PI) nalazi se maksimalni momenar - saglasno ranije iznesenom op-
Stem praviJu.
Ka anaIogan nacin' bi se postupilo sa s;stemorn od tri iIi vise pokretnih
sUa cija su medurastojanja razumije se - fiksna - unaprijed odredena.
Ako je sistem predstadjen sarno jednom pokretnorn koncentrisanom _ SaYcJj de.fi.;;i::iir ,.0-:~~c~,-:~'::~: sl~tjCkih vdicina za T, N i 1\i u ner.om presjcku
siJom !ada ce (sagIasno i kriteriju) rnaksimalni momenat na prost oj grcdi optCre-.."eDog nc>,;, .; c

_ Su. ic ;:0 i 1~0;J. ;;: ~,>,"~,,,}~ i'-:1i.l~'- '6 :0pllsnog; pn:sjeka nO$aca?
bid u presjek-u ispod silc, knda ana bude u s,edini raspona. Taj slucaj nam je
_ N ':"p o\i,j o'.)l~ I dl;;~~l'.lljJ ciijagrama staricklh veiicina?
poznat od ranije (kada se nije radilo 0 pokrttnoj sili) i rnaksimalni momenat
_ ~a\"eill cb~-.:;;...."e 2;; ~Hj,"Si7..::J.lle v",j;:.in05u m0menata s;lvljanj,a na prostol gredi i
iznost;
konzoli, <t U .\:;;...--a.l:::tr-j,,:i(:l~ ;G~;~dc..,) optereeenia u prahi.
P ·1 _ ~lI.,edi n.ili};.~ iz.'T.edu ran:wDjerno j neravnomjemo podije\jenih optercCerJja.
M =~~
max 4, _ Rijcli niz numeriChb primjera iz oblasti odredivanjll. dijagramll. TiM na p:os(Oj
g:rcdi i konroli z.;t us\"o;ene pxlatke.
Poznavanje vrijednosti maksimalnog: momenta nosaca 'za odredeno
opterecenje je,. kao sto cerna to kasnije vidjeri, od posebnog znacaja u statici,
jer cerno .13 osnovu toga' utvrdivati, posebnim proracunom, dimenzije nosaea
i druge potrebrie veHCine.

Primjer

Odro::diti mjesto kriticnog presjeka i vrijednos[ maksimalno£, momenta sallijanja za

shtem od d\'jje koncentrisane pokrerne sile (vozila) koje 5C krc(:u dut nosaca, sistema proste
grede. raspona lO.O metara (dika 109).

A'~------~~s~,,~~~ro~~~,--~B
R'
f""m ,Om
. SI. 109. Ra = 2,025 ,kN, Rb = 2,475
kN, Mmu = R,,' d l = 2,02.5' 4,5 =
9,10 kNm.

Najprije odredimo veliCinu i poloiaj rezultante sistema si!a, tj.

R =< L: P = Pi + p. = 3,0 + 1,.5 = 4,5 kN.

87
86
 LH=O (2:: X~O),
·'RAlJ +P = 0,
R.i11 - - r =< -10 kN.
MB '=' 0 (momentna tati:a od~brana u B).
R"u,,-4 +.RAH 4.-P·1_ Q'2 =0,
o

RAV' 4 +10· 4-10· 1 ,SO, 2 = OJ R A v'4 = 130.

8, IZL01l1LJENI I KOSI NOSAC! R,w-","130 ""32 5 kN

4 '
Pored nosllca sa ravnom osom) koji su u vet:ini slucajev<1 horizontalno Dijagram shlti&ih veJjona 1~ M j N;
polozeni u konstrukciji (objekta) kojoj pripadaju, postoje i nosaCi sa izlom- Tx = 0 (za kritItan presjek u polju).
Jjenom i nosaCi sa koso polozenom osom - kosi nosaci. Izlomljena osa se
susrece uglavnom kod ramovskih nosaca, a kosi osa kod nosaca u krovnim
konstrukdjama (rogovi) i kod stepcniSta (stcperusni abrazni nosaCi). Razmo-
RAV = q' r,
trima najprije nasace sa izlamljenom asoro.
x = !<'H~_= ?3.~_ = 1 625 m.
q 20 ' f
0.1. IZLQ,\\LjEI'! C>:c)S,IC!
RB = 80,0 - 32,5 = 47,50 kN.
Iznalazenje rcaKcije K<JJ \.)\',11";\'111 n05a(:a - kad~l s'U \.1\'1 sUll',":ki o ..lrcdeni,
vfsimo, takode, n3 bazi ,ma!itickih, o,JnOSllo ~r,-\fiCk1h uslo\'a r~\\'llUlc2(: sila
u ravni. Cnanje dijagramJ ~[',ltickih vcliCina T, X i M \,L~i!l\') prem;! istim
pravilima koja smo ranijc [zin;:ili) vodeci uvijck ru(una 0 Jcfiniciji oJn:Jene
N~O
staticke vc1icine. B
Dijagrami slalichih t'clihllll - sc (Haju u odnosu na nultu osu 1 (:iji oblik
1 veIiCina odgovara samom obliku i ve!iCini osc nosaca, tj. njegovc staticke
sheme. Ovi dijagrami se cnajLl nakon -stO se odrede reakcijc - na pogodnom
®
mjestu i mjcrilu) pored plan;] poloiaja, tjo skice staticke sheme nosaca. Ordi-
nate dijagrama, razumijc se, crtaju se upravno na odgovarajuCi dio nul-linijeo A R'
Svaki dio plohe uijagram.! %'.1 T, .Y i ,\1 Jobiva i SYClj od,l:()Var,ljuci pr...:dznak R: A 3
(plus iii minus), a stO sc lltl.rJujc shoJno ranije definis:.l!lilll pravjlil:13 za M,
R' ':,1)
predznak svake starickc \-c!icloc posebno. Konkretll~l primjcn;l, od ranije ,Parabola
poznatjh postupab, za rj6cnjc zadalaka ovab'L: wstc n.lji.:jdbhuJnijc M,
,<; MmQx
jt' vidljiva' iz braktcristicnil1 primjera - zaliawb, odnosno njiho\'ih rjc-
@
senja.
U sJjcJcCim primjcrim<l bi2c (hlto rjdicnjc jcJnosta,onijih ll\lsaCa SJ izlom-
ljenom osom zu zadana opcrCCCltj:t, HJ kojima mogu bi[i UOCCrlC osubcnosti
k:J.raberlsticne za ovakve nosace.
Sl. 110. Nulte Jinijl: dij:.lgram3 SU i:duU1lj<:Il~> kao j osa nosaea.
Prill/jer
q (4,0- X)'
Odrediti reakcijc i nacrtati Jij:lgr:l,.1 T i Jl za izlomljtni llV~a(; (~iSlI.'IIl pro~tt grcde) 2
dat na slid 110.
Reakdjc: 20 !,J75!
0

RAV--Q-f-Rll 0, A1m~" = ,I 55,2 kNm.

HAV f-- R13 ~ Q -=--- 80"

88
89
 Pre10m u 2 ose nos~ca pod uglom 900 je fiksan, ito ce reCi da je veza dva dijc:la
taro qpnp/m')
nosaea U {oj taW vcrtilcalnog stuba A-2 i horizontalnog nonca ,.rigle" 2-B kruta. avo
vaii za bilo kakve n'nte pre10me (bel. zgloba) kad izloml;enih nosaca.
Dijagrami T, N i M dati na prc:tbodnoj slid (:d. 110), kao §to se vidiJ odgovaraju po 2
nacinu cnanjll i obliku dijagramima za odgovarajuee velicine ko;e smo vee rani;e objasniH i
aje rjdavanje naucili - uvjcfbaJi. .

Pn'mjer
Q"'<I-I
w",w h
Balkonski izlomijeni nosac opterecen je po horizontalnom i vertikalnom diie1u nosa~a
ho stO je dato na skid - statickoj shemi. NoslI.c je sistema konzole. Odrediti reakcije i
naccrati dijagram T, N i Ai (s1. Ill).
Jt:dnaCine ravnott!'ie:
B
Pl """ 1,0 kN
Pt .... l,OkN

i !Q=8,OkN
RA -
" (Q + PI) ""- 0,

~AI JOkN/m t R~ '"'" Q +' P 1 = 8,00 +-

1 b!j:::lli",ill,Ii!illlll!ll~1~"'~I·lII!IIlII!IIill·lli"illl~~8'--..!R~ +- 100 = 9,0 kN,

f-____~I~.~2.~0~m"____ ,~ M, M

I R',
R:'; + P: 0,

I
=

R~ = -P l , A B"
R:1 = - 1,0 kN (usmjerena na
desnu stranu od oslonca - ukljdte- 51. J 12. It:lomljcni nosac (ob-ir), ~taliC-"a shema i dijagrami, 1', M, N, R~) R~) R ~
nja B). (R) dobiju sc it: lislora ramoteie.
LMB~O;
Napomena:
I I
ME + Q. 2" + PI ·1 + Fa' It = 0,
Nacrtani oblik dijagrama je karakterislicafl za zadano oPJereccnje i zadanu staticku
~emu nosaca, a preci:zne (tacne) plohe dij~grama hi se dohile za konkretne vrijedno:;ti dimcll-
Ma + ~oo· 1,9 + ~OO· 2,0 + ;dja nosaca i optereb::nja (W - vjetar i q) nakon Sto se i"lracunaju reakcije - na poznari
+ ~OO· 1,0 = 0, nacin,

AlB ~ - (~OO + l,OO + 1,00)-

= - 11,0 kNm.
Na osnovu izracunatih reakcija
pot:natih sila - optcrecen'ja konzole, dak~
Ie, poznatih ::poljnih iii vanjskih &ila na-
crtaH sma odgovarajw':e dijagrame T, N i
AI premll vee po"lnatim pravilima za crla-
nje ovih diiagrllma. (U osnovi oyih pra~
vHa. kao sto znamo. su, :tarravo, dcfini~
dje ovih statickih velitinlol koje smo ranije
SI. Ill. nautili).
Prillljcr
Za zadani izlomljeni 'nosat (ram) i dato optcrccenje be:/; zadanih vrijednasti za visine,
raspone i opterecenja. nacrtati kakav ce oblik poprimiti staticke velicinc T, N i M (s1. 112).
8.2. KOSI NOSACr
Kosi nosaCi za ycrtika!na oplcrcccnja, u pogJeJu momenata s;}vij;.lIljJ
se ponasaju kao i hUfiwnt<llni nos.!ci sa rasponom jcdnakim horizonlaln(Jj
kornponenti koso!; raspona (Juzine nosJc'a). Transverza!ne soe i normalnc
silc, mcdutim, llloraju se koJ kDSih -nosaca posebno odredivati saglusnu
svojoj Jcfiniciji.
Uzmimo prim;t;r p\'(\!)tog kusog llOSaC<l optercccnog silom P u
sredini.
Urnjesto st<1ticke shcmc na pn'oj slid, mozcmo usvojiti staticku shemu
datu na drugoj slid (51. 113),

90. 91
 Maksimalni momenat savijanja koji je rnjerodavan za staticki proracun
prema drugoj shemi, jednak je: Primjcr

Mmax-
- p·tH • pd tome J'e Krovn(rog (~tol,ict:'jli vjdaljke) opterea:fLje saglasno analizi optere&nja ~ propisiroa
4 ' kao na slid._ Odrediti Mmu: (rndi dimenzioniranja).

I = 4,i'~~
~"-=--,f-l!'-'--4w
(II"""" lOON/mi. q
B
q ....,. 2000 N/ml, B
R.
P ..". 1000 N (tcrct u sredini),

IH ~ /. cos 30" := 4,20·0,87 = 3,65 m.

U rscun cerna uvcsri vet poznatc_ obrasce za
M fl)~)( nil prostoj gredi i za dati 0blik opterecenj;i.
I Koristeo se pnncipom superpozicije*), imamo:
R ___·_~Jh;;;k~
i Aim",; =
q'I~1I q./f P -III
-." + --'_ + -4 .
- ; zarnlenom, .
Imamo:
S1. 114. Ktovni rog
(shema):

~IJlJIlJllIo:iJIQIlIQIIlJ~1l
w - vjetar (opteteecnje),
"!:-_ _-J._ _ _-lB 8 8
1 = 4.2 m, w =< 300. N/mt,
q = 2000 N/m1• P = 1000 N.

~f
2ooo-3·65 l
Mmax= -- ._-+-300-4,20' 1000.3,65
-~.+ ___ .. _~, t
R R R 8 8 4
P..I."" P cos).
Mm".", P.~';()S.(
P"",PS,fl ,1.. At m3)IC .."" 3400 + 660 + 910 = 4970 Nm (njutnmetara) u presieku upod sile P.

Napomena;
1
Opteretenje q je gravitadono-vertikalno optcreccnje od P, dok je optereeenje vjelra
S1. 1 J 3. Kosi nosaCi. (d - upravno na osu nosata - odnosno ravninu krova kome rog _ nosal: pripada.

IH = /. cos 11, pa imamo: Kod kosih nosata, kao sto se vidi, za razliku od horizontalno-polozenih,
P·/COSf!
i za vertikalno opterecenje javlja se i normalna sila U nosacu. Ovu cipjenicu
ce trebati uzeti u obzir u proracunima koji se odnose na dimenzioniranje
4 nosaca i sl. - sto cerno razmatrati u kasnijim izlaganjima.
Na isti naCin bismo postupili aka, umjesto sHe P, imamo ravnomjerno Kosi nosaCi se ponekad kombimiju sa borizontalnim> pa se dobije pose-
podijeljeno optcrcccnje q duz cijeiog nosaca. Posto umjesto P imamo ovdjc ban oblik izlomljenog nosaca. Demonstriracerno takav slucaj ·na jednom
Q, tj. Q 'IH, tada ce obrazac za A1,,,,,,,:dobiti ovakav izraz: primjeru:

Q'/H' Primjer
Mmax = 4
Odrediti reakcije i nacrtati dijagrame T,}II i M za nosat dat na slici (st. 115).
Ovaj obrazac Jobicemo posmatrajuCi prvu staticku shemu, ako bismo Zamjenjujuca opterecenja Ql i Q, imaju sljedece vrije~nosti;
prethodno sHu P, odnosno. Q = q . In razloz.ili u komponcntc upravo nu
osu i pumlclno osi nosaCa. Ovo vai.i i ~a rcakciju RA . ( i Rn). Kosi nosat':i Ql = 11' q = 4,0' 2,0 = 8,0 kN; Q, = I.· q = 2,0·2,0 = 4;0 kN·;
javljaju se obicno kod stepenisnih konstrukdja, krovistu i drugih ohjekata.
QUK = Ql + Q1 = 8,0 + 4,0 = 12,0 xN.
Ukoliko je nagib rdativnq mati, tu Cinjcnicu u prakticnom I'acunu cesto ne
uzimamo U obzir, tj. racunumo kao da nosae nema nagib. Odred.ivanje reakcije u A i B:
Inutc kosc nosacc, takodc, racunamo, u pravilu, na vee poznatc, ubjas.-
njene nacinc. Rcakcijc izracunavamo nu bazi uslova ravnoteZc j dijagramc uslov: L x. = 0 (neid:.ori*ten uslov J jet ovdje nemnmo horizontaInih sila).
crtllmo Slrogo vodcCi racuna 0 definic1jama pojcdinih statickih veliCina.
Primjcna postupka, fla bazi poznatih pravila i datih objasnjenja, bice * Princip superpozicije - princip nezavisnosti djeIdvanja sila. Na primjer: ako na
vidljiva iz karakteristicnog primjera na slid 114. gredu diduju. dvije razlitite site u isto vrijeme, mi to opterecenje molemo posmatrati po_
se-hno, tj. s\·itko 7.a sebe (kao da onoga drugoga nema) i, na koncu, algebanki sabrati rezu!-
tate (uticaje).
92
93
 9. 0 T P 0 R NOS T MAT E R I J A L A

Orpornosr materijala, odnosno naub 0 (vrstoCi, bnvi se prollCav::mjl'I;,

unutarnjih si13 u konstruktivnim nosivim elcmer.rima - nosariOla, pos'~~V':1
so. aspekta uzaiamnog odnosa u djc1,.)\,unju \';1!1)skth i llnutilrnjih sih~ k'J!-': :";:,
kao posljedica niibovog dje1ovanja, pojnvljuj'...l u samOln (materij:::l~J) !lO~,U(\"
Unutrasnje silc, otpori koji se javlj:tju u samorn nosaeu, a koje raC~j;::Jr.l.') f~O
jedinici povrsine presjeka nosivog elementa, nazivamo naprezanjima iU /iQPv-
SL 115. homhinovani kosi nOSAt (shema i dijagrami), Me = 6,0· 2,0 - 4,0· I,D "" 8,0 nima i oznacuvamo ih simbolicno -.- u st:1tickim pror::lcunima oda8r:: ~\:01
k.Nm, M rnJx ~ M, (momenr 11 presieku 1-1). Numeritke vrijednosli z:t ohHjeiene vdi- slovima grckog: nlfabeto.: (J (sigma), r (t::Iu), [! (ro) i dr.
tine uraditi 7.3 \"jeibu. S obzirorn da mutcrijal od kojih '<;11 izr:1dcni konstruktivni nosi\'l cl:::m::r.:;
- nomCi, ncm;~ju svojstva kab'J smo im l1omjcrno prida!i, prcuc;}\'~~;_;,";
zakone i pru\·jla statike krutog lijela, ncgo, no.protiv, posjedujll oS0bine cL-
sticnih tijelfl. kakva II prirodi stV[lfnO POStojc (drvo, cclik, beton i dr.), :,\
na;Jb, 0 or;:-,orno5li mo.tcrijab r:l,':-:; d:l pC'\'"'~~n0 \'odi ::aeuna 0 c!:Js' :c;-
III uslo\': r MB = 0 (mom.cnma tatka u B, £dje imamo pokn::tni ldaj). osobinama matcrijala od kojih ~u i-u:Hleni ti nosuci. OtpornoSl ma~cri;.l::)
proucava stoga i promjene obUb i dimenzija nosaca n:lStale pod raz]ie-i,i:,L
RA ./•• - Q,. (~+ /,)- Q. (~) - O. opterecenjima, rj. proucava deformacije (izobJicenja) nosaCa.
Mi, nairne, zarniSljamo da je cio ~)rosror volumena nosaca (tijelo) ispunjC:l
RA· 6,O-8,O·4JO-4,O~ 1;0 = i), RA· .6,O-QUK' 3,0 = 0, mikromaterijalnim cesticama - molei::1.:1ama :-:oje medusobno dde povezanll:-,
36 u jednoj cjelini - unurarnje kohczione sileo Pod dejstvom opterecenja (tj.
RA =- = 6,0 kN, spolinih-vanjskih sila) nosaea, prvobitno ravnoteZno stanje izmedu cestica
6
J doZivljava promjenu iz koje rezultira teZnja vracanja u prvobitno sranjc, rj.
RA, + R8 = 12,0, ·6,0 + RB = 12,0 polozaL sve dok se stvarno ponovo ae uspostavi ravnoreZa izmedu vanjskih
RB = 12,0 - 61J == 611 kN. rj. vrijednost kao i RA• ~to je i razumljivo jer se ovai izlomljeni i unurrasnjih sila· nOsaCa.
- kosi nosat u smislu odredivan;a reakcija ponailao kao da je horizontalan (redukovan oa ProucavajuCi odnose izmedu vanjskih sila Cuticaja) i unutarnjih sila - ..
horizontalnu O$u). N a slid pored< plana poloiaja, rj. stati&e $heffie nosata dati &U dijagrami naprezanja, nauka 0 otpornosti materijala daje merode i obrasce neophodne
T. N j M. Na'djelu nosaea A-C (kosi dio). kao ho se vidi. postoji j normalna sils,
za kontrolu - izracunavan:e velicina pojedinih vrsta naprezarija, odnosno
za odredivanjc dimenzija nosaca, sto nazivamo u statickim' proratunima
dimenzioniraflje. Nosati koje primjenjujemo u praksi, kao Sto je reecno, izra-
PITANJiI I VJEZBilNJA deni su od elastitnih materijala koji pasjeduju, u vecoj iii manja; mjeri izra-
iena, eIasticna svojstva. Ova svojstv::, matcrijala ogledaju se prvenstvcno u
- U koju grupu spndaju ramovski (okvirni) nosaCi s obzirom nn oblik svoje ose - karukteru deformacija, Deformacije elasticnih tijcla su privremene i traju
statitke s.heme?
Kako se odredu;u reakcije _ rjdavaju (statitki odrederii) ;7.ic'mljeni nOloa~i - u
dok· postoji opterocenje,' Nakon rastcrecenja, nosac, po pravilu, poprim<l
poredenju ·sa neizlomijenim, ravnim nosa~ima? prvobitni oblik a deformacije nestaju. Plasticna rijela su ona kod kojih defor-
K.sko se staticki tretiraju kosi nosaci sistema proste grede? macije usljed oprerccenja ostaju trajne. Takve promjtne oblika nazivamo
Iskaii. cemu je jedmika vclicina transverzalne (n
i posebno normalne (N) site plasticnim deformacijarna. Treba napomenuti du i elasricna tijela prj op';erc-
tenju-mogu dobiti, osim eiusricruh, i odrcdc:ne plasrii;ne Jeformacijc, kojc sc
u osloncu kosog prostog, ravnomjerno podijelienog vertikalnim opterecenjem
(q) - optere¢enog nosaea? . ocituju i poslije rasterecenja nasaca,
Poznavunje mutcrije iz oblasti 'orpornosri m<ltcrijala je od poscbnng
znacaja ne sarno za kompleksnije i porpunijc r,lZ~nl'jevanje problema iz

94 95
-do'mena'definisanja, utvrdivanja i promjene stabilite~a gr~deyins~il; i od~ed: 2. naprE'7.anje na -_pritisak; ka\.1 posl.icJka djciovJnja pritiskuju(c sik -
nih' drugih"konstrukcija nego naroeito 7.3 konkretnu lZradu CJelOVltlh statltkih Llatnl' ~ilc,
prot-acuna k?IlSrrukcija. Zato se O1:p?rnost.~aterijaIa ovdje, I:0sebno i~ pr~­
J. tangencioriaino - .smicuce naprezanje, kao posljedica djelm"anja
tiCko-funkcionalnih razloga, obradu)e U okvlru programa statike konstrukClJa.
~ Najpriie cerno se upoz~ti sa pojmovirna .~oji se odno~e n.a ~odje1u, vrste i
odrcdcne smicuce siJe (odnosno transvcrzalne - popree-ne sile),
karakter pojedinih naprezanJa - napOlJ1l kOll se mogu Javl,an U odredenom 4. naprezanje na savijanje, kao posljcdica djelovanja momenta sayija-
riapregnutom (opterecenom) nosaCu, kao posljedica djelovanja dosad vee nja -. napadnog momenta,
definisanih i objaSnjenih statiCkih i drugih uticaja. 5. naprezanje na j~"ijanjc, kao posljcdica djelo\"anja pritiskujuce sile
ua izvijanje,
6. naprezanje na torziju (uvijanje), kao posJjedica djelovanja momenta
9.1. POTAM I PODJELA NAPREZANJA torzije - uvijanja.
Na slid 116. dat je shematski" prikaz na:->rajanja rojt'"dinih vrsta napreza-
-Naprezanje iIi napon predstavlja spccificnu ·unutarnju silu (otpor). u nja, posebno sa aspekta uzroka naprezanja.
nosaeu koja se odnosi na jedinicu povrsine presjeka, To je, dakle, jedinicna
unutarnja sila izraiena u jedinicarna za silu podijeljenim sa vrijednoscu Detal;nije 0 svakom naprezanju~. posebno bi(:e izlozcno na odgovaraju(:em
rnjcstu - u -narednim izlaganjima.
jedinice za povrsinu, tj, Njcm 2 iIi kNfcm 2 Hi N/m'il. (paskal) odnosno u "SI"
sistemu - izrazeni .u mcgJpaskalima ..... MPa i dr.
9.2. DOZVOLJENO NAPREZANJE I KOEFICIJENT
Naponi se javljaju Rao posljedica djelovanja van;skih sila - uticaja SIGURNOSTI
i mogu bid razliCitog tipa
Zavisno od nacina djc10vanja \'nnjsklh sila (uticaja) na knnstrukth'ni ., Za svaku vrstu naprezanja date su one granicne nijednosti napona koje,
po pravilu, ne smiju biti prekoracem:. Te, propisima d:lte vrijednosti nuzivamo :
demenat (stap-nosac), u njemu sc rnogu pojnyiti razliCita nap;T7.:ll1ja. Razli- dozvoljcnim naprczanjima iii naponima (u tehnickim propisima za roicdinc
l,..ujemo sljedece vrste osnovnih naprczanja: \Tste konstrukdja, odnosno materijale date su veliCine uopustenih naprezanja
1. naprezanje na zatczanje, kao pos\jedica djelovanja zatduce (aksijalne) kojima se koristimo -pri izradi statickih proracunu).
sile, vlacnc sile, Dozvoijena naprezanja, bo i naprczania UOpstc, izraz'-l\"uju se u ieJini-
cama nu napone i koristimo ih u stati'::kim proracunima poscbno za kontrolu
1. nctpona u nosacu (uporedenjc), bo i 2ft dimenzionisanje prcsjeb !1(lSaCa.
OznactlYamo ga obicno sa a,l (Jopusteno) odnosno -T,[ i sl -
~t.==~=·:::::==.
A
='J!3;--=-Z . 5," Dopusrcni naroni su znatno manji od onih napon,\ kuii. se poiad)uju
/N. pri samom slomu matcrijalJ. Tu jc razumljin) s ,.)b,ir~';J1 it;:> Cinjenicu de:. u
ti ;;'8 :;\',\1.::\1111 nusJ.2u - b1flstrukdj! In\lr;lmo il~l,I;~ ,-_,~ •. c! ":":~r\'u U :-rni,,]u
2 sigurnosti. Ta sigurnost izrazena je kee{I'oicIlLOtIl Sil[lIfnOSli S obzirom na na-
+i--"---f pone.
~f:=~:::O:C~~:::O=j-P ,,6p' 5. I
Ko.:jio/mt sigurnosci je bra} ko}i nalll kaze kolilw "'ll plaa do;z'C'oljena llapre-
A B
I zanj(1 manja ad naprezanja' pri lomu, i}. od cvrslOce marerijala. Sto je materijal
3. I kvalitctniii i pouzdaniji, taj koeficijent jc manji. i obratno, Npr., za drvo 5C
krece ad 4 do 10, za celik (zeljezo) ad 1,7 do 3, ird.
:1 Koeficijent sigurnosti, inace, _5 obzirom i na druge staticke aspekte,
bro; je'koji iskazuje odnos nekog utica;a (npr., sHe) koji prouzrokuje dezin-
·:1 tegraciju (lorn) rnaterijala nosaca i utica;a (siJe) koji materijal nosaca moze
b" 18 ,.6('
s3svim bczbjcdno da prihvati.

9.3. HUKOV ZAKON

6.
SI. 116. Naflrez.anja: I - naprezanjo:: na zatezanje: § - ilt:1p, 2 - naprO::Z:lnjc nu pritisak,
3 - naprezanje ns smicanje, 4 - naprezanje na s11vijanje (N _ nosa~), .5, - naprezunje nll
izvijanje (V - vitak ~tap - zid), 6 - naprezallje na uvijanje _ torziju.
96
" ~ravil~ i obra;>ci lz otpo:nosti materijala zasnovani su u oshovi na zakonu
kOJI Je prVJ utvrd~o engleski n~u.cnik Huk '(Robert Hook, XVII vijek) i koji
smatram~ ?s~ov~l1m - ter,neljmm zakonom otpornosti materijala. Hukov
zakon, rt)eClma'tskazan, g:lasi:
Nat. 0n ; -su propo~cl:on.alni def~.rmaC1iama (lat. orig. -- Ut censio sic vis!),
sco znact da su napam I defarmacfje medusobllO direktno zavisne veliCinE __ ito
su veCi napani u elementu, veie su de/ormacijc, i obra[lIo.
7 ";(~\!~.J ~r--,dt'vln,klh Kun~tlukc!j'l
97
 AnalitiCki izraz (obrazac) ovog Ulkona je sljedeCi: Na osnovu Hukovog zakona mozemo, pored f)stalog, odrediti ~ izraeu-
nati napr(;zanje u nekom optereccnom elementu -- nosaeu ako prethodno
(/ = E' £.
c1 I
Ovdje oznaeavamo sa: utvrdimo defomHlciju J/, odnosno c = ---. Ova defonnacija se moze
• - f1 - napon u ;.\1Pa (zatezanje, odnosno pritisak iii vlak, odnosno I
tlak) ;"'Jl. oCitati specijalnim mjernim instrumentima.
- 1::: - koeficijenat proporcionalnosti iii modul elastienosti, tzv. Popreena deformacija. Poprecna dcformacija stapa javJja se Kao posljedica
jungov modul (Thomas Young). Izratava se kao i naron - aksijalne deformacije. Poprecna dcformacija se manifestira 1.::ao suzenie
(kontrakcija), odnosno prosirenje (di!atacija) roprccnof: presieka stapa. Dok.
- e =
1 _ deformacija, odnos dijela izduzenja (ili skracenja) stapn
j
I poduzna deformacija (izduzenje, skraccnje) predstavli ~ f'romjenu duzine
prema prvobitnoj - nedeformisano; duzini (e - epsilon). Epsilon (e) je nei- e1emema (stapn), poprecna deformacija predstavlia, u stvari, promi ~nu
menovan bro;; popree-nih dimcnzija za odrc.denu vrijcdnost (st. 117). Izmedu poprecne i
. produznc dcforrnacije postoji odrcdcni odnos:
- Lli - izdutenje (iii ,kratenje) stapa po apso!utnoj - 'tvarnoj
vrijednosti izrazeno u jedinicama duzine (npr., mm ili em); 1
cp =--' E,
- l - pn'obitna: (nedeformisana) duzina elemenata (stapa), takoder, m
izrafena u jedinicama dufine (iste mjere, rj. mn}. iIi em). 6.1
Hukov ruon u praksi primjenjujemo, u pravilu, za sve gradevinske gdje je deformacija, Ep = wduzna deformacija
konstruktivne materijale od kojih mogu biti izradeni nosaci za naponska d
stanja elasticnog podrucja (dok su naponi u nosaeu manji Hi najvise jed- ill '"
e=-
naki naponu na granici proporcionalnosti - elastienosti), I "
U stvari, za nepotpuno Clasticnc materijale: beton, liveno ze-ljczo, kamen
i dr., Hukov zakon sarno pribliino, ali za praksu, ipak, dovoljno tacno iskazuje SI. l17. Naprez:lnje n:l pririsak (shem:l i
odnose e i (f - dilataciie i nupona, pa je, kao 5tO su ustanovili naucnici Bah i presjck ~tapa). 1 - G.. 1ina ~tapa, :1l- skra
Sile, dat i tzv. prosirer.i Htlkov zakon U Oi:pornosti materijala, ciji je izraz: cenje po dU7_ini L~,f -- r Q rrecn0 skr3(:C;";)t
(Ltd = D - d), poprccna dcformadja Ep =
tJ'"=E'e, .1 d .,11
gdje je m - bro; potencije razlil:it:i dat za razliCite materijale, npr. za
Hveno tyo:Me m = 1,083, itd.
Zna~enja e i E su vee data ..
d
.
_ , uzduina deformacija £: = - , a = E· r,
I
Odnos £:p = _ em - poasonov bro)).
m
.

Kao sto ie vee reeeno u praksi; posebno u gradevinskoj praksi se koristi

u proracunipla osnovni Hukov zakon kQji smo vee ovdje definisaH, a prosrreni Koeficijent m je Poasonov (Poison) broj koji ima vrijednos! 3-4 zavisno
I mon se, u pravilu i za navedene, nepotpuno elastfcne rnat-I!rijale praktieno od vrste materijala stapa. 1v~oie se priblizno, U opstem slucaju, uzeti da
ne koristi. poprecna deforrnacija iznosi 1/3 poduzne deformacije Stapa.
U odredenim granicama (vidjeti dijagram e i q u narednom izlaganju),
tj. u e1asticnom naponskom podrucju, sto ce reCi, kad napon po vrijednosti
se krece od nul-napona do vrijednosti napona na granici elastienosti - modul 9.4. DIJ.~GRAM NAPREZANJA I DILATACIJA (a, ,)
e1astitnosti E je kORStantan - stalan broj. Ovaj modul mozerno shvatiti bo
zamiSljeni, fiktivan nation pei kojemu bi izduZen;e ~tapa bilo jednako r·"'Vo- Izmedu naprezanja - napona i dcformacija dilatacija (izduicnja iIi
bitnoj dilZini, pod uslovom da naponi·ne predu vrijednost napona na i;I".uUci skracenja) postoji odredeni uzajamni odnos iskazan, kao Sto smo vidjeli, kod
eIasticnosti. Neke od ovih stalnih vrijednosti za E su sljedeee:
<
elasticnih materijala, zakonom Huka.
za gradevinski celik = 210.000 MPa Prakticno, odnos izmedu defonnacija stapa, a sto se oCituje izdliZenje;:r:
(za slueaj zatezanja), odnosno skracenjem (Za sl~lcaj pritisaka), ~?fe ~e ~:vrdl.tl
za camovo drvo ., ... ~ .. 10.000 MPa i precizno rnjeriti pomocu probnih stapova - tljeia u laboratortll za lSpltlVanJe
za heron 21.000 MPa materijala.
ObEle, velicina i dimenzije takvih (probnih) stapova - tije1a (prizme,
IN kocke) su propisima utvrdeni ..- standardizovani.
*ll. I MPa = IO'Paj 1 Pa = ' - (paska1). <

m' Postupak _ procedura ispitivanja probnih tijela (stapova) ukljucuj~ i

Ranija jedinica za napon hila je "I kp{cm:" vodenje pisanih z.apisnika - proiokola na odgovarajutim obrasdma, sto Je,
IMPa = IO-kp/cm 1 ; I MPa = 0,1 . kN/cm l (nesistemske jedinicc napona).
takode, posehno utvrdeno.

98
99
 tacka K - ovdje nastupa stvaran slom - kidanje, nakon s~o su nast31e velike
Da bismo stekli uvid u odnose·naPona i deformaci;a koji se ispoljavaju poduZne deformacije - izduzcnje i sIabljenje prcsjeka na sarnom
pri ispitivanju oglednog - probnog. ~pa, kada se Stap podvrgne ispitivanju
mjestu lorna. Taw K je granica kid:mja rnaterijala.
- testu na zatezanje, pomoCu specijl1lri~ IDaSine za tu svrhu, (hidtauliCki
SHi::an dijagram se poja . . ljuje (u III kYadrariru koordinatIlog
stroj, odnosno presa), nacrta6emo dijagram ·napona i defoffilacija (dilataclja)
~istema) pri ispitivanju - restu na pritisak.
karakteristitan za celik (kakav se upotrebljava za konstrukcione svrhe u
Kao sto je reeeno, kod rnaterijala sa skromnije izrazenim ela-
&rad~tvu i dr.). Na l<.oordinatnom.s~temu sa ~pscisriom osom ~ (1/) i .sticrum svojstvima linija defonnacije, odriosno dijagram <1 i f
po obliku osjetno odstupa od naprijed izlo"ienog. I na dijelu
ordinatno~ oso~ (/ (;) crta ~e dijagram koji se naziva jos i dc.fonnaci~na dijagrama od·q = 0 do <1 = apr, odnosno q == (fE. dijagram ie
nclto zakrivljen, a poslije toga vidljivo· odsrupa od vee pOlllacog
linija. Na dijagramu su vidljive sljedece karakteristicne granicc - mtke. prikazanog oblika (za cclik) ..Mcuutim, u praktir::nim racullima, u
S obzirom na znacenje i velicine naprezanja to su: elastiC-nom podrucju, ipak se primjenjuje linearna proporcional-
nost (/ i e - kao sro je to dato Hukovim zakonom ((1 = E· ~-) .
01-1 . Razumijevanje dijagrama napona i deformadje je od posebnog
~.}.~ znacaja. za dalje inrerpreracije u aarcdnim izlaganjimfl, a koje se
..).-'..1--1 odnose na prakticne posrupke prorncuna nosaca u sklopu nosivih
6 gradevinskih konstrukcija.
m
_ l- __ k
9.5. NAPREZANJE NA ZATEZAl':JE - VLAK f
Sl. 118. Napraunje zatczanje, dijagram
flU
p Sada cerno detaljnije·obraditi pojedine vrste naprezanja koje smo mnijc
napona i dilatacija (za celik): tJ' =-(napon),
.... F iskazali. .
JI Naprezanje na zatezanje nasraje hlO posljeJicd dje/e.,"anja zatezucc aksi-
f; = - (diJatacija), tJ = E" <: (vaii za napo~
I jalnc (osovinske) sHe u slucajcvlma khia ta si!a ·napada konstruktivni nosivi
ne od O-fJp ). elerne.nat (stap), koji je, u pravilu, sast~1\"ni dio KOQstruk:.:ijl' kao cjelinc.

tatka P - granica proporcionalnosti, tj. napon do koje vrijcdnosti (pocev

od nul e) su naponi i defonnaci.je (dilatacije) strogo proporcionalni.
SI. 1 !V. l'Ll!\ puluz<!)a (sh~flla): C-D.
~\'apon U 1".1 tclCR.i 20L'C se NapOll tl<1 grdilici proporciorwlnosti nut st:1!', l' - prcsjek 5tllr~ (mcle :l:!i
(a"p,.). l'ihlg uU :b).

tacka E - granica elasticnosti - napon do kOje vrijednosti (od P do E) LJz pretposravku ravnon,-j~mc raspodjcle sile PI) presjeku st~lpJ, tj.
su elasticn·~ i eventualne plasticne deformacije zanemarljive. ravnomjcrne raspodjcJc nar()n~l, obr:lz:te za racunanje vclicinc z:ltcZllcih
Unutar tog naponskog raspona (od nuIe do E), prl'ma tome. napona g!asi:
deformacijc se smatraju da su u potpunusti elasticne prirode.
Napon u ovoj lacci zove se naport na granic:' elastibwsti (dE); (1. = ~; odnosno: ut = (~O; Z)*I
moo R - granica velikih izduienja, odnosno' gornja granica razvlacen;a.
,,
.'(, a, zatezuCl iIi vlacni napon u (lylPa)
Za napone ud E do R materijal trpi znatne plasticne (tra;ne) Z z2teiuca sita u kilonjutnima (kN)
defonnacije; ,! F povrsina presjeka .~tapa u cm:.l.
tatka F - donja granica veli.kih izduzenja, tj. razvlacenja. Od tacke R do Kada je poznat presjek stapa i veliCina sile L, kontrola naprezanja, prema
1;' traje proces razvlacenja materijaJa. (stapa). Naponi u tacld R, tome, rreba da poWe racunsku vrijednos[ napona i odnos toga napona prcma
odnosno F lOVU se naponi na granici (gornjoj i donjoj) velikih dopustenom. .
izduzenja- - razvlacenja; Pri tome se sluzimo obrascem:

ciCka M - granica evrstoCc materijala - koju nazivamo jaCina maurijala

_(lO.Z)
fI. - ---;;-- ~ (1d~p.
Napomena!
(aM)' Od Tacke F do M napon, kao Sto se vidi, poCin;e osjetno da
. *1 Silu .~" izratcnu u "kN" mnoiimo (u prakticnin-. obrascima) sa faktorom ,,10"
raste (liZ kontrakciju - sllzenje presjeka ~fapa) i to prethodi da bl n:tpon blo ~ korespondentno - izraien u "MPa" -- megapa5kalima. Isto cemo
momentu kidanj-a materijala; Cilliti i u narednim izlagan)ima - poscbno u zadacima - primjerima.

100 IOJ
 SiJa u zatezi B (oznacena je sa Z). Najprije odredimo vdiCinu sile Z (grafitkim pu-
U slutaju odredivan;a presjeka, tj. dirnenzioruran,ja !tapa. koristicemo tem):
se obrascem koji je proistekao iz prethodnog i koji glasi: Z .... 50 k.N (ooUlmo iz plana sila).
~ipke :~,:::_:..:,_l~
2
Povdina pres)cka (d ",,25 mOl) izoosi: F= d 7t = = 4,9 em!
F = (-10.- -Z) (em').
(J/l.IJI'.
(n - 3,14)
4 4

Kontrolll naprezanja:
Iz veliCine F poz~atog obli.ka presjeka dobice se dimenzi;a presjeka. (IO·Z). 10·50
Ovo Cerno ilustrirau sljedeCim primjerima: G =-'
F 4,90
iJ'hp = )0::':,0 ,\1Pa < (""I' =0 165.\\1''-1
Pri"g&r (slika 120) • NAPOMENA! Naprezllnja cemo izraiavati u megapaskalima (MPa)
Napon na zatezan;e je osjetno mar,ji od dOlvoljenog.
Odred1ti dimenzije presjeka ~lltnog itapa - iipk,,: kVlldratnog presjeka aka je !tap Prema wrne, prcsjek zatcgc zadovoJj~I\·J. (U sluca;u da je ra.':unski napon a veci od
napadnut zatduoom ,ilom Z "'" 30 leN i akc it: dapu~tenoga, morali bismo povccati prC'sjd: sipke, tj. usvojiti \"cci pre'::nik zJrege.)
Na analogan nati!1 bismO rjeSav::l~; "s,'Jle zad~!ke i2: o\'oga podrucja.
(JJgp ';"" J40 M.Pa

10·z 10.30
P,= - - - - - - = 2,14 eml, 9.6. NAPREZANJE NA PRITISAK - TLAK
(J;4JP. 140
F = a' (povdina. kvadrata), Naprezanjc na priris::lk je istovjetnog karal::::tera, k::10 i naprezanje n3
zatezanje. Raz!ika pri rucunanju jc sarno u predznaku sile, dakIe, inn
predznak minus (.~). Pod jednakom prerpoSta\,Kom 0 ravnomjernoj raspo-
,, djeli napona po pre~jeku aksijalno (osovinski - cemricno) opterceenog
- pritisnurog $,JP~\, O'U~U::;:lC za ve-lieine HarOn" pritiskd glasi:

T
S1. l20. Shema: Z = 30 kI'.
00
o
~- Stap,
SI. !21. a) plm poloH)a (J : 100), b) P
p
r
(10, r
---::; UUm)snu.

pritiskujuca sila L2 (Iz>':),

plan S11a (I em ::"::: J kN-), Z = 50 kN, F povrsina presjeka stapa (err,:!).
(Jdap "" 140 MPa
cr1' oapon u megapnslzalirna (.\l[>a)
a = v'2,i4" = 1,46 em. Znak minus'oznacava da se rani (l [niriskujuCirn (tlacnim) naprczanjirn2
Gornjim obrascem se kontrolisu pritiskujuca naprezanja u stapu.
Usva.jamo 4 = 1,5 em, tj. presiek 15 x 15 mm.
U daljim _ narednim primjerima napont izraZavam() -- prema propisu i to u meg~f'as~
Dimenzioniranje se vrsi prcma obrascu:
I
F ~ (IO:.!)_ (em')
kaHma - MPa. Faktor kom'erziie je: 10.

Primjer Vd.,,,

Odrediti veliCinu zate.iucc sUe koju moie da preuzme teiiena okrugJa ~ipl;-a prccnika Iz pozrrate velicme presjeka i oblika presjeka odredimo daljc dirnenzijc
d.""" 20 mm ako je (fdIJp = 140 MPa. Najprijc postavimo odgovarajuci obrazac:
presjeka (kao i kod zalegnutih elemcnata),
Z (IO·Z),; Ova cerno ilustrirati sljedeCim primjerima:
(f<!op = -,odnosno;(frt= ,_." "';( .. 10 -faktor)
F F
d'.. 2,0 2 " 3,14 Primjer (~lika 122)
(IO·Z) = - ···OdIJp = -----·140
4 4 Kratak stub (bez poja\'c i:lvijanja) u sastavu drvcnc skele
. 439,6 ima kvadratan presjek, stranice a = 20 em, tj. 20{20. Optereccn
10· Z = 3,14· 140 = 439,6; Z = . -._- = 43,96 kN je centricnom SilOlll P = lQO kN. U(vrditi da Ii odgovaraju dimen~
10
Iz ovog slljedi %akijuM: zije poprecnog presjeka stuba. IZYrSicemo, dekle. kontrolu na·
prezanja.
Celitna okrugla Upka d -= 20 mm (betonski ~elik) moie pouzdano prihvatiti zateiutu o'/Gp = 6,0 ,\1Pa
silu veliCine 43,96 kN, odnosno 0 niu maze biti obidcn teret izracunate veiicine.
UvrHavanjem zadatih vriicdnosri u obrazac, S.l faKt(lro01 ,,10", prj
kome sHu iskazujemo u "kN" a !lapoo U .,I\IP;," i~l;'.mo:
Primjer (slika 121)
a = ~~ = ~I_~,?- = ~9 ,,~ 2,50 MPa
Z.atega nasu-csnice izvedena je od okruglog cclika, precnika 25 nun. Ako je (}~op = F 400 400 $1. 122.
= 165 MPa, utYrdiri da Ii zado\'oljava presiek §ipke. Ij. (J -. 2,.'U ,\iPa <: lidO;> ''''' (',0,\\1':1

102 103
 . . Dimenziie presj..:ka stuba S obzirom na djclovanje centricnc sile, P = l00kN zadovo- propisa. 0 vitkosti i poiavl tzv. iz\'ijanja bite govora U odgovarajuCim izlaga-
IJ2vaJu. . njima, neSto kasnije.
Na analogan naCin se racunaju i stubovi ad opeke, odnosno she-ni i od
nabijenog betona. Nairne, bitno je uvijek, zavisno od pavedene tZv. yitkosti,
Ispod zida od 38 COl nalaz! se betonski trakasri temdj. Odrediti potrebnu ~irillu utvrditi velicinu dopustenog napona. Pos[upak nakon toga je istovjetan vee
tcmeJja akn je Or{cr('('('nic, ukijw:'ujuci i masu {{'melia, P = 120 kNlrn' (ce!ltricnaj, a do- opisanim i ilustriranirn primjerima.
pus(eni naron t!ll 0,20 .\11':1 ,>ld,)\T, trakaSle (emelje i ur. ra~unam() na j~>d:lIl JUllli !l1e[ari.
10· P (l_~l_~~) 1200
6000 cm'
0,20 0,20 9.6.1. DefQrmacija aksijalno optcreccnog stapa
F= 100'b,
Deformaci;a aksijalnp opterecenog stapa napregnutog na zatezanje iIi
6000
h = 60 '::nl. pritisak: oCituje se u produZenju, odnosno skracenju stapa za odredenu mulu
100
vrijednost.
P~crna tome~ u:,\-aja SI.' <;i,lllil. (e!llcija trak..: od b "'~ (,0 em (lIs\'"jcna ~irin-a jcJnuka je Ako prvobitnu duiinu stapa obiljc:i:.imo sa I, a ::;kracenj.:: iIi ;:,:-.!u;;~.'nje
racunskl potrcbno), 7a"kruieno na pn'u \'ccu ciert! sa nu!om iii peticoI1l na kr"J)u). sa .JI (delta I), Iada navedemo LIt mozemo izracunati po obrascu'
jf = ~:...!- (izduienje stapa), l,dnosno: tfl 0-= ~L~..:_!l: ~ ((111'
E'P E·P
P'I (IO'P)
Lil = .. (skracenje: sI2pa), (ldno$l),J: ill = ,-- /'.'r:- f
EF L·F
2
Dimenzije: P (kN), I ((!ll), E (.\ iPa), F (cm ), .:!i (ern).

51. ! 23, Presiek i abllllorncuijsb prika;,

temtija. 51. i 2'-1

Prill/jet (slika 124) Desnc stranc_ obrazaca sm0 izjcdnacili i oobiJi d<uu vrijcdno:;t. \'".'Iicinu
Zid od opcke ('\'l.p ISO) u krc(noIT\ malrcru optcrclcn ie centricno sdo!l1 (Jobivenom
nuko)n analize.op[cre~er:j~ zida~ o~ P = .. 15~ kN(m'. ~'id ie debljine 38 em j \"isjne 2,5
.JI nazivamo jos apsolutno (ukupno) skracenje iIi izduzenje stapa, a ~-~I
m, I otrcb~o Ie prov)erw d~ 11 dllnCnZI)e zlda zadovol)avaju (Sirill".l~). Dopusteni napon re!ativno (izduzenje iIi skracenje - dilatadja), Napomena: '\'idjeri i skicu
mJa za opisane uslove da( Ie lclll\i~'bm propisil1l<l i iZIlOSI (1'/"1' - O,':IO,\iPa.
" _ Pro:'jera napr.:zanja \"rsi ,~e 1I Ji!njoj Sjx'jn!ci zida. Sila P obu!\\'ata i !ljcgo \ u vlastiru koja se odnosi na objasnjenje Hukovog zakona.
tt';IllU kOla ~e dobl)!: mnoicJ1)cm Z3pr~'rninc (n~ dU'lni metal' ziLla) i l;\pr":Hlil1~kc teiine Ovo cerno ilustrovati sljedecim primjerom;
Zlu~. Posnn'lmo cbrazat:

10 . l' Prillljcr
Mj;- ~ (Jd,
Cdicna zatega kvadr;i(nog prcsjeka, u -, 20 mm (20/20), napadnu(a jc zatdu~om
Zamjcnom - U\'I~t..:l1km fl(,/nalih l'nj,'dIH':,ti J,a Pi F. irn'lrn'i silom X' 50 kN. DuJ.ina zal~gc iznosi I ~ 4,0 m. Odrtditi i'l.duJ.cnjc !ipkt "1.ateg-e LJI.
I'ostavill\() obrazac i u\'rslimo poznate vc!i('inc:

z
Si. 125. Z = .50 kN, a"" 2,0 mm,
F = aX ~:, 2,Ot 4,0 cm',
'_0

E = 210000 MPa
,\'ilpomena! . lO·Z'/ (10·50)'400
jl = --_. = . = C,024 em,
, Dopusteni nap0fl: kod :tidm-u ou opeke i stubova ovis:.!n je: () odno$L! vismc E'F 210000'~'2
n.~s:vog elem~~ta (7.,ld:.1 ~, s(~bi1) i manjc dimenzije poprccnog rresjeka
(slrtoe -- debl)lne), t). od t7,:', \'\tkOSII, Z:.\(\.l je to ovdje, pri oUl'cdinllju Jopu-
odnO$'no ill = 0,24 nun.

stcnog n3pona, uzeto u obZlr - shodno nJh~dball1a odgovarajucih tehnickih Nu anaiogan na~in se odred\Jje, 'racuna skrll(-cnje u sIuc:aju prhiska.

104 105
 presjeka. Pod prcrpostavkom .ravnor:ljcrnc podjeJe smicuce sile po presjeku,
9.6.2. Deformacija usljed temperaturnih promjena obrazae 7.2 smicuca naprezan)a gbSl:

U slueajevima promjene temperature, svaki stap se izduzi, odnosno T = ..-; Odl1n;;no: T . =

Q. (IOQ)
.'- -,

skrati za odredenu manju velU:inu. Povecanje temperature prouzrokuje gdje je:

F F
izdutenje, a smanjenje temperature skracenje stapa. O· ovo; pojavi se mora r - (tau) smicuce nnprezanje u megap~l;;bJima (,\1Pa)
voditi racuna u statiCkim proracunima konstrukcija osjetljivih na takve prom-
jene. Ukoliko je deformaci;a od temperature nasilno sprijecena (iz konstruktiv- Q smicub (papucna ~ tf3n:;\'crzalna) 51la u kiioniumima (kN)
nih razloga), u !tapu nastaje dodami napon koji moze doseci velike vrijed- F povrSina presjeka (smicuCa ploba) u ernl.
nosti. Tom fenomenu se poklanja posebna paznja.
Izduzenje zbog promjene temperature moze se izracunati po obraseu: U slucaju dimell7.ioniranja prcsjeka on ovako dcfinisano (Cisto) smic:mjc,
gornji obraz3c dobija sljedeCi obliL
"g = Kt ·/·(, gdje je:
F -0-.- (10, Q) (cm~)
Kt - koeficijem teernie-kog izduzenja (vidi odgovarajuce tabIiee),
p
I - duiina stapa (em),
- razlika temperature f= ([2 - lIte.
\ iQ {A-AI
Odgovarajuca diletacija ce biti: = :t.!.:. Napon usljed povecanja ~h_'*

0'
£t
I
promjene temperature' iznosi (po Huku)

Sl. I :6. ",1~l:2i: ;::;,1;:::11. (J ~ s: ." ;27. N'-Iponi u kosor.", pres)' \-,'
Pr:"mier F - normaloi rr<:s)ck. F;
II kp. F ~ "1'-1)( IC'] r-rw,~in;l II [['1" . .-\-"..~ )1'-1:

pr~,il'k 1
Odrcditi veliCinu napona na pritisak koji ce podnositi icJjezni :,,)5ac Cija je duiil11. l'rc~Jtk, r",;,:, 2 r Z;l 'I
l = 4 m, pri razlici temperarure q,d f = 20"C, ako je sprijeceno uzdu;.no dilatiranie - izdu-
zcnjc nosaca (urr. nosac uldijdten izmedu dva ma~i\"["l zidai_ 1:' 210000 J..jPa.
Velicine dupusrenih smitucih n::tpoIl~1 Z<l razliCite materijale dalt: I);l
Rjefcn;.: .. odgovarajuCim tehnickim propisima (vldjcri zhirku tehnickih propisa, odnosnCJ
I prirucnik Telmicar iIi slicno).-,t) Smicuea naprezanja i~vljaju se'j kad nos~.ca
1=400 cm; K t =--··
100000 riapregnutih na s3vijanjc (usljed utiCl;:! transverzalne sJle, n~ po.seban ?aCl~,
1
o cern'] cerna se upoznati u rem! n savijanju tj. u naredmm- lzlagan)lln8)
_1lt "'" - - - . 400 • 20 C"C,. O,OH em.
100000
Po Hukovom zakonu. imamo: " -'" E· t:/> rj. lVaponi u k05{)1!l prcsjeku srapa
.H!
tTl = --;-.. E, (MPa) Napon, kao stu znarno, dot)ijclT10 dijeljeojem aksijalne sile i napadnutt

0,0&
povrsine poprecnog presjcka (if F·P) IZazmotrimo ovdje, sa posebnilll
a, ... ·210000 = 42,0 MPa.
400 razlagom) slucaj kada aksijalno naprcgr,ut (Witisnut iIi zategnut) stap presjc~
Na analogan nacin (m primjcnu navcdenih obraz&.ca) bismo rijeSiH druge slicne cemo pod 'uglom if' (fi).
zadatke iz ovoga podrut;a.
Napon, p =!-. je upravan (lJ na kosi presjek.
F
9.7. TANGENCIJALNA, SMICUCA NAPREZANJA Aka silu P razlozimo na dvije komponente NiT, tj. jednu.upravnu na ravan
kosog presjeka, a drugu u ravni toga prcsjeka, i kad POVfsinu kosog prcsjcb
SmiCllca iIi tangencijalna naprezanja javljaju se kao pasljedice djelovanja oznaCimo sa Pi' imamo:
sila u samoj ravni presjeka - opcenito nazvanih smi::uce sile . .Kod nosaca
stapova, to je zapravo poprecna (transverza1na) sila koja, kao Sto od ranije ,I") DOll.·olirni napord iz pr T\Sa ovdtt ,,\l prcrJ~una(i poodnosu: 1 kpJcm t _O,I,\\l'.l
znamo, djeluje okomito na osu nosaca, daklc, i u ravni normulnog poprecnog
107
106
 N = p. cos'l]'j" T'=J? - sin 'l-'! odnosno Mozemo izvrsiti odgovarajucc zamjene za odf!(warajucc velicinc (umjest o
r,
.cosrp
~ -~.
F .. '
(F ~··PQvrSina upravnog, tj. normalnog presjeka)_ Kom-
','
f1 uzeti T, umjesto :; u7.cti j'_ i umjcsto E uzcti G). pa imamo;.
T ~ G 'y, gd;e je:
ponenta N dace ttv 'n~fma!ni napon: smiCllCi napon u (MP.). ..
T -

N
(] = - , _.~ .p . cO..S.'._'1 G - modul klizanja (u jeuillicama naponah·
- = p. costrp.
'P, F y - specifiena tangencijalna deformacija (klizarije).
Komponenta.! .dace,. u srvari, smitue] ili tangencijalni napon (u ravni kosog Prema tome, miicuCi naponi su proporcionalni smicucoj - cangencijalnoj defor-
..~:
presjeka), ko]! lznOSI:-' , maciii, lj. specifibwm klizanju, i ,obramo.
Modul klizanja G moze se utvrditi (z,a odreJcnc materijatc) iz slicdeceg
__ T P'sing P,
r - ~=
'COSf?
-----~--,-, ....- '= _---'. sm 2 qJ, I. obrasca:
~.- ~
;
Pi F 2 G . fi.
ovdje je p, kao tito sma vidjc1i, napon u normalnom presjeku, rj. p = _.~ . 2 (I + u)
Dimenzije (jedin'ice) modula klizanja G su iste kao i kod modula elasticnosti,
Iz obrasca z~ (J' i r je vidljivo da t:c najveCi norn:talni napon vladari u preSj~u tj. kp/cm z ili slieno.
za If' = 0, tJ· u normalnom presjeku, a najveCi smicuCi _ tangencijalni za 'I Poasanov koeficijent It (mi) susreli smo vee ranije) pri proucavanju pap-
~ ~

?' = ---,:-
., (jc~ ;e sin 2rp = 1), sto mati rod uglom ad 45 c . recne dcformacije srapa (m = ~,
g-djc je m Pousanov braj).
I' f
.\lJl-:simalni T napon, o\"Jjc za '/ =_ 4Y, iznosi: U nekoliko narednih primjera prikazacemo pastupak rjesenja zadataka
u adnosu na smicuca naprezanja.
p. Primjer
Odrcdiri prosjccnu vrijcdnoS[ smicu":eg napuna u drn~n0j grcJi, a u prcsjcku \ :,;-".1
osloncem) gdje transverzalna sila (rcakcija) iznosi RA '" 30 kN.
Presjek grede 20.130 em.
T"'---- (I0..:.1?) (!~A) = 10 ·-)0 -- )00
- = 0,5 !v\Pa
-j. Ka~ .. smicuc~? .naprezanj~_. ~S:ta'po'\'a ~ap~egnutih s;J~nn nd smicmje) Primjer
F F 600 600
ucfOrmaCl)ase aCHUje U spcC1!JCnoJ prom)cm oblika stapa.
OV3kv3 deformacija je vidljivJ ;7: prik:l7.:1 (seme) na ski !2~, Odrediti duiinu X prepusta \wrizonta!ne grede (nrc, wzne gn:de kroYis{a! na koiu ,
se prikljutuje kosnik na kosi zasjek:
Tdop =0 J ,0 Ml'a (siika ! 28a),
/~IC"Q
. '" >c,1 :

.~'J. SL I ~(i, T<lllg":!H;ijalna ,kip! IllJc:ii.l: lO-O)

;) : i (i-I) ~ dva beskulI'-\(IH) (1l!sk;, prtsjeka, l b.:::2Qc!Tl\ x
., '
~'.
.!!-klizanje,_!i:l~ X;Y,Y
1/
"za
1 1 +------+
0..:., I _~.

tangencijaina deformanj:J (kJiL;lllje).

Vidljivo je da tzv. $pcClfiblO- kliza.lIje pd smicanju ,koje oznUCUV'1ll10 sa

[J
~' (,f:~a)) kolienik dvi!u duzina - dakle, neimenovan' broj, pa to ~ozemo SI. 128a, H - ,mittIe. ,;1" H ~ S cos JO" ~ )0·0.87 = 26,1 <N.
:11\ aml ka? luenu m)ef1:1 ugla skrctanja zamisl;enih poduznih vlakanaca
stapa (ovd)e, konzolnoga ~tapa)
Prvo nademo velicinu smiruce sHe H (npr., grafoanaliticki):
Uz analogi;u poznat?g Hukovog zakona, po kome jc:
Jl "- S· cos n = 30.0,87 = 26,1 kN (kilonjutna)~
}f "", 26,1 kN
(J = E . f odnosflo E = a
E F = (to. Hl = ,~~~ = 261 em'
1,0

ili-)
 elcmenata koji sc vezu zai::cwicama, Hazmak zako\'ic~ u n!~U (u pra:'cu J~\S(\'~
F = X' 20 (smicuCa povdina), siJe) i u redovima norma!no n~ rra\,:l~. dcjstva .:a!c 1 drugl razma<.:\ rcgud5dnl
X·20=2td. SU tehnickim propisima za konsrrukcl)Q od cehka.

261
X = - = 13,05 em.
20 lednosjeene zakovice
Usvajamo X => IS em (potte:bna dutina prepusta),
Nosh'ost jedne jednosjccne zakovice na smicanje iznosi:

Zakovice

Kod celicnih konstrukci;a za spajanje konstruktivnih eJemenata u jednu gdje je:

cjeIinu, koristimo se zakovicama, odnosno vrSimo zavarivanje. U odredenim NJ _ sib koju n10ze d3 primi jccinosjccna zakoyiCa 08 smicanjc u k':<
slucajevima koriste se i drugi elementi veze, kao, npr" ,zavnnji i dr.
Zakoyice kao sredstva za vezu u. ceHcnim konstrukcijama napregnute T
dop
__ dozn)~jcn l1apon .smicaw' U ilwg:ljl;lSblima (,\lP,l)
su prvenstveno na smicanje i s obzirom na to naprezanje vrSi se njihovo dimen-
zioniranje (odredivanje pre~nika zakovice, broja zakovica i s1.). presjek zakovice u cm 2 .
4
U gradevinskim, ~elicnim konstrukcijama se upotrebljavaju zakovice kao 1"
sredstva veze, naj~eSCe movice sa sfernom glavom. PreCnik zakovke odnosi koeficijcnr (zbog n<lvcdcnih jcdinica mjcra u obrascu)
se na njegov izdufeni dio (vrat), a standardne velicine precnika koje se koriste .,10
u praksi odredene su propisirna (npr., 11,13; 17,20,23,26 mm). Dvo~icCne, zakovice
U smislu statickog proracuna, zakovice mogu djelovati kao ;ednosjecne,
dvosjecne iIi viSesjecne - ~zavisno od broja smicuCih povrSina, u vezi, koja se
izvodi zakovicama (,1. 128b),

Kada u vai im8 -vise :<.ako\'ica (n-z;lkovica)) njihova ukupna nosivns[ i':8
Z
z smicanje iZl1osi: .,
V
• "J.-
d'" 'Td
=C-~ Tl . . -
4'
,I (
- 10
\rI' d'4~ .
odnosno '\"J = ,-.. T,l,'ji
) ,
)
Q
Ova ukupna nosivost mora biti jcdnaka sili koja napada vezu sa zako\-i-
cama, tj. Z = N~" _ . ,. ."

$Z----....L-:A..........J-...·---->+2-
Z Proracun zakovica i zavarivan.1il ijustriracemo u sljedeClm pnm)efl:-T;~,
/ d
Primjr:r
z Dva e!cmwta od pljosnatog gvoh13 flotlf'bno ie veza[i u jednu cjdinu (nast~\iti\

FIn +~t s,
2" pomocu ieJnc r.;lklll·ice. Odrcdit"1 ni~fl rrecnik :l~() je,rdap 100.MPa (sl. f23[;), /:

=!', z 0-.

b = 20 kN.

, z z
"2
z
z
z
i
Sl. 12gb. Zakovice: a) jednosjetoe (x - smituea sUa, d _ pfeenik zakovice• .11 i dB - deb-
ljina limova), b') dvosjecne: N - zakivak, d -·precnik zakivka.
z

5l. 12Sc, JecinosjcCne zakovice (primjcrl: '\ i '), -

a
1 z

drbljina Jimova = 0,8 em, F", = d ,I,

Osim smicanja kojem su izlofene zakovice u vezi ostvarenoj pomoc:u (10 ·2) _
njih, moraju se kontrolisati - naprezanja pritiska pO omotacu perforacije e "" :.::. t!rkJp'
zakivka (e -+ - ro naponi), kao i eventualno drugo naprezanje u dijelovima F.

lID
 Koristimo obrazac: Z . NI ..~ ~. (~tn.
10 4' 'dep
), z·,·a 1m J uvrstimo ." 2,8
Poduini ciwnak zakovica
'~. 3.0 em.
f -~, S 1.4 "- 7 em. a 01.1 krajJ e1ementa C1 = 2 ' d = 2· 1.4 .,

Ukoliko':lelit:n0 provjeriri napon po omotacu pcrforaeije za zakiyke, koristi6=mo se

1 dt . 3,14' lOa obrascem: , '
p;.l7.natc vcJiCine; 20-0-- - - - - - -, odavde Imamo: (fo:Sj
10 4 f! = - - - - gdie cerno uvrstid
_.'" ,,, /')1· d
800
2,55 - konkretno (u,' nil primjer):
3,14·10,0 ],14
S ~ 102!;N,
d = vTs5 = 1,59 = 1,6 mm; usvojena je :t.akovica od d = 17 mm.
1/ '''-', 3' (tri :takovice, tj, tri perforacije na tij.: 'se ornotace prcilose naprezanja).
Ako idimo pnwjeriri pritisak po ornotaCl.l perforaciic (rupe), imamo:
,)1 ~"" debtiina cvornog lima, l,~ em.
fo ·Z -10: 20, ioo
!47,OMPa d = ptecnik· zakovica 1,4 em.
d, ,j r,7 - 0,8 ! ,36 .
I Uvr~telljem imamo:
'!'I"I' 2401\1Pa
I JQ:'T02
--,- """ 20] MPa, a (0 je mabie O? tdfJt< (I!JOt~ .2, f1J" 2'·-140 = 280MPa)
If} - ro, napOn po omotueu perforacijc -_.. 'rupe 1:a nkivke). . 1,2. I,~

Primjer

Na (Vorni lim debljine 12 mm (rdetkasti krovni nosat) u jednom njegovom cvorn Zavarivanje
prikljuccna je dijagonala (!tap dijagonalc) koia se sastoji od dva ugaonika tj, 2L 45· 45·5
mm. Aksiialna zatciuea sila u dijagonali S = 102 kN. Ugaonici su v:zani za cvorni lim
sa zakovicarria prccnika 14 rrun. Odrediti bro) zakovica u vezi, medusobna iastojanja i rusro- Rekli smo da veze izmcdu elemenata u merainim konstrukcijama mozemo f
"',!e' "J 1-:~;;ia demCl,1!3. Td~' !40 ,\iPa (sl. 129'1. ostvariti, osim zakoyicama i zuwtnjima, i z;1,"uri..-:mjcm, Dok se ked zakovica
ve:za ostvut'ujc, zapravo, prcko jcJne iIi vik m,':ab (y.akm'ic3), datle ked zava-
rivanja imarno iinijsku kominuiranu vezu duJ. rui."'\'n zclV;lfcr1ih elcmenata -
a sto nazivamo savovima - \·~lrovil11:J..
s
ZU\":lreni S~l\"ovi (\"aro\'i) ~ll n:lprq!nuti 1,:1 ·i::il:.:,:; (I'...:;': linik (duzinc)
5 Sava. Pri proracunu veze sa za\"~1rivanjem, naiprije ;~wra:no odrediti debljinu
/ sava (vara) a, koja ovisi 0 debljini zavarenih c1cmcnJta i ne smije biti debJja
,. _ 0
od debljine tanjeg elemcnta u z3varcnoj vczi, odnosno (reba biti manja od te
debljinc. Dopusteni napon smicanja'u savu rd~p,!. urnJen je kao dio dozvoljenog
evorni lim napona na zatezanje u ce!iku koji je predmet vcze i z::\visi. od vr:ste elcktroda.
kvaliteta zavarivan;a i dr. (vidjed propise). Microda\'na smicuta debljina
vara, vazna za proracun iznosi a = 0,7 . d, gdje je d, kao sto smo rekli, deb-
ljina elemema.*)
Iz ,ovoga mozerno napisati obrazac za nosivost jeunog vara (sava) duZine
I na smicanje (sliClfO kao kod zakovica):
S1. 12? D.l"Osje~ne zakovice (primjc:r): s = 102 kN, 0 - osa ~tapa i zakovicc, c - cvornj
hm, 5 - stap, 2L = 45, 45· 5 mm, d = 14 mm, 01 (cvorni lim) = 12 mm. '" = _1 .(I. a'
..1\'1' .. Ie:
Tuo .. I) r;u)c .
10 • .
PO~1O imamo dvosjccne zu\:.o\')ce, postavimo obrazac za nosivoS[ nu smic:mjc ZlI /I
Nv - nosivost jednog sava ~. vam nu smic::mk u kN.
zakovica:
I - duzina yara u em,
N"J.' ~, (n' 2. d~n . TdQJ"); TdoP,I. - dopusreni smicuci napon sava - vtlr8 U .\1Pa.

Sada izvr~imo zamjene poznatim vrijednostima. (S = N). U vezi, naravilO, imamo dva iii vise savova - varova, pa jc nosivost za
n puta veea.
102 ---" /0' (n. 2 .I,4'.~.~~. ~~o) Primjcr
Odavde iztacunamo dosad nepoznato II.
Stap sastavljen iz dva celicna ugaonika 2L 80 ' 80 . 8 treba prikljuCiti n a ~vomi lim
io .-4. 102 rdetkastog nosaca u zadanom cvoru, Debljina cvornog lima a = 14 !Urn, Veza je izvedena
n "'. usvajamo, n = 3 zakovicc.
" "idjeri odgllVaraiuct;' rchni,:kc

~ S1otlk:l gl'"dc\"ln~klh k01\,!;uhcij" 1 13

 Uv.arivaniem bvovjma po: tub i J . . .
.,.. 335 kN Odr di . d' "U ~ pravcu eJstVa sllc u pnkljucenom stapu a iznosi S =
PITAl'-iTA 1 VJL?H"\:-"'J:\
• e tl uneozlJ,1! J8VOVa, dcbljinc i duiinc (51. 130), J

$ta jc: I,) napon ~ r.a"r':7.~njc materii~la?

I Nlbroja[i OSnm'ne vrs;:c nrrez:mj:li
I Koje $t n~li'rtzanjc ja\"lj~l bo poslje,liC::3 diclo\';miOl m():l1(,i\l~ sJI'ijania?
I
[, Rijetim:l j·;i:azati osnol"ni .z:lkon 0tr()~n()srj mattrij·>jJ.
Ugaon liar d Kolika jc \'flitdnost m0-!\\:a c\aS{jI:nfl')\1 7. .1 ;:ln10I'O ,1,1'(1, a b'iikfl za cclik?
/f---.,..--, Koje O~1l0\"jh) n2prczanA ;r;K z::d,n;'ic' i ;;'!\"(1\1 Z:l\';ncnih s;,oiC"a")?
lLX80XaOX&
. --_. - . r-' -~ S Kolika it ahij:llna nosi.:o"t (kl'liku ;,111I z.!ttzanp moze oa primi) sipkc okru!;log
bew!1skc.g i::cli!.:3 profi\:1 d. 25 n1111 J,'lyolicn')i: n:q,"nJ (J,}"f' 1(,) ,\iP~. cOO

a K;)iiko n~i\'ccc ccnlri,:'no ortcrec(l1:c (";j\I) nh~~C d3 prim] temdina k\"t\.iratll.1

~topa i~p"d stub:! (reme]) snll\cr~ ,el111:,,·· a\~o Il" "''';' t],l n.::'5 ,\1]>3. ,iT"" .. l i a -
JOpU5tCI1() nnprC7.Joje: lb.'.?

Qdr,.'dili i; Jul.cn;,' ('ci:':oe okrugic ~id\, dulinc

akfl iL' si!,b J,1[l"!;f1,nJ "i]{).'n;';" ;(] k~i _.1/
, Knsnik 11 '~J I'enoj kc'os,nlkciji presid::,1 20'"20 em ;,;':,ii:llno ic rrilimut (hCi. savi-
$1. 130, Zavarivanie (primjer); I ' 1 ianjD) ~i!C)!\1 P 100 kN, (I""p ~: 7Jl,\\1';'I. Da Ii ,u d,\\'()\im: roprc[nc ,'In,n·
vara, 0 _ 14 mm, d = 8 :n:n
l' .
I - p~tr~ me \.;uz.me savova (varova), 3) dcbljina
, S =: J.,5 :;:N, '-"'I <.-. 5,74 em, e l ""'" 2,26 em.
liic k()",li\;a nptcn:ccnog oa da(1.1 Sl!(l
l'rO\'iCflll d:l Ii jc prclhndnl I.:(>S1 it ,j','.(.'lj.l!1 ~~ Ill" ~(,: ~in:ctricn0 osbbi pfesjd
savova - spoje";'a u uv r t2ko d:r !-';I;]C ~O x j(1 em?
'8,0 =Debljina
5,6 = 6 nun = 0,6 em, a1
k .. . ..
OJI ce prcrll)cti silu, iznmi: at = 0,7 . d = 0.7 .
K )!ik~ i~ ukurn,j :1;lsi\'0st na so, d11<' n::?c .ir0\·,l;~':~ ~tm cclicnnm stapu
d" = O,7 o
l,2'd = O,i· J,2· 8,0.~ 6:: 7 ;;,\';1 = 0,7 em.
;1~()ie "'c'; \'S: ;:"CI1~ 5a 4 ;etin, "'c :-,~ rakx;:
100,\:l'Cl.
;'~c:nib 2fl mrn', '1.,1'

(DDev~ljina ~av.. a je [Unkcija debljini za ....arcllih dcmcnata _ vidjeti propishl

uzme II 1 I, bvova _ spojeva 1". ,'. . '-,'
Cvornog lima) dobiCemo ix uslova da s U u~a ~ lzn:,edu,O\lh.vezamh elcmenata (ug:lOnika i
limj'a prikIjucenih hapova tj te:!i~ne i·~~anv~nJcm ~avovmla nr: promijeni poloitlj ldint
• J " Inl}e po}asa rcSetkasrog nosata (Sistc"la).
S obzu:om na to, postavimo jednaeine ,.'
9.S. "1\1'I<EZ,\"JE N.~ SAVlj.-\,<)F.
Obja~njenja:

"dop,t."'"* odredimo:
Narn~zanje na s:}\'ijanje je posljc~iiC;j djc!o\'anja mOmenta s3vij:mja no.
"dop." = 0,65 Gdop 0,65. T40 = 91 MPa Cd • nosac (srar) i f1:ljvccc vrijectno5ti dnsczc u presjeku u kojem je momenat
pu~teni smi-:uti napon u savu). 0
maksimo.bn, (1jnosno u kojcm dOSli7.e ekstremnu vrijcdnost (kritibn iii
II. al · ~ I, . it = a l
~tapa).
• I, . II eu stvari ' rnOmentna jednaCina iinija ~:wova prem3 tetUno; osi op<l"un pr,-'sjej..;) Za nosac kaicmo do. jc n:lprcgniJt nt! s;).\'ijanjc kada optcrcce-
oje (silc) djc!ujc upravno na osu nos;)c;),
Odavde mamo:

I, =
(10· S) JO . 335
= 8,7 em.
I Pri 0plcrcccnju nosaca napregnurog 03 s3\'ijanje, u samom nosacu,
oJ nos no u s\';)kom njego\'om (7amisljenom) poprccnom rresjeku pojavtjuju se
2'a , (1 +~) : Taop.,:

Usvojeno It =: 10 em
' .. 2·0,6·. ( 1 5,74)
+'-~
2,26
·91
narrel-noja koj3 su normalna na prcsjck i ko]a po visini prcsjcka imaju ne sarno
promjcnlji\'u vri)ednost nego i predzn2.k. U nos:}ctl napregnuwffi na s3vijanje
dolazi do formiranja dviju zona: zOl1e pririska i ZOI1£ zarezanja. Kod proste

I,
10 'S 10 . 335
;9cm.
I grede za bilo kakvo oprcrecenje kojc djclujc q jcdnc strome - odozgo ka
doije, (tzv. gravitaciono opterecenjc) zatcgnuta zona formira se u donjem, a
pritisnuta'u gornjem dijelu presjeka (poj:1su). Granica'izmcdu te dvije zone
h'(I+~)' <,iqi>.'. 2'0,70 ( 1 +
2,26)
- ·91 predstavljena je neutralnim slojem, a prcsjck neutralnog sloja i ravni optere-
Usyojeno II "'" 20 em.
5,74 j (enja daje neunalnlt limju nosaca, tj. osu n\)saca. Ako OVI, p()smatramo hoz
poprccni presjek nosata, granica pritisnurc i zategnute zone data je t?v,
Podaci potrcbni za gornji rae ka' , , . . r..eurralnom osom presjeka, Kod simetricni!1 ,Iresjcka neutralna' osa p;oL.lZi
vidljivi su U: date 'slike (51. 130),un. 01 taspored 1 dlffienzlje bvova 12; ovog primjera,
sredinom presjcb ~ u stvari, kroz tdi,snu racku presjeka. U pritiskujucoj
J 14
115
zoni javljaju se -pritiskujuCi .(dacni), a u zategnutoj zoni Z3tezuci (vlacni)
naponi ~- naprezanja na savijanje. Na slicj 131. su date neke karakteristicne . aI
Ip
statiCke ~.h:me_ nosaca napregnutih_ na s2vijanje. a 1-2a Ip a __
I- 12
,~
11 '2 ,~ 8
oj bJ I(raspon) R,

/~
cI
7:Cito]Ovt::l
1 ztn:l <3 p
/ a
--+--~-
/ -' 1 p-I\;snvta
lora 0

I_I zctegnutc
wnaG
n
--Et "-.
n
pritisnuto
zonaG
4F

Y
f
SL 131. N:lprcz3nic n:l s;Jl'ija,ljc: a) greda, b) konzob.
n
12 sheme kOilzole na datoj slici je vidljivo do. je kod ovakvih nosaca, kao i
kod rrepusta grecJa, rasporeu zona obrnut u odnosu oa prostu gredu, tj.
pritisnuta L:On3 Se nabzi so. donje straw?;, a z:ucgnuta z::ma so. gomjc strane -.....:=
presjeka (ad nos no neutralne ase presjcka nosaca). Aka je nosac opterecen SI. 132. a) slaticka shema nosaca; b) dio izmeuu prcsjcb j -I i :::~2 .;brikiralll'), ~ - po-
iskljuCivo momentom sprcga, odnosno aka se savijanje vrsi be;,: transverzalne JuprecniK zakrivljenosti, ~t = I; c) dio grcde lijc\'o oJ F.,r.:sj<.:b l~l j prcsjc:k \-\
(popreene) site (koja ie tada jednaka nuli), tada govorimo 0 tzv. Cistom savi- (uvecan): F _ povrSina presjeka, .JF = demclHarna ponsl,na; d) Ul)agram .n~pona u
janju (M " 0, T = 0). rrcs)eku I-I. Cornja vlakna (Ymu) nbiljcia\'unH1 sa I a d.'11I;l ~;l 2, l)Jgovaraluce rubne
Izvodenje jednaCine savijanja kojQJn dolazimo do analitickog izraza za (ivicnc) napone sa t1) i "1'
veJiCinu (intenzitet) nupona s3V'ijanja u bila kojoj tacci poprccnog presjeka
Du1jna zamisIjenog ylak;m n~utralnog 'sloja izmcdu presjeb, tj. duzina
nosaca (opsti slucaj), zasniva se posebno na sJjedece tri usvojene pretpo-
stavke:
Hukovom zakonu, prcma kome su naponi proron:ionalni deformaci-
jatl1a (0" = E· t);
III ---- n2 bice:
~

1/1 - 112 0'"" !! . LvI',

- postavci kaja potiee ad naucnika Luja Navijea, a prema koja; su naponi gdje je 'J '(ro) poluPfecnik krivine elasticne linije (neutralne 1i~ij~..~ o~e).
proporcianaini udaijenju od neutralne ose presjeka; Duzina zamisljenog vlakna na udaljenju Y od neutralne ImlJe (sloJa),
bite:
-- Bernulijevoj hipotezi, prema kojoj poprecni presjeci (nosaca) i nakon ---.
savijanja, odnosno deformiranja nOSllell ostaju ravni. lUI - m2 = (g + Y)' 6. (I'.
Da bismo dosli do analitickog izraza - obrasca za napone savijanja 1z manjeg trougla na skici uz presjek 2 - 2 vidimo da je izduzenje tih
(jednaCina savijanja), mozerna pati od sljedeceg razmatranja (vidi sliku 132).
vlakana (na ostojaniu y), ti. m, - IJI" kojc oznacavamo sa fll, jednako:
Iz optere¢enc grcdc A- B iSiecemo din izmedu dva medusobno bliska
(beskollaeno blizu -jedan drugom) poprccna presjeka 1-1 i 2- 2. Na oba LlI"" y. b<p.
kraja toga isjeeenag dijela grede djeIuju, kao sto vidimo, momenti savijanja Smatrajuci Lt/''kao mali luk ciji je radijus - Y, re1ativno izdliZenje -
_M, zbog cega je (odnosno usJjed oprerecenja) greda, pa time i dio izmedu dilataclja ce biti:
navedenih presjeka deformisan -Cs:wijen). til til =~f;:.~
c =-=
Posma.traju6 isjeceni dia, vidimo da su presieci l~l i 2--2 zaokrenuti I f} . 6.r
,iedrm prema drugom za ugao .drp i da su ostali ra\'ni (Bernuli).
117
116
 odnosno nakon skracenja:
Y
e =--
E
L61" y ~ O.
F
Prema Hukovom zakonu (0' = E· E), imamo:,
a Budu~i cia o\'dje irna~,0) U S[V:l 'i, proiz\"od dviju \'elle-inn kojc moraiu
e =--, dad rez-uh;)'i iCj,UK nuli, '~'r();/: ';.1 ,::1
E
01 je:
Sada moierno iZVfsiti izjednaccnje dcsnih strana prethodnih izrazJ, tj, I

Y a
odakle jc:
E
E· j' GNflji i"~l"l1Z llrcJ:;~:l\ l:~i, u ';[Yaci, SLHi~-ki morj1cnat riohc F prem:)
a=--. te5:1sn o j osi prcsjcl~(l F ":i, '.::1;\1 lil,lmo 00 ranije, mora biti jednak nuli,
C OdQl-,dt~ :;:"h1i1l,;"j,IJ1:' .-fa 5< qc:ill' In" pr~.\j,'l::a pod.'d(ll"« sa It:!;iS/lUIII Osunl
i '''':jU(-;Ll.:: fir-avila,
l\apon ()' maze biri sa znakom ...:, iii --, zavisno od toga da 1i se radi 0
izduienju iii skracenju v\akanaca (rj, zavisno od tog da Ii je vlakno u zatcgnu-
roj iIi pritisnutoj zoni presjeka nosaca),
Naprijed navedeni obrazac, tj, 0' "--=- li_' Y pokazuje da su naponi imrlrno:
9
(prj s<.!vijanju) proporcionalni udaljenju od neurralne ose (Navije),
Dijagram napana po prcsjeku je traugaonog oblika - kao stO sc vidi na odnosno:
slid: Najveti naponi ( + i ..:......) nalaze se na krajnjim gornjim i donjim vlaknima, E
koji su najvise udaJjeni od neutralne ose presjeka (Yrna:,,), dok Sll naponi u I 6f" Y'.
neutralno; osi (sloju) jednaki nuli.
Sada moz-erno doci do funkcionalne veze izmedu napona savijanja i OVdje je:
mOmenta savijanja koji je njihov uzrocnik,
Posmorrimo ponovo presjek 1-1 opterecene grede i zamislimo da smo
I odstranili, npr., desni dio grede, Posta Jijevi dio nosaca - grede (lijevo' ad L .cF' './'~ - tzv. !ll'l!11CT1~H in:-rcijc [,[csjcka F za neutralnu osu.
presjeka 1-1) mora ostati u ravnotezi - mora postojati ravnotd3 ·izmedu F
vanjskih sila, odnosno momenta ,\.1 i unutarnjih sila posmatranog presjeka,
Ova; izraz:S /! F' y~ obilic-z:]VarT;il .:,:1 J, o~hosno ovdje Konkretno J x (jeI" se
Aka sa 6F oznacimo povrsinu beskonacno malag dijela (sloja) povrSine
F koja se nalazi na udaljenju Y od neutralnog sloja (ose pres;eka), tada je adnos! na ;':iU ),._--.\', nClltr;dnu ()Sll nL0 koic se \':-si s8vijanje i dcfarmacij;1).
E'Y o mo'mcntima incrcije ] bite l'i>$!iic poscbno gnvorcno.
napon savijanja na ro; povdini - mjestu: - (j = - - - .
Q Uzima)uS U obzir g0rc navcdcni stmbo! - oznaku J, imamo:
Ako napon pomnoiimo sa odgovarajucom povdinom 6.F, tj, a' 6F,
dobicemo unutarnju situ u tome dijclu povrsine - elemcntu, tj. M = E· I,
--~--, odnk!e imamo:
C
E
",N = a . 6F = - . LJF· Y. Ai
e
E I,
Aka ove elementarne sHe .6.N inregriramo (saberemo) po cijeloj plohi
presjeka, dobicemo spreg sila (unurarnjih siJa), odnosno momenat sprega, .. I pa, s obzirom na ava, izjedna-
koji mora biti jednak po velicini i suprornog predznaka spoijnjem spregu, Od ranije vee znamo O:l)C "---
];".y
odnosno spoljnom momentu (savijanja) da bi bila zadovoljena ravnote:ia - C
odnosno uslovi raVnoteze, cujuCi ctesnc stranc izra:w, imarrlo:
119
118
 ','M a Nakon skrac~'j~)~:.dobivamo .izraz: ;... .••.. 9.9. MOMENTlli-IEI~CiJE I MOMENT! OTPbJA~OVRSI;'A': ,
. . ~ PRESJEKA '. ..
.;~/' = E· Y .. q=~: ~~i\U. . > . "
.:::jj/;~L~f\t~~;,~ ~"
":",~';':;,:~$.~,\~ '~,:' 1,,' ~ lzvodenjem
,- -.jedn'acine
",-",:~, ,
savijanja
_. _,_~_:·:-\;~';~ ;t~,: ·, :,'
'susreli smo se sa'. _pojmo~:"moinenta .
~ ._.
Ato je;.u stvari, analiticki izfazza najXlpe.;SllYijania (jednaCina.savijanj~) :;':;1;:;':::",,:inercije presjeka (pOvdine). Momenat inercije presjeka mo:!emo shv.ritHao
iz kajeg se daIje izvode porrebni obmscfziproraeun.konstruktivmh nOSlvih ~'~ \}~~~:~,~::---':.~" 'odredenu :matematskli veliCiriu, ,sa precizno utvrderiom:·~dermjcijOin,· koja'·
elernenata (S~pova .....,. nosata) na'pregnu~~,''9:~.sayijanje_ - . ~'/>'_:~'~,~~'~/'-"::'-'_predstavlja mjeru .....-::·srepen 'sposobnosti presjeka (riosaca}-'da preuzme na
U'· -,gomjem obraseu simboli oznaeavaju:"'
, '(' .. '~.:, sebe odre4eno optereeen;e,(preko uticaj~ momenta savHanja.fdr.); Momenat
otpora, kao posebmi veliCina kojomse koristimo ce?to u statiCki.O:t proraCunima l
'(j*> .:-' napon savijanja u bilo kojoj '{aag:' presjeka u "MPa"
ima sliena znaf!enja kao i momenat incrcije i izvodi se iz njega na nat-in koji ce
M-':- momenat savijanja u presjeku u-,)tl~.i-cmJ1 (sa faktorom ,,10,,-·1\1), biti sada objaSnjen. , . '----
J);-- niorit~nat inercije presjeka F u Cnit (u Odnosu na osu x-x), Momenat inerci;e koji se pojavlju;e u jednaCini savijanja 'odnosi -se na
glav,~e ose inercije presjeka i pripada vrsti aks£jaln£h momenata intrcije. Osim
y .:. ordinata taek~ u kojoj se racuna napo~ sa~ijanja (<1) U em.
Maksirrialni napon savijanja, javlj~ se u krajnjim vlaknima (taCkama)
presieka, tj: za Y m~~' , .,
M M
atn"~
~ ,Ymap odnosno O't,l = - . Y"'HX-
=
J. . ... J
NajveCi napon s3\'ii,anja flosaea pojaviti ce se ~ kritienom presjeku (u .,
krajnjim vlaknima - tae-kama 1 i 2) i racunacemo ga po obrascu: f
SI. J33. Momenti inercije: F - povrSina - prcs-
M E N
r1 m ,,, = 0'1.2 == ,,_~_J[. Y mal- jek, F = L dF, x i.Y - date ose incrcije (koordi- .,
J. natni sistem), p~ -' x~ +- yt (p - poteg).
J,
Aka odnos ,--- uzn~\(:imo sa HI' (oyclje W,,-jer sc rudi 0 osi x-x),
Y mH
nazivajuCi ga ocpornim momentom presjeka, imamo: aksijalnih postoje polami ,. cenmfugalni 11IomelUi inel'ci"je, koji sc odnose u
prvom slucaju na tacku (pol), a u drugom na dvije medusobno upravne ose
am ... = <112 = ~~, odnosno kada se radi_o kriticnom presjeku (M = AI ma ,), ex i y) isrovr<:meno.
. W" Momcnmc inercije presjcb (p(lVfSinc ,- plohe) moJ,cnw dcfinisati na
imamo: ovaj nacID:
Aksijalni momenat inercij~ odredenog presjeka, tj. lllomenat koji se
·\Jm~' (d . (10· },lmax)
G mu = 0'1.2 = LV < 0 110sno: o'mu = <11.t = W ; ?YIPa) , odnosi n~ utvrdcnu osu (asu inen::ije) ie-dnak je :llgcbarskom zbiru proizvoda
elementarnih povrsit.la i kvadrara rastojanJa do dare ase:
. Gornii obraza~ sc kori.sti obieno za kontrolu napr~z:nja, u kom slucaju
racunska n~prezanJa moraJu zadovoliiri uslov: o'mu = 0'1.2 ~ (fdW'
gdj<7'- je ad - dopus[cni napoll savijanja *)*l. Za dimenzioniranje s obzirom
l1U savijanjei koristimo se obrascem: '
Polarni momenat incrcije odredenog presjeka"tj_ momenat kaji se o-dnosi
IV=M~;.- odnosno t17,,=~fIU;X; (Odn~sno:·w.= (IO-M mu ) ; Cffi3) na odredenu tacku (;>01), jednak je algebarskom zbiru proizvocfa elementarp.ih
(/"#7. I adoS' ' (/401' povrsina i.kvadrata njihovih rastojanja do date tacke (pola):
Iz W? tj. otpornog- mon:enta dobivamo- dimenzije presjekn F.
Monienti in~rcije.presje~a (J) i otporni momenti presjeka - ploha (W)
Jp ~ L ilF· p' (em').
F
predmet SU, narednog lzlaganja. ' '
Centrifugalni momenat inercije odredenog presjeka, tj. momenat koji se
*-) Jedinice za napon imaju relaclje: 1 kN/c~1 = 1000 Nfcm t = 10 MPa odnosi na dvije (medusobno upravne) ose istovremeno, jecfuak-je algebarskom
. ito treba koristiti adekvatno konkretnim zadaCima. ' zbiru proizvoda elementarnih povrSina i njihovih udaljenja od'te dvije ose
....) ~ rjeSavanju ..za~ataka koriste se dimenzije _ jedin.ice mjera: za napon~ MPa' za (ose inercije, npr., x, y):
ffiOOlenat savljanJa: kNcm; U obrascima se zato ukljutuje vee poznati faktor
".1.0", - zbogkorespondentllosti jedini!¥3 mjcra. Vidjeti primjere naprezanja na sa~
Vl)an)el .
J . ='- ilF' X' Y (em').
x.y
L
F

120 121
 U gornjim izrazim~ L,JF = F (rj. pO\'rSina cijelog presjeka). a X,Y i P ,\fOil/Olaf in.:.rclje prcsjcka zc: OSH hoja je paraidlla LCziSl1nj OS) Il)", SjCh,l
jedll;)h jc sumi SapH1.'Cllog i polo:'ajl/og 1Il0lllCnfa illCrClje.
su odgovarajuCa odstojania od date ose (ose incr.cije koje mOlerno obiljditi
sa x i y-osa), odnosno od pola iIi tal:ke (tacka 0 u .presjeku osa x i y - identifi- Izv0d ovoga pravila i macenja pujmova vidljivi su na sEci 134,
drati sa. koordinatnim osama x· i y).
Glavne osc inerciie presjeka proJaze .kroz te~Whe presjeka, medusobno su
upravne i kod simetricnih prc$jcka, kakvi su u praksi najceSci, podudaraju se
sa osama simcrrije prcsje-ka. Za pomenure gl:l\'ne csc cenrrifugalni ~omenat
intrcije ;ednak jc nuli, rj. J.-.: y = O. S1. 134. $t:ljnero\':l lcnrc'rna (~kicJ. ~ "cl:-J"sj'
- tcii~n;] osa, d - r;lzll:ak ()~J, x -- /",<,\'a
Pojam glavnih osa incrciic presjcka i ghl\ nih momenata inereije mozemo )'x = Y.~o + F· J'.
objasniti poblize i fla sijcdcCi nacin:
Kroz teiiSnu tacku prcsjeb -- povrSina (kao i kroz bilo koju drugu tacku)
moiL'mo pototiti bcskonucno mnogo mC'dusobno upravnih OS;!, odnosno osa PustaviCCml) ohrazac (ro l.kfi:1iciji) 7,:1 momtmt incrcije pr..;slcj;~l (F)
incrcijc. Za sva!-d par o~a !~lO±Cmo, po dcfiniciji, odrcditi odgovarujuce (aksi- za osu x. Tc;'isre presicka T, t(';·.i.~nJ (1.~J. (TO) i mornen3r incrc;je ,::1 , ..,:)..~nll
(sop~tve!1U) ()SU su, rrctl~o:;[;l\'lnKI >'\'l' po:wati:
jalne)· momente inereijc,. a njihovc ve!icinc ce zavisiti od polo£aja tih osa
(ugla n~giba U odnosu na, npr., horizonralu),
Za ose u polozaju (ugao nar.iba prema horizantalnoj osi) rri kojem mome-
nat inercije za icdnu aSH bUdc nnjveCi muksimalan i za drugu - isrovrerneno
najmanii - minimalan, knicmo d~i $U gla~'lIe (tefisne-cef![l"alne) ose inercije
prcsjeka.
J~ :=--d~ >,IF
, ::j I: Ll F 'y + L ·1 F . y"
F
)Jjima korespondcntni \.<JJgovarajuCi) m0mcnti inercijc)~ = J 1 i fy = J2-
zovu sc glavni momenti inc;-cijc. presjeka.
-- Odnos aksijaillih trell/(./. polr.nlO.'11 J/;"til."l1tU itlCl"c:j",; presjeka.-
1z slike 133. jc vidljivQ dli za bilo koju tJcku n\~kog presjcka - povdine
mozemo U odnosu prema koordin&tnom sis(cmu xoy, posraviti sljcdeCi ·odnos:
jednnk(i nidi. r-':.:,,~r\l 2n;:c,,) ,LI Ji; 7:, _IF --- F~ Imam\):

p! = x:! -;- y~, }, ,I' 1; I

co
gdje je p - poreg, rj. rasrojanje od tacke do poJa, rj. koordinatnog potetka O. iii
J r f d~,
17.: jefinicije za polarni mOmmat inercije nekog presJeka slijedl: "
I gdje je:
Jx momeO,l[ inereije r!"hc F ;-:~l iI~U :\. .- X pnralcJnu tCZ[S!1oj t)si [lrts;",ki.l
(TO) (cm~),
.L:c::1F· yt, a to jc: .1,>:0 -, Inomenat iner.::ije piohe r' Z;1 vja>;tiw t.:zisnu osu (TO) 17.V. 50rsn'{JII-
F lJlOlIl{/lot i'lcrnj",',

F
o.datle slijedi pravilo: d rastnjanic oJ tdisnc osc (TO) do o~c x - x za kniu trUl.l010 mOml'\l'Jt
Polami mammal inercije nekog presjeka u odnosu na racku - polO, jednak inercije)
je sumi aksiia/nih momend'ca inercije z'a ost! koje se sijeku u coj talki - polu O.
Umnoiak F· eLf. - polo~~ajlli mOmil/(J[ j'neroie presjeka.
Time je, prema gornjem izvodu} objasnjena Stajnerova teorema.
$Iajnerova leorema

Sada cerno se upoznati sa vainim pravilum koje omoguc.uje' odredivan;e i\fomeml in2n:ije pra'L'iinih 1H110l'llih presjeka - plolw
momenata inercije slozenih presjeka, tr.
'tak,,"ih presjeka koji se mogu rascla- Za staticke pn)racuoc ,C od po"boog zoaea,a poznavan;e momemd
niti na dva iii vise pravilnih (osnovnih) oblika geometrijskih pm'dina. U inercije (aksijalni l~l()m("n(i) osno'd,ih, prnvilnih presjeka, jer oni su, pored
taJ.;:vim slucajevima se obicno koristlffiO tzv. Slajflerovam teoremom - pouc- ost::Jlog, ncorhodni i %;1 lzrJCUl1J\'3fljc odgoV:lfaillt~ih mOmt'n:H:l ine;'ciic
korn koji glasi: slo2.:nih presjcLL
122
 ".•····;tt~.trF . '-;~~J1;;z'~t~rf~
, Ko4kiet~r: pbfasd (formule) za izra~vanje 'vrijednosti navedenih:';·;';,,;.i9~~t:·::")_,~:,~~i,:,i< . A to je poznati obrazll~,d' momenat incrcije pravougaonog presjeka u
momenata uierctje-izYode se polazeC"i od njihoyedefinkije, tj. obrazaca koji~~._:·.'::~Jf'~;1:.;{SJ,1:;~~;_\¥;':';, . · odnosu na osu x _- x; __ , _ ,_: .~:-. '.._ ,,' . . _.'
suo ~ef~ani?j~ :',':. " <:: ~_" '. ',·'-~f!~~,~if~~';<' ..;~~,:~;,'-.t;;[,; ·. Na anaIogan naCin, rol~eaodizraza I<ojim se definiSe orupi6rl mO!"~t
Mi Ce~o',.'ila·naroci~? odabraaksni. jed~~~vnij~ :na~in, ~~e:>.ti obrazac 'za:;A~~t5>':: ~,."'.f. _.~."~,.-:~.~ :, .:., inercije, mogli bismo izvl"!u'.konkfeme obrasce za.ostale p~e -;np;&ie
aksij:uni ,momep~t inerc1le ~ pr. 1 .n?J~QS~eg_ 1- naJznal.;3JillJcg osnov~og/'/'~~i.1~y-,:-::· ", · presjeke (povrSlne) koji seIlaj¢cice pojavljuju u.praksi.KoIlafui obras<;t, za
pres)eka, a to )e pravougaom preSJek (vidl slik" 135). . "~';"'" u,pIliksi naj~eSCe koPStene presjeke, imaju za aksijalne momet\te.inemje u
:;-"-:;'L-~',.-" odnosu na tetiSne ose x i y .sljedeCi oblik:

,
t..n, :
'
a) Kvadralm" presjek
~lL
' ,
.,
I
~ in
!I S1. 135./ AksijaIDi moment mercije (pravougaoni
presjek
.
J~): x - x - teiisna OS3, Jx =
b·h'
n-'
l , I
,
I
J
%
a'
~~(em');
12

b) Pravougaoni presjek
Iz sIike je vidljivo da moicmo postaviri sljedeCi odnos (slicnosr trouglova):
f
h J x = b· h'
_ _ (cmt)j
by : Y """ b : '- odatle imamo: 12
2
h . b'
b . II ly ~ --(em').
b= -y--.
2 'y
12
,)
, I,

Sada Cerno posta viti izraz (po definiciji) za aksijaIni momenat inercije e) Okrugli presjek
(prema osi x - x) tj. d' on
J = J ~-- (em').
x y 64
1, ~ F
)'.JF·y'= l:.Jh·b·y', dalje;

d) Prstenasti presjek
-II h
J% = l: L1h . 'f' '~-2 l:.Jh·by·Y, d_ 0n_ _ _
d"n 4 S1. 136. AksijaInl reomenti mercije za : a)
2· Y J =J =_tl "__ = kvadratni J b) pravougaoni, c) okrugIi prcsjck,
% Y 64 64 d) prsten, e) trougaoni, f) aanduCasu - §up-
Iji (simetricni) pmjck. Is"" I.-It> J,-mo-
"'C.J'''' y.
'~L.-r ment" inercije sanduwtog presjclca, J. - mo-
2 = !:.. (d:-d:) (em'). ment inerdie vceeg ptavougaonika, JJ - mo-
64 ment inercije manjeg pravougaonika •.
Vrijednost L
LlF" Y predstavlja statick! momenat trougla (srafirani "
trougao -- vidi sliku) za osu x - X, tj. . Kod !upljih (sandutastib) simetricnih presjeka moterno odrediti veliCinu
momenta inercije (kao kod prstenastog pces;eka) oduzimanjem vrijednosti
koji se odnosi na prazan dio 'prostora od vrijednosti koja se od.nosi na cijeli
presjek - kao' da nije bilo supljine.

Ako ovo .uvrstimo u prethodni izraz za J x ' imamo: e) Trougaoni presfek

11 bhZ b . III
J =-·-~---(em·). b ; )z' b = osnovica trougJa,
, 2 6 · 12 J% ~ - - (em'), gdje je
36 h = visina' trougla.
124 125
 Slozeni presJeci
F,' -
50 ,
F,' (20 -, -:;-
JO) .",(F,
2
. Kod slozenih presjeka postupamo taka, du najprije odrcdimo tei;istc T
slozenog presjeka primjenom Varinjonove teoreme za staricke momcnte JOoo 25 f" 600, 3S ,,~ (1000 --'--- (100). YT"

pIohe. Kroz teziSte T polozimo ose x i y, p~ odredimo rastojanja ad sopstvcnih 25000 + 21000 0- J 600 1"[',
osa Xo iyo pojedinih sastavnih dijelova slozene pIohe i cse x i y koja se odnosi
na cia presjek F. Nakon toga, mozema primijeniti odgovara;uCa sumiranja 46000 = 1600 ::J:r',
liZ primjenu vee poznate. St~jnerove teoreme.·
46000
YT' 2B,71 em.
1600
Po$tupak Cerno .pokazati na _karakteristicnim primjerima na s1. 137.
Kroz ceigte T (Xy' "'-" 17,12; Yr' = 23-,71 em) poloi.lffiO tdisne osc x iy.
S~~a moicmo lzraCUi1:lti ~1)OllH;nle iwrcije J;< i ly uz primjenu StajllCTO\.tC tcorcmc
- pra,'l,:!.
20·50' 20 20'
o· i0·5()·.),7!'--:- ~ 20 - 20· 6,29' --=- 251.6')4 Cl'l',
12

SO· 20-' 30· 20'

j, ~ -"""-- 50-2(l'7,12'+ f- 30· 20· 12,R8' '" 203.576 em'.
" J::

Na nnalog,n 1ll1Cin bismo postupili i \;od rc.zliCirih orugih slozenih (\fe.

sjeka. Kod siml'lricnil-l si,)zcnih r'resjd~8 tacKa T;;zisra se nolIn; na osi simec'ri!;;,
sto pojednostavljuj:: ,,,(ur.. '
(j slucaju f.upljih (s:,ndu(-~lStih) ~l()7.cni!-j prc:sjdza, takude, koristirr;" S~
~tajnerovom tC'O':::li(llri. Pri tome din mcY"cma inercije praznog (sup!)':;;)
prcsjcka, po S,;;j'MTu, od'Jzirn(\!11\) o,j (jdir;;;, POKnaccmo ovo na k;-rJ::~(:­
i"isticnom rrirnje;'tJ n:l sli:::i 138.

;y
I S!. 137. Slofcni presjek (primjer): FI = 20·50 = 1000 cm l • F, = 20' 30 = 600 cm 2 •

Na slici dati presjek mo!~rno Sh\'2ti:i. da se: snstoji iz dva pravoug:lona. presjeka -
pIche: F1 i FI> Ciji zbir daje veliBnu ukupnog presjcka, tj. F = PI + Ft< !'iajprije odr:edimo
polotaj teiista ukupnog presjclca u odnosu na pomocne koordinatne osc postavljcnc duz
krajnje lijevc i donjc jvice (boda) presjeka sa prcsjecilitcm u donjcm Iijevom uglu konture
presjcka.
Sile prctstavljenc vclttinom ploha Fl i FI kojc djeJuju u tdiStima dijelova - pr3vou-
gaonika imaju sIjede&: .,rijcdno~ti:

P 1 =- 20·50 = 1000 em:; F: = 20·30 = 600 cmz.

Primjenorn Varinjonove teorerne, imamo:

SI.138. Suplji (sanduc:l.sri) presjck (primjer): x jy~ose sunetrije, Fl = 60, 20 = 1200 em',
20 (." 20) 10'3,14
2" + P 20 + 2" "'" CPt + F o
Fl' t} - XT" Uvristimo vrijednosti, pa dobijemo: PI = 20·30 = 600 cn.. , P, (kruga) ,= ~-4'-- = 79 eml, y-osa je Osa simctrije y = y'.
1000' 10 + 600, 30 ~ (1000 + 6(0), XT',
. Dat je ,tzv. T-prcsjek sa kruznoIIl sup!jinom prctnika 10,0 em u donjcm dijc1u pre-
28000 = 1600XT', SJek~. OdredH:cmo prvo, bo i u ranijcrn primjerk\J, poloiaj tdgtll integralnog ~ ukurnog
pres.)eka F.
28000
XT' = -- = 17,12 em;
1600

126 127
 . J J
.
60'20' 40 +20' 30·15
.
. lor. 3,14
.- - -4" -·IO~(1200 I 600.-79)' y/, ,,' <,'~
odnosno:, Wx = --'-_,
, y mu'
w.
Y
= -y-
XmaJ(
. . "." -."
":;';0..\',;<':" " ~ '_ - -.,., ' . :':',_'" _ , ' . ' .-.--, J -.
'< '. :',48:000 + 9000~790 "";'.1721 Yr;'-' .,i.;,c:,; J~ca mjere (dimenzija) za orporni momenat, kao ito se vidi, je cm'(od-
.,~(,~", .. ··llosno· adekvama jedinka); . .' ..... .
5621"0 = 1721' Yr, '.,,-',',' '-1" ,- , . ,", "'

: ,- - 56210 . '<" >" '; ','U slueajevima karu:ije-presjek nesimetriean po visini, ti. bda"rastoJanja
Yr' ..." _._- = 32 6 em. ., gornjih i donjih viakanaca (taaua.) od neutralne ose (x: -:- xl Wsu. jednaka,
1721 ' , U '. proratun je I!1lerodavan otporni momenat 'presjeka dobiveii -dije1jenjem
Kroz tdBte-ukupnog' presjeka polofimo osc: X i y (osa y podud~rQ se sa simetralom .- (kao sto se vidi Iz -obrasca) momenta inercije i maksimalnog rastojanja vlaka-
presjeka). Sada inoiemo_-izracunati ~o~ente inercije Jz i ~y..~ . naea tj.' Jx
• W x = --.-~ (k ..
ada se-saVIJanje vrSi ako x ~ x ese)•. _
60 - 20 t 20 .- 30~ , Ym.u
J x =.~ + 60- 20· 7,4~_ + ~- -~)~: 30-17,6 2 -
, Obrasci za napone savijanja u gomjini i donjim vlakniina presjeka kada
10', 3,14 10" 3,1{ ) . je ~:es~ek t;esimetritan po visini -proizlaze jz opsteg obrasca za ove napone pri
_
(
~~- -L -,, _ _ . __ • 22 2' = 297373 em·' saVIJanJU tj.
. 64 - 4 ' , '

20·60' 20~ l~' 3,14

Jy = " -__ + -30-'__ ~ __ ~ = 38023() cmt.
- 12 12 M-

Na analogan nai':im bismo izracunaH sn.ki.drugi primjer - zadatak sa s!ozcnim pre- Kada se radi 0 kriticnom presjeku, tj. 0 najveeim naponima' u djelom f
sjckom i supljinom (prazninom u p~csieku), nosatu, tada, umjesto M, imaruo Mml):' pa je:

,\fomenri ocpora M",,<U"

0'2 = ---,
UJ';2
Vee sma napomenu~i da je momenat otpara iii otporni rnorne:lat presjeka
(plohe) veliCina koja se izvodi iz momenta inercije. AfomenG£ otpora, po defi- gdje je: W:.;1 =J;t; I

t1iC1Ji, dobije se tako da se momenat inernie presjeka pod:jeli (reducira) sa raSlQ- y,

janjem - udaljenoSiu krajnjih vlakanaca (tache) presjeka (vidjeti oznake na
slici J 39).
W., =!.x (vidjeti slilm 1;19).
y,
Gorn;i obrasc:i, u pravilu, se koriste za kontrolu naprezanja napona savi-
1y janja za ovakve presjeke, pri cemu dobijeni racunski naporu moraju (kao !to
ai znamo) zadovoljiti uslov da je 0'1,2:5: O'Jt)p, (O'dop - dopusteni napon savi-
i

TI
1 l ti
I YrTlOX
janja). Obrasce koristiti vodeci racuna 0 korespondirajucim mjemim jedini-
eama, (Za "a" u MPa i momenat u kNcm - treba momenat savijanja "M."
pomnoziti sa ,,10".-)
x[~Tj- -r-- Tnit- x- Ih PITANjA I VjE7.BANjA
I; I Ymc, i
I
2 ~ + - Kada i pei kakvom polo1.aju opterecenja U odnosu na nosa~.(osu nos80l) nanaje
naprezanje us savijanje? '. ' "
- Ka~a ~astaje tzv. t!isto savijanie. smat~ajuCi gll sprcijaJ!1im siucajem normalnog
savIJan), (uz transverzalnu silu)? .
S1. 139. a) ,imetriean presjek, b) nesimetri¢an presjek.
- ~pis~ti -po~o~je zo~a pritiska i zatez:mja ko~ grede sa 2 p~epu'ta opteretene po'
clleio, dufml? Sra; Je to neutralna (lsa - hnlia presieka? '
Prema tome, obrazac za momenat otpora U opstem slucaju glasi; - Kako glasi icdnaNna «(lhra7.llc) saviianja?
- Sta su to ose inerciie presjeka, a ita glavne ose inerdj'e p~jeka (plohe)?
- Slit su 'glavni momenti inercije presjeka?

9 stntlkfl grnrtevlnsklh konstrukclJa 129

12R
 Slicno je i kad oswlih oblika rresjeka.
Kako glasi Stainerova tc:orema? Odredivanje konkretnih hroj[lih vrijednosti za crranje elipsc inerl.-ijc,
Odabtati nc:koliko karaktcristiCnih slozenih presjcka (npr,. dUplo T. u obliku u slucaju pravougaonog presjcka, a koji je tipican, vidlji\'o je iz sljedeccg
Cirilicnib ,Jova PiG i sl.). Dati im dimcnzije stranica i oclrediti aksijalne momer.te
inercije presjeka. primjera.
_ Uvjetbati korHtenje tablica (vidi - dodatak) z;l. odredivanie momenta inercijc i
otpomih momcnata l'elicnih profila (prc:sfeka),
IV
9.9,1, Radijus inerCije pres;cka
_iL~ bL ___*,"_
, /1 I ' -(
,

t---
"0.-' : /
Radjjus inerciie presf,eka, odnosno plohe odreden je sJjedecim izrazom:
,

!.
i' = ji-F ( )
em , odnosno h \ 'x '::
- -
-ic ~'~-'? -~
x
. i ,,
I;. = j~(cm),
I, i'A
!
-~~,~-- '-.""'. '
gdje je:
radijus inerci;e presieka u em (odnosno ix, i iy prema odgovarajucoj
os i),
1
-~/ -)~----:+:-
'j. I 11.
J - momenat inercij,e presjeka u em' (Jx iii ly)} 1/
F - nOVrSina presieka u cm 2. 1];. .
Sl. 140. E~elipsu inercije, 1)0 = IJ
I ,-~, ly~· I- -, Imin = Ii'
Za odredene proracune mjerodavan je minimalni radijus inercije presjeka rj. "< r "-I F

. jim;,
F ( )
tmi"= em. Primjer

Odrediti velicine radijusa ioereije Z~ pravougaoni pre-sick dime-nzija 20/30 em.

J m ;"
- momenat inercije za osu sa manjim momentom inercije. (Kod pravo-
ugaonog presjeka sa horizontal nom osom x i vertikalnom y imrn se odnosi na
J y osu. tj, imi,. = iy (jer je Jy < Jx ).
Radijus inerdje kao skalarna velicina jzra.zen je u jedinieama duzine,
najceSce (u prorac-unima) u eemimetrima. ~JJ; Odredimo Ii vrijedn0S! brojittlja i imenitelja:
F
30·20' )0·8000
ly =
9.9.2. Elipsa Inereljc 12

Izracunamo Ii vrijednost radijusa incrcije za d\'ije ose (x i y) i te vrijed-

nosti nanesemo okomito na odgovarajuce ose (u aba smjera), dobicemo ele-
mente (poluose) za crtani~ elipse r'nercije presjeka plohe.
F:= 20·30 = 6(}() em", tad a imamo:
U slucaju pravougaonog presjeka, imarno:
2()()()() 200
imin = iy ""
= 33,)3 = ),) em,
600 6

ix = 13's!5iY? = R,70 em.

" 600
Konkretrm chrsu incrcije ~a izraCl.l'1JIi'l', r~diju~i!n~ inercij~ (poluos.c e!ipse) ertam.(l
prem1, vee da(0) dici (sl. 140;'. Treb:l \JO~HI da se I'rIJednost"la Ix erta o\::omHo na osu x,
i ,.,," = ,~,
a iy okomito na OHI )'.
Elipsa inerdje je naertana, za presjek n8 slid 140,
13 \
130
 '9.JO.PROPISr ZA OPTERECENJA KontrolU:: _~f~._ muno po obrascu:

1'<TehniCkipropi,iza oplereeenja

Kad~ mimo statiCki.proraeun nosivih konstruktiVl1ih elemenata (nosac.)

'u"_sllstavu- Cje10vite kOIistrulccije objekta, dufui limo uzeti u obm, ~dnosno
~-:- .'uvem u ra~ opteretenja predvidena, odnosno definisana i odredena odgo- .p
... mjuom tehni~kim propisima. . . . .. .
:," '". __ ~ '::-.:Tehrii&!- propisi, -nairne, 'k1asificiraju, odnosno dijeIe opterecenja' prema 15m":' -15m L

-:-::-~":--:-~~:~~.Yrsti:objekatif(ti" visokograanji - zgradarstvo, u mosrogradnji i dt.) i prema

FOSNA -PRESJEK
. 'uzroku i karaktcru opterecenja. Tako imamo optereeen;e l;udskom nayalom, 'f?2??'A 5 c rn
stvarima, materijalima, vozilima ird., a ova opterecenja mogu biti ravnornjerno t . 25cm
iIi neravnomjerno podijeIjena, koncent,risane sile i dr: Opterecenja mogu bid
staIna (nepokretna) i pokretna. An'aiizorn optereienja utvrduju se oprerecenja SI. J41. Saviianje (pnm;er): P = 1,0 ):N,/ = 3,Om.
ad vlastite tdine nosaca i dije1a konstrukci;e ko;a svoju masu-tezmu-opte-
reeenje prenosi na dati nosac. Takode se U okviru analize - definisanja kon- Otporni momenat presjcka fo~ne iznosi:
kre~ opterecenja u,tvrduju sva opterecenja,posebno i obavezno ona predvide- l
na tehniCkim propisirna, koja staticar treba obuhvatiti st.atickim proracunima b· hI _ 25·5 ~ 25'~ =~ = 104,1 em3, t
W~6--6-- 6 6
radi dokazivanja stabiJiteta. Pri rome se kao mierodavna uzimaju ona optere-
cenja i njihov raspored po nasatu, kaja daju najvece staticke uticaje mjero-
10·75 5 MP
davne za stabilitet, tj. dimcnzioniranje nosaca, odnosno kontrolu' naprezanja. 0'1-,2 = .-.-----
= 7,2MPa < (1Mp = 7 j a.
104,1
Pored gravitacionih optcrecenja (vlastita {dina - masa i korisno pokretno
Zakljulak: Dimenzije fosne zadovoljavaju posto su racunska naprezanja na savijanje manja
iii nepokretno opterecenje) propisima su definisana i adredena naroCita opte-
rcecnja - uticaji koji, takade, mogu uticati,zajedno-sa osnovnim opterece- ad dopustenih.
njima na pouzdanost nosaea - stabilitet. To Sll tzv. dopunska i posebna opte-
Pr£mjer 2.
recenja. Zavisno a Vrsti, tipu i karakteru konstrukcije objekta uvode se u
P eko aea . eta rozoea visoke zgtade, izba'cena je gred a 20120 em od dr-veta da bi _
tacun i ova opterecenja. Uticaji skupljanja betona (kod betonskih nosaea - posluii[a ka~Pnos~ za ~izanje teret,a. Istak je 1,5 m, a teret koji ,treba da preuzme P=lO..o
konstrukci;a). temperatumih promjena~ popustanja oslonaca objekara i dr. kN. Da li presjek grtde zadovo!java aka je IJdqp = 10 MPa (shka 142). -
su najce.sci oblici ovih posebnih optereccnja. Oprerecenje: vjerrom, snijegom-
Kontr01Hemo naprezanje
kao i dinamiCki - seizmicki uticaji mogu ponekad biti mjerodavni u utvrdi-
vanju stabiliteta. AI ma>; 10 • j\! mu
odnosno: = '---~ :;
~,
(J =' - - ; (J "<lap
U Zbirci tehnickih propisa 0 opterecenjirna date su potrebne vrijednosti - W'" ;Vz
podaci za odredivanje optereecnja u konkretnim zadacima - proracunima. p., 0 1 o,'"
Ovo je daro u posebrioj knjizi, koja zapravo, pored ostalog, sIuzi kao neop-
Mmu"" = 10·1,5 = IS kNm
~~=-t ".le-kN He'"
lSOOkNcm,
hodno prirucno radno sredstvo (uz logaritmar, elektronski kalkulator, odnosno 51. 142. Savijanje (primjer).
odgovarajucu racunsku masinu) pri izradi statickih proracuna.- 3 20 3 _800c
W """ _a = _ _ . = 1333,3 cro l ,
U dodatku UZ ovu knjigu sU'dati neophodni izvodi (tablice i dr.; iz % 6 6 6
Zbirke propisa 0 opterecenjima, a sto se moze naCi i u brojnim statickim i
slicnim priruOlicima.
(J = ~ = 11,3 MPa > (1<1011 = 10 MPa
1333,3
Primjeri njeIenih zadataha J'z podrucja savijanja (naprezanje na savijanje) PoSto je 5tvar~ DBpon veei od dopustcnoga. presjek greqe (konzole) ne zadovoljava J
pa mor~o .pove¢ati dimenzije .presjeka (j~Ci presjek}.
Kontrolisacemo naprezatl}c na pres}ek 22/22.
Primjer I
22~ 10500 J

Kontrolisati da 1i drvena dasKa (foma) i!irine 25 em, debljine 5 cm~_rnoze bezbjedno

W ."", __ = - - = 1750 em J
X 6 -, 6
prihvatiti terd - situ teline P = 1,0 kN (I!ovjek-radnik) ako je razmak oslonca [mne
J = 3,0 rn, a teed dieluje u sredini raspona (foslla nil skdi). (stika 141).
f1,!~-p = 7.5 MPa (0.75 kN/cm l )
M _ - - = 8,6 MPa <
a _ -~- nOOO (J<f<Jp = JO M.!'a
U obrascinu saviJanja, pn peakticnom racwlanju, takoder cerna kotistiti faktor 10" W 1750
iuaj..avajuCi rnomenat savijanja u kNCll1, a napane u MPa. " , Ova; presjek zadovoljllva.

132 133
 Otparni momtnat p1csjeka ilnD,i:
PrimjtT 3.
(iO - l\1m~,J ]0·60l
O,~:editi otporni momcnat celicnog nosaca duplog T*presjeka (traverze) koji se pri IF' =--' ~~-.-"~ = i,55cm'
adaptaC1Jl zgr2d:e ubacuje iznad otvora is-pod kajeg ce s-e ru~iti zid. Podacu s-u dati na sIld. 0401' 8,0
(.Iika 143).
O,lop = l40 t\1.Pa pravougaonl prcsjck).
"

I-V, = (to· A1max) Aka prctpostavimo (usvojimo) cia je sirin:l gTccic b = 16 em, imamo:
(jdop.
16 ·h t 6· 755
W = -.~ = 755, ht =_ .. _- ~
~530
------
]6
23--1 em!, II = ,/284 = J6,8, uSVOicn'l
Mmu = 1000 kNcm, 6 16
h = 18 om.
10' 1000
SJ. 143. Celitni presjek
W .. = --~-
140
= 71 ,
Sem 3
.
Prema tome, dimenzije sr(opne grccle bile bi 16/18 em.
(profit n: zadani moment
NapomCllil:
Mmu =10,0 kNm.Podatke
Prema ovoj veliCini. jz tabliee za celie-ne profile
("numere 'profila") uzimati'
(vidi dodarak) odabercmo nosac (ve1icinu - broi celicnog I ovuje l'J p"w:ltl tF = 755 em' ~ dilncllzije btCJ.C mO'lI'DlO ut'VrJiri iz r~blica (I'i-
iz tab!ica prem. Wx
presjeka). To ie nosac NP IN? 14 ciji otporni momcnar ima djeti dodarak),
vrijednost W,. = 81,9 cm~.
Napomma: Primjer 5.
Na gradilislU ic pOlrebno izgraJiii rr:\T~;-]ll'lLi (prrwiz\lrnil mostic .prck o p.~t~k:l
Kad cdicnih nos-aca dimenzioniranje se s",odi na odredivanie olpornog momenta, Glavni nosaci SI.l prcch'idcni oj okrug!og jrl'da ~. o';)1tca, Ra<;pon nosaca (mostlc3.),v
a zatim IZ odgovarajucih tablica se odabire profiJ (broj profila). 1 = 40 m. Opterccenje _ \'07.110 ~kaml0t'\'. GiJ\'o: nosaCi su 2 '( 3 .ok~ugk gr~de (\"::lI
slUm ~ poprttni prcsick). Dimennonlran grnJc ,,,~)II~\') :l.ko je optere~enJ~?d to::b nlZtl.l
Primjer 4. P = 50 kN, odnOS;10 ll\,(:,'anO n 50'_'Q (,I;: dinan1h·'j.::h razloga - udarcl), q. lznOSI p,-" 75,0
. Dimenzionirati Stropne drvene grede iznad prostorije sa rasponom I = 4,0 m (poro* kN; Od,>/-, "--0 10 \iL\.
dH~na stambena zgrada). razmak gteda ). = 0,80 m, korisno opteret~enje p = 1,5 kN/ml~
i7<i,.p = S.O ,\\Pa (51ika 144). 0"
Mostd
I

S1. 144. Savi;llnje (primjer: q =3,01 ill/m', g =

/ q'/l
1,81 kN/m,~ P =1,20 kN/m'.M mu = ~-; presjek
8
stropa: p~patos, m·medu$loj, o-oplata, n-nosac,
T-trstika i malter; presjek grede b : Ii = 16: 18
ANALIZA OPTERECEN]A
I) Pod 0,025' 1,0' 0,80' 700 14,0 kg/m'
2) Nasip 0,08' 1.0' 0.80' 1500 = 96,0 u
3) OpIlOta (kao patas) = 14,0 Najnepovoljniji polobj "'ozila (tj . .silc koja sc pn:nvsi. preko, toC~ vozi!.a) ie kada sib
p = 75 kN djclujc tl sredini raspona. P\'StD St ~:iJ [,re-nOS1 na tn gre"e, na )cdnu otrJ.da
4) Nasac tj. greda (pretPostavljeno) = 15.0 J~
5) Donja opJata (vidi ~z. 3) = 14,0 r _!_~= 25 kN. Najprijc o'lrdin1O vdiCinu .Mmox, tj.
6) Tntika + malter 0,025 • 1,0 . 8,0 . 1400 = 28,0 J)
3 l
Ukupno sopstv.·tefina: g = 181,0 25,0' 4,0
Korlsno optere¢enje: 0,8' 150 = 120,0 ~~-~--- 25,0 kNn1 = 2500 kNcm.·
P=_120,O " 4
Zbir g sa p daje q, t;: t + p "'" q. q = 301,0 n :i"sci60 = 2500 em ,
J

q """ 301 k&/ml odnosno 3,01 kN/ml. 10,0

:fl . :rr. 64 . 2.500
q'lI 3,OJ' 4 Z 3,01 . 16 IV = ----- = 2500; d J = ...-_____ "" = 50900,
Mrn.o.x = . - - ~ -'~-- o. - - - - 6,02 kNm. 64 3,14
8 8 8
odnosno prctvoreno U kpcm Mmu: = 602 kNcm.
IJj
134
Pn'tnjer 6.

Tnili .e otporni momenat tditnog duple T -presjeka - za zacian( nosac sa dva _pre-
pwtL StaIno, ravnomjerno opterceenje .,(Po analiU optcreeenja) iznosi ~ - 10,0 kNlml
.'korisno (Ibla;oo); takoder ravnomjemo podijeljeno opter«enje, neka it p "'" 20~O kN/m' .
+
q - , p -.1..o~ -= JO,~ kN/~l* -Oa~'podad sU ~ti na slid 146,' .
Pre5jek,
. !y
~ -
' (cfu)rn -~-"-f'1JJ'1'
2dcrn
A, ~, , B
,+- !
"
, '

--p ,
L A ~ 8
q
!.------ --·h-
i

II. L brn. " qp

I Ai , ~B
, 1
I
S1. 146. Savijanjt (primjer): I-slu':OI.) rasporl:Ju opten~­ 4-- f
tenia za maksimalni moment u poliu, II'sluca) raspore- ,I
da optcrecenja za mabimalni moment nad osloncima
·AiB.p = 2,0 kN/m' q = I,OkNjm1 ; GaOl' = 145MPa p~r{-

Najpri/e cerna oJrediti n1abimalni mllmcnat savijanja u poliu, rj. izmedu aslonaca ,p.! 5.0,4,0 ( 500kN)
Ai B, a prema shemi opterecenja prema ~Iici 146b (g du:! cita\'og nosata, a p u polju).
51. 147. Savijanje (primjer), Mma>: = ~4~ = --,;--_= 5,0 kNm. MIlUoJ< = em

Da bismo odredili (provjerili) maksimalni napon savijanja za izraeunato Mmu:, moramo

odrediti Dtporni mornenat presjeka. To cerno uCinin na vee poznan ootin - kako slijedi:
q./! g'a~ 30·6 l to'J,Ot
Afmu; {poljeJ = ---------- = -- - ---- ~ a) p%laj ,di/ta presjeka (T.presjek)
8 2 6 2
5'20·22,5' + 20·5· 10 = (5·20 +,20' 5)' YIn
= 30' 36 101080 -- 40
~- - - =
1040 ' I + 1000 --'. 200'
8
- - - "'" _~. =
2 S 8
-130 kNm (13 000 kNcm).
• 2250
3250
YIr.•

Mabimalnl mom~nat savijanja nad· osloncelll A iii B - jet su oba prepusta Jednake ylr"'" - ' - "'" 16,25 em;
duEne, dohiee se
po shemi optcrecenja iz slike 146c, tj. prepusri optereceni sa q. 200
b) momenut inerdic Ix
q'a l 30, I,Ol
MmlX {"'/""",) -...-' - "'2--- = 2" = -15,0 kNm = 1500 kNcm. 20'5~ 5·20a
Ix"'" -12 +.20' 5' 6,]5: + -,--
12
+ 5·20' 6,25',
Za dimenzioniranje nosaca, odnosno odc<.'divanje triienog otpornog momenta W x
mjerodavan jt' momenat u polju - 1::ao Yea, Aka je dopuSteni napon nll savijanje udo!) = J x ~ 208,3 + 3906 + '3333,3 + 3906 = 11 353,6 cm4~
J 45 NlPa, tada imamo: •
(10' Mmax) (10' 13000) , I:.; - 11353,6
J.f' = - - - - = .------- == 897 cml. W:.;l = Yl'
- = ---
8,15
= 1300 em',
"UIJop 145
Zit izraeunatu vrijednost W.., iz tablica (vidjeti dodatak knjige) odredi se konkretni broj
(numc:ra.) n=ala. duplo T-presjeka, (Ovdje: 1& 34)
W
~
1 = 'x
J'~
11353,6
~ =- - - - "'" 699,0 em3',
10;25
(10'· Mmu) 10·500 P
Prin;jer 7. 0'1 = = - - - - = 3.84M a
W"'l 1300
Nosat sistema proate grede je sio:Zenog presjeka -(montaini) od homogenog materijaia
- drveta. Dimenzije i oblik presjcka su'zadarle. OdrMiti maksimalni napon !lavijanja U 0'.= (10' M ma:,,}
=10.'
- -500
- = 715
, MP&.
kiiticnom presje)aJ akn ie greda optereecna knncentrienom sHorn P = 5,0 ill u sredini U7:.;. 699 .
fMIXlna. O,tali pOOaci na did (vidi sliku 147). Ovdje, dille, vdimo kQntrolu haprezanja Za kontro!u napona mjerodavan ie, prema tome, napoll u donjim vlaknitna (tilcci), a to je
(0' = ?) l.a vee pomati presjek i opterecenje.
Ako je ()</op = 7.5 MPa, tada je 11~ < lf~~p - ~{O znaci da presjek zadovoliava. Pret-
(]l'

136 137
 hodni primjer je, k&.o !to smo vidjdi, ilus.trativan i karakrerisli~an za provjeru nap~czanjli pri
dimenzioniranju nC'simetri'::nih - slofenih presjeka. Na analogan naCin bismo pOSlupili
prl rjd2vanju sli'::nih zadauka - kod iloienih presjelta.
PITAl{JA I VJE2BE
- Opisati, iskazati lta znaci dimenzioniran;e a ita kontrola napona?
- U kojem presjeku nesaea nastaju najve(:i naponi na savijanje?
- Sta hi lie moglo det;iti ako bi izraeunati naponi hili osjetno veo od dopultenih?
- U kojem presjeku se pojavljuju najvcei naponi (i momenat uvijanja) kod konzola?
- Sta je radiju$ inetcije.?
- Koji predznak ima momenat savijanja kod konzo!a i prcpusta nosata?
- Koja je j~dinica mjere (dimenzija) za momenat inercije. a koja za otporni momenat?
- Pronadi nekoliko zadataka iz prakse sa gradi!iSra gdje su dementi napregnuti
na savijan)ei kontroliii naprezanje za analizirano oprerecenje (skele, provizorni
objekti, krovitu, dijelovi objekta - grede i st.).
- Pronadi nekoliko zadataka jz praksc sa gradilista sa dementima napregnutim
na savijanje j izvrsi .dimenzioniranje!
ljnom presjeku nosu{'a, a njiiwv smju dcjsn'o i intcnzit(:t) pored osta!,,~, :'3~
visice i od P()!oz~lja takyog prc$JL:bl.
SmicuCi naponi pri s<lvijaoju koji sc javijaju u nekoj :ilcki koja InOle da
pripada dvjem<l medusobno upravnim ravninama - presjecima nazivaju se
konjugovani smicuii naponi. O\'i naponi su jednake velicine - imcnzite.cl i
usmjereni su Jcdan ka drug\lm (usmjerenjL sudica kao oznake smjera) jii
abramo.
o O\'oj osobini navedcnih sn:i(ucih -~ konjugovanih napona moierno se
uvjcriti posmarrajuCi zami.51jcnu pizmu Kaju sma izdvojili iz nosJb naprcg-
nutog: na savijanje i promorrili njcnu ravootczu - u skladu sa pravilima st:l-
tike.
Ovo jc vidljivo iz slike 149.
Smicllci naponi ') j ,') koji sc otinosc na po d\'ije medusobno l'.prJvnc
ravni ave prizme pomnozeni sa pril'adJjuCim ckn1entarnim povrsina.m8 J;]ju
clementarnc srnicllce silt. POStD 0\·;:: site moraju biti u ravnotezi, posta.viccnlJ

9.11. T.,\NGENCIJALNA NAPREZANJA PRI SAVlJANJU

Kod nosaca naprc:gnudh na savijanje. pored napona na savijanje, pojav~

ljt;ju se i tangencijalna - smicuca naprezanj:1 bo p031jedica uticaja (djelo- - "
va.J.ja) transverza.ine sileo Jedino u slucaju tzv. cistog savijanja, tj. kod savijanja
nosaca momentom sprega - para sila, bez transverzalne sile, ne pojavljuju se
'~(?,t'; F~~.r~;'
navedena smieuca naprezanja.
M!
c U7,,/
~

Smicuci - tangencijalni naponi pri savijanju ;avljaju se u svakoj taeci

",,/"
SL 149. Naroni srnicJnja - "konju·
presjeka nosaea, kao i naponi na savijanje, pa ih mozemo medusobno, po govani "f". r-smicu,'j nap<mi, o-l1or-
J pravilima statike, slotiti U odgovarajuce rezu1tujuce napone. l~l·,j\n~ nU)lur,i.
Da bismo stekli neposrednu pre-
dodzbu 0 postojanju i smislu navedenih
(: tangencijalnih napona pri savijanju,
zamislimo i posmotrimo na slici 148. usIav ravnotcze - L AI = 0, odabLh-.~i za momentnu tacku (liniju) jcdnu
da je greda nosac, koja je napregnu- ugJovnu tacku (ocnosno liniju) ove eicmcmnrr:c prizme.
ta na savijanje, sastavljena od poduznih Postavljajuci navedcnu jcdnacinu, irnamo:
elemenata. Ako je materijal gred'e drvo,
onda su navedeni elementi daske iz T,· ",1), '.:::1z - T;, . .:1z ' jy "-'=' O.
kojih je greda sastavljena. Pri optere-
OJ<-\vdc nak.on srcdivunja, Im;}!l,O:
cenju dolazi do poduznih pomjeranja
SI. 148. Savijanj~ - l"-smiCtiCi naponi. elementa po elementu (tj. daske po das- T, ;c.;.: T,',
ci), sto se ne bi dogodilo da je greda
kompaktna, tj. sastavlFma ',iz jednog komada jer se teznji -~ tendenciji pomje- time potvrJujc!llo vee flmnrlisani SL\\' 0 k:.!wktcru i s\'ojstvim<l smicucih
ranj' suprotstavlj.ju unutr.snii otpori koje identifidramo (obiljeiavamo) kao konjugovanih napOJ1a pri savijanju.
navedene tangencijalne napone i oznacavamo vee poznatim simbolom l' ,- Da bismo u(vrdi!i velieinu i hlSporcd smicucih oupana pri savijanju
(tau). . u odnosu na porrccni (bilo koji) prcsjek nosat:a, posmatracemo, ou odrcdcni
Vidimo, dakle, da se smicuci naponi pd savijunju javljaju i u poduznim - nacin) oosac naprcgnllt na savijllnjC, so :lspekta odredivanja navedenih smi~
sa neutrainom ravninom nosaca, paralelnim presjcdma. a ne sarno u poprecnim cuCih naprczanja.
presjecima 'nosaca. Utistinu, smiCllci naponi p·ri savijanju jay; \. ;";: 1 u 1'ro:""'~'0- Posmorrimo sliku J 50.

138 1 )9
 I
Na slid uoomo dva poprecna medusobno ~bcskonacn6 bIiska prcsjeka
1.....:.'1 i II -;- n .. Naravno, ove presjeke i detalje na slid prikazacemo uvecanp - I Ako izvrsimo poirebne zamjene, imamo:

karikinimo iz pJ?kticnih razloga-. _ _ (M

-..
+' &M)
:
M
·S~----·Sx=b·L1Z·T.
Ako'u presjeku I-I imamo momenat savijanja 1\1 i transver.lalnu silu',' r " J# ' '}#
T, u presjeku H-II imacemo istu transverzaInu sHu -T (ako izmedu pres;eka Odavde im.mo:
nemamo opterecenja), a momenat Co biti' uveean za .1M =1· .1Z (gdje je . LIM S .
z rastojanje pI~j~ka). Odavde' je: .'
f 't = - " - ' - ' . Poste vee znamo da je
. .1Z J.' b .
.1M
T=--, ····.1M
.1Z T= __. _, kad jzvrsirno zrunjenu, iIIiamo:
.1z
sto znaci da je 'lransverza!na sila u nekom presjeku jednaka- kvocijefllu prirasta ' - .. T·S·' (IQ.T)·S
momenta, 1j. LlM i prirasta razmaka, cj. apscise' LlZ. T = -~---! ; odnosno: r -= • (MPa)
gdje ie: . J~.b, 1•. b
Aka zamislimo da smo datu gredu ·-__ nosaf presjekH ravninom paraldnom
ncutralnom sloju, izuzevsi diu na duzini LtZ, tj. izmedu presjeka I-I i ,II-II
T- smieuea odnosno: transverzalna sib u datorn pres;eku nosa{::a -
j te dijelove odstranili, tada rnozemo pcismatrati ravnotezu toga preostalog u odgovarajutim jedinican1u<
ckI1lentarno~ dijela. Uticaje odbacenih dijelova (Iijevo i des no) zainijenimo S. - Staticki momenat dijela plohe poprecnog presjeka iznad date
dcmcntarnim unutrasnjirh sibma L1N (elementarna normalna sila). Ova taCke (Hnije) U odnosu na tezisnu x - x -osu presjeka (em 3),
~ib LV = (1' tf F. Aka napon zamijenimo, njegovim obrascem datom vri-
J~ momenat inercije presj~ka (cm4),
jcdnoscu, koji nam je poznat ad ranije, tj. f
b - sirina pr~jeka na datom mJo;':stu (em).
M·y
a ~ ---~ imamo Naprijed navedeni obrazac predstavlja analiticki' izraz za smicuce -
Ix tangencijalne' napone pri savijanju i ima opste znacenje. Na osnovu ovoga
LIN ~ .JF.-l>~.
obrasca mogu se izvesti ,posebni - specijalni obrasci max r napone zaza
odred~ne, oblike presjeka koji se u praksi najceSce javljaju (pravougaonik,
I. krug, ltd)," .
Ako posmatramo Iijevu stranu presjeka i izvrsimo integriranje - zbrajanje} Ako izvrSimo anaHzu navedenog obrasca, moierno zakljuc-iti da je raspo-
imamo: red smicuCih napona pei savijanju po visini presje~ ovisan posebno od oblika
poprecnog presjeka i da se maksimalni naponi smicanja u nekom- presjeku
N, =L.JN ~LLlP' M,.), = M. L.JP·y. javljaju u neutralno; osi presjeka, a da su jednaki nuli' na krajnjoj gornjoj,
F F 1", 1", F
odnosno donjoj ivici presjeka. Sjetimo se da je ovo suprotan model rasporedu
lzraz L: .dF· y predstavlja, Sto od ranije znamo, veliCinu statickog momenta napona na savijllnje za isti presjek (za <max; a-= 0, i obramo).
F Apsolutno maksimalni smiCllci napon pri savijanju javice se uvijek u
plohe - tj. lijeve plohe na koju se odnosi sila Nl U odnosu na osu x-x, !ito prcsjeku U kojem je transverzalna sila maksimalna} rj. T (obicno nad osIon-
ozna~avamo sa S~. S obzirom na ove oznake imamo: cima nosaca), i to u neutralnoj liniji _ osi presjeka. mal;
Polazeci'od osnovnog opsteg obrasca
M'S
N1 = -.--~.
. T·S, (10· T)'S,
I. 1" = --j odnosno: T = ,.(.MFa)
J,.b J,' b
Analogno ovome unutarnja sila N z sa desne strane jednaka je
moiemo izvesti posebne obrasce za T max za pojedinc karakteristicne _presq
N z :;:"
(M + JM) ·S.
,. - ~-- --""---. jeke. '.
Iy Tako imamo:
Rezultanta unutarnjih sHa Nl i N" bice jednaka -nj~ovoj razlici, jer su .Za pravo,ugaow' presjek
te sile (kao sto jc vidljivo) suprotnih smjerova. Ova rezultanta Nt - Nl
rai ua smakne elemcntarni diD grcde (primlU) u Ii;evo po plohi b . Liz u
'm" = ~'T_; odnosno; T _ =~. (10. T....)(MPa)
2 F . 2 F
-kujuj :iC javljaj,u smi~u~i naponi r. Uz uslov Hlvnotde (LX = 0) imamo: gdje je F = b .. h - povriina poprecnog presjeka u cm1':, 'SiLt TmM. U W.
N~ ~ Nl = T = b· jz· T. EI' kN/cm! =-10 MPa! 1
140 141
 Za kruzni presjek: maksimalni smituci Ilapon pri sal'iianjll k;w i n~;'{'n r U vhkn\1 ud:llicnom Z:l y = f, em
cd neutralnc l),t x ~ x U is(om prcsjckll, Ii, nad o:;jooccm nn~a(a ($!ika 152).
(1 ovdje, n3f:1\i1,I,\ II rr:lkricnim o~~;;'~'im",> )..:"riqimc, f;,kwr "Jon la ,iltl izr~/C:l'J u .. ;;;--.;"
4 I'm". ; odnosno: ~ (10. T c',) (MPa) anapDllu",\\J <i .J
Tmu = 3
F 3 1'. .
2
g d Je . F• =
· Je d 7£ x'
.- povr:..lna kruga. (em'); Tm... (kN)
4
Dijagrami smicutih napr~zania pri savijanju im~lju za karnktcristicnc
(odabrane) presjeke izgled - oblik kao na slid 151. ii,

,. b
,
,t
SJ..152. Smicu;-~ naprC7.:lnja (primjer: (I 4,OkNlm', /\,'1 -, 8,OkN, Tf1"~ s.c', kN;
pre5i~k gr~d(: ~ J :,l~,r";i' F :ii r; - !20 em'.

s~ F'.y· = 12')· 9,~ 10~(l em'.

h='2R
X

J}

'62- 2"°
d
c
I,
, .
B
2
4,0· 4
, 8,0 kN,

F 20·24 = 480 em'

_·X·_· ~ !hz 0.0,

t max -X -d-
r· X- I) Tin"'
'!I) ::;,0)
---.-- = 0,25 ,'viPa
'--..480 <
! ! 'I
(Ova vrijedno,r ohicno je osjetno ll1anj~ od doz\,o!jenog smicuceg napona za ovakve slu-
tajeve - vidjcu ocigovarajl(cc tchnickc rfClpise).
. b A silda CCfl10 Or1rcdili napon r U islom presjeku z~ y = 6 em (ras[()janie zadar.e t3(Kr.
vlakna od ose x -- x).
I' Iz obrasca 'I.·idimo da moramo najprijc odrcditi vrijcdn0Qj ');0; i f l' ,
SI. 151. Smieuca naprezanja - dijagrami ..-r" za: a) pravougaoni presjek, l"mu: = 2"J . S;;: "'" 20" 6·9 1080 em',

(
,"0

Tmu T· ,
-r)_) = --b~" S;;: = F· y' 3; b) okrugli pre-sie-k, c) sJozeni presjek "T",
J"" d) sanduCasti presjek.
b = 20 em (sirin3 presjcka).

Na slici je vidljivo da kod slozenih presjeka dolazi do tzv. skoka u dija- Nakon ~to unstimo pGZnate \'rijcdnosli, imanw
gramu na mjestu gdje presjek mijenja sirinu (tj. b u'obrascu za T). (l0. Tm.~)-Sr
Na analogan na<':in racunali bismo smi<':uce napone pri savijanju i crtali r ~ """ --- --~-, _..,- ~~2~-.:_I~~:~ 0,18\ ,\\Pa.

,f
J,. b 23040· 20
dijagrame i za druge - razlicite presjeke koji se mogu pojaviti u tehnicko;
gradevinskoj praksi.

Primjtr Napoml1la.'
Nosal:: sistema prone grede.' izraden ad homogenog matedjala '(drvO)i optcreccn U slutajcvima sloienih presjcka i bela se traii vrijcdnost naron:! r u odredcnirn
je ukuppim ravnomjerno podijeljenim opterc:tenjem q = 4.0 kN/m1• Dimerizife popret- taCkama (vlaknima) presjcka u obrascu za ,mit-uci napon T, un{tava sc vrijcdnosl ~irinc
nog presjeka su vee poznate i iznose 20/24 em. Ako je raspon nosata I "" 4,0 m. odredlti prcsjeka "b" lla mjcsru (poziciji) zadanih ,tataka (vlakana).

142 143
 9.12. DEFORMAc;IJE PRl SAVjJANJU ,Pretpostavimo (namjemo) da je mali dio konzolnoga nOsata elllstitan,
.Konst~vfu\niisi~iU elementi - siapovi,' napregnuti na savijanje; •
.tJ,. 0 na d·..IUoUU
di •·· a, tad a nag1'b'
," ,'.
'A 'b'b' . , ' a"' 1, ".·M
ill ugao Ll<P 1 10:Lltp·=··;·=·a,·I--=~.
, R R E·]·
defo.rmiraju ..se.'~o., ,da osa stapa - nosaea poprima,.ako je prethodno, tj;
u neopterecenoitfstanju bila rav'na, zakrivljeni. oblik.. :'Od ranijeznamo (vidjeti lidjeljak 0 savijanju - izvodenj. jecikcne savijanja),
Deformisaria:osa, koja je data' - definisana PfeSjekomravni opterecenja
i neutra1nom,~ravru' nosaea, posjeduje u svako; 5VOjOj tacci dvije znacalne
karakteristike;~odnosno- elementa, a to su 'nagib.{ ugib.
Pod nagilx)-m-:, defonnisane ase iii tzv., elastilni lin£je nosaca podrazumije-
varno ugna !to.gct, zatvara tangenta na elasticnu.liniju u datoj racci sa nede-
formisanom linijom~ odnosno osam nosaca. Oznaeavamo ga sa fl, p i 51.
Ugib iIi progib elasticnc_linije u datoj (zadap.oj) ,tacci. odnosno presjeku
Hosaea jednak je ordinati i7.medu nedeformisane o~e nasaca. j deformisane ,
ase, rj. elastiene linije. Oznacavamo g~ obicno sa f i izraiavamo u mm Hi
em.

51. 154. Elasticna Iinija - nagib, ugib:

Oznake 6..'P·elementarni naiih., <p-ukupoi f
nagib (u B») 6./ = elementarni ugib j.
-ukupni ugib (u B). a) rastojanje presjeka
Sl. 153. Ugib c!asticne linije 1J zadanoi tacki: a) grecla, b) konzola. 1 i 2, 6FJ,.-f"elementama povdina dijag-
rama M. F",-ukupna povdina dijagrama
M ila (konzolnom) nosaru.
Ugibi i nagibi nosaca su relurivno male veliCine J ali Sll ad poscbnog zna-
caja za proraeun nosaca - konstrukcija. :M.aksimalne dopustene vrijednosti
ugiba n-osaea (pod opterecenjem) su definisane i date tehnic-kim propisim\1. . - I = -M
d a Je -. Id
Z
" ..
IJagrama momenata savlJanja za' datu konzolu
Ovaj idop je, u pravilu, U' funkciji ad vrste i karaktera nosata, apterecenja i R E·]
(opterecenje - sUa na kraju) vidirno da izraz a' M predstavlja e1e-
raspona nasaca, tj, f = _1; , gdje je n propisima utvrden braj 7.uvisan od nave- mentarnu povrSinu dijagrama, M (momenta savijanja) LfFM • PoSto je cijela
n komola elasticna, nagibni ugao 'I' na kraiu konzole (slobodni krai) ;ednak ie
denih faktora (n ~ 100; 200, ied). sumi nagibnih uglova svih dijelova konzole, tj.
Maksimalni nagibi clasticne linije su n~d osloncima (jedan od oslonaca
nosui::a), 1I. maksimulni ugibi (prog:ihi) u polju, odnosno kod'simctricnih nOSllea
'I' ~ '" ,a:M 1 '" 1
L., Llrp = L. - - = - - . L., LlFM = --'- ·,FM •
i optcrecenja ,u srejini raspona. Nag/b i ugib ela;sticne lillije nosaca 111.1 mjeSll! E,] E'] EJ "
uklje!lenja (puno kruco ukljeJlCllje) jedllaki su -'JUli. Kad elastic nih ukljdtenja
nasata, nagib (tL ugaa nagiba) elastic-ne linije ovis.an jc od stepcnll elasticnog Ovdje je PM - cijela povrBina momentnog dijagrama M, izraZena u kpm.
ukljdtenja - ~aravno) kada u prJksi' r<ll:unamo sa takvim ukljeStenj~m. • m = kpm' (iJi' kpcm'). '" ,
Po~navunje posturakal pa i gorovih obrUi:Ql'a za veiii::inc nugilla i ugiba b) Pgib (progjb) elastilne /inije If)
c1asti~nc li.nije.-za karuktcristicna optercccnja i nosuc:e (prostu greua, konzola),
oJ poscbnog je znacaja zu rosrupak pranl(Una staticki nt:ildn:dcnih nn:l"Jc'J - t) Ako ie elastican samo djelic ,Q kOD2oinog nosata(kaoranija pretpostayka)
. cemu cc sc guvqriti puslijc, na rosebnom mjL~stu .. tada je ugib Ll'l' nakraju 'konzole jednak Llrp = x; tg .1'1' = " . ...!!..'.M .
. E']
Izllala'ctljc vrij,drlOsri nagiba i ugiha liosal'a Ovdje je tg .1'1'"= .1'1' {.bog veoma malog ugla). Ugib konzolnog nosaOi
""s!obodnom kraju, ti. f biee, kad izvrSimo sumiranje (integriranie), jer je
Da ~ismo daSH do posrupka kako konkfctno odrcditi vrijednost"nagiha i ciieli konzolnin~ ~aStitan, kaleo slijedi: ""
ugiba elasd61¢ Jinijc u d:noj t ..lL-d (prcsjt-ku)-nusuca. posJuziL'eOlo se sJjcdedm
/= ILlf=I,,·a' M ':'.~ Ex·".;"~ -!""ILlFM ' x;;"
(pojcdnostavljcninl) i:dag:lOjcm. .
a) Ugao nagiba (nagib) eiasricnc lillijC , E·] E,] E·]
, 1 "
Pnsmotrimo kom:olni nosac n:l slid 154. 7.(\ opsri slu2:1j savijanja. ~ ---OFM"XT'
E·]
144 10 Statika gradevin&k1h konstrUkc1j1l 145
 Onlje jc U7.cto da j~ L. ·1F.11 • x = F.H . XJ") gdje je _ Kom::olni 110SaC Opfereeen 51/0111 P na sIohodnoll1 krajll

E· J - tZV~ krutost nosaca. Neb jc konzobi nosac optereeCfi silorn P nn slobodnom kraju. Odrediti
obrasce za maksimalni nagib i ugib.
F", - povdina momentnog dijagrama AI, Na slici 155b konzolni nosae, sa llkljeStcnjem oa suprornoj strani, Clple-
'\.1" - rasto;anie teiisra diiagrama Ai od slobodnog baja konzole. retiE sma momcnrnim dijagramom st,,::unog oprerccenja (ovdic trougao 1\1).
Povrsina momcntnog dijagramu· iZ110S!:
Ako analiziramo prednjc obrasce za Juglb i ugib eIasticne linije ·kon-
zainog: nosaca - a sto vrijcdi i za druge sisremc nosaca) tad a mozemo izvesti j} , I.I ? I'
F~l=
sJjedece vafne zakljutke - pr~\'ila (Morova pravila - po naucniku Moru). 2 2
l. Sagib elasticne lillijc u mkoj [aeci (presjeku) na sa&ijanJe optereeenog Prema opstcm obrascu, za 11 (nugib) imamo:
nosaca, jcdnak je kolicniktl transverzalne silc od IZV. fiktivnog optereeenja i
krulOsli nosala izrazenog tl ut1l11OIku E . 1.
2. Ugib (progib) elasliene linije u tlekoj lafei (prcsjeku) na savijanje optere-
cenoga lIosala,jednakje kolicnikfl mome1lla sa'i'tj"allja ad rzv. fiktivnog oprereeellja
pOdijeljmog sa knlloscu Jlosa!"~a E· J.
Po,f /ikli'vnim (zamiJIjOlilJl) op!ereeenjcm podrazwm/evamo opterecenje
01 'j~ , ~ l:.
1_0 ..:: ~·.,v~
momenwim diiagramq.m AI od SiVQmog opureienja nosaca. t-""~~) :'.
Prema tome, za rjeScnjc zadataka iznaiaienja veliCine nagiba i ugiba Hm;)~-1_ UHUl~~:m~
: 'F __;1- t
elasti(."nc lini;c u nckoj tnb.:i (presje\.:.u) nosuea, potrcbno je na novo; statickoj
(iswvjemoj she.mi) nosaca iZ\Tsiti oprcreccnje fiktivnim opterccenjem, tj. tl r!IIrtS.::b~-+-
momemnim dijagramom .'1 st\·arnop- oprerc'~cnja i nn osnovu vee pozna tog 1·:,jhl-2'Jt~

proracuna dobiti traZene vrii;:dnostl za Tf i MI' .,._.-_.1. ----.f

0rsri obrazac za izracun.wanjc nagiba elastic-ne linije u nekorn presjeku 51. 155. q . f~ q . Ii
(tacci) nosaea, prema tome, glasi: SI. J 56. ami>;;
= 61:.J ,Jmu 8EJ
T P12
(.l ._- (g ct·je .Je a oznaka -
= Tr . b01 zn n3gib).
sim a = _.f = .-.-"--- Ovo ie, ZJpruvo, konacan obrazac za ugoo nagiba cbs-
E] - E] 2E·]
ticne: linije na slobodnom kraju konzole, a za daro k<.rakreristicno optere-
I Analogan obrazac za izracunavanje ugiba glasi:
<
cenje. Maksimalni odgovarajuci ugib ee iznosi(i:

_', g d··
j = .....Mr Je Je Xl/ __ p. /2 . _~.. I = _P_~..L~, , Sto predsravlja obrazac za mak··
E·] 1m" ~-£:J - 2E 0 ) 310 . J
f ~- oznaka - simbol za ugib, simalni ugib.
7j - transverzalna sHa od fiktivnog optcrecenja, Konzolni 110sae opu/"cCen sa q (q = g + p)
Mf - momenat savijanja od fiktivnog opterecenja.
Za slueaj ravnomjerno podije1jcnog opterecenja q na konzolnom nosset!,
Posebno se ukazuje na pravilo da kod kanzolnih nosaca pri crtanju maksimalni nagib c!asticne linije a",,",x i ugib /"klX nn slobodnom kraju kon.~olc.
(postavljanju) stati¢ke shemc za fiktivno opterecenje, treba mjeslo uklie1unja dobice se na analogan naCin kao i u pre.thodnom slucaju ~ primjeru;
stavid na suprotnu stranu od stvarne sheme. Naravno, pri tome se dobiveni Na slici 156. konzolni nOJuc smo opteretili sa momentnim dijagramom
rezuItati odnose na stvarnu staticku shemu nosaca.
M od stvarnog opterecenia i ukljdtenje prebaciJi oa suprotnu stranu. Pri
Korisleei naprijed navedeni postupak, odriosno pravila (pod. I i 2.) racunanju (erno polaziti ad vee poznatih (odredenih) izraza 7.3 clemente
koja se odnose na izracunavanjc nagiba i ugiba kod nosaca} mozem9 u op~ elasticne linije - nagib i ugib (prema, dak!e i\foroVDj analogiji).
stem slucaju doci do obrazaca (formu·la) za nagib i ugib, a koji se odnose na Najprijc odrcdimo maksimalni nagib u",,;u:
karakteristicna opterecenja i nasaee (od inacaja za najcescu praksu).
U navedenom dijelu izlul!anja izveScerno, odnosno dati obrasce "koji se
odnose na maksimalne vrijedn~osti nagiba i ugiba konzolnoga nosaca i proste
.q I" . /. q.j3
Ovo je, dukle, obrazac
2 6· E· ]
grede za karakteristicna opterel-enja.

146 147
 Maksimalni ugib '(na slobodnom haju kOnzoIe)_ bice: Maksimalnl nagib. elasticne linije (uz oslonac) biee:
M ' 1· ' q . I' 3 q . /, .•,--, ,-
f' = _l_.= ~ . ~,-- . " ,./ = - - . Ovo'jeobrazac zafmu.'za da- . T f Rf
~u E' J ; E '.f,' 6 4 8E· J'.~_",,<._ a ---=--
"""-.E·J 13'/
ti' :- karakteristiean slucaj opterecenja konzole
.
..;:', _',_
. _;-.--,:1."

Prpsta greda
, Na analogan - -opisan naein, odredicemo ~ i~vesti' obrasce za maksi- '
malni nagib i ugib kod nosaca, sistema proste grede za karakteristicna optere- .
(enja, a sto je indikativno za odredivanje ovih vrijcdnosti i za druga (netipicna)
opterecenja.' - ------ - -
Najprije cerna odrediti - izvesti obrasce za O:max-ifmu. za slucaj djelovanja
t
I
koncentrisane sile P u sredini raspona gred~ (stika 157). , SL 158. Fm-ukupnapovdinaMdi;agrama ~ FM = ~ . ,
i, q:i 2
l
q:_ls
, - · - - ·.. ---Rf-Tf'
_.-J~.-.: t-~--'_
8 3 24EJ

, ,.--±!':,--,~-~ Maksimalni ugib elasticne linije (u sredini raspona - gdje je i momenat

8t od, fiktivnog opccrecenja maksimahi.n) bice:
1:') ~
. ""'"
.
f,
M
_ •. ~L
E']'
f
~.r;.:.:l~.
P·l2 . 1 mu -
' ,II',
SL 157. 0max = --, Cama:< = fJmax), - FM =
16E] 2
1 P'1 I P ./1 1 (q'l'
-
2 4 2
. _ ' =Rj=RfA=RfB.
,16 1m" ~EJ 24 . '2I - 2T
qo!, 3
. 8' . -i')
Maksimalni nagib e1asticne linije (uz oslonac nosaca) bite: finn = _~_5L_~ . Ovaj poznati obrazac za f max zasluzuje da se posebno
3M·E·] . .
Tf pamti.
a =---
max E.i D slucaju kotribinovanog opterecenja (sila P -u sredini' i ravnomjerno
podije1jeno optereeenje q na gredi) -posluiili bi se superpozidjom - ciji
T j = Rf , gdje je R j reakcija od fiktivnog opterecenja na gn!di: smisao i znaeenje od ranije poznajemo.
Rf lIP, I I Navescemo jos dva slucaja opterecenja znacajna za staticke proracune -
a
m.. =---~.'~--'-
Eo J - E] 7 4 2 posebno kod staticki neodredenih nosaca (0 cemu cerno govoriti poslije),
a to su opterecenja momentima sprega na jednoj odnosno na oba kraja grede.
PI'
] mn --pron )
-16£'-'(a
a max -
H
,,-----. J. "
~

1==~
Maksimalni ugib ispod (sHe u sredini raspona) bite:
I
. Mj 1 (PO" 1 P·I' 1 1)
f .... ~E0~ E! 16~ '2'--ii; "2 "3 ' I J - 'iF,. ~"1
"i- ~ll1Illlmllll!!l!!llnil~
f mu = p ~- ZS .' Obrazac za maksirnalni ugib elastienc Iinije za dati sluca; ..l.
-r-.:l.," 1-
.."
. 48E·J· -
oprerecenja.
Za 81u&;, ravnomjerno podi;djenih opterecenja q, sto .je za praksu naj-
karakteristicniji (na;tipicniii) slucaj opterecenja, obrasci za (Jma)( i fm~l{ se
I
I
S1. 160. M", """MB -- M~ FM = I
.y.J
M, Umu "'" fI~'" a .... /1 ... 2EJ
izvode ponovo nJ analogan naC:in (:;;lika 158).

148 149
 U sIueaju oprere6:nja momema sprega M (koncentrisani momenat) u k.Nfml iii Nfm l aeba pretvoriti u kNlcm\ itd. ~- da bi 5e vriiednost ugiba doblia u
na jednom kraju, nagihi elasticne linije bite: centimetrima. Na analogan nacin rijdili bismo i druge zadatkc ~z: oblasti dcformacijc f'(\~
, saca na savijanjc, liZ prcthodno zadanc (odtedene) pouebne vditine.
R f 1 a = __
a = -Tf =,:--.; 1._ - M-I
__ . _2_1
j __M - I_
= __
EJE] E-] 2 3 I 3E-/
PITANjA I VjE2BE
{I= Tf = Rf 8; {I=_~ M-I 1M-I
= - Koja vrsta naprezanja nasraju bo pos!jdica dielovania momenta s~\<;;an:~ u
E-] EJ £J 2 3 I 6£- i datom pre~jtku (nosata)?
Ako na oba kraja d;eluju momenti sprega M, imamo (slika 160): - Koia vrSia nJpona se jav!ja pri s;l\-ij:mjll kao posljcdica djdo\'ania Irans\"erzalnc ~ik
- Kako su r~sporedeni po prcs)cku Smil"Uci rta{,oni pri savijanju?
a = {3 = _ TL = _RfA = RfB =' M - 1M- I Sta SU to konjugovani smic\I\'j n~poni?
E· J E -J E -J £J-2 - = 2E - i Nandi (o.inosno izvC"di) obra<ce za maksimalne vrij<:dnosti smicucih n8rr,>
zan);). r,,,"x - 1a karakrer:sli,'n,; Ii[,skc rH'$j~ke.
Obrazac za nagibe ne izvodimo jer ovdje nisu od znncaja. Na koji l1a,'in SC dcformiraju 11();;~l(i narregnUli III sJ\'ij;mjc?
Koji su osnovni elementi e\a"ic'ne iinijc u svakom prcsjcku nO~3c'a?
Primjer
Dd tcga (wis.i d07solicoi maksimalni ug;ib nos~ca pod optcn'ccnjcm i (iwc Jt:
odrtden?
Nosac si~tt:ma pr~ste grede 16/20 od homogcnog materijala (drvo) optereecn je jed~
nom ..kon~ery~nsan?m, sli?m prem.a poziciji datoj na skid (slika 161). Odrediti elemcnte Pronadi r;,'\;oiikn z:!ddtaka i1 pr8ksc; sa gr~dil;5rJ gdj" su clemcnli n~I'rt:g""!1
clas~lcne.. ,.nlle ~aglb t u!?b u. ~ilcel c. Zadatak cerno rijditi na vee poznati naCin __ poste~ na S~\\'ij:1nic i k('I1\fnli;;i narru:lllJ~: !.:l :lI1Jli7.irano optncccnjc (skc1c, pn,\'lz,Hi1!
pemm f)Csa\'alllem, po pravlbma .\\ora. 16. 20~ obit'kli, did'h'i nhjd 1.1 - l.,l:raJr:: i Jr.).
maksirr,;:' ';1; t;giha i ujloredi ga sa d{)z\'''!i(:'~;:
,P'lJ,O kN J", = .. _ - - - = }0660 em', odg:-J':fH-ai::c': l~;lni~kc r['0)1; ,-~ ,ii" ;J d0;,,'oljcniI11 w:::ibim" 1] \ ,c:'"·
----." l5m' 2Sm~ P,,,W,,- 12 n0sat~> ")'I'.in,-, ':1 i r:l"l'''t~:\
~"" - ,-' ~
.,
R~--:;, ~-I~i6m -~.::=-
"i;BR~ .1'-LJ-_J~ P
R"l = - - "---' =
'5 ~~
,5 "" 6 87 kN;
: i : ", 4,0 4,0 '
~I ~'
IO,3JkNm' :_;Mc';J-":
~"}-' .-Hm~x = RA' 1,5=-6,t17· 1,5 = +IO,JOkNm,
'} ~ ..,---- Mrrm_Mc I
, I

)~8
R!~R'
Qf = 2' ' 1,5 -10,10 = 7,72 kNmt, Vitki konstrukti\'ni nosivi c!cmenri (stapovi) optereccni aksijalr:om sijum
(u pravcu cse stapa) naprcgnuti Sll na pritisak sa izvijanjem.
L 1) rr; ;n!'Q lSl J'~ 1
" Q"f = '2 . 2,5 '10,30 =12,87 kNmt, Za razliku od krarkih (nevitkib) srapova kod kojih bi pri do\'o!jno velikim
I naprezanjima (odnosno djelovanjcm Javaljno ve1ike sile) doslo do 10m3
51. 161. Odredivanje e1emenata eJasticne elemenata drobljenjem (mrvljenjcm) matcrija!a, kod vitkih stapO\'a prije toga
Iinije (nagib i ugib) u taCki c: 0=0,0122, 7,72' 3,0 +12,87' 1~67
=~---,-------- ~ bi doslo' do iz'Uija'1ja, rj. do hocnng z:lkrivlienog deformisanja (\.:.ao kod S<1\'I-
p = 0,0104 (numericka vrijednost) f = 4,0 j\lnja) i bo r0s1jedicl toga do 10m:! stapa.
= 1.21 em.
= 11,13 kNm~, Da bi konsrrukrivni nosivi clcmcn~!t-vi[ki stap, ostao stabilan pod djcIo-
vanjem sile (opterecenjem) u skl(lpu konstnlkcije Ciji je diD, potrelmo Ie
RfB = (Q'f + Q"f) - RIA = (7,72 + 12,87) - 11,13 = 9,47 kNm!,
obezbjediti d:l ne dade do izvij.mj;l Eksrerimenri koji su vrseni sa vilKtm
RJ A IJl300 stapovima, ];::1<) i rrnracuni, ~O\'orc nJl1l ~la pri jcdnakom p0prccnom prcsjcku
a ~ -- ~ ------- = 0,0122,
E· J 1000,0. 10660 dva stapa oel is tog n1atcrijala ali r;:vliC:itc yi,kosti l"az!iCito se ponasaju u pog!eJu
nosivosti. ViLlI-:: star 1110%C pl'ihv;llili i ;;i~unw na os\on::lc prcnijeti silu manjcg
RIB 94700
p.= EJ .., 1 000 ' 10660-' = 0,0104 (numericka vrijednost) intenzitcta (vclie:inc) u Otl!wsu na manJc yira:-;. ili-kratki star (koji se nc izvijJ).
Na sJjedccnj s!ici prikaz<lna jc sustina st<1tickog ponasanja i odredeni pararnetl-j
Mef 1 111300 -150- 7700-50 koji ljC korist'e pri proracunu vitkih srapo\'a. (Slika 162, a, b, c).
j, ~ - ~ -(R/.- I 5-Q'f-05) -------
EJ EJ ~, , 1000 - 10660
je = 1,21 em. Na slid ! 62. pod c) d,nc su tzv, slobodne dui:ine (visine) izvijanja
Stllpova. Kada n,\ nba kraja stapa postnjc zglobovi (fiksni zglob) tad a jc slo-
Napornma: bodna duzina izvijanja I; jed nab gcometrijskoj duzini stapa. Ovaj slucaj
U gornjim jcdnaCinama vetiCine se izraiavaju u kilonjutnima i centimetrima odnosno u praksi jc najcesCi ~- ('jju shemu (esto praKticno usvajamo i Ii siucajc\'irm
odgova~a!utim nj.Ll-tovim relacijama. To znaCi da raspon koji jt udan u metrima treba kada veze n:1 oba kr:lja i nisu izwdrnc U ob!iku zgloba (npr. u slueajC\'im:l
pretvonu u centunetre (npr., 1 = 4,0 m = 400 em), odnosno oprereccnje koje je zadano
elastic-Q.ih ukljcslcnja i dr.). Duzinc izvij:lI1ja u naredna moguC<l Hi S!U(;WI
\'eJicinc izrafcne sa "kN" mnoic se faktorom ,,10" ~ za modul elasticnosti (i napone) iz.
raiene u MPa. 1, 2 i 3. vi(~lji\'c su il S<ln1C slikc.

150
 StatiCki -proraeun stapova napregnutih na izvijanje zasniva se na primjeni Premo tome, dozvoljen,a (dopu'tena) silo koj. optereCujestap (stub
utvrdenih postupaka medu kojima,navodimo - rll2likujemo 'ljedece: . elemenat)moze d. 'bude: ,. .
_.p.
,~Ojierovposrupak ' PJ-'-'
n
'--T¥aierov 'posrupak .. '---::" -:'c.'!. ;,' r '-" . /'--_cc:'::.;_-':" _;, . ' .

. (-,'.• • . :;,~ega;! .postUpal:. veCwzii!ua kritilna siIa iz lruUieg obrasca.

gdje ie n koeficljent sigurnosti, a p.
~, '''.<1" - ~-'_ _ _..,.,._
-t,:~.~~,. -i~;.~;-~;O)
. Kada'~~o u prethodni ob~c;.~ieSto simbO~ :P" njegovu vri-
jednost,imaCemo . ' . ' ..... . ' , : . ' .:
. .p'':; nO . B . J mi.
"
•
,
od . 'p. ~ 1
nosno.
E.].... ) (kN')
4 :0---.'
(no. ••
• .--- ',7'" _.'- -n ·// ., ·:-·----~-/-~'.IO ~-I, .. :-·--'. n . .

OdatIe se obrazac sredi PC) 'min' tj.

_ n.(IO.P).I.'(
1.01'"I - - - - - - - . cm~)
w.E .
Ovdje sma umjesto Pd stavili sarno P,' tj. -stvarnu silu koja optereeuje -ttap
napregnut na, izvijanje.
Prethodni obrazac se moze koristiti ~ dimenzioniranje presjeka - bda
je u pitanju naprezanje na·izvijlinje PQd uslovom da takozvana vitkost §tapa f
(l citaj lamda, rj. vitkost) ne prede odredenu vrijednost za odredene materi·
jaJe ,tapa (drvo, zeljezo i dr.). Ovo ie zbog modula elastienosti (E), koji se
Si. 162. a) iz\'ijanje - vitak stap, b) bez ir;ij:l:ljJ - kratak Stap, c) duline izyijanja vitkih pojavljuje u prethodnorn obrascu i koji treba da je stalne vrijednosti (kon-
stapova (Ii). U pr,iksl it najcesc:i sJucaj pod c.
stantan) ako prirpjenjujemo navedeni' obrazac (po Ojleru).
U praksi-se ipak, neba istaCi, najccsce primjenjuje "omega" postupak Da bismo utvrdili kriterij valjanosti Ojlerovog obrasca za praktiene
nazvan po odgovarajucem simbolu - s19vU grckog alfabcta omega (w). proracune, sto ce reCi kada mourno a kada. ne mozerno koristiti postupak
po.Ojleru, ucvrdicemo granice vitkosti stapa za razlicite materijaIe iznad
a) OjlerO'V pos~upak kojih (vrijednosti) moterno koristiti ovaj postupak. Vitkost stapa definisana je
sljedecim o?rascem:
Ovaj postupal< nazvan jc po autoru - naucniku Ojlcru (L. Euler, XVIII
vjek). Polazi se 'od' njegovog poznatog analitickog obrasca za kriticnu silu ,
A = -
Ii (nelmenovan
. 'J
b rOJ,
iz'uijanja: . imin

· /; = -""E'Jm," ; 0 dn osno: P},:. c= -1. ("'-E'J

P m,") .
- - - - - - , k~'.
_gdje je Ii - slobodna duiina (visma) izvijanja - vidjeti naprijed date
gdje je: ,1/2 . lO 1/ sheme,
;r2 - 3,!4'l- = 10 (u proracunu se uzima okruglo 10) tmill - minirnalni ra~ijus inercije koji se racuna po obrascu:
E - modul elasticnosti materijala stapa (u MPa)"*)
J min - minimalni (ana; manji) momenat inercije presjeka stapa (cm4 )
Ii - duima izvijanja stap~ (em). OVdje.eje:
P, - 'ila, u kilonjutnima, (kNJ 'min - ona; manji momenat ''inerdje presjeka ~tapa (~~),
, Kada se ~vrsre konkretne 'vrijcdnosti U obnizac, dobije sc vrijednost
slle pri kojoj bi doslo do pojave izvijanja stapa -(dakJe, i sloma),To je sila "Pk ': .
F - presjek (povdina presjeka) stapa u em'.
Da se to ne bi dogodilo, stvama sila kojom se smije opteretiti treba stap . Kriti~ naponizvi~anja stapa. dobij~' sedijelenjem kriticne, (Ojlerove)
biti manja za koliko iznosi koeficijent sigurnosti (protiv izvijanja -. a tD je slie u presJeku sa poyrilUom pres,eka, tj: " i
zadato. poznato).
E· P·,"'rnln = n" E. (iml~)'
3
,.) Za "E" izraien u MPs, treba, da bi sila bila iua!ena u "kN"-koristiti fakwr ,,10'" 'd
k
= !:A = n •
I ' F F'//- Ij
(I.: 10 E, 0

152 153
 v e<.:~ znamo d a)e
.,J\. =
I, c.
odnosno
-,-"7. }.~=
(I.),
~.'-' J pa kada to uvrstimo u gdje je:
tmin Imin (fie - kritican naron ;-ri izvijanju po Tetmajeru (~MPa),
obrazac za erA' imamo: '
n~' E F - povrsina presjeka stapa (cm2i,
a, ~, ' ~-'; (MPa).
J.' n - koeficijent sigurnosti (:lcimenovan braj).
~osto. je us1?:, za ispravnost Ojlerovog obrasca Cinjenica da je modul Kritican napon izvijanja iz prethodnog obrasca racuna se po obrascu:
~l~ucnostl m~terlJala E s~aIan - konstantan, a to ce biti dok Sl! naponi (izvi-·
JanJa) u grru;tcama proP9rcionalnosti tj. u elastiC-nom podrue-ju naprezanja) O'k = A B . ),
~o preth~dru obrazac vee omogucuje utvrdivanje onih granica vitkosti J. gdje su A i 13 koeficijcmi dati U fl:lrcdflOj tablici) a}. je vee pozn?ta vitKost
l,zna~ ~OJl~ se mo~:mo k~ristiti Ojlerovim postupkom. Nairne, ova; postupak stapa.
ce bm valJan ako }C: I.
Vrijednosti A i B (za obrazac (tk = A - B . A) daju se u sljedeeoj t::lb~
lici.
broi). Tab\ica Kocficijel1at3: A i B·;l
gdje je
Materijal slapa A B
• )(11' - napon na navedenoj granici propordonalnosti (za qtdit:ite materi-
Jalc. Drvo 29,3 0,194
p.~sto SU ovi naponi (<1p) poznati za konstruktivne nosive gradevinske Celik JIO 1, I ~'J
materlJale, to mozerno dati prcglcd vitkosti (l.) iznad kojih se mozemo kori~ Livcno icljuo 7JG 12,00
stiti Ojterovim postupkom., Ovo je dato u sljedeccj tablid. L:"j ]1\"':0 "'/'1 fJ~ ee-. (776 -~ J2,O? .:- u,05Ji')

Tablica gnmiO::nih vitkosti (MPa)

-------, U slucaju p;-imjc'ne Tctnnj:':lU\'(lg j:1oswpb, prCH'<ICUn se svodi m. l!' kn
Materijal (i svrha) Vaii za da je stvarna (z~:(L1J);\) ak51jal:n sib koja narada star (P) manja ili llJj'.'ISe
koeL 51g. n modul eL E !.
jednaka izracc.naroj dopusten~).i ';~ijcdnosti sik (Pd ), rj.
J. Celik (za rdetke) 4 260000 }. > 105 o'F 1 (u.,1')
2. Ce-lik: (za snibove) 5 260000 .i.> 105
P?: PJ =cc '.;; - - ; OJlli):'l1U: J)~:; Pd c--= 10' '-~-~-. (kN).
3-. Uyeno gvo!de (stubovi) 6 100000 }. > 80 c) Omega p05fupak
4. Camovo drvo (konst) 7-10 10000 .i. > 110
I Omega posrupak nasta0 jc u tcinji da se proracun elemcnuta na jzvij~lr1jc
pojednostavi nn taj natin da se s\-ede na slican proracun kao kod naprCZ;1.;1jn
Interpretirajuci gornju tablicu, mozemo zakljuciti da se tretirani postu- . na cisti pritisak (bez izvijunja), prouzrokovan aksijaJno,n pritiskajucom silom.
pak moze primijeniti kod naglaseno vitkih stapova, tj. cijc su vitkosti veee Posrupak jc naz\'rm po simholu omega (slovo grckug alfabeta (I)). Obr,uac
od u tablici datih za navedene materijale. za provjeru naprczanja pri rHl.pr,-z:lnju stupJ, na izvijanje, po ovom posrupku
glasi:
b) TClmajerov poslupal,l
'" I' (IO·P)
(f - {!} ~:::;;- (Jdop' odnosno: (J = (J). ..-~- < ad
Ovaj postupak je, takodc, dllbio imc po nutoru> naucniku Tctmajcru. gdje je: F OJ F -- op
Rezultat je prvenstveno: ckspcrimcnta.lnog prollcavanja problema izvijanja
za stapovc cija je vitkost 'prakticki m<lnja oJ navedenih vitkosti datih u pret~ w koeficijenat lzvijanjn zavis:ln od vitkosti materijala stap "
hodnoj tablid (tj. granicnih vitko'iti) iznuu kojih- vri;cdnosti vazi Ojlctov
postupal;;. P pritiskajuca sila (kN)
Prema tome, Tetmujerov postupak rrimjenjuje se za slucajeve proracuna F poprecni presjek stapa (cm1)
stapova pri izvijanju kada su stvarne vitkosti manje od granicnih,. tj. ranije
navedenih. (]</QP - dozvoljell napon ') AlP;] utvrden tehnitkim propisima.
Obrazac za dopuStenu situ Pd izvijanja, po Tetrnajeru, glasi:
U praksi se obicno za prctpostavljcne iii date dimcnzije stapa naprcg-
P,,= n n
a,'F
-p. = - - j 0 d nosno: Pd = -1. ------ (kN)
10 n
(a"F) nutog na izvijanje izracunavaju narrezanja po navedenom obrascu i uporc-
*) (Za napone izrazene u M':'a.)

154 155
 t fl \l,k\---v-i;£'r\O
.' .

duju. sa dozvoljenim. U slucaju potrebe vrse.•~ korekcije dimenzija stap. d. bi . .~) Provjera dimenzija. po ome~ postupku.
uslo)' konrrole:IlJlprezanja bio zadcivoljen: ; ' ; ; : . ' .- ',,' Nek;l jc'dimenzIja p~~je~ I~ x. 14~! F ='14: 14.- 196'cmi ,:il""' lS0'~t~~';':'
'Onlegapostupak se primjenjuje'bez.veCDavedenih ogranicenja u pogledu .... ;. ~6.)z. tab~ca za.kocf10lcnt lZvllanl~ doblJantO da Ie (II ~ 1,11 (vidjtti-prilog).;\:~i'~;:~·~::
vitkosti 5tapit'(l). U odgovarajuCimtablic.ma(Vidi prUog) date su vrijedOo.ti' . .' ','1',,\"::"(10:60) 661 . , '.. :," ",:.,,;:;:;:,::.;:
za kOeficijente izvijanja w. '_ :'_' ':.;'.>,,; :.,' , ,: :,, ",: w.·.·f. .·~'V.)I.l-: ~ = 196 7" 3,37 MEa, a to Ie manJe.. :~.._~.ozv~11;;.~d~:~:·""_'

Praktii!na primjena navedenm' Po8tu~~:biCe datana sljedetim karakt~ za. devo, tl. :~aPje cd
,
(f4 = 7,5 MPa. ZakljuCak: usvojeni" pmjCk~ 14/1(~zad()oo,.
,"(:.:',,:~, '!;.
risticrum primjerimac . ''-:'''' . . .
. Pn,'mjer:
fumier.
.Drve~ ,'t?b, kvadratnog presjeka, u sutavu skt:le_1 opteretc:n je iliijalnom aiiom P '"':
. --u .~taV:U·telibi~io·nStrukcije obickta nalazi se stub sastavijcn 0'd--2 profila'-Cmcdu':" i:
sob.no zavarcna); tako da tvore pravougaoni (iuplji) pm;jek. ;." ---. - .." ,------ -
= 60 ill. Vwna aruba. II "'" 1,5 m; n"'" 6 (koefidjent ligurnosti). Izyditi dimenzioniranje Odrediti nosiValt icdnog takvog atuba aka je [ profil Nt 20, Viaina $lupa (i izvijanja)
stuba (vidi sliku 163), Visina stuba jednab je duiini izvijanja. h -= 1, "'" 3,2 m, n = 3 (stika 164).
a} PrimjerruCem.o Ojl~r~v postupak: . Najprije Cerno odrediti vitkost" !tapa da
/. t:·(IO·P)·I,l . . motemo poredenjem ,utvrditi koj' postupak u 'P
Iz obraSca - Jml n = ' _ _ ._ _ - uvdtavanJem alternativi Ojlcr-Tctmajet jc m;erodavlUl. Zna- I
jJmm.. ;

!
;it ·E " ,I\. = - .I;- & lmin
" da 'Ie '.=
poznatih (zadanih) vrijednosti, dobivamo~ mo _._ .. Mlrumal~ E
'min F ~
ni momenllt. inercije Imin jednak je manjem •
mot;tentu inerciie ovoga slolenog presjeka. Pro-' -f
nae cerno najprije obje velicine; tj. J~ i Jy i /
uporediti. 'R,
Q'
Ix = 2· 1910 = 3820 emf. Da odredimo t
F' -=
12
810,
J", posluiiti cerno se Stajnero\"om teoremom.
SI. 164. P·nosivost stuba, P = 53,0,
S1. 163. Naprez.anje na izvijanjc
(primjer): a = 14 em, usvojen pre- a' = 12·810 = 9720; Jy - 2 [148 + 32,2' (7,5 - 2,1)'J - 2· (148 + Mp, )\jI = 20
sjck 14/14. + 32,2· 5,4:),
/972ci = 9,9 em = 10 em.
J y = 2 (148 + 939) = 2· 1087 = ::!174 em'.
Provjera vitkosti:
a, PO.d:lUte za izracunavanie J;x i Iy uzimali smo jz odgovarajuce tabIice za telicne profile-
. /. . . fIrnin 12 ~_' -,-.\.... . pnloga. .
A _ -.-'-; 11 = 150cm; 1== /~- =: - = r,-;;' foun-O,29·a~ . . Prema ~Q~e) ~min = 2174 :mt , Sada moterna odrediti i vitkost .t ltupa - da pro-
lmin I>.J F al v-12 -, ./ YJenmo da It Ie mJerodavan Ojlerov postupak. .
'~.. : ,-:'.... I·
(( Imin-:'f' 0,29.10
= 3,0 em, '1
....- A ~-.-'-,
• 150 _/-
"~-- = SO, a to je manje od 100 (x:; drvo), jcr bo sto sc iz tablice:za granicne vit-
'min
3
kosti vidi, za. drva je ta granica jednaka 100. ; . - jJm
min
,. j 2174 _ jID4
F "'" 2'32.2 - 64,4 =
~
, =
5,81 em,
320
- - ... 55.
bti zadatak sada cerno raditi po Tetmajerovu postupku. b) Ojlerov pOHupkak, koji 5,81
smo prove1i, nije mjcrodavan za proraeun jer je ). = 50 < 100. Zato cerno dalje primijeniti Po!to ie ova rnanje od grarncne vitkosti
Tetmaierov postupka sa pretpostavljenim dimenzijama popretnog presjeka (po Oj1el'll, A ~ lOS (za cclik). primijerucemo Teunajerov postupal<.
trebalo ie lO{IO em). Pretpostavimo neka je presjek: 14/14 em.
Postavimo obrazac Uk = A - B·,1,. Iz tabliea za A i. B je:
Pa = ~10 • (~).
n'
za n =- 1 imamo:
.
Ii 150 150
A~-.-~-:7:":"'~ - - = 36,
lmin 0,29 . 14 4,20 1 P.
Pa = -.- .--
}. = 36, A = 29,3; B = 0,194 (tablice!) 10 )".

Ok = 29,3 - 0,194·36 - 22,3 MPa al; = A-8 'J, = 310-1,14'55 = 31O-62 7 = 247,7MPa j

Pk = Ok • F = 22,3 x .14- = 22,3 . 196 = 437,0 kN p' = :2·32,2 "'" 64.4 em l ,

Pit PI; = 247,7' ~4.4 =l 15951 (kN)
Pd = -
n
= 437,0
---
6·
= 72,83;
1 15951
PI! = 10 '--3-= 531,6kN.
11 to je vece od Pd ='p = 60 kN (Pol> P)
Dimcnzije presjd:.a 14 x 14 on xadovoljavaju. Ovim je postavl;eni zadatak praktieno. . Prema _lome, nosivost stuba sas[avljc~og od 2 ( profiIa Ul date ka.rakte~istike i:t.no$j
rije&en. 531,6 kN (uz usvojeni koefici;ent sigurnosti ,: = 3).
156 157
 Naporruna: janje nasraje, zapravo, u slucajc:vim8 bda sc r,w;l.n dcjst\'J optcrecenja (sib)
stapa, odnosno nosaca nc podud:Jfa sa njcgovom poduznom (glavnom) osnom
!sti zadatak u prusi bismo mogli rijeliti, a ho je i jednostavnije, pomoru omega
postupn. ,- ravni (vidjeri sliku 165).

Pn'mjer:

Aksijalno pritisnut nosivi clemenat ceJRne konstrukcije ob;ekta optcrecen je sa

Pm3'lf. = 250 ill. Siobodna duiina ·izvijanja, jednaka duiini ~tapa izoosi I· = 25m. Ele-
m:nat -:- ~!ap)e ko~nruktivr'!~ izraden od cclieoog v::Iljanog profila I pres'jeka (duplo T),
DlmenzlOmrau profil (odredlu' Nt nosaca IZ tablica), koristeti omega postupak. (Jd" =
= 165 MPa. i P
Polazimo od obrasC<1: '
, (10' Prn3~)
n = (0 • E :5: a"op"

~epoznat je koeficijenat ..izvijanja (tI kao i F - povdina presjeka celicnog profila.

Iz tahliet: za ove proflle USVOJlmo profil koji po pribliinoj procjeni odgoVI'Ia zadatku.
Kadaneuzmc:mouobzirizvijanje,tj.w.", 1,0tadajc:F = \.I~,·.Pmn) = ~~ =

= 15,2 em'.
adojJ 165 SI. 165. Uvijanje - lOn:ijn: R= L P, M.·torzion-I moment, T,-tofzioni smituti nnp"rl
-kru7_ni prcsjck, .1-I, ~""" p. c.
Posta je _~tap vitak) odabracemGl hap (profi!) sa odgo\'arjuCim veCim pres)elwm, npr. A':>
22 eiji ie F = 39,6 em',
Tcme (spoljni';:m) ctjC'lo\'anju se. suprotst3\,lj'.lju, bo sto mozemo po
Za profil M 22 imamo (vidjeti tablieu);
analogiji sa drugim nsram3. n~rrc:::1nj3. rrctf'ost:lviti, unutarnje (jedinicnc-)
iy = imin = 2,02 em. Vitkost i. iznosl: sHe rasporedcnc n;1. PGscban na(i~l po jcciini,:i povrsina odgovarajuceg rlrC-
lj 250 sjeka, a to slll1(J/,rc::m:Jel 11(1 [(lr;"lju -,,- tri__'ly-an;>, kOla imaju karakter - ohiljt:!i"
). = -.- ~.-- - 124 (elasticno podrucjc !). tangencijalnih (smiC:uc:h) nar~('7~"-tja Na ilustr3ciji (skici) daroj na s;iei
Imin 2.02
165, prikazan jc stap ~- nOS3C naprcgnur na to,ziju usljcd djelvvanja torziOl;(lf.:
Z~ ovu vitkost iz.tabUca odredimo koeficijent izvijanja w) koji izoosi ill = 2,60. Sada momenta - sprcga iz (-cga sc moze stcCi prcdst~va 0 osobcnostima tangcncij:ll-
kontrohkmo naprezanJ' 17, nih - torzionih n:iJ,rl'Z;lflj:l koji rri tome n,lqaju. Za kruzni presjck stJl"u,
(10·250; 2500 maksimalna - lOrziona smicuca napre,.;u,)U f0 wib:: se u rackama (vlaknirna)
a_ w - - - = 2,0 ,-.-----. = 164,} MPa,
39,6 .19,6 krajnjeg obima prcsjeb i mogu sc odrcdili lZ ~lj~deccg obrasca:
! A 0"0 je manie «) ad t1~p = 165 MPa. :\ [, (iO· M,) (MPa).
Iz prednjc:g zaktjurujemo da ce1icni ~tap duplog T prcsjeka (1) M 22 zadavoljava. max T'{' 'c-_ (,dl1\l\no: m,lX T,
lFT weT
PITANJA I VJE2BANJA Ml = torzioni (ma.x) momcnat - (kNcm),
- Sra su to vitki itapovl? Jo
- time je definisana (ana1iti~) vitkost ~tapa?
- Navesti posrupke za proraCun !tapova naprcgnutih na izvijai,jcl R
- U kojem slue&ju Ojlerov postupak nije mjc:rodavan za proraeun?
- Kada Ie moze primijeniti ttl (omega) postupak? R~;r , ~\
- Od tega ovis,i vrijednost koc:ficijenta izvijanja ill (omega)? 10 - polarni momenar inercijc 10 = ---- (em ),
- Kako IU optereCeni i napregnuti itapovi" pritisnutog pojasa rdetkastih nasata? 2
- Odaberl,!ckoliko .primjera itapova napregnurih na izvijanjc iz gradili~ne prakse R - radijus (em).
(skc:le. provizorni objckti. dije10vi obje.kta i dr.). Pri proracrmu koristiti Be nai~
prikladnijim pOsrupkom - posebno omega postupak, koji je u praksi najtdti. U ·vlaknima ~ t:lcKama bJi'i.e sredistu kruga (prcsjeka) naprezanja m
torziju rroporciol1~llno opadaju. Ovaj zakljuCak se odnnsi i na druge obi ike
9.14. NAPREZANJE NA TORZIJU poprecnog presjeka snpa napregnurog torzijom. Za Llzlicite oblike pop-
reenog presjeka kOrlsrc sc druf:i - posebni obrasci za racunanjt· m?ksi-
Torziono naprezanje iIi napon na uvijanje javlja se kao posJjedica djelo- mal nih torzionill I1:lprez:::mjJ, koje O\'djc roscbno ne iznosimo, a ko;i su po
,Tanja tzv, torzionog momenta (momenta uvijanja). Torzioninlomenat, odnosno tipu slieni obrascu -"Hom za kru;~ni rresjek. Uopste uzcvsi, prcsjck (Star)
odgovarajuci (torzioni) spregovi sila nastoje da vrse obrtan;e stapa oko Iljegove napregnut nJ rorziJd konrro!isc sc PI-t)vjcrom \'(~JiCine ovih naprc7.anja pomocu
uzduZne osovip.e. Torzioni momenat J odnosno i napreza.'1je na torziju - uvi- pomenutih obrazacl, -;;a\<Jsno od m~HcrijJ.la i ohjjku poprcC:nog presjeka StJp;l

158 159
 _ lO.SLQZENA NAPREZANJA

Naprezanja (naponi) koja sma' do sada obradivali SU, u stvari, osnovna

naprezanja (aksij~ni pritisak i zatezan;e, smican;e, savijanje, izvijanje, torzija). ,
koja se cesta, usljed istov.remenog djelovanja odredenih uticaja ko;i ih izazi-
vaju, shull u slozena naprezcmja. Slozena naprezanja, prema tome, pretstav~
ljaju rezultantu dva iii vi!c osnovnih naprezanja u istoj taro presjeka nosata
(stapa). Taka, na primje~, aka na· ncisac djeluje opterecenjem normalnim na
osu nosaea, a istovremeno· i opterecenjem (sHorn) uzdufnom, tj. u 6si
nosaea, imanio kao rezultat savijanje sa uzduznom siiom, a to daje slozeno
naprezanje u svakoj tacd poprecnog presjeka nosaea. :
Ako, pak, ravan djelovanja oprerecenia nije podudarna sa jednom ad
glavnih asa inercije presjeka, dolazi do tzv. kosog savijanja. Koso'savijanje se
javlja, na primjer, -kod rogova palozenih na podraznice u kosoj krovno; ravni,
taka da vertikalno opterece-nje, kaje potite od krova i odgovarajucih opterecenja,
prouzrokuie navedeno koso savijanje raga. Rezultat je, takode, posebna vrsta
slozenog naprezanja - od kosog savijanja.
U domenu slozenih naprezanja,-u praksi ¢esto nailazimo na ekscenlTienG
optereienja. . .
Pod' ekscentricm'm podrazumijevamo opterecenje (situ) liji se pravac
djelovanja ne podudara sa osom konstruktivnog nosivog eIementa - "stapa,
nego je paralelno pomjereno za odredenu vrijednost na jednu ill drugu stranu.
. Ovo odstupanje (udaljenost) i1.azivamo ekscetztriC£u! sile (optereeenja) i obilje-
zavamo simbolom e. .

SI. 166. Slotena naprezanja: koso savijanjc (k~krovni nosa~ - -veza~) n-nO$a~ "podro!-
niea"), eksccntricno optereeenje (r-ravan oprereeenja, g-glavna ravan, e.ebcentricitet).
160
1! Stl!tJka gral.1evinsklh konstrukelja 161
 d (ana!ogna jc i za druL:D
Na slid 166, dati su neki karakteristicni slucajcvi opterecenja nasaca, Silu P koja dic!uje u sre-dini ras,r0n a rro~t~ gre- e , d' l ' od wdorn' (l
, . . a1 ~ i u~e U')O\'C nosaL"), po~to )e uJe P ~ .
kOji. kao posljcdicu. daju odredena sIozena (naprijcd navcdena) naprezanja, nptcrcccnJc I za eventu ne (r - >; I 's'ck'l( i prouzrokuje koso savijanjC),
u odnosu na vertikalnu osu y pcprc\;uog prt: J. '" '
Naravno, kombinacija u sJaganju razlicitih 'osnovnlh naprezanja moie razloiimo na kornpancntc u pravcu asc X I ) ,
biti vise, ali ·su navedena slozena naprezan;a u praksi najceSca.
P" -= p. 5in'~,

a) Koso saviianie Pv "j"COS((.

Koso savijanje, kao sto smo "':;C rekli. i kao sto je iz prethodne slike , 'ok·, nsc,: \,.'.~" a Knmponenta P)' oka osc x-x
Kompanenta 1 .l. sa",IJJ v J
vidljivo, na'ltaje - kada rowan dejs[vu opt~recenja nijc f'odudarna :,a jednom recnog pre-sjeka nosaC;]., 'k ' .j
od gIavnih asa presjeka, odnosno glavnih ravni nasaca. Ravan opterecenja pOP. I ' ' ) kr'.""lIl pr"sj~k upra\'L' II preSjC u ISpO~
(sila) zaklapa odredeni ugaa a U odnosu na karespondirajucu - adgavarajuCu
Posto Je (u avome s UL.3JU ,hlL <.. ~ .. z rn' od"c-
'I ( .
Sl e presJe
k' 1)
j
ta koristeCi
- ,
vee rOlnate
•
ohrasce od ramje, rna c, L
,
'
gIavnu ravan nasaca :(odnosno osu prcsieka). diti sljedece veliCine:
StatiB::-o tretiranje nosaea (presjeka) u sJucaju kosog savijanja moze se
vrsiti taka da opterecenje (sile) fllZlozimo u dvije komponente - u pravcu Ai" = p-)'~- . I (obrec - savija 0'0 k )
ase x-x,
ma:>( 4
gJavnih osa .. Time' cerna dobiti, uobicajenim posrupkom, i momente savijanja
\ koji se odnose-na-te dyije-glavpe ose. Takode, moierno i momenat savijan;a P",' 1 ,_
y = ___ ._ \ obrcc - s3.vija ako ose y--y).
: k<;>ji se odnosi-na napa(Jnu ravan; posebno razloziti u dvije komponente i tako M m'x 4
dobiti komponentile momente savijanja kaji se odnose jedan za jednu i drugi
za drugu glavnu-'osu,hosaca (presjeka). c.!cO da rnomenat savijanja iz napa, dne
Ove ve!lcme maze rna doblt! 1 t, " ..
Kada dobijemo yriJedn~s1:i komponemnih momenata savijanja M..; i vni (ravan dCJstva sllc P) razlo:hll1a 11a kom~.?nen.~e u .~r~vcu savlJanja
. My, tada mo~emo) -koHsteci princip superpozicijc, odrediti na poznati naCin ra . b y To ClnlnlO no. SJ)e-dcCl nacm .
oka ase x-x 1 pose no y'- . ~
velitine naprezanja na $avijanje u konrurnim (uglovnim) tackama presjeka.
",-" - - - (05no\,nl rn('n1C"1~,t ::; napadne ral/nj),
i te rezultirajute napone uporediti (za krirican presjek) sa dozvoljenim, P '/ '
\-1
• mu 4
Postupak se razraduje uz ilustraciju na slki !67.

P' /
Y
Ai max =
M max ' sin a = ---
4
. sin a.

,",' ozemo koristeCi se po-

Odredivsi komponentn? ~om.en:e SR\ lsluaJp'lear'po~iCrl'" utvrditi napone u
'b . avijan)a 1 pnnClpom ~, .
znaUID ,0 rasc~ml~~n~m tackama presjeka (ovdje pravougaoni, presJek). , '
I kontuN~ij;ce~o odred~ti napone savijm:ja ~a, rnoom~;c~~oM~'r~sj~~: ;:rz~~~
gornja (1, 2) i krajnja dondla (d3~ ~) vla~~;n?~ ~"t~afnj~ lijeVi~ (2, 3) i lcrajnjc
cerno za momenat lWy 0 re IU nap' ~7.(
desnim (1) 4) vlaknima, taekaroa 'presJe~a,
Za saviianje okc osc x - x unamO.
Mx
0 1,2 =-- w",

Za savijanje aka csc y-y imama:

i (fl,' =
!~ P' I .,.. (M. My)
SI, 167; Koso savijanje:- Mmax-- __ , obrazac za ql,~; al.~ "'" T -117 + tv ::;
4 x y
Mymu: ~ Mm~x ' sin <l (anaiogija vdi i za druge 0·
pove optereccn ia),
16J
162
 AImsada aIgebarski saberemo - superpornrana naprezania~ko;a se olinose,
na ism (uglovnu) tacku; imamo: ',,~' ,' .
_'Mx' My, M.rJ\fy
0'1= ---- '(TlI:= ....... -'+-,
W.>; Wy: . W~ Wy
:., "M. My
(/'=+---,
• W•
' Wy

, Vidi!J1~'da 'naporu ~ ta~~a' l~ i 3. u op~ ;abirka imaju iste predznake, pa su

oni mje~~vni 'za rezultantnu vrijedn0stkQju uporedujemo sa O'~. ________ '-
" TaCke~ 1 i 3 su' zapra,vo najudaljenije od neutralne ose presjeka (n-n)
za konkretno koso savijanje, dok su tacke 2 i 4 blile neutralno; osi, mogu u
posebnom slucaju biti i' na neutralnoj osi, a to'znaCi da bi i 'naponi U tini , q.JI 20·4'
tackama bili jednaki nuli. - ; Mmax = - - ~ -'-- = 4 0 kNm .." 400,0 kNcm.
·8, 8 '
Zg mjerodavne (od neutralne-- ose najudaljenije tacke presjeka) -napone
imamo jedinstven obr,azac: M!u = MII'lU . cos 300 <= 400· 0,87 - 340.0 kNem:
(M. + M,)
" 1.3 = 'f W s:: O'd''dn
W """ 0 osno.' a1.3
_, +
-
_ 10· (M.
,.-.- + M,)
-- M Pa. M~ = Mmu:' sin 30 Q
= 400· OlSO = 200,0 kNcm,
"", IVy Wz
M' M" (l4(JO. 2000) ,
PomoCu ovog obrasca komroliSemo naprezanja pri kosom sRvijanju; u ~ T' 10" ,( m"+ --"") ~ T -,~ + ~- - T S,70MPa
I,B " tv; w)' 1067 8.53 f
odnosno vdimo dimenzioniranje presjel<a kada je to neophodno. Komponentni
momenti "1x i lHy , tada sc uzimaju u maximalnom iznosu, rj. M~u: i ~1lX' (l'l.l = : ;: 5,7 <: <T.t"p; a,lap = 8,5 MPa.
Posto kad kosog savijanja neutralna osa n-n poprecnog presjeka nije (Napomena W,; i Wy - zapresjek 16.120 uzeti su iz tabiica - \,idi prilog.)
narmaJna, na ravan (osu) dejstva optereeenja, to palazaj neu~ra1ne ase presjeka
moicmo odrediti iz uslova da je napon u jednoj odrcJcnoj tacki presjeka b) Ekscentricno opterecenje
jednak nuli Oer .U ll.:!utralnoi OSI naponi su jednaki nUli).
S obzirom na to. prethodni se izraz za 0'1 3 maze pisati i u obliku koji se Ekscentricno optereeenje nastajc kada $e pravae dejst~ 'opterece~ja ne
odnosi na bilo koju tacku poprecnog _presjeka: ' podudara sa osom konstruktivnog nosivog eJementa (zid, stup, ltd.) 1, kao
5tO smo vee pomenuli, paraIelno je pomjerl!u za vrije:dnost e - eksCeritrici-
COS a - Sina) teta.
0' = =t= M ( - - ' y + --' x
Kod ekscentrienog optereeenja naprezanja po pres;e¥:u nisu ravnomjemo
~J
x ./y
rasporeciena, tj. veca su na ivici ko;a je bliza sili, i obratno. '
Ako su x i y koordina(c tackc u kojoj Jc napon jednak nuli, imamo: Posta'se: kod ekscentricnog optereccnja (ovdje pritiska) pojavljuju isto-
vremeno dva 'uticaja, i tv od momenta savijanja i uzdufne '(aksijalne) sile,
:'~'Y + sina.x=O. to je i obrazac za naprezanje pri ekscentricnom optereeenju proistekao iz
Jx J;y vee poznatih obrazaca za date uticaje, tj. pritiska i savijanja.' Na' slici 169.
Odavde transformacijom imarrto, r;. dobijamo: dat je karakteristican primjer ekscentricnog opterecenja (prltiska), kao i
odgov:wajueeg dijagrama napona.
y
-=tga J~ . _
= -_ sin_a ~ J.
- -tg a.
x Jy cosa Jy
.... -;------
. ~ U~ao a (nagib neutrclne linije prema osi x-x) dobije se, prcma tome, I P
lZ gornJcg obrasca - krajnji desni dio.
S1. 169. Ekscentricno optere6cnjc:' ~ntticitct •
.. Na ~lici 167. dat je, tatode, i dijagram naprezanja pri kosom savijanju,
kOJ1 je po obhku, kako sto se vidi, isti kao i kod normalnog (pravog} savijanla. " d' .. (10' P)
e.,-gralllce Jezgra. ·dl)agram fI, at ••, ~ - --F-- ±
Postupak (proracun) za koso saviianje ilust~"iraeemo u sljedecem prinijeiu: ""--l-~ (IO'M) , ,
Pn'mjer
1 2 ±-;v-
F = b· 100 (eml ), M "'"' P ~ "·(kNcm). w
::; Udof!' =
, Drvepi_ nosac ptav-ougaonog pres;eka dimenzije 16/20 em. :r3Spona I,... 4 tn, opte~ 100'. W b·
re&n je tavnomjerno podijdjeniro optere&njern q = 2 ill/mt. S obzirom na polotaJ ~ -_., e"
6
= - = - (em)
F 6
164
165
 Ivieni (rubni) naponi prj ekscentricnom opterecenju odreduju se jz . Fl.. IV
Aka ozouclmo - = .----- III ek ===- --- (kriticni ekscenrricitet iii granicl
sljedeceg obrasca:
P ± _.r-
M P .,
H7 "It F
gdie - pou... c od uticaja pritiska, a ±M jezgra), dobijemo sljedeci obrazac:
. = - -F
all
W";:;:' <1, ,
I>p od
F W
savijanja. 0"12
.
= ~ !:"'(l::;:
F
:. _) < O"_~ __ uQP •

Ovdie ie: I "

P-sila ukN (za napon U HMPai',mnozi se U obrascu sa faktorom "lOti). i Ako - ~ oznacimo :;a au (s[cdisni nap on)! tada gornji obrazec (Iobile
F
F - pOvrSina presjeka u emf, oblik:
M - mamenat (savijanja) od ekscentricne silc, tj. momenat ekscentri- I
I
citeta U kNeffi; (mnozi se U obrascu sa fakwrom ,,10"),
M = p. e, u (kNcm) gdje je:
e - ekscentricitet u ern, al.~ -- I·viC-oj n:Jllon 1.1 ,\lP:1 (.ll I-:;-';lhndllim obrascima tada korisrimo L'.~­
tor "lO"-~%. ,,P" j .. ,\V').
W -' otpami momenat presjeka u ems. 10· f'\
Posebno se mora :voditi racuna 0 predznacima za P i M.
~ srcdisni napon (O"n 0----', F ); "Ir;)
IzraCtinata naprez~,l1ja"kao sto je naznaeeno u konkretnim proracunima,
e - stvarni ekscentrici;:et u em,
moraju biti u granican)a (manja iIi ;ednaka) dozvoljenih naprezanja.

JEZGRO PRESJEKA
I
I Dijagram f13prCz;lI1ia pri CbC,'Il!r;'~-n')! '; ()pter~celliu ima, L1 pra\'ii~'.
U vezi sa ekscemricnim optcrecenjem dolazimo i do pojma jezgra pres-
jeka. trnptz::..n ohlik.
1z naprijed navedenog obrasca moze se, naime, doa do velie-ine ekscen- Graficka k";,,strukcija Jijaf:rJm~i ()\'i!l I1Jprezanja prikazana je na s:i~'i
tricite1:a ek iznad koje naprezanja po presjeku vise ne budu jednoznae-na 170.
(tj. kod ekscentrie-nog pritiska - pritiskuiuca). Ova je za praksu neobic-no
valno, jer je veoma cesta potrebno da i kod ekscentricno opterecenih presjeka
naprezanja po presjeku budu jednoznacna, tj. pritiskujuca (a ne djelomie-no i
zare1uCa, jer neki mareri;ali, npr., neanrurani beton, zid od opeke i s1., imaju
I malu cvrstocu na zatezanje).
Jezgro se mofe definisati na sljedeCi nac-in:
f--~
Dio presjeka (povrsine) ako te.zista unutar kritlcnog ekscentriciteta naziva
se jezgro presjeka. To je zatvoreni dio presjeka unutar kojeg kada djeluje $1. 170. Dijagram ,,<1" pri ckscentricnom of'tt::rctenju - ~omtrukcija: a) sila u jezgnl
sUa (napadna tacka), naprezan;a po cijelome presjek.u su jednoznacna. Kod i! < i!h b) sila nll granici jezgra e - Ck, c) sib van jagra e < ck; za pravougllone presjckc
/,
pravougaonih presjeka koji su u praksi najceSci, jezgro presjeka obuhvata ek .'"- - (gr:lnicJ. jczgra).
, srednju treCinu sirine, rj. ~ (b - sirina prcsjeb).
6

6
Obrazac za napone (° 12 ) pri ekscentricnom oprerecenju (pritisku) maze Postuprtk ima tok, kako stjedi:
imad i drugi oblik, zapravo oblik ko;i se i u -;::-raksi cesto primjenjuje, a koji Posta se u mjerilu- (mjcrilo duzina, npr., I : 50 iii 1 : 20, itd.) nacrlJ
ie nastao iz vec,datog,ohrasca: presjek, odredimo i odmjerimo granice jezgra (ek) i po!ozaj sile P (ekscr.mri-
-P M cite!, e)
•
°
1 :1=-- ± ---
F W Nad osom (tdistem presjeka) nancscmo u mjerilu napona (npr.: 1MPa .;;:;

Ovaj obrazac mofe da se iskaie (ako !.. izvuc-emo ispred zagrade) i na fd: lcm) veliCinu a = ~~~i bo kod centricnog opterecenja. Zatim
o F
F iz krajnje tacke jezgra, supromo od sile, vu'::erno pomocnu pravu liniju del
sljedeci naCin:
presjeka s pravccm sile Pi d::ilje ad te Tacke paralelno presjeku (horizontal no)
do ivice presjcka. Tom tackom (l ') je gr::ificki odredena veliCina napona G 1

167
166
 nljagram naporia za cio presjek dobijemo kada povutemo pr<:'1vu liniju
(f Granice ;ezgra pO' osi y ~ose: ,"
laoz taCku kojom je odreden napon 0'1 i tacku k.ojom it: odreden srediSnji
napon (1.,-, Na drugom (desnom) ktaju 2' 'odsjeCak daje velitinu n.apona (fl' · W. .653 (pod .
e". = - = - - - 9,45 an aCl F uzeti iz tablica).,
Konstrukcij. je potpuno vidljiv. iz datih skica. Iz navO<ienog se vidi da poslOje
P 69,1 '. .
tri. karakteristiena oblika dijagrama napona pri ekscentrienom optereeenju,
zavisne od poloiaja napadne tae!;e sile Pu oWwsU na jezgro presjeka, Kada .
· " ; .IO.P ., '3000 30
sUa djeluje I! osi, tj. za e = 0 dijagram je. pravoligaonik, a to je' vee sluea; . ·, .1.• = _.'~'-'---'P '(1 ±-)
-C'~,
.. -'-'0
69,_
-'-) ~ - 43,4 .(1
(1 ± 9~45 .
± 0,32),
".,;'.":'.': ""..< Centrlenog. oprereeeoja.· ..... . " ,_ ,"

Postupakodredivanja'rubnih iviCnih naprezanj' i iznaiazenj~ jezgni pri 'u, = -43A'1;3~ ~ -57',3 MPa
el<scentrienom optereeenju biee ilustriran sljedeciill primjerima .
. .--- Najprije-'~emo obntditi jedan primjer koji se odnosi ua odredivanje jez~ ',-I1,i = .....: 4JA'" 0,68 = "'- 29,5 MPa.
gra presjeka.
, Poito je napadna taw sile bila unutar jez:gra presjeka naponi iU jednozn.acru, ti.
ovdje pritiskujuCi, (i kao ito se moie zalc.liuoti :mamo ispod veliCine dopuHenih napona
Primjer
pritis:b za celilc). .
Zadan j~ 'prav~~gaoni presjek 30 x ~o (6 . h). Potrebno je odrediti granice jezgra
u pravcu os~ x i y (krititne granicne ekscentricitete eh) i nacnati jezgro presjeka (stika 171) •.

Betonski trakasti temeI; optere~ je ekscentricno (vidjeti sliku 173). Opterecenje,

ukljutujuci i teiinu zida do temeline fuge - spojnice. je P = .12S ill/mi. Pottebno je f
uzeti u racun i teiinu temelja (beton). Quali podaci su dati na skici. Odrediti ivicna napre-
zanja u temeljnoj stopi.
st., t7l. J"-2gro presjeka (primjer): h = 40 em, erk =
h 40 b 30 rT,/UI' • II" = 0,)0 MPa,
_ = 6,67 em eY-" = - (b = 30cm)
6 6 6 6
~ 5,0 cm,

1:>' h'
Wr
r), =ji =t;:h-
~
=
b·h'
6~=
h 40
6'
= 6" = 6,66cm,
.,
j~
S117)
.
., . . . k .,
' Ek $centn m ptlusa (pnm)er): t7c = -/lO'R/
,,-~
F -(-
,.
-~~
,
" ';$
b 30
-=-=--"""Scm !O, !4~,3
6 6 (1. ,"- 90. 100 '--'- O,!5B A1Pa, 11, = - 0,268 MPa ~,
d: '" - 0,047 MPa,
(rh - graniou ekscentricitet upravan na osu x, tj. u osi y;
eY Ie - granicni ek:icentricitet upravan na osu y, tj. U pravcu osc X).

Krajnje tafre jezgra po osi x i y spojimo pravim linijama i time smo dobili konture !';-iajprije ,erno odrediti teiinu (masu) temelja na dufni met.r.
jezgra.
G 0,90" 0,80 X 1,0 " 2,4' 1,73 Mp/m'.; ~ 17,3 ill/m>.
Pn'mjer- A sada Cerno Qdrediti velitinu ekscentriciteta uk~pnog opterecenja R = P + G =
Stub izveden od celicnog profila
= 125,0+17,3 = 142.3 leN/mI • .na temcijnoj stopi (u odn09U na OSU, - sredinu stope),
dupIog T -presjeka, NP.I Nt 30 (vidi tabw h
P' 12 + G • 0 = R . e (prirnijeniena Varin;onova teorema),
lieu - prilog), 'Optmeen j, rncentril-
nom uuiufnom lilom P = 300 kN. Eks-
centricitet e u pnvcu ose y iznosi e = 125 • 12 + 17,3 ·0 = 142.,3 ' e,
= 3 em. Odrediti napone u hajnjim tac-
-Icarna presjeka (izvijanje stuba iskljuceno, S1. 172. Ekscentrieni pritisak (primjer). 1500 = 142,3 . e,
ill = 1~O). Vidieti aliku'172.

NapO/~~,w: l': obrascima"uz "P" i ,,;\1" koristimo fahor "lO"-da bi naponi bili izrazeni u ., ""~ -10,54 CJll.
"MPIl , 8 lila u "kN • ' 142,3
168 159
 Granica jexgra u &topi iznoji:
b 90
til =6" "" 6" = 15 em.

(10, R) (
0,,1=- . ';±;:' ) =-90:-100'
1423 ( 10,54-
1±is)=-O,158(1±{),70)

G: =- 0,158' 1,70 = - 0,268 MP".

:11: = -0,158,0,)0 = -0,047 MPa.
,f'osto iU naponi u temeljnoj stopi u granicarna d02vo\jenih napona za tlo, ~irina
temclJllC stope U ovome udatJcu - slueaju zadovoljava (a"l < rYacp. t/IJ)' 11. TRENJE
(JdQ;J tla = (),25 MPa - 7.3dana vrije.:lnost'.
Nosuci, odnosno dijelovi objekt:l i objckat kao cjclina, pored ostJ.!og,
PITAN]A I YJEZBANJA moraju bit! stabilni i osigurani oJ djelovanja odredenih kosih iIi pak llOri-
zontalnih sila, koje tde da ih pomjere u pravcu svoga d~jstva. Ovakvim sibma
- Sta su i icada naslaju sloiena naprezanja? supro'~stavlja se sila crenja koja se juvlja izmcdu povrsina dva tijcla (elemen::na)
- <?d kojih O$novnih naprezanja jt sasr,wljeno 5avijanje sa uzduinom (pritiskujucom) koja se dodiruju, odnosn<;> leze jedno na drugom.
s!lom? :
U tehnickoj praksi razliicujemo razlicira trenja) odnosno o!pore (rCllia, i
- Da Ii jt klju<!\l ,btai pri okreranju napregnut ua torziju pa i ako jeste _ zaho? to: otpor rrenja koji podeu od odredene sredine kroz koju se dato Tilda
- Sta jt ekscentricltet; sile?
kreee) a takve sredine su zrak 1dn05ti i dr., zatim otpor trenja pri klizanju
~la je i kako definheml' jo;gro presieka? (tijela po lijelu) i konaeno, otpor trenia pri korrljanju (toeak - valjak po pO\T,si-
~aka: jt ,oblik dyag~2i:la Ilapana kada sHa djduje ria lvil:l jagra, ;t kOlka\' kada nil·
sJla djdu}t van Jezgra ~
Kada nastaje koso $a','ii~;,i-:: nosaca? U gr~lde\'inskoj t'ehnickoj P[;l].:.<;I, :Josl'bno pri izradi odredcnib dijdov:!
- NaYcdi obrazac za kor:t:c'!U naprc<:anja Fi k(jsom sadjaniu! statickih rrorscuna, u pravilu, SllSfccemo se s trenjem, odnosno OTj,()fOm
- Iz gradevinske prakse ,)":)3beri neko\i}',o l'rimjera tk,centricnu optereccnih cle- rrenja kli:;,:c:1~ia., knje cerne oydjc u neophodnoj mjeri i obraditi,
men~ta ka~ i nC$Ilea n3.ptcgnutih kosim s:J.\·ijanjem i i7.\'fsi kontrole napona 7.a Za ilustraciju i poimanje pojJ.vc
usvoJene 51k - opterecenja i dimem:ije nos:!':a. trenja klizanja, neb nam poslulc slje-
- Odredi~. maksimalnu veliein~ opteretenja kOje moze da prihvati temelina deea razmatranja (vidi sliku 174).
tr~a smne ~ = 90 em S ob.zl.rom fia dopustene napone t!a adop tla '7 0,3 MPa,
S tim da. se 1 pon~d ekscenmclteta optcreb::nja (sjle) u tlu ne poiave Z3.teZllCa Na slid 174, tijelo kaje Idi nJ.
naprezanJa (uslov a'i = 0;. kosoj ravni A-D leZ! da se pohcnc i
I klizne ka nizo; tacei A. Ako masu ti-
jela (teiina) G (koja djeluj~ vertikalno
na nize) raz!ozimo na dvije kompo11en~
te - jednu upr;)\'nu na kosu fW,t'JI1, ;) -~--.----~--~-.~ .-~'----:f-
L
drugu puralelnu kosoj ravni, imumo. SI. J 74. Trenje klizanja:
lrenia, rI-ugao rrenja, Ig U .'0 I'".
G i '----" G . LUS ,/ (1dnosno,

Gil G· sin 'L

Pi pruuznAzujtc !czisni pritis,!K upr<\\'an na poJlut:u, a Gil nu::toji pob-c-

nuti (kliznuti) tijeJo niz kosinu. U doC:irr.oj spojnici - rnvnini ;avlja se sila
- otpor rrenja klizanja koji sc suprorsmvlja pomjeranju sve dok sila (kom-
ponenta Gil) ne postane jednnka, odnosno veca ad otpora - sile rrenja,
nakon cega) jer otpor rrcnj<l biva s<lvladan, nastup3. ~lizanje. h prethod>1ih
je':inasina moiemo izraziti komponenru koja tezi da pornjeri tiido:
Gil -= G1 . tg 14.
Za odredcni ugao a koieg r-azivamo ugao crenja klizan/a stvarno CC C 06
do klilanja~
pa <:>.ila -- kompon(:nra Gil se izjednacuje sa sUom trpnja, koju

170 171
 moterno ,obiljezlti sa T. Prema tome, si1a trenja T Carpor trenja' kJizanja) .- Pra~ac '.n7e (otjJOra) 'trenia klizanja podudara:s~'~,$a.. prfWCem sile koja-
daje sc. sljedecim izrazom: ,lui da pokrene lijelc, ali jf!' suprotnog smjera.· ..
T,:::;;:: G1· tg,a., - Otpor trenja klizanja proporcionaJan ·je 'l!el(fr.~m ncnnciInog pn·tiska·
AleD, C?i oz~aJ kao st0.i~- tiobi~jeno u prak$i, sa N (normalna komp~ ('ijeia) napodlogu. .. ..
n.enta),. ~ tg a'~ .1'0 .(koeflClJenat. trenia kliZanja), tada prethodni izrazza . - Koe!icij.m lTmja kJizanja (P;), zavisi od VT~t~. i'j.tanja .mumjaJa,
stIu (otpor) trenla klIZaIlja 'dobiva '"ljedeCi oblik: . .' odncsno povrlina koj. s. ihdiruju, a ne zavisi odvelili". piche. . Mdirn4
T=N,I', Odredivanje veliCine sile orpora trenja (kliZanja) ;bic.. ilUS\rovano u slje-
deCim primjerima. . ...
. Za ?jelo ~je leii ho;ko~t:ili,oj podIozi, sila koja ga moze izvesti iz
na
--stanJa~?vanJ~_ (ra~noteZ~), u;eba ~ je veta od navedene sHe trenja, i obratno, - Primj«
da se oddi stanJe mlrovanJa l s.da trenja mora- da bude veta od sHe koja nastoji
OdreQjti veliOn~ sUe - otpora trenja. koji piufa" armirano--betomki bIok' oblika
da izvrli pomijeranje. .,' .
K~icijenat trenja.~anja flo odnpsi se na tzv. staticko rrehje klizanja,
paralelopipeda -.- odnosno prizml':, tdine G = 50 ill; pIi pokuiaju' pomjennja - po
suhorn prirodnom tIu) i to pod sljedeCim uslovima: .
.
za . r~u ad, odgov~Juce?, koeficijep;t:a koji se odnosi na pojavu klizanjaj
kOla Je vee u toku (dlnamlCko trenje).· a) kada je tIo horU<?n'ta!no.
b) kada je tlo nagnuto pod. 'uglom a = 20".
Naved:~ ko~~cijent trenja kliz~ja - kao neimenovan braj zavisi od
Pomjeranje u pravCu pada - kosine (51. 17Sa).
vrste rnateoJaIa kOJl se medusobno taru i stanja povrsina dodirivanja.
.. U slijedefuj tabeli daju se vrijednosti ovog koeficijenta za rieke mate-.
flJale od posebnog znaca;a ill gradevinsku praksu. :
S}. 175a. Pomjeranje u pravcu pada -
kosin'e: a) horizontalna podloga, b) nag-
Tablica koefidienata statiCkog trenja pri klizanju nuta podloga.
M.aterijal Stanje ruapavosti Koeficijenat Po a) Za slucaj -horizontalnog tla
Liv. ieljezo po liv .:leJj. malo masua 0,15 T = N· Po = G . flll = 50,0·0,65 = 32,50 kN
suva 0,20 - za pomjeranje (suvladivanje trenia) je potrehna sila od P = T """" 32,S kN.
Cdik va celiku malo masno 0,14 b) Za slutaj nagnutog terena Cvidjeti sliku)
suva Najpriie odredimo komponentu mase tijeJa upravnu na podlogu (tlo), tj. kompo-
0,44 nentu N. .
Drva po drve'tu (brast) SUva 0,62
Kamen po kamenu ug!acano-grubo
N = G· cos 20~ = 50,0·0,94 = 47,00 ill.
0,70
Lid po zemlji Tl = N· Po = 47,0 • O~65 = 30,55 leN.
mokro 0,65
lz ovog se vidi da na nagnutom tiu sUa trenja klizanja (otpor) je urnanjena za _
suvo 0,30
dT - T - T, - 32,50 - 30.55 = 1.95kN•
. Ure~aj - 's~rava kojom se' ?,dreduju vri}ednosti koeficijenra trenja kli- Primjer
~nJa nazlYa.se mb~metar, ~ sastoJ1 se U OsnOYl od kose ravni pomotu koje se, Odrediti - itratunati veliOnu sile tren;a klizanja (otpOr trc:nja) koja.8e pojavljuje
uz odgovaraJucu mJernu skaJu, odreduje ugao [renja klizanja a time i koren- u k1iznom ldi!tu konstniUanom od dvije uglatane plaCe (nosaa r podlop)) ako je le:iilna
spundirajuci koeficijent (sl. 175). . . ' rcakcija na'tome mjestu jednaka R "'" 600 kN (-slika 176).

~' ~. 1>, •

o~·
St, I?5::Tribom.ctar: 'p~-ugao trenja klizanja, .tg t1 ''-."'''Q_ . S1. 1176. sUa tren;a: N,d "'" 600 kN j T = n• • N '"
~koef~ClJent [renla klizanja. s-skala, I-tijdo. ~ 0,25· 600 -ISO!tN; R - 600 !tN.

Osnovne zakone [renja kJi7.anja tonnulisao je nauenik Kulon (XVIIf.- lz tablice. za koeficijem trcnja -klizanja utvrdimo' cia je Jlt =- 0..25.
-XIX vijek) kako sIijedi: . VeliBna Idilne reakcije (00 nosata lije je ovo ldi!te) iznod R' "'" 600 liN, a to je
istovremeno nonnalna komponenta pritiska, ti. N = 600 kN.
)72
173
 Sila trenja u laHro iznosi:
. T,-, N, II, "'" fioo. 0,25 "'" 150,0 kN.

PITANjA I VjEZBANjA

- Kakve vrste trenja postoje?

- Kako se defini!e trenje. klizanja?
- Kakva je tulika izmedu statitkog -i dinamickog trenja kJizanja?
- Kako se analititki b:raiava _ odreduje sila frenja?
"~ Kako gJase Kulono\-i zakoni? 12. PRlTISAK VODE I PRITlSAK ZEMLJE
- ~~!u si1u ttenja treba uzeti u rafun kod Itliznih, a koju kad eventual nih kotrlja-
Jucih leftSta?
-.:... ~daber~ nekoli~,! zadataka iz gradimne prakse gdje se javija otpor _ siJa nenja 12.1. PRITISAK VODE
1 odredl te vehtme I
Vodcna m~lS::' u dodiru sa C\Tstom plohom (ziti, brana, kosina - dno)
vrsi na nju odrcdeni pritisak. Akumulir:wc vOGcne mase pr"uzrok:uju, dak1e.
tzv; hidrostatski priris;}).; na dna i bubvc b::2Cn:l (prostora) u kome sc nal:Jzc_
Hiclrostatski pritiS:1k je upr;,v"n net p,~,~,~l dej,:,:a i njegova vrijednost r,,~i';
linearno s dubinom, tj. s visinom venib.lnQg vodcl1cg stubrr iznad date plohc,
Jedinicni pritisa1: vode (na kvadrawi cer:timet8.', metar i dr.) jednRk je m::si
(teZini) venikabog vodenog swba od date tscKe (jedinicne plohe) do niHl3
vode i izraiava sc u jcdiniclma analof,no naponima, tj. u Nlcm2 iIi kNlcm z
i dr.) i oznaeava simbokm w. J edinicni pritisak jednak je pritiskll
(ekvivalcnt) od jedne tenm'Clw armMj2r3.*.l Po~to je zapreminska masa
(teZina) vode jednaka jcdinici ([,0), visina vodenog sruba (presjeka f = 1,0
cm2) ekvivalenma jednoj (tehnickoj) atmosferi pritiska iznosi okruglo 10
metara.
BuduCi da pritisak vode linearno raste s dubinom (visina vodenog stuba),
to ie i dijagram pritiska vade po dubini u obliku rrougia. Ordinata dijagrama
/ pritiska vode u dnu (l1ajnizoj tacki.l okomita j~ na napadnu plohu i jednaka
visini (dubini) vade (odnosno - tec-nosti) na datom mjestu.
Na sljedecoj skicl (slika 177) prikazaccmo dijagram priIiska vode na
ravnu vertikalnu i proizvoljno nag-num (kosu) plohu.

,C
d ~ _,,~._ _ ~"..32..J:'.!.vOfo ~;;:::~'2?i;?;;;;;:;:::~;9lli:ilUllllJ'-
,/ t:. w, i
/ W," ~I
r.L·-

SI. 177. Dijagrami pririska \lode na ravn'l vertikalnu i proizvoijno nagnutu (kosu) p:0hu
I
W A_B-rezultanta pritiska vode, IV A-D(uulL'ka!no) = "2 1'm . hi ill/ml, W A-B(n~lll"IQ)
I
- 2" i'w h ' h'KN/m', _r", = 1000 kg/mt "'" 10 kNlm':

*l at = 0,098 MPJ CMNjml) :::: O,! MPa (ml;::ap:1sknla) - odnosno 1 bar.

kN/em· = 10 ,\1Pa tehn. atmusJcra - jedinica prltiaka izvan "SI".
174
J75
 Rezultanta pritiska vode djcluje u tezlSw dijagrruna ~ ovdje, naravno, h.'Vrhove ordinataIzmd 2'i 3.~pojimo tinijorn i dobijemo dijagram U obliku
u teZlStu,trougla koji predstavlja clijagram Lusmjerena je pod pravim uglom . uapeza. ,Ordinate- 'dijagriuna izrazirno u kN/J?-J. ., '.' ,. '. .
u odnosu na napadnu plohu. Velitina rezultante, tj. ukupnog p'ritiska vQde Ukupne sile piitiska vode prolaze kroz te:bsta nJlhovih dilagr~a l,:prav-
bite: :,,'< " . ne su na svoje.pl.ohe;~.~l,to·se', vidi na daroi slici, odnosno dij~lu slike kOlun su
: a) za'vertikainu ravnu plohu .,.,. :',priicazani dijagramt;',~·~~,:.~ . .-
" ~ .'Na analog:in'niiin se postupa kod visestruko izlomljenih napadnih
W=~'r
'2 •
'h' kN/m' ,ploht SI~CajevhM~Vlj~ih pIoha,.posrupamo. tako da u.o'!"branim tac- .
b) za kosu, plohu , , ',kama zakrivljeneplohe,'podiZemo ordmate okom"? na~vllenu plohu u
- toj tacci, velicirie jedDatcc dubini vode, takode u toj taCCt. K.-ada.t~ko.postu-
W = -~)'
2 •
. Ii· h" kN/m', pima zii nekolil::.o:povoljno. odabranih tacakas Ir.ozemo nacrtau .1 d'J~gram
Ciji oblik je' zakrivljeni- trougao. Dalje postupamo na vee poznan naem.
Tu je: Ilustra,tivan primjer dijagrama za kombinovanu zakrivljeno nivnu
i'w -:- zapff:minska masa (teZin~) vode *)- llvn,titi: 10, (9,81), plohu dat je na slid 179.
II .~'_ dubina vode u odnosu na dno (n:t),
fl' - 'kosa visina (dliZina) plohe (m).
-~."'1~'=_=_""L - -,-'- _. '-C'f~
~~. ~1 .....:..- ~~.
U slueajevima izlomljenili ploha koje napada voda, dijagrami pritiska se +O--;~~ll\llllllllllfl~t" ·1'
odreduju (konstruib - crtaju) analogno vee izlozenim pravilima zasnovanim LLWllUJ1H.!..:~ ..J..""o,-,(NP:""
f
na zakonu hidrostatskog pritiska. U skladu sa navedenim) dijagram pritiska 51. 180. Dijagra:m uzgona vode (verti-
vode i parcijalni pI itisci na pojedine dijelove pIoha, odredu;u· se na na¢in kalno ka gore): TMteren, NMnivo pod-
i!ustriran na sljeJeeoj slici (s!ika 178). zemne \"ode, hu-\·isina (dubioa) uzg on 3.,
S1. 179. Dijagram pritlska 'vode za J:.Jtu
plohu. O-obieicat,
k NIVO VODE
Uzgon vade
U sIucajevima kada je tiido potpuno iii djelomicno uronjeno u V~dU
sa donje strane (dno), pojavljuje se pritisak vod~ usmjeren odozdo na Vise,
koji nazivamo uzgon vade. .
. U gradevinskoj praksi eesro se susrecemo sa pojavom uzgona, kod obje-
kata eiji su
najniii dijelavi ispod nivoa vade, odnosno podzemne vode.
Velieina site uzgana vade po jedinici povrSin~~ (d~a) )<:dnaka je masi
(tezini) zamisljenog stuba vode ad date taeke (tezlst& Jedl~lcne plohe~ d,o
produzenog nivoa vode iznad te ta~ke i izrazava se kao sto vee znamo, U Jedl-
nkuma za hidrostatski tlak.
. Na sljed~~oj slid '(slik~, 180) d~t je pri.kaz. p,ojave ~go~.a i ~d¥o~arajuCih
SI. 178. Odredivanje parciialnih pritisaka na pojedine plohe: W 1 _ t = ~ 'WI' hi '-r". dij'<tgrruna pntlska vode kOll se, pn tome, J.av~JaJu. (~aJtescl pruuJen uzgona
vode javljajJ.l se pri fundiranjima i gradenJu Ispod mvoa, podzemne vode -
w, + w.
WI-l" "'" - - 2 - ' hi ·1,0. podrumi.,zgrada i dr.) .
U sljedecim prlmjerima ilustrira se naCin odre~.ivanja pritiska v?d~ ~a
za dio plohe od .tacke I do 2, dijagram cr'amo 'ako da u tacki 2 podig- stijene - plohe objeka,a za konkrctnc - zadane vrllednos" potrebmh v~h­
nenio okomicu na liniju (plohu) 1-2 veli?:ine ordinate h1 (visina - dubina dna (parametara). Pri tome ce se koristiti prakticna reia.ella: I m dubme
. vodenog aruba nad tackom Z), Yrh ordinate spojimo pravol1) linijom sa ta~­ (visjne) vode = 0,01 MPa odgovarajuceg hidrostatskog pri'iska.*'
kom 1 i time ~obijemo, nakon srafiran;a (upravnog na 1-2), dijagram pritiska
vode za taj, tj. gornji dio ukupne pIche. ' ' '. Primjer
Nacnati dijagrarn pritislr;a. vode na vertikalnu piohu (pregradu) A":'" B. elj!!. je vi-
Da odredimo (naen-arno) dijagram za plohu 2-3, u taed 2 dignemo lIina h = 4,0 m (stika 181). .-
ordinatu okomitu na liniju (plohu) 2-3 velicine hl (visina vodenog stuba Jedinitni pritisak vode u dnu (tach B), kao ~to!le na dijagramu vidi. iznosi WI "" 40 l:.N/ml
nll tome- mjestu). a u tncki 3 (dnu) ordinaru veIicine hl + h t ukupne visine
*l .y", __ 1000 kgfm', l;onvertirano u jedinicamll sile - 9,81 kN/m' ~ 10, -I>-l I Nfcm t =. O,QI MPa.

176 177
 l
(iIi 4 N/cm ). Ukupni p"."."'. ,·od" (h ~ 4,0 mi·
~""'.... na d····
lU.mu pregtad t 0d I ,0 m (na
;cdan metar du1ni) iznosi; VdiCina uzgona po jdinici pO\Tsim (I 11l~! ie, KaO s[() \-iJimo, brojcano jednab IV
puta visini (vuJc) - Jubilli i izraicna u kN/ln".
I.

,
'" St. 183. V[ijednosl uzgona za horizon·
talnu plohu: W,,= 15 kNfml, f~
'""" 1.0m!,
51. 18!. Pritisak vode na plohu A _ B: Rezultanta
. k I I
L~ -, Prlus·3. vode: W ~"
2
_.. i'w' ht (kN/ml) = _ . 10.
2
.4,0 1
= 8,0 kN/ml, Ye = 10. 61 - 2- PITANjA I \,jE2BANj.\
- 3-dijagram pritiska vode na p!ohu A _ B.

h 4 - Dcfiniraj hidros«(!ISki pritisak :)(.' 1:,l,n;:itctu i pravcu djdo\,unja?

RC:::Jl,arlta, sila W djduje n3 visini J ,33 m od dna (tdBrc trough) i Kaknv je ohlik dijagr;1ma prirj,ka YOLk za \"(~nikalne i nagnutc plohe?
3
Ilpra"!1<l ;~ na pregradu. - Knliki jt rri\i~;Lk \ "de Il~ h0fil"T~t;d;11; pld!1\1 "- dnc: Llbid:\~: po jedinici povr~i;"'-
- $ta je to uzgon \ nck ~
Da Ii postoje razlike izmedu zap[('minsh~ masc (rdin,\ slarke i morske v0Jc
i ako posroje - koj;; je \Tijd;~0q n:b'
Od~editi dijagram ptitiska \'ode na i:domljenu plohu 1 - 2 -_ 3 (n;;padn;] piohn Prepo{sravi i dcfinir;;j Eckoli\.::,' r:wg-u ii, primjl'rJ i~ rrJkse (vodni obje-"ai:
hrane) sa vrijedno5tima dimenrijJ datih na slid 152. odredi dij;!gr~me i rrili~ke voile- 7.a Hrllkulnc, na\_':-:'..lll'. :7.1omljene i zakrh-ljc
ploh~ - h;lfCnl r'l jedan kaLlkkriqi~.'-' prim;cr I

12.2. PRITlSM< lE.I\LJE

Pritisak (aktivni tlak) zemljc - tla na vertikalne iIi nagnute napadnc

plohe (raziiCiti objekti, potporni zi,-:ovi i dr.) ispoljava se slicno kao i pri',is2J
51. 182. Dijagram pritiska vode na_ izlom'. vode - teenasti, tj. raste na odreJcni r,a2:in proporcionalno dubini - visilll
ljcnu Jiniju 1 - 2 - 3: WI = 3,0 N/cm'; zemljinog sloja - masc. U gradevinskoj tehnickoj praksi - pri uobicajenim
J 6,0 NIemi,
UI. "'" proracunirna koja ukljutuju odredivanje rasporeda (dijagrama) i veliCine
pritiska (aktivnog botnog tlab) zemljc:, prctpostavljamo da je zemljina mas:,
koja vrSi pritis8k, uslovno shvaceno, u polutei':m m $fanju i da pritisak po svomc
Ka.o sto Ie v!di ~~ ',lid. dijagrarni. ~ prelomnoj tacci 2 se djelimicno (zbog lorna) intenzitetu rMte linearno sa dubinom. Pri tome je ad posebnog zDacaja cia
preJda~a)u, Ukupnt pntiSCl vcde na duhru od 1 metra dije10va ploha 1 _ 2 i 2 _ 3 su zemljani materijal tretiramo nekoherernim, tj. da od unutarnjih sUa, otpora
lednaki:
U zemlji - tIu, u koji ubrajamo kohcziju i ulluwrnje lrenje - racunamo,
10.-3,0' = 45 kN/mt, u pravilu, sarno sa unmarnjim trenjem.
2
Otpor unutarnjeg trenja zemljanog matcrijala izraien je koeficijentom
1 60 + 30 trenja (cestica 0 cestice) zemlje i oznacen sa Co (ra-nula).
hi ~-2-- . 3,16 = J42,2 kN/mt
=
Ovaj koeficijent Qn jednak je tangensu ugla unutarnjeg trenja cp en),
(W'_J - dato je obra~cem koji predstavlja povriinu dijagrama pritiska _ trll.pez). tj.
tgq; = eQ·
Ovaj ugao ff jednak je, zapravo, uglu prirodnog nagiba zem1;anog mat':-
rijala i moie se utvrdiri Iaboratorijski:-:'1 putem, odnosno i jednostavrum poku-
. ,Odredici vtijednost uz~on~ na 1 f?etar k~adra~ni Po..
't~ine dna (odozdo na ViSe) Ul r
sam, jer je ugao jednak uglu nagibn ivice (izvodnice) kupe koja se farmira
honzontalnu piohu (dno ob,ekta u vodi) ako Je dubina vode (OOno\no r,od:temnc ';ode) kada pustimo da dati materijal slobodno pada na jedno mjesto - ravnu po-
h "'" 2.5 mt (slika 183), •
vrSinu.
to =1· h" i'", = J.O· 2,5' 10 = 2'5 kN/mt. Ova je predaceno na slid 184, i':ime se stice i slikovita predstava 0 sustini
znacenju ugla unutarnjcg trenja zemljanog Ci dru-gog rastreshog) ma~er~;ab.
178
179
 ;;{ -:"--
,- ::'~~~;'"i;\i"
Kod ~j~~ih-__ cibiekata koii se masovno izvode,_ po~ebno pri'
saobraeajnica;,'k9sine tfupa saobraeajnice (wjek, nasip) u zemljanom matc;rl'" Druga_kompon~ta, kao:sto se viill na sl~ci, ~mj~ren~ lea ra;ni obru-
je.
juJu izvo~e,-~~_:~-~ ~p'Ip~: koji obezbjeduj~,st~bi1itef kos~.na i taj ugao , ...._'_•• v8vanja.i' uravnoteZuje se sa silom otpora u tOJ ravw. PravCl, deJstvk sile otpora
, . - _. ,. ne YrSl vJeStacko oSlguranJe zida- E' otpora'ravni ,(kosine) obruvavanja S' i sile G Sijeku ;se u jl!dnoj tatci,
-, f. flak je,. odnosno manji od ugla nrirndnoli • sile s~ u ravndteZi; Kada ne bi POStOjaJo trenje Csiletrenja) IIdodirnoj ravni

~
/----:~\ nagiba za dati (s. utvrderum karakte-, . izmedu zemJjei napadue·plohe (led.) zida·k.ci. iu samoj ravni obruvllvanja
....... '-/\'~ \ ristikaina) zemljani ·materijal. U slu~:::: . navedene komponente sile G tj. E is, a time i otpori E'i S' po pravcu dejstva
. '~
,~;>,'.- .:.' ~.~.: :-:';.:'~:" ~'~;j.'~
. .•
_ -
jevima riagiba koji je veti od navedenog
«(1 > r-),-'doslo bi do.tdeformiranja kosine';,-," "::,<t;:)
bili bl.okomiti nanapadane ravniCkao sto je kada je u.pitanj';' pl?ha na~ad.
uda ..:. brane, s1ua.j sa teenoseu' - vodom). Zbogdje!ov";"ja. sile tr~~ja u
(obruvavanja i sl.) usljed djelovanja ,~'::., _',','0,--~"~.';;';i'.#~;
navedeItim' ravnima, korespondenme sile Codilosno otpon) odstupaju 6d
->" ',"I
normale.i djeluju pod odredenim uglovima;-i to e',
~':. ---
ugao trenja izmedu
SL 184. u~.'~.~nreg.-tr~ia ('1'). caja koji savladuiu unutarnje otpore, U '
.. zemljanom tijelu. . - -. . zemlj'e i zida) i e~ (eo - ugao' treilja izmedu cestiai ~je, tj. unutarnje
trenje). ." .'.
KosinezemJjanih.objekata (trup saobraeajnice) kod kojih je stabiUtet ., Pritisak zemIje na 'zid iSpoljava se u punoj velicini posto dode do popu-
obezbijeden pravilnim izvodenjem n~giba kosine (ugao a) iJustrirane su na
slici 185; - stanja zida neznatnim pomjeranjem (oortanjem) ok~. un~tarnje ivice stope
(tacka B) naprijed. ,'"
Zemljani klin A-B-C se neznatno spusti (klizne) duf iavni A-B
IJ _ ' OSA
i C-B i tako ostvari pretpostavke za svoje aktivno dejstvo} odnosno posto-
~-r~ janje.
U sLucaju totalnog pOPllstanja zida, tj, njegovog ruscnja, odnosno prevr-
tanja (sto bi se desHo ako nije obezbijcdcn stabilite.t zida) iIi ukIanjanja, odnos-
:
51. 185. Kosine zemljanih objakata: a) nasip, b) usjek, 'p-ugao prirodnog nagiba.
no sarno 'u mislima preq:lostavljenog izmicanja zida - doslo hi do deformiranja
mase zemljanog klina iza zida obrusavanjem po ravni obruvavanja (klizna
U praksi je veoma cest slucaj da zcmljane objekte ne moicmo izvesti na ravan), a kasnije postepeno usljcd raznih uticaja (prirodni uticaji) i do daljeg
naCin d.a stabilitet obezbijedimo izvodenjem odgovarajuCih (pravilno nagnu- deformisanja sve dok se fie uspostavi stanje pune ravnotde) tj. formiranja
tih) kosina, pa je potrebno izvesti vjeStacke gradevine - objekte koji ce prih- kosine pod uglom prirodnog nagiba.
vatiti pritisak zemlje, a to Sil najceSce razliciti potporni zidovi i slie-ne kon-
strukcije.
Odredivanje pr:itiska zem/fe - lfa
Aktivni pdtisak zemlJc (tla) na napadnu plohu zida mozemo shvatiti kao
silu upravljen~ ka napadnutoj plohi zida koja predstavlja komponentu mase U praksi je, naravno) potrebno poznavati naCine, odnosnometode- po-
(teiine) zemljanog klina (trougaone prizme) koji omcdavaju: napadnuta mocu kojih odredujemo pritisak zemlje -; rIa na napadne pIohe objekta,
ploha (leda) zida, povrSina ferena i ravan obrusavanja (vidjeti sliku 186). najceSce razlicite potporne zidove. Da bismo mogJi rjdavati takve zadatke.
Ova komponenta se uravnote:t.uje otporom mase (tdine) zida. a sto je neophodno pri static-korn ispitivanju stabiliteta objekata - zidova
opterecenih pritiskom zemlje, ovdje cemo prikazati dva osnovna naCina-
-metoda koje u praksi obieno primjenjujemo pri rjdavanju uobica;enih kon-
kretnih zadataka eve vrste.

Reban - Pomelova metoda

Ovu metodu (Rehban-Poncelel, XVIII), nazvanu po autorima, pri-

mjenjujemo, u pravilu, kada imamo. ravnu, odnosno zakosenu povdinu
. terena;"iznad zida. To je u osnovi graficka kOnStfukcija, pa Je potrebno strogo
voditi racuna 0 taCno,ti grafickog prikaza konstrukcije zida (napadne plohe),
terena i korektnosti. usvojenog 'mjerila crtanja. Qvu metodu mozemo pri-
mijenhi kako za, vertikalne napadne plohe (leda 'zida) tako i za zakoSene,
u ;ednu ili drugu str,anu. Za konstrukciju, odnosno._proraeun pritiska.u~
po ovo; metodi potrebno' je poznavati ugao unutarnjeg trenja :zemljanog
SI, 186. Aktivni pririsllv zemlje: K-klizna ravan mater-ijala koji opterecuje zid,-tj. ugao !f', zatim'.ugao trenja izmedu zemlje
(ravan abruvavanja). R·ravan prirodnog nagiba, G- i zida (J i ZaIJreminsku masu (tcfinu) zemljanog matedjaln. Y.c' Kao §to je
-tdina klina ABC, E·aktivan pritisak zemlje, S-
komponcnta,
uocIjivo. od unutarnjih sHa u zeml;anom rnaterijalu rac-unamo sa sHorn unu-
tarnjeg trenja, dok uticaj kohezije C (kod koherentnih materijala) z.anema-
180
lSI
 rujemo, Sto znaci da proracj.lQ vrsimo smatrajuCi zemljani materiial neko- gdje je:
herentnim. , E - vclicina pritiska zemlje na odrcdcnu pl0hu u kN/ml,
G.ra.fiCka. kon..'itrukcija - posrupak odredivanja pritiska zeml;e po ova; P l:>. - povdina trougJa pritiska u m\
metod! I1ustrrran je na _sljedecoj sEd (vidi s1. 187): 3
Y... _ zaprcminska PlaSa (tezina) zemljc data u kNfm ,

PovrSina trougla pritiska P,::, odre:di se llobicJjenim obrascem

ovdje:
v-POlo!6jni
, prav G ~GH ) gdje je f visina trougla u mcuima,
, P 6~

h
rrL~-~;CJ
~I
+'------- ,
, ,h
S1. 187. Reban- Pcnse!ovll metoda odredivanja pritiska zcmJie: rp~ugao
y,,-zapremins ka rezina tla, pritisak zeml,'e tla: E = F"
w~'y. kN,'m',
Pr.itisak .ze~lje .na,plohu A. - B zida dobiCemo tako stO (nakon sro smo
nacrtah u m]enlu zld ! :~ren) lZ podnozne tacke napadne plohe _zida B po-
vucemo pra~ac (kos~ 1.1!'llJU) pod uglom cp (ugao unutarnieg trenja materijala)
s:e do presJeka sa ImlJom terena u taed C. Ii gomje taCke napadne plohe
Zlda A povucemo pravac pod uglom rp + b, sve do presjeka s'a prethodno
! p~)Vucentr;: pravcem B -, C (koji predstavlja liniju prirodnog nagiba terena)
elme ?obl!~mo tacku I?
Nad duii B - C opisemo polukrug poste prethodno
na tOJ. dUZl kao precruk kruga odredimo, nel poznati nacin) sredisnju tacku .
.~ada 12 taeke D l?ovucemo okomicu na nacrtani polukrug i dobijemo pre- ~-,
sJeCnu ta~ku E. I~. tacke B otvorom se~tara ,(B - E) opise se 1uk do pravca
B _-. <:!.
clIl~e, doblJcmo presjetnu tacku F, <koja se, kao sto se vidi, nalazi
na.UnUl pnrodnog nagiba zemlje B - C.
. Iz r.a':ke F yuc:e se paralelna linija sa prav('em A - D (koji nazivamo
t {oloza;nt pravac) do presjeka sa linijom terena A - C, tj. U taecl G. Iz
ta~e F povute .se Juk sa otvorom sestara F - G do presjeka sa linijoffi B "- C
(prIrodn~ ~glba. te!ena) i time dobija (atka H. Tatke G i H spoje se
ce:n: - tetlvom 1 tIme ~onac:no dobije lrougao pritiska F - G - H, !cuji
nazlvamo Rebanov trougao.
. PovrS~ ovoga r:ougla pritiska (Rebanovog trougla) pomnozena sa jedi-
rucom d~~e'(1 ffit
1 zapreminskom masorn (tefinom) zeml;e Y:: -daje, za-
pravo,·, ve~lcmu aktivnoga _priLisk~ zeml;e na napadnu plohu zida A - B,
ra0maJUCt ~v.o t;a. jedlnicu duZine zida, tj., u pravilu, na 1,0 metar duzini
(ztda). AnaliUCkl lzrafena ova veIicina pritiska dobi;e se kako sljedi:
E = PA ' Y,;- kN/ml,
182
2
Raspored pritisaka (zemlje) po visini, tj, po dubini je linearan -- uz
uvazavanje prerpostavkc linearnog poveeanja pritiska zr.m!je sa dubinom,
tj. kao kad hidrostatickog pririsb, Tako lincaran, odno.'>llll troug;lOni dij:1gr:lrll
pritiska zemlje odstupa u izvjcsnoj mjer! od stvarnog, ipi.lk se zbog jcJno~
stavnosti i prakticnosti (bez implikacija na sigurnost u smislu dokaza stabi-
liteta ispitivanog zid" i sL) prctposmvlja i us\';!ja lineHl1a r<lsrodjeJa pritiskn
Trougaoni dijagram rritisK<l oc-reden je vdiCinpJ1l o;-,--:i:'.:.ltc pritisb u dnu
(za tacku B zidu) h,ju iu'(>'Cur,ilV'.lITLO l1a osnol"u posr;,-;\jene: iednh_kosti po~
vrSine dijagrama (tr\lU1;~lt)) i utvrclenc veliCine pririska zemije, tj,
odavdc lC1<i'11U
unutarnjeg trcnja,
U
P: = - ; ;kNt
' m ', 2 Ie' (")(:K.,1m-).
p_ = .-~- ..
• h
Dijagram pritiska zemlje 1 ~ 2 - J smn pri crtanju namjerno pomje~
riIi na desnu stranu ua diD slobodnog- prostora ,- radi preglednosti i jasnijc!;,.
I .
prikaza djcJe sEke, U teiistu dijagrama pritiska (uougao) ovdje na ------' vis1l1c
J
dje1uje rezultanw pritiska zemlje, tj, E
Tei:iste dijagrama (oydje -trougla) '[ projektujemo na samu napa0.J1U
plohu zida Tl (para!elno pomjeranje neke T u lijcvo) i u toj racci srV,lflW
nap ada (napadna wCka) sila E (pritisak zemlje) na napadnu plohu zid[L
Kada bi ploha zida A - B bila savrseno glatka,. tj. kada ne bi postojalo
rrenjc izmedu zemlje i zida, tada bi pravac dejstva sile E bio okomit na na-
padnu pIohu zida (blo kod hidrostatskog pritiska), Zbog trenja koje se ispo~
Ijava u kontaktnoj (napadnoj) pIohi, pravac E odstupa od normale i djeluje
na zid pod uglom 0 (delta) U odnosu na normalu (vidjeti slik.u).
Nn ovaj natin obja!lnjcn je postupak odrcdivanja pritiska. zcrnljc (Ilklivni
~ruv­ tlak zemlje) na napadnu plohu zida - a sto je, kao sto smO rekli, neophodno
za kasnije staticko ispitivanje stabilircta objekata (zidova i s1.) koji trpe pri-
tisak zemlje.
Zakrivljeni lerefl
Ako je'1inija terena iza zida proizvoljno zakrivliena, tada odredivanje
pritiska zemlje po Reban~Ponselovoj metodi mozemo zamijeniti merodom
klizruh ravni (po Ku/manu) kako sljedi (vidi sliku 188),
18.1
 Nakon sto nacrt:3!Ilo u mjeriIu polozaj napadne pIohe A - B, odnosnl? li,i;jipriro.fuog nagiba datog zemijanog materijala_ Kroz dodirnu taCku lan-
zid i tt.ren, -iz pod~ozne tacke B povuccmo prav~c pod uglom 9) do presjeka. geo,t"povu~emo pravac para/elan poloZajnom pravcu do linij •. B - C.I
sa Iinijom ter~na) tj. do tacke C. Iz tacke, B (podriozja). povucemo. pnivaC. time -dobijemo dui (a - b) koja u mjerilu za silo predstavlja veliCinu aktiv-
-nega 'prltiski zemljiSta na napaWiu plohu (ovdje A - B)_ '
, :,"'::DllIji'pil$tUpak je sada analogan vee opisanom prilikom objaSnjavanja
, ReiJtin-Ponselove metode: Ovo se oWiosi na crtanje dijagrama pritiska zenilje
iodredlvanje napaWie ta<:ke i pravca dejs<va sile E (plitiska zemlje) na /lll-
. ,~ , paWiu'plohu zida. " .,., ' '. - - _, ' ,
--<:0~~~"-RazuInije se" sarno po -sebi, da ovaj metod moZemo ·primjeni~_ t ked
.amog, ierena 'toobicrto. u praksi ne tinimo, S obzirom na bm .1" jed-_
-__~i~~1'-n~'\~f~dj}o-:,~ije '_ ~oieIlOm Reban-Ponselovom ~st:UPku.· .
Analiticki postupak -
U slueaievima horizonta1nog terena iXa vertikalnog zida (oporea -,. ""Ionca
objekta i 01.) u praksi (81. 189) obicrto odredujemo ve!iCinu aktivnoila pd-
tiska zem1jiSta na napadnu plohu koristeci se (aproksimativno) analirlCkim
51. 188. Kulmanov metod odrcdt\':J.nja rriti~ka
z.cm!je. Aklivni pritisak metodom.
-'F
:~ (kN/m')_
" f
klizne moguee ravni pod proizYoljno ouabranim uglom at prema horizontali
h
do presjeka sa linijom ter~D:1, ti. !:1ckotn D. Sada odn'dimo velie-inu mase
(tdine) zemljanog klina A - B - D a. za duzinu, od 1,0 metra duznog
Sl. 189. AnalitiCki postupak. odredivanja ve~
litine aktivnog pritiska zemljiita na napadw
1
IU3cunatu vrijedriost G t (zapremina pum zaprcminska masa~[eiina) nane- nu plohu! !p-ugao unutamjeg trepja. r,,~za- GI
serno f:raficki u odabranom mierilu n sile (npr. 1,0 kN /', 1,1) em i s1.) po . 2£
preminska tei.ina zemlje, P:tB = _ (kN/m 1),
liniji B - C, tj. liniji priroJnog l1J.).!,iba, i to pocev od podnnznc taeke B h ht
(ka tacei C). Sa kraja n:.lIlcscnc silt; G t (\'rha strelice) povucemo liniju para-
lelnu polozajnom pra\'cu koji prcthodno nacrtamo kroz tacku A (polozajni H= ~)/;:. h· tgt (45"- i) (k..~jml). ('l

rravac-linija pod uglom Ii -;--- 0 prem3 napadnoj plohi zida). Povucena li~ Analitickf izraz za aktivni tlak zemljista na napadnu pIohu A - B ima
nija se sijece sa svojom (kurcspodentnom) linijom kJizne u\·ni u taed 1 sljedeci oblik:
koju posebno fiksiramo - obiljc:2:imo.
Sadu cjelokupan postu;'J.k ponovimo, ali s novom, wko,-k', proizvoljno E= ~ .y,_/zL rg '(45--}) CkN/ml)_
odabranom kIiznom ravni, koju crtamo pod (sada neSto manjim) uglom
0., U odnosll na horizontalu.
Dijagram. pritiska ·zemlje je trouglasr (kao hidrostatski tlak), a napadna
~ Pnivac ove kliznc ravni se prcsijcca sa linijom terena u tacci E 'j time
dobivamo novi klin (zemljana prizma) A '- B - E, (iju 1nasu - tezinu ·tacka je u ~ visine, analogno ranije datim objaSnjenjima. Pravac dejstva
G 2 odredimo na vee poznati nacin. Ovu vrijcdnast'Gz nanesemo u vt'e oda~ - 3 , "
branom mjerili,l za -siie po liniji B - C, opet pacey ad wckc B (plll.1nozja) sile E u napadnoj taed crtamo tako da on zaIdapa ugao d (delta) 8a okomicom
i sa nanesenog kraja sile (vrIl strelice) povucemo liniiu paralclnu polozajnom na vet"tikalnu napadnu plohu.
pravcu do presjeka sa korcspondirajucom (prethodno t'laerranom) kliznom
ravni, a to je II tacei 2.
Vrje<lnosti '1', 0(0 -=L4 - ..!..3 '1') i y, moraju blti, dakako, prethodno
'_
Sada ponovo, vucemo pravac nove (slcdece izabranc) KJlWe ravni pod odredene - poznate.
odabranim uglom as i obnaYljamo posmpak u ciklusu' - analogno prethod-
nom. Kao rezultat dobicemo jos jednu tacku, tj, tacku 3. Ako je potrebno PQsebn~ slulaievi
(sto zavisi od konkremog zadatka i zeljenog stepena tacnosti konstrukcije,.
a time i realizacije postupka) odredima jos nekoliko krajnjih tacaka, tj. 4,5 Izlomv-ena ploha zida '
itd. kroz koje, pacev od tacke B, sada nacrtamo zakrivljenu purabolihm liniju,· U siualju izIomljene napadne plohe zida postupieemo aruuogno objd-
pomocu koje graficki, odredujemo konacno -polohj stvarne klizne ravni i njenjima datim kod odgovar_ajueeg slublja pri hidrostati&m pritisktL Ovo
veliCinu pritiska zemlje. Ovo Cinimo tako sto pavuc-emo (nacrtamo) tangentu cerna ilusmrati na slici 190. Napadna ploha ima izlomljen oblik A - B - C,
na \'ec nacrtanll zakri\,ljcnu parabolicnu lini_ju, paralelnu liniji B - C, tj. pa cerna posebno tretirati dio A - B, uzimajuCi da taCka B ima svojstvo
]84
185
 'POdume tacke iz prethodnih odgovarajucih obj~njenja. Za diD. A - B,
provcleemo postupak odredivan;a sile pritiska E1 nR vee poznati, prethodno
opisani nacin. ... .... "
Sada cerno pravac napadne plohe B - C produZiti ka gore do presjcka
sa Iinijom terena u ta~ci D i odrediti pritisak zemlje za napadnu plohu C - D.
Odavdc imamo:
h' = _t (ml),
y,
Visinu h' (sloja zemlje) nanesemo u mjcrilu od tacke A ka gore i dobijemo
tacku A' koju smatramo vistnom z:lmisljcnc linijc terena, Analiticki (iIi gra~
fiCki) odredimo veliCinu prinska zemlie ?a plohu od A' - B i kada nacrtamo
odgovarajuCi dijagram pritiska zemlje (rrougao), dobijemo od njega gornji
diD koji sc odnosi na d~o stvarno ncposwjel'c visine, p!ohe A - A'. Time
dobijemo trapez opterecenja, iz cega (preko povrSine) odredimo stvarnu
vrijednost ukupnog pritiska zemlje (u srvari, zemlje i opterecenja p) na na~
padnu plohu A - n. Ostale pojedinosri Cinimo analogno ranije datim obias~
njenjima.

PITANJA 1 VJE21L\NJ/\

~ - Sta jt to i kako 51: izrazava uga() un narnjcG frcnja zemlje?

"
SL 190. Odredi\'anje vcticln~ aktimog l'I'jtiska zcmljisl:l za slwcaj izlomljenc piohe zida.
Za odrc:di\'anje aktivnog pritiska ;:~rrdjc Z:l plohe A - B i C - D primjenjujemo pozn:!l1.1
RebaIl.Ponse;on.! metodu (\'idjt:ti sliku 187),
Iz dijagrama pritiska ;.emljc, k\)ji se odnosi (i koji nacnamo) za p!ohu C - D,
iskljucimo dio koji S::! odnosi na B - D. a time dobijemo st\'arr.i dijagram
pritiska zemlje na B - C (trapezni oblik). Napadne tacke pritisaka E1 (za
dio A - B) i E ot (za dio B - C) se odrede prema odgovarajuCim teiistima
dijagrama pritiska zemlje. OsraJe pojedinosti odgovaraju objasnjenjima da-
rim u rJnijim iziaganjima.
Kojc llnlltamje sik u zcmljism sc 1.;z:m3ju U {jl>Zlt' vri odr'..:divanju pritiska zcmlje?
-- Kako ~c ddii1l~e akti\'ni prins,lk -~ [).II; 7-,'mIje?
- $('1 )e \0 faVUIl prirodn0g nag!!):! lnnijisl'J i $!a je klizna ravan?
- Kojc objckrc i kal;\'C iZ\'odimo ZQ J':'cll:.:im<.il1i'~ rritiska zemljc?
- U (emIl jc S!i{'D0St i n;:!ib pr::d:., ;:cilllic i prirj,ka \'"J~ na napadne plohc ~
Navedi fazlog koji uslovlp\J 1""rc:"\1 ('drcdil'anjJ priti,;';a lcmlje u konkrerr.im
s\ucilievim<l.
Navedi mewde koj<! poznajd a koi:r;L~ se koristimo la oJrcdiumje pritis:~a zemlje.
- Skiciraj konstrukci;u odredivanja pritiska zcmlje za raV/lU napadnu plohu po
Reban-Ponselovoj mewdi za kosi lel'en.
- Navedi neke specijalne sluca;eve koji ~e jav',j~j\l pri odredivanju pritiska zemlj~,

Ravnomjemo podijeljcno op[ereccllje iza zida

I U slucaju horizontalne linije rerena iza zida i postojanja ravnomjerno
\""lldijeljenog opterecenja p preko linije terena ,(npr, saobracajno iii neko drugo
slueajno optereccnje) moz.emo kod odredivanja ukupnog pritiska na napadnu
plohu postupiti tako da ovo opterecenje p pretvorimo' U opterecenje zemljom
- ucinivsi ga ekvivalenrnfm opterecenjem (slika 191).
\ a) Slabililel S obzirom na flaprCZ(lnja U IIIjerodavlIim pres}ecima -
_L~-. ____ •.}~\
. ..• o
12.3. ISPITIVAN]E STAIIILITETA POTPORNIH ZIDOVA I
SUCNIH OB]EK,\ TA
Objekri koji se odupiru pritisku zC1l11je odnosno pritisku vode, prven--
stveno svojom masom (teZinnm), bo rorpomi zidovi, brane. pregrade i
slicni objekti, pri statickom ispitivanju moraju zadovoljiti utvrdene uslovc
stabiliteta.
Uslovi stabiliteta koje [reba da zadovoljc potporni zid, gravitaciona
brana i stieni objekri',
po-
sebno u [eme/jnaj slOpi, na kOluaRrll Hope l' cIa.

1~===~--- --------+"-- ,.
Sl. 191. Ravnomjerno podijeljeno opte-
recen;e iza zida: h'~dodatna vis ina, h-vi-
sina zida, D-diiagram opterecenja (tra~
pez).
b) Swbililet S obzirom na mogure prCVfEanje zida OAO moguCe cacke obr-
lanja (ose).
c) Scabilitet s ob::irolJl lIa fIIogll<'limr Uizd!lja zida.
Opterecenje p pretvaramo u ekvivaJenmu visinu (novog) zcmliinog sloja Ad. a) StabiJitet S obzirom nn nap,<:;umja bice obezbi;eden aka naponi
h' uz sljedecu jednakost: u mjerodavnim presjecima i u temeJjnoj stopi budu u gr?nicama dozvoJjenih,
p = y" . h' (referentno na 1,0 m2. povrsine). Post" se Dvuje, u pravilu, radi 0 eksccf1tricnim optereccnjima prcsjeka, to

187
186
je neopho&to da_ riaponi u jute napregnutoj ivici budu· manji ill najviSe jednaki Ad. c) StabiJitet S obzirom oa klizanje' obezbjeduje se dokaZom da ie
dozvolj'enUn, §to Ce reCi, i:la-u temcijnoj stopi budu u granicama dozvoljenih ugac Ito ga zaWara pravac rezuitamc i Qkonzicc na podlogu (stQPu) ~llanji
naprezanja za dato tIo.· U teroe1jnoj stopi, posebno, potrebno je da naponi t7i. nafviIe jednak. uglu trenja i'zmeau' ;:imliaitog malenjala i zida, odnosno' te-
budu i jednoznaCni, u stvan, pritiskujuci, a to znati i da rezultailta, u pravilu, inelja Slope; ll~ -: . - .
treba da proIazi jezgrom presjeka. U sIuCaju, propisima dopu.stenog ekscen"· a'"5;,'6;::: '
gde je: d ugao ir~nia izm;du zemlje i~ida: Ovai uslov iltistri~ je n. slid 194.
triciteia, kada rezuItanta izlazi neSto van jezgra ikada se na suprotnoj s!rani
javljaju-zateZuCa 'naprezanja, tada -sa !aj dioiirine stope temeljaiskljucr
iz rai:una i preostali dio uzima kao
pritisnut, s tim da tako dobiveni iviCnl
, - .
(rubni)naponu'stop; ostane u granicama dopuitenih; Dijagram ~:I)~~~_.· :;;:~;~~~
u temeljnoj"swpi-, kada_rezultanta prplazi jezgrom j karla je dozvoljeno, ~=~7 ;:?~~~~~~~.
-.>-, ! ,j'-----: -' . ,
,tupa Van jeigra, prikazan je na slid 192. - ,
B-=
,
'
,"(/
:--., ,
!
S,iR...

1- --

S1..195. a) zako!enje stope zida, b) stepe-

SL 192. Dijagram napona u tcrneljnoj stapf.
S1. 194. Kliunje zida, nasta stopa zida, ~ugao trenja izrnedu tla
kada rezultanta prolazi jczgrom i kada je doz- i stope zida. .
\'o!i~no odstupanje van jezgru: e·ckscentri~
citct, D-dijagram napon3 "a", I-iskliuceno,
b - , Za sluca! da tigao a bude yeti od ugl~ -0, uslov ce se zadovoljiti zako- t
Granica jezgra tl: =' - 0"1> 0"1-rubni (iyi~ni) senje.r:n. t;meljne.stop.e (ka·.unutra) i-tako smanjiti ugao a za potrebnu vrijed-
6
naporu, ncst III ce <;e stopa Izvestl stepenasto i praktiCki postiCi odgovarajuCi ekvi-
valentan efekat, Ovo je vidljivo na slid 195.
Dijagram naprezanja je nastao kao posljedica djelovanja kornponente Klizanje bi nastalo' kao posljedica djelovanja komponente rezultante
rezultante upravne na temeljnu Stopu i njegova graficka konstrukcija (koja paral.dne .~topi, ali do kIizanja nece doCi, kada je sila orpora trenja klizan;a
se u praksi najceSce koristi) je poznata od raniie - iz materije koja se odnosi od nle veca, a to se desava, sto je poznato od ramje, kada ,ie d > a, odnosno
na objaSnjavanje ekscentricnih opterecenja. a~~ ,
Ad. b) Stabilitet s obzirom na mogucnost prevrtanja zida abezbjeduje
se dokazom po kame seaeilki momma! sila koje se suprowavljaju prevrianju Primfer
mora bt'ti barem 1~5 iIi vise pUla veii od stau'lkog momenta sila koje teze da
prevrnu zid OM moguee tacke (ose) prevrcanja. . O~editi velicinu, pravac i smjer dejstva kao i napadnu taCku rezultujuce
Sile koje se suprotstavljaju sile aktlV,nog tlaka - pritiska zemljista na napadnu plohu porpornoga zida
prevrtanju patitu od same rnase sa podaClma datim na skici, primjenjujuci Reban-Ponselovu metodu (sIika
(tdine) zida, a sile koje nastoje da 196),
prevrnu zid su, u stvari~ opterece-
nje ,od zernlje, vade i s1., odnosno
njihovi rezultirajuti pritisci.
Oprazackojim se <\okazuje sta-
bilitet protiv prevrtanja (p'retura- ---
nia, uda, s 'o~zirom na prikaz po
slid 193, ima oblll<:
K= 01 . al -\- G1 ' al
21,5, S1. 193, Prevftanje zida.
, E· r
Taw oko \ koje je moguce prevrtanje (zbog dejstva sile E) je ovdje
tacka I, koja p~edstavlja, u srvari, momentnu taCku angaiovanih sUa u na-
prijed navedenom obrascu. Cjelokupno . (graficko) rjcienje zadatka sa odredenom vrijednoscu sUe
U slueajevima slozenih presjeka zidova (odnosn'o opterecenja) postupa aktivnoga pritiska zemljista,. dato je u prethodnom prikazu -- na slid. Crte.z
se analogno opisanom naCinu. se radi u odabranom mjerilu (npr. 1: 50).

188
189
 Primjer Rezultanl:l sila E, G j i G:. ti uk!.!;''';:; r<?ultanta svih sila koje djc1u,u
na zid u adnosu n<l tcmc1jnu ,<;t(1rU (sf'njnicu) lltvrdcn:l j: gr<lficb .- ,,1.\-
lspitati uslove stabiliteta potpornoga zida) Cije su diinenzije i presjek ganjem sib_
dati na skici, ako je zid opterccen aktivnim tlakom zemlje, sa horiwntnlnnm Sada mo7.cmo ut\'rditi cia 1i z"dtwc,lj,l\',ljU us!ovi stabiliteta. l'ajprije
linijom tcrena (iza zida) i poznatim sljedeeiru podacima: cerno izracunrni - odrediti, odnosn,i knn,;-,-..Ii:;:lti naponc u tcmeljnoj sfori
I Vertikalna (n3 tcrndjnu stopu urravn:~) kn:-'l!1C'I1Crna ukurnc rezultante P z
'I' = 30'; 8 = -'I' = 10'; Yo = 1600 kg/rn'; y, = 2400 kg/rn'; dobije se oCita\'anjcm (uz m'jeril:l) iz pI:-t~a siiJ: R:.:; = 157,0 kN/mI. Ekscc,,-
3 ttidtet razultamc se oCita iz rbna f010,::lj;; (nacrta) i iznosi e :::= 10,0 Cln.
(I.s~ tIa = 0,20 MPa (dopusteni napon tla u temeljnoj stopi, vidjeti sliku Kriticni ek~((:ltricitet u stori (lI,Ii!.;), ti. ~ranica jez~r;\ :/-
191). ')~~r,;~f.' nosi I!k =
h :.10
= 35 em.
6 it
- - - ---;;.-
r:';z /
/
<I E Sada mo!.c:no odr-cditi i\'i(:n~ 'Ju~,r'l'; n ·".'lie \l teme1jnoi -"tori \-:.oriSl,",
,>. .I /
/
sc vee pozn<l[i~ Ohr8$Cern:

r! I ,~ III K __ (I = _~)
E /. c,".

G, G, , .~
10· 1:'/.0 .
-, -"'--, I i lU9),
210· IUC \.

G,
if. "'_ (),07:, 0.71
Kao s-;:(1 ~,C vidi, ivitni naponi' su t.: s"lnic11T13 dozvoljenih (pd porede-nju
sa doz\'cIljc;-:.i:r: w:f1U:10m do), ;~3 j(: l~:o:.h\' s:ahiliteta zadovoljcn.
SL 191. a) skica, b) plan poloiaja, c) plan sila: Srabiiitc[ rroti\' rrcvrtaoja zida 'c,ko t;)(~C !) dO~Dzacemo korisreci sc
vee pcznarim obrJscem U ooli!:;u koli :nika odgovarajuCih mOfl1cnata, Kuji
Najprije cerno odrediti velicinu aktivnog tlaka - pritiska zemljiSta na daje koeficijent sigurnosri rrori\' pc.. ;nan);: (prcturanja) zida:
napadnu plahu zida (A - B). Pasta je,. teren iza zida harizontalan> materna 93,6 1,4 + 50,4 1,05
(umjesto grafike) primijeniti analiricku metodu, odnosno vee poznati ana-
I Btitki obrazac za sHu E: E r 23,7' 1,50

E= +. Y.· b' 'g' (45'- ·i) kN/rn>. K

I3
35,5
52,':!
35,5

Odavde ?8ldjucujemo da je i oV~lj us!;\\' s;.::,i!itera (vcoma dobra) ispunjl'n

:5,2> J,).

Kada zamijenimo poznate vrijednosti, imamo: I konacQo, mndujcmo s-rabil:tct prwi\' rr,ogucnosti klizanja zida (po
rerneljnoj stOp i).
Izmjerimo ug:.w 11, koji zarvarJ nnrm:lL! 11;\ rcmc!jnu stOpU (ovcljc vcni-
kala) i pravae tlKtJrne rezultante R~' g' a to jc m:lnje od dozvoljcnos
-'0-

ugla 0:5 = 10°, tj.

(1 = 8'" -:: 0 = lO~.

Moierna iz gornjeg zakljuciri da je i~pun)en i ovaj (posljednji) uslo\'

stabiliteta zida. Dimenzije :id" Z;td(1\'c,ji~l\'aju
Sada cemo iZratunati vrijednost tcline zida, i· to gornjega. dijela Ol
,cmelja G. (na metar dufni):

G1 = V1 · r. 1,60 + 1,0 .3,0' 1,0' 24 = \,30· 3,0' 24 = 93,6 kN/m"

2
G, = V,, r. -2,10· 1,00' 1,0· 24 =50,4 kN/m'.

190 IYI
 _13.1. GER13EROVI NOSACI

.. ; ...... Nosao .p~<ko·'dva iii viSe polja (sa ill bez prepusta) saodredenim brojem
,- :: :?:gl?bt?y~ ~aspores!enih, na pravilan -:nacm, -nilzivaju se, po svome -au~ru,
. '. qerberotii nosati (dr ing. Hajnrih Gerber, 19/20 vijek). Gerberov nosac pred-
stavlja, u stvarl, kombinaciju prostih gred. i greda sa prepuStima (prepustom),
. povezan.ih niedusobno zglobovima. Broj zglcbova je jednak, uproviiu, broju
", _, tn~uo~lo~a, odnOStW broju po/ja minus jidan,' rj. .

13•. NOSAtI SA· Z<iLOBOVIMA n = bro; zglobova,

Ovdje cerna obraditi -one nosace ;sa zglobovima koji su, zahvaljujuci m =' broj polja Gerberovog nosaea.
njirna, staticki odredeni. Posravijanjem (umetanjem) zglobova nosac preko ·dva Hi viSe polja, koji
. Zglob kao konstruktivni element povezuje dva dijela jedinstvenog no- bi, inace, bio statiCki neodreden, postaje statitki odreaeni nosal. Ova '~:injenica
saca u jednu: cfelinu i moze, kao sto sma to vee ranije objasnili, bit~ nepo- -;;' je od posebnoga znacaja za proracun, osobine i primjenu ovaJc-vih nosaea
hetan i pokretan. U zgIobno; taed nosaca presjek nasaca je reduclran na .u praksi (kroviSta, mostovi i d r . ) . ' · ' ..
rnaterijaliziranu izvedbu zgloba, a to se rcalizuje na' razliCite natine, zavisno Na sljedecoj skid (s1. 199) Sll dati staricka shema Gerberovog nosaca
od marerijala nosaca (celik~ bewn i dr.), kao i konstrukti\'oih karakte:.-istika sa 2 i sa 3 polja i odgovaraju¢e ekvivalcntne sheme, na kojim je vidljivo iz :
i namjene nosuea. kojih posebnih staticki odredenih nosaea je sastavljena Gerberova greda
Na sljedeco; skici dati Sil karakteristicni shcmatiziralli prik:1zi izvedbc nosae.
zglobova kad armiranobetonskih, odnosno celicnih "nosaca,
G
A.if I. CA I. ---t_B
--,i'---------

AIA
-,
f Ll: "",B
cZ:
O)~.
-0t~ '( I. I. I I. ,
\I ';f At G. i';
OA)' G. ~B
£~~ . _J
c)
Ai fA EC ZOo
A
- IB
k

[~_I:~]([: I
Sl. 19$, Zglobovi: armirani beton i celik

Preko zgloba se prenosi poprecna i poduzna sila (nepokretan zglub),

odno'sno' poprecna sila (pokretni zglob), ali ne i momenat savijanja. Morne-
nat savijrinja II zglobu jednak je nuli.
Ova cinjenica je od posebnog znaeaja za proracun ovakvih nosaca, jer
se time .postavljaju dodatni uslovi ravnoteie, a sto je neophodno (uz poznata.
tri uslova) za odrediyanje otpora.oslonaca ovakvih nosata, tj, stati¢ki odre-
denih nosaea sa zglobovima.
Od navedenih nosaca sa zglobovjma, oydjc cerna u ncorhodnom obimu
obraditi rayne nosate prcko vi~e polja (tzv: Gerbercwi nosaci) i luk (odnosno
svod) sa trf zgloba.
192
S1. 199. StatiC-Ita shema Gerberovog nosaca sa dva i tri' polja.
.. Nosa'; na slid sa dva (2) polja ima zglob u drugom (desnom) polju.po-
mJeren za odredenu :vrijednost iza srednjeg osIoTIca - medutim, .ova; zglob
moie bid i u pivom (Ijevom) polju, jer u·oba slueaja dobivamo stabilan iedin-
s.tVeni (Gerber~)V) nosac-. SHeno je sa nosacem sa tri (3) Polja, gdje su zglo-
, bovi ~sporedeni u prvom i trecem polju, ali mogu b;ti i aba u drugom polju,
pa .bi 1 tada nosac kao cjelina bio stabiIan. Pri izbotu poloZaja zglobova po-
lazl se ad uslova da nasac kao ;edinstvena cjelina mora bin stabilan, a sto se
najbolje vidi (i ocijeni) kada takav nasac prikazemo U faSclanjenoj statickoj
IJ Statif;" gr3dev!t1s~:lh konslrukcija 193
 shemi. Pri odabiranju polozaja zgJobova, u stvari, njihovog svrsishodnog R A ' 16,O-Qt' 14,0- Q1' [1,5 + Rc' 11,0- Q, ~:,o- p. B,0 + Rv' 5,0---:- Q.
i korektnog rasporeda, rukovodimo se teznjom da posiigncmo uravnotcZcnjc ·4,5 _ Q,' 2,0 ~ O. On1 jcdnaCinl! m{\zcmo j~b7,nti i \l icJnos{U\-niicm ohJiktl po~to jC
momenta s3vijanja, It t~ znaci, da vrijednosti pozitivnih i ncgativnih momenata
za daw opterceenje duz cijclog nosaca budu, aka je mognee, priblizno istc
- jef se taka (uz' konstaritan presjek n'osaca) najekoriomienijc karisti mate~
rijaI. Analogna razmarranja va.zc i za nOS3ce sa vi.k potja, uz posebnu napo-
menu da jedan od oslonaca mora bid uvijck nepokretan (da nosac kao cjelina
bude u podufnom -srnislu nepomjcrljiv), a osmli) u pravilu, pokremi.

Rje!avanje Gerberovih nosaca

a) Analiticka metoda

PosmatrajuCl Gerberov nosa("; kao cjC'!inu, za dato opterecenje mozemo

(kao i uvijck) postaviti tri analiricke jednacine ravnotezc, tj.

I>, ~ 0,
L: y ~ 0,

L:MB~ o.
Kao i dodatnc jednacillc koj..: se odnose nJ. uslo\' da jc momcnat savijanja
u zg/obu (zgJobovimo) jcdn:.1k nuli, ri. G
AfG = 0 (G - oznaka za zg!ob),
O\'ih dodatnih jednacina (Ate = 0) posravimo onoliko koliko ima zglobova.
Na ova; nacin dobijemo ukupan bra; jednaCina jednak oroju nepoznanica
(reakcija oslonaca), a to sc: rjeSava na poznati naCin (Ii jednaCina sa n nepo-
znanica).
Kada se odrede otpori oslonaca (reakcije), tada se mogu, bez te§koca,
I nacnati i dijagrami'statickih velicina T, N i M, poStu;uCi vee od ranije na- SI. 200 .
• ucena pravila odnosno 'posrupak vodeCi racuna 0 kontinuiretu (cjelini) no- ej,
saca. Maksimalne vrijcdnosti za T, N i Ai utvrde se takode na vee poznati RA . 16,0 .-.j. Rc 11,0 +- RD' 5,0 - QUI": . il,O ~ p, R = 0,
naCin,
R A '16,Q -'- Rc II,O-+Rn·S,Q = J50 ·8,0= 2800.
Ova ce bin' ilustrirano u sljedecem karakteristiCnom primjcfu,
Sada cerno posraviti jednacine knje se Qdnosc na clndatnc \lslovc, rj,
Primjer MGt = 0 (m()mena( savijanja U 7.g1obu cJ, iednak nuli),

Izraeunati otpore oslonaca (reakdie) Gerbero\'ng nOSll':a .:'iii su statitka shema, op- R A ' 4,0 - Ql . 2,0 = 0,
[eretenje i drugi podad dati na skici (stika 2(0). R A · 4,0 = 80' 2,0 = 160,
IZnaJaiel;je rc:akcija:
160
RA ~ ~- = 40kN·
4,0 '
R.-0-0+%-Q.-P+~-0-~+~-~
MGI = 0 (posravicc[1l0 jtdnaCim, S :Jh;oir0T11 na dCSlll1 srranu od zgloba G.).
RA+~+%+RD-~"0+Q.·~1W~~
RiJ' 40 ~ Q. ~,() - 0,
RA, -i. RB + Rc + RD """" (80 + 20 +- 120 + 20 +- 80) +- 30,
R/I ~ RB + Re + RD = QUK +- P = 320 +- 30 = 350; Rs' 4,0 = 80 . 2,0 'OO 160,
160
2: 1H8 = 0, RB "" --- -, 40 tN.
4,0

194
~ _simetrije rcakcije R,A i Rs su medusobno jcdnake~. Sada cerno, u.vtitay~nj;~"Po­ b) Graficka metoda rje1avanja
matih mjednoati za RA i Rn u prethodne jednaCine, dab do konaenog nclen)R (~.- odre'
diti Reo i .Rd), tj. . :" Ponekad . u praksi ~ofemo, ovisno od koiikretnih oko~osti koje mogu
RA + Rc + RD + RB = 350, ',.,.- ukazati na prednosti grafiCkog t~d., primijeriiti i.gr3riCki metod za tjda-
40 + Rc + Rv + 40 = 350, vanje zadataka kcid Getbetovih nosaea, .
IznaJafenje reakcija ..:.. otpori OSIO!lRCa po grnfiCkoj'metodi vcli se u
Rc + RD = 350 - 80 = 270.
skladu sa vee poznatim grnfiCkim posrupkom za odtedivanje teakcija nosaCa,
(1) RC + RD = 270. ,Sada uvrslimo po:z:nate vrijednosti u postavljenu jednaOnu za Nairne, pomoCu plana sila i veriZnoga poligona, koje crtamo u posebnim
LMB ~ 0, tj, mjerilima - primjenjujuci grnfiCke uslove ravnotde,. odredujetno teakcije,
40 '16,0 + Rc 'll,O + RD' 5,0.,- 2S(XL(I.) Posta u zgIobu (zglobovima) momenat savijanja je jednak nuli (Ma ~ 0),
to se projektuje taCk:r zgloba na nosacu ria'_ nacrtani verifni poligon i kroz
(II) 11 . R, + 5,0' RD = 1800 - 640 = 2160. (II.) dobijenu taCku (taCke) prolai:i zakljuena slranica S ovoga poligona. Time
Rjdenjem jednaCina I i II pO Rc i Rd dobivamo sljedeee rezultate: , omogucujemo ,crtanje Zatvorenog, veriZnog poligona. Buduci da je i plan
sila zatvoren) lime se ispunjavaju uslovi ,ravnotefe, 'moiemo pouzdano Utvr-
R; j350 kN,
diti i reak<:ije za- konkretni zadatak - nosac sa zadanim opterecenjem.
Rn -- 1350 kN, (Re = RD - zbog simetrije). Ovaj (graficki) metod cemo ilustrirati 'ua sIjedeeem primjeru (slika 201).
TransV(:rzalna sila u prvom (i tn:cem) polju lI1ijenja znak u presjek, gdje je TJ = O. Primjer
R,1---Q'X , =0, Odrediti reakcije - ()tpore oslonac:I Gcrbcrovoga nosaaa 1;:1 koji su l'oduci dati na
RA
Xl = -- = -
40 ,
= 2,0 m (t). na 2 m od oslonca A). Analogno je (zbog simetrije)
slid 201,
t
q 20 u/Pla.npoloioja
is':! treCim poljem X, = 2,0 (ri. na 2,0 m od OSlOllC:l B - nalijevo).
Na slilan nacin racunamo puloiaj kriticllog presjeka (T" = 0), i drugom polju. ,I
OCigledno U ovom primjeru je to (zbog simetrije) U sreclinl raspona ii, is pod sile P, tj,
XJ =3,Om.

Izralwuroanjt mommCQ S(1)'anja u presjecima gdje crallsverzalna sila mijenja znak

11 poljima i nad tnlondma.
Prvo i treee polje:
bjPiao silu
4,0 q' 2,0' Mjeri1o:
MI= MIII=RA-T---i-= 40 ·2,0-10 -2,0= + 40 kNm.
) nun '" I !:N,
Drugo polje ispod sile P_
Mu = RA' 8,0' q' 8,0· 4,0 + Rc' 3,0 = 40 - 8,0 - 20 ·8,0' 4,0 +- 135 . 3,0 =
= 310 - 64-0 + 40.5 = 85 kNm.
Momenti nad osloncima:
/viA=O, i'viB=O,

Me""' RA,' 5,0- q' 5,0,2,.5 = 40 '.5,0 - 20 . .5,0'2,5 = 200 - 250 = - 50,kNm,.
MD => Me =' - SO kNm (zbog simetrije).
NajveCi momenat uvijanja pojavJjuje se II drugom poliu
MIl i lznO!i:
(ll sredlni raspona), tj.
'.~
Mnu.x = MIl = + 85 kNm.

Najvete ekstremnt vrij~nogti za transverzalne sile pojavljuju se nad osloncirna - i):O

je vidljivo iz dijagrama ovih sila (T). Maksimalna transverzalna sila ovdje je u pr-esjekU
il
oolonca C (i D) i iznosi:
Tm~= +75kN.
Posto oema honzontaInib sila (odnosno kosi!! sib, opteretenja), na ovome nosaeu dija-
gram sila normalnih dui cijdog nosaCa je j<;dnak nuli (N = 0).
Na inalogan naon bismo rijdiH j druge udatke iz grupe Gerberovih nos3ea (za
smtiena - mirna - stalna opterecenja). SI. 201.

196 197
 Cjdokupan postupal.:. je vid!jiv iz grafitke konstrukcije U okviru koje su dati i do~ ad kojih su dva oslonacka i treei rjcmcni ~ jc sraticki odrcden, pa cerna ovaj
biveni rezuJtati. nosae ovde posebno i obradiri. Luk sa jednim zg:lobom (u rjemenu, dok su
Kada se od;-cde teakdje. ako ie potrebno, dijagrame stati~ldh ve1i~ina %a T~ N i M osland ukljcS[eni - prakticno sc i oe primjenjuje u gradcvinarstvu) i luk
konstruiSemo' - cnamo na prclhodno prikazan natio (kao kod analiticke metode). sa dva zgloba - aba osknacka,
Sl'aticki su neodredeni. Takoder,
staticki je neodreden i ukljdteni
luk, rj. ovakav nos3C bcz zgloboY<l J)
PITANj.' I VjElBANJA
Ciji su aslonci ukljdtcni. Primien:~
- Kako defioHemo i dijelimo nosace sa zglobovima? ovakvog luka iIi SV();'.l3. U pfJKSi jc
- Sra je to zglob i kat"i mogu biti zgiobo\"j s obzirom Ola ;:omjerljivost? eu kategcriji lucnib nosa,:,): (l'S[~~_ P~' --·/t1....•
- Sra su to Gerberovi nosati? ZgloboYi koji se rrirnjcnjuju ~.'.
- ~avedi dopunske US!OH ra\'noteie! kad oVlh nosab mogu b'.t! lZ\'C-
- >:a nosatu sa 3, 4 i 5 polja rasporedl pravilno zglobQvd deni na razliCitc nuC:ine sJie:ou
Rijdi nckoliko samostalno postavljenih zadataka sa Gerberovim n0~acima - kao kad prethodno {)nr:lc1Cllib Ger---
na analitiCki natin, berovih nosaca. O\'djc Sl! U\-ijcl-;
zglobovi ncpokrerni. K:!r:l;";rc;-istic-
ni oblici ovih zglobov:l, shcrn;nski
13.2. LUCN! ! Z.~S\'EDEN! NOSACI - LUKOVI I SVODOVI prik..lzar:i, za svod(l\'c j iub \'e 1/,-
vedene u betonu, odn05nc' ,,,'rni[~l­
Pod lucnim i zasvedl!nim nosaCima - lul;:('l'ima i svodovima podrazu- nom betonl! ! b:lil:u, d:I[] su n<1
mijevamo nosace koii (i za vertikalna optereeenja) imaju, u pravilu, kose sljedecoj skici (slik2. 203,).
reakcije. To su Lradicionalni nosaCi u gradC'.'inarsrvu koji se primjcnjuju i BuduCi da su ')s10n~l~<c ; \'
danas - mada U ogranicenom opsegu, rjede u visokogradnji (zgradarsrvu), dje lucnih i ~[L;\Tcenih nos;,cC!,
a teSce u inzen;erskim konsi:rukcijama. kao stO smo rekli, ):()SC, to, ra$t,;"'- :::, 2<)2. ~j ju~ (sv(\d) '5:\ JI'U zgloba, bj UK-
IjajuCi ih na vertiblnu i liori7.or,- ii;cs!e:li \uk, c) it!k ~a tri zgiobJ.
Ovim nosaCima postizu se znatni r'dsponi (npr, u mostogradn}i) i mogu
preuzeri relativno velika opterecenja. Materijali u kojima se izvode lutni i talnu komponentu, mOrnmo obez-
zasvedeni nosaci (kao konstruktivni nosivi ,dijelovi - elementi) su: opeka, bijediti i oslonce (oporc~) koji Omof;uCJ.vaju prihvutanje 1 daJje prenosenje
kamen, beron (tradicionalno), kao i ar:mirani beton, ceIik; i dr. Osa luenih (npr) na tIo) ovak-vih reakcija.
i zasvedenih nosaea, u geomerriiskom· smislu; obicno je zakrivljena (luk,
parabola i dr.), ali maze bid i nezakrivljena, izlamljena i s1. Lucni i zasvedeni
nosaci su karakteristicni po tome sto trpe i prihvaeaju prvenstveno pritiske
I - naprezanja koja potitu od normalnih sila, dok je utica} transverzalnih c)
sila i momenata savijanja manji, Ova je od znacaja i za izbor materijala (uglav-
nom masivni materijali od kojih se izvode ovakvi nosaCi - konstrukcije),
Luene i zasvedene nosace> u sratickom smislu, tretiramo prakricno na
isti naein - koji ce u daljem objasnjenju bid izlozen.
Razlika izmedu lukova i svodova je konstruktivne prirode - pO$.cbno Sl. 203. Karakterisricni obtici -zglobova 22 s':,-;:iril'e i !U,;0ve: a) shema Ctjemenih) zglobova,
.s obzirom na Cinjimicu da zasvedeni nasaci (svodovi) imaju konstruktivnu b) armirani beton, c) cdik.
sirinu koja je veea ad debljine (visine) presjeka svoda, dok je kad luka (lucnih
nosaea),_ u pravilu, manja sirina od visine ili se mnogo 11e ;azlikuje .)(! te Horizonralnc komponentc rcakcija (luena sila) na osloncirna luka mog u
vrijedf1osti. se prihvatiti (u odredenim slucajeyima - uslovima. _: ovisno 0 namjeni
Luk, dakl-e, mozemo predstaviti i kao zakrivljeni stap - nosae, a svod konstrukcije) i tzv. zategom izmedu oslonaca, sto predstaylja poseba'1. sl'lcaj
kao zakrivljenu plocu - nosac sa definisanim nepokretnuTI leZistima, Kad U okviru sratickog tretiranja lukova,
svodova racunska (staticka) sirina nosaca se uz,ma t,o metar duzni (po sirini
nosaea), Staticke sheme ovih nosace se predstavljaju na istovjetan naCin. Rjdavanje luka na tn' zgloba
U daljem teksru bite koriSten uglavnom termin luk. s tim da data objas.-
njenja, u pravilu J wie i za svod (zasvedene nosace). LUI~ na tri zgloba, kao sw smo vidjeli, jc sraricki odreden j za njegovo
Lucni. odnosno zasvedeni nosaci, u statickom smislu. mogu bid staticki rjclavanje, odnosno iznalaienjc orpora oslonaca (rcakcija) mozerna se kori-
odredeni i staticki neodredeni (slika 202). Luk iii svod na rri (3) zgloba, stiti pozn'atim grafickim, odnosno analitickim uslovima ravnot~ze (dva gra-

198
 . '. -, .. - ,.

fiCka Odn08UO' tri ailaliticka uslova), kao - i .dodatni uslov koji proistil!c', iz_
Cinjecice ,da je momenat savijanja u' (tjemenom! zglobu jednak nuli;- '~.
Mo=O.
Grafilko rjeJeroanje. Iznaiaienje reakcijagrafickim postupkom .v~imo :
na osnovu od ranije, poznatih pravila (stavova) lZ grafostauke. NalpnJe u
mjerilu za dUZine nacrtnmo plan polczaja (nacrr) nosaca, rj. luka na ~ zglob.
sa optereeenJem. Pored ovoga (iii ispod). na pogodnom mjestu, vode6 raCtma
o prostoru za crtanje i preglednosti rada, crtarno plan sila u. 'odabran?ID
mjerilu za sileo Postupak cerna ilustrirati karakteristicnim ynmjer~m -:-
7.adatkom U okviru kojega cerno objasniti, takode} i konstrukclJU (kao 1 defl-
niciju) tzv. reZuItantnog poligona) odnosno potporne limje iIi ~in~'e frjeisa.ka
koja je od posebnog znaeaja u statickom treunanu (racunanJu-l~plt1VanJl'9
lucnm nosaca - posebno luka na 3 zgloba. U interesu pouzdanostl (tacnosn)
dobivenih rezultata u okviru grafickog postupka, neophodno je veoma pat-
Ijivo, precizno i sa pomno priprernljenim priborom pristupiti izvrsenju za~
dataka ov3.kve Yfste. Ovo posebno, -s obzirom n3 Cinjenicu da se testa zadaCl
ovakve vrste (!ipa) u praksi rjdavaju grafickom metodom i da se, na osnov~
dobivenih podataka, izvade potrebni zakijucci (npr, u pogkuu. korektnostl
linije luka i dr.) 'kaa i dalja racu-nanja U okviru cjelovitog stunckog prora-
cuna (vidjeti sliku 204).
0) plan pololaja
(notic.ka shemo) b) Plan silo
,J~
~,
,
,,\ , / ,.
\ I
,'
,,
I
I
"'V
',0,' ';;Jf, / ,
rAM"",","",,,:-,. """~2,-.rrS?\t~-
. \
1'
5l. 204.
":,
A sada cerno rijcliti vee pomenuti zadatak.
Ovakav zadatak rjclavamo tako, da najprije posmatramo opterecenje
na lijevom dijelu IUCnog nosaca (izmedu oslonackog zgloba A i tjemenog
zgloba G) sa pripadajuClm opterecenjem, ovdje silama P1 i P'l,' Na planu sHa
su nacrtane (paralelno svojim pravcima dejstva) sUe PI i p~ i dobivena par-
cijalna rezultanta R 1 , tiji pravac je odreden crtanjem parcijalnog verifnog
poligona. Posto na desnom dijelu nosaca ad G ,do B (zamisljamo) nema
Opterecenja -' pravac parcljalne reakcij~ Rill. mora--p~>krOz ta~e (zglo-
90ve) B'i G, sjekuQ se sa pravcem Rl U taCCl Cl.,_Kioz,ta~ C1 1 tacku A
(oslonaCki zglob) mora proa pravae parcijaine reakcijecR,.jt~ RAt i RSl ~u
parcijaine reakcije za opterecenje, li;evo od' zglob. G;;:N~, aoaiogan naelD
'posmatrarno'desnl dio IUCnog nos.ea, Ij. kadaopterecenj,,"djeluje sarno na
tome dijelu, a to'SU ovdje sile P a i P,. Na p1!lUU sila~:n.as~vimo crtad sile
P.I P, 1 dobijeuio drugu parcijalnu rezulranni R" ajl: polozaj (pravac)
nacrtamo pomoeu pardjalnog veriZnog poligo.t;tBJ koji. -s~ -od.nosi na posebno
posmatrane'sile P s i P4' Sada kroz A i G provucemo,prav~c koji se sijeee
sa pravcom rezultante R2 i Ct. . _. _
Kroz taCku ~ i B (zglob) povucemo pravac pa~cija1ne rezuItante Rm.
Posto je prethodno odreden pravac parcijaine rezq1tante R"u> to. sada mo-
tema odr:edid ukupne (totalne) reakeije oslonaca RA (aje· su komponente
. RAt i R A2 ) i RB (Cije su komponente REt i Rsz). Pravee i vrijednosti za RA
i RB dobicemo kada na planu sila spojirno tacke a i 0 (R A), odnosno- 0 i e
(R~). TaCku 0, pol ukupnog plana sila (za sve sile Pl' P2) P a, P 4 ), dobijcmo
kada iz tacke -b i d povucemo parale1ne linije ~ pravee; pravdma parcijaJnih
odgovarajueih reakcija, ovdje RA2 i RBI' U njihovom presjecistu (f) nalazi
se pol 0 (identican za racku f).
Na prikazani nacin u potpunosti su (graficki) odredene reakcije u 0510- /
nackim zg!obovima A i B.
Sada cerno objasniti crtanjc l'ezu!tantnog poligona, odnosno (vet po-
menute) potporne lini;'e lub.
U planu sila povucemo polne zrake od tl1cke 0 (f) do pocetnih i krajnjih
taCaka sila u planu sHa i [e zrake oznaCimo sa 1',2',3',4' i 5' (pnwac RA
je identiC-an sa l' i Ra sa5').
U planu polozaja pnivac oslonacke reakcije RA (tacka A E::--" I) produzirno
do presjeka sa prav(''effi sile Pi i dobijemo tacku ,n. ,Od ove racke, dalje,
vucemo paralelnu liniju sa 2' (iz plana siJa) do presjeka sa pnn'Cem sile P~
i dobijemo tako tacku III. Sada od ove t?cke vuc-emo liniju p:uaJelno sa
polnom zrakom J' do prcsjcka sa pravccm dcjstva sHe P a i dobijCHlo tacku
IV. Ova stranica rezuItantnog poligona od tacke III i IV (3') prolazi i treba
prolaziti, karla sc svc tacnu radi, kroz tjcmcni zglob, tj. tacku G.
Dalje od tacke IV vucemo paralelrlO sa zrakom' 4' dp presjeb sa prav-
t.:cm sile P 4' cime dobijemo tacku V. Dalje od ove taCke, preko oslonca tacke
A dobivamo pravac reakcije Rs - idemican sa zrakom 5'.
Time je zavrseno crtanje rezt.iltantnoga, poligona iIi pozpome lim}"e koja/
preds.tavlja} prema tome, veriini (rezuItantni) poligon prov-ucen kroz tri
tacke, pod posebnim (ovdje postovanirn) uslovima:
Potporna linija (linija, pritisaka) pra.ti -linij1.\ ose IUCnog nosaca i moze
se konstatovati, -'da je; za odredeno opterecenje, linija luka utoliko funkcional-
nije - bolje 'odabranaj ukoliko potporna linija bolje (prisniie) prati liniju
samoga luka. Idealno bi bilo podudaranje 'ove dvije lini;e, -_5to, naravno, U
praksi, u pravilu, nije izvodljivo.
Srafirarui povrSina (oko~ice na osu .luka) pre~tavllaju udaljenja rezul-
tame u svakom presjeku luka (ekscentricitet rezultante - _podsjetiti se eks-
centricnog optereceri;a) od ese luka.
Ova Hnija (ploha) ukazuje. takodc J na karakttr momenata linije luka,
a momenti savijanja, rekli smo, u pravilu ne precistavljaju dOlllinantne uti-
caje kada su u pitanju lucni nosaCi.

200 201

Rezultanta sila u bilo kojem pr~jeku luka moze sc odr~diti iz plana
sila (identicna sa odgovarajuc:om polnom zrakom - sHorn) i potporne
linije, tj. rezultantnog-'poligona. Odredivanje naprczanja u karakteristicnim
presjecirna luka, prema tome, svodi se na odredivan;e ivicnih - rubnih ~la­
prezanja za poznatu ekscentricnu sHu (normalna komponenta mjerodavne
rezultante za odredeni presjek) sa pozI1atim ekscemrkiretom (koji se pre-
cizno' ocita iz plana polo'iaja luka) i poznatog (prerpostavljenog) prcsjeka)
odnosno, tiji su oblik'j 'di'menzi;e zadati - usvojeni pretpostavljenL Analiza
- rezuItati naprezanja ii' svih karakteristiCnih ptesjeka, pokafu da Ii di-
menzije presjeka luka zadovoljavaju. .
Na sIjedeCo; slid' ilustriran je opsti sluca; ispitivanja jednog presjeka
luka S obzirom ha naprezanja (slika 205). Kada je rezulranta (svojim prav-
cern) poloiena - prolazi' jezgrom presjeka, tada je cio presjek napregnut
jednoznacno. tj. na pritisak - kakav je sIuCa; ovdje prikazan. U protivnom
bi se na supromoj ivici pojaviI~ zatezuca naprezanja - sto se u pravilu,
kod nosidh lucnih konstrukcija - nosaca ne dozvoljava, odnosno moze se
prihvariti samo pod uslo\"ima koje definisu odgovarajuCi tehnicki propisi
(dozvolje-ne vri;ednosti zatduCih napona I.).
.-ll1a/iullw .'J(,§(,llje
Iwal<Jzenjc otpora oSIOnaGl ;Illdlirickim putem, zasno\,ano jt na posr·,l\'-
Ijanju an:llirickih uslova ravnOtl:/.e: i dodatnog usJova da jc AIG = 0, Ij.
momenat savijanja u zglobnoj race! (G) jednak nuli,
lake jc postupal--:. <lna/og'.ln postUPKU iznalazenj::.. reakcija kad dru~ih
nosaca sa zg!obo\·ima (nrr, GerberO\' nOS;1('), ilustriracemo iz.n~Uall.'"1}e \'tr nra
oslonca na slicdccem karaktaisticnom Or~[em primjcru - zadnku l\,jdjcti
sliku 206).
Na daroj sEc! su svi pndaci neophodni za pror;.J(:un -~ iznalazenic rC3kcijJ,
a nakon raga, j za da!ja potrcbna f;:-;cllnanj;,J. Sile (orterdenja) su ovdjc \'e,rti-
kalne, a d<l su kosc, razlozili bismo ih rrelhodno na horizontalnc i vcnikainc
kornponente.
Olpon' rwkCljc OS/ON<1W. Post:wimo iskaze za uslovc u ravnotdc i do-
punski u510\', tj,
I uslo\': L. .\.r"= O.
R,4li ---; Ril!1 0, F.,HI = ~- Rli!r Ildriz0nLllnc komponentc rcakcija
C,,, N..:!I
i RlIl( (lucna "ib) S11 I1l';::dusohnI1 ;LJl1d"~:': i c,uprotnog smjcra,

1J US)(H'· I y n

III uslov, L Mu Co 0
R AV · I - J\ ' hi -' p~ r~ '------= 0 Oda\'de imariH;

R Av
P
"'"_ ~ "~.-
1 . hJ + p~ . 62
- ~-'.---~. 0\ ,',j i'l.rJZ je identiean sa iUUWnl (obraSl.'Ci 1)
I
J koji bismo dobili dd smo) urnjcstci !Lk~l na 3 z~loba, imali prostu greJu Cia
istim Optc!'cccnjem i raSpOflOnl ill je c:injcnica KOju {raba P(lSChD(l 1,,-
paziri. KonaCl1n j1ostaviml) dOpUil ki u\;!ov ravnotezc, rj:
$1. 205. Opsti slutaj lSp1t1Vanja pres-
jeka luka s o~z-iram na naprez3_nja: a)
SL 206. Iznalaienje otpora oslonaca anal i-
tickim putem (statlcka shema).
L AI" " o.
pres;ek In - m. b) dijagram 0';- -e-eks- Razmolrlcemo silc (optcreccnja) sc iij(:\'c strane presjeka, u kojem sc
cenrar.
nalazi zgloh G.
I'
Presjeci su korektno dirnenzionirani - dostatni po plohi, kada su na-
R,1J'·
2
- R~lJ1· j I' ., (0, 2) ~ o.
poni u granicarna dopu.§tenih za marerijalluka. Konkretno rac-unanje ivicnih
napona vrsi se· analitfcki, uz primjenu odgovarajuceg obrasca [(d 1 ,2 = -

= - 1~ (1 ± :.) j, odnosno evenrualno i grafic-ki na bazi vee poznate Izraz u brojniku na desnoj snanI ie u srvari izraz za momtn<tt S<lVI-
jan)a korcspondcntnc prostc p'cdc <::1 pr'csjck u s~edini raspona (tj. u G),
grafiCke konstrukcije, obj'aSnjene u materiji 0 ekscentricnom opterecenju. po moiemo pisati:
Osrale pojedinosti neophodne za interpretaciju i provodenje proracuna na- /'.1""
prezanja vidljive su u dato; slid.
J

202
 MOG - momenat savijanja koji dobijemo kada, umjesto luka ni~ tri zgioba,.
imamo prQsru gredu, i to 'za isto opterecenje, isti raspon i za presjek
Vrste
. .
potpornih limj'a ..... liniia pritisaka

u G
Pri statiCkom ispitivanju masivnih - ukljdtenih -Iukovaf odnosno svo-
dova sluZimo ,se razliCitim P9tpornirn linijama. Vee smo' pomenuli da ce se
.j strele (visim) luka (m). oblik ose luka, i to radonalni ohlik ose,. dobiti, odnosno provjedti porede-
Konacno, rjdenjem naprijed navedenih jednacina, ia kOnkretne (zada~e) njem sa nacrtanom-'-sre~njom -potpornom linijom luloL U}roliko ova linija
Ill!crtana (konstruisaita),:za.stalno (vlastito) op.terecenje oyakvog luka (iii
- podatke dohijemo
. , RA i RB (preko komponenata) na analiticki nacin~
reakcije
svoda) dobro~. prisno·prati (bez znaeajnih odstupanja) liniju-osu luka,
RA = V RAH2 + RAVi, tada takav "oblik' ose"'mo!emo smatrati racionalnim.
i.uCrie~ -6dnosrio 'wvedene uklijeStene nosace mozem~ u uobieajenim
Rn = VR8H2 + Rnv:'· sIueajevimaj Za ixitrebe standardne prakse, staticki tretir~ti .,- ispitivati po
Ugao koji zatvaraju pravd dejstva reakcija prema hOf,izontali (spojnici A - B) teoriji luka na tri (3) zgloba. U vezi s tim, neop~odno je izvtiiri. i ovakvo raz-
Jobiju se, na vee pomati nnein - preko tangensa ugla (1, odnosno [3, tj. matranje: ,
Aka na slid 207.- posmatramo hipoteticki niz - (kontinuiranih) zasve-
denih nosaca sa osloncima (oporci-stubovi), tada mozerno predstaviti i za-
kljuCiti sljedece:
Vrijednosti statickih veliCina za T, 1',,' i Ai, od kojih jc posebno znacaJna
N sila, dobiju se u svakom presjeku, postavIjajuCi izraz zasnovan nu odg- q
q
Ilarajucoj definiciji za traienu statieku veliCinu. (Vidjeti materiju 0 staric- t
kim veliCinama N, T i Ai), Dijagrami statickih veliCina (ukljuc:ujuCi i izna-
lazenje ekstrcmnih vrijcdnosti) izractuju se, takode, ua vee .- poznati uaCiu,
analog no objasnjenjima darim za gredne nos ace, ,. ,
-- - - - ,.
Na prethodno; slid (slika '206) odabran je proizvoljni presjek I ~ 1 I) '-t:
upravan na osu nosaca (tj. tangentu na osu luka u teiisnoj tued presjeka
,
I - 1 luka). Staticke veliCine u datom presjeku racunaju se na osnovu po-
stavljcnih (sastavljenih) izraza - jednaCina, ito:

a) Transverzalna sil<l

T 1_ 1 = R AV • c,os 01. - RtI,H . sin aI'

81. 207.
gde je at (vidi siiku) ugao ?ito ga zaklapa ravnina poprecnog presjeka
lub u 1 - 1 i vertikala, Ako je poije (svod) I i III optereceno, a -polje II neoptereceno 5
korisnim opterecenjem q, tada ce se u I i III polju (pd dovoljno velikom
b) Normalna sila opterecenju i pri popuStanju os!onaca) pojaviti pukotine prikazane (kari-
kirano) na slid.
Djelovanje je isto kao da ~mamo luk (svod) na tri zgloba koji se nalaze
u suzenim dijelovima presjeka (pukotine) i kraz koje mora proci odgovarajuca
c) Momenat savijaJ?ja
patporna linija. .
M 1- 1 = R AV ' x - RAH . YJ U neopterecenom polju (svod) tjeme svoda ce se izdlgnuti (polje II)
tako da nastaje pukotina sa gamje strane, a oslond ce dobiti pukotine sa
gdje je: x apscisa; y, ordinata tezi!ne tacke presjeka luk. u I - I· donje strane. .
Na analogan nacin se odredujll vrijednosti statickih veliCina i u bilo .I ovdje zakljueujemo na isti naCin, tj. da potporna linija mora proCi
kojem drugom presjeku. -kroz tri ovakVa zglob. u pukotinama_ .
,A sarli cerno U osnovrum crtama obraditi staticko tretiranjl1 ~,ispiti­ Naravno,navedeni zglobovi U oba slueaja (I i III polje i II pol)e) su
vanje lukova i1i svodova bez .stvamo izvedenih zglobava, tj. ukljeStenih luc- fiktivni, ali Cerno pd radu, odnosno ststiCkom ispitivanju postupiti kao da
nih nosaca koji se izvode u praksi obicna kad masivnih konstrukcija.. su stvarw. Njihov polouj u spojnicama (prikazanim moguCim pukotinama),
Potrebno je neSta viSe reCi 0 oblicima - vrstama vee pomenutih pot- U oslondma i tjemenu je posebno definisan s' obzirom na uslove stabiliteta
pomih linija, odnosno linija pritisaka. svoda.

204 205
 I7. o'l.'og proizilazi da pri ovakvom trcrmanu, u s\"akom svodu mozemn
z3misliti da postoje dvijc ekstremcnc potpornc linije (Iiniic pritisaka). i to
jedoa jace zakrivljena (strrna), a druga blaie zakrivljena. Prvu nazivamo
minimalnG potporna linija luka ili svoda (jer daje minimalni horizontalni
potisak) i drugu maksz"malna porpoma limja.
Koja od te dvije ekstremne Iinije ce Slvarno egzlstirati u datom - ne-
korn konkrernom slucaju; nije moguce ustanoviri iskljucivo na osnovu zakona
ravnoteie.
'. U praksi se postavlja, u praviiu (kod masivnih konstrukcija - beton,
opeka, kamen i 51.), zahtjev da u luku, odnosno svodu ne smije biti pukmina
i kada je takav zahtjev ,neophodno ispuniti, tada potporna linija n~ smije
izlaziti van jezgra presjeka - a kod pravokutnih presjeka, to je srednja treCina
visine. Tada je poioiaj 'zglobova (fiktivni zglobovi) odrcden kako slijcdi:
a) kod strme, minimalne potporne linije tjemeni zglob je u gornjoj
racci jezgra, n oslonacki zglobovi u donjim tackama jezgra presjeka
(tzv: trccinske tacke-kod pravougaonih prcsjcka);
b) kod blaze nagnute -' mnksimalnc potporne linijc, tjcmeni zglob jc
u donjoj wed jezgra, a oslonacki u gornjim we-kama jczgra.
Graficki prikaz minimalne·i maksimalnc potporne linije luka, odnosno svoda
dat je na sljedecoj skici (slika 208).
bj
'j ,
- - --- b 0.
J njom i donjom Iinijom (granicom _... srednja tretina presjeka).
S1. 208. GrafiCki prikaz a) minimalne i b) maksimalne potporne linije luka: a-g-b,
i a' _
0 g' _ b' su fiktivni zglobovi.
Treba istaci da, pared navedenih ekstremnih potpornih linijn, postojc
i druge karakteristicne p:o sVome obliku i fiktivnim zglobovima kroz koji
prolaze, zavisno od polozaja i vrste opterecenja i krakteristika nosaea. Za
svaku od ovih linija vazi '; praviIo da treba da prolaze jezgrom presjeka i da
(kao i za maksimalnu i minimalnu) budu ispunjeni odgovarajuCi uslovi sta-
biliteta luka ill svoda.
Uslovi ce biti zadovoljeni aka:
naponi. u karakteristicnim presjecima luka - ivieni naponi budu u
granicama dozvoljenih za dati matedjal luka iIi svoda (stabilitet
s obzirom na naponc - cvrstocu rnaterijala),
ugaa koji zaklapa rezultanta u bila kojoj, odnosno pasebna u karak-
teristicnoj spajnici bUde manji (iIi najviSe jednak) uglu .trenja mate-
rijalasvoda(stabilitetprotiv k1lzanja), a ;;;. 6{b = ·ugaa trenja u svadu).
Postupak iznalafenja potporne linije kod maSivnih (uklijestcnih) svo-
dova (Iukova) provodi se kako slijcdi (slika 209). Za ilustraciju sma uzeli
206
simetrican luk (sHld) ; utvrdivanjc src,jisnjr rm;~()rnc liniic s\'odJ, a /.,1 Sf,linn
opterecenjc: knjc poticl: od vlaslilc Idinc S\\,(1,\ i k()!lstruktivnc Il:lJ)..:r,ldI1jc
(sve do gornje pO\'fsini': preko knjt: hi sc (i:lijc rrenosdo korisno optcrcccnjc).
0) Plan
poloiajo
bl Pion do
(u mjerilu Sito)
Polozaj zgJobova (fiktivni zglobO\·j) je u srcl.isnjim tackama jezgra u tjemcilu
i ostonCimf:L Zbog simetricnosti, tnama (jer je dovoJjno) sarno jednu polo-
vinu svoda sa odgovarajucom karakteristicnom nadgradnjom J i to u mjeriJu
duzina (plan polozaja), a desrtO je rezervisani prostor za crtanje plano. sda.
U samom svodu smo obiljc.zili sredisnju liniju svoda (osu) i jezgro sa gor-
Odredivanje optercccnja - 5il8. kaje napadaju svod vrSimo taka da svoJ
po duzini podijelimo na odreden brl)) lame!a. Najbolje je; ako je mogue\.',
duzinu lamc1e uzeti kao cia '')roj - obicno jc to 1,0 ffi-metar. Vc1iCine muse (tc-
zinc) tih lamcla G1> G2 > G::, . .. G n odredimo mnozeei zapremine lamcla (dijelo';e
zapremine) sa pripadajucom zapremins:-:,oE1 m8som (tdinom), tj. koristcCi
opsti obrazac G = V' (111 (V - zz:premina u m 3) },," zapreminska D1:J:,,1
materij31a u mp,im 3.).
Dalje postupamo tako da liZ pomoe plana sila (u odabranorn mjeri!u
za siJe) i veriinog (pomocnog) poligona odredimo ukupnu rezu[tantu Fe
svih sila izrnedu A i G (oslonca i rjcmcna svoda). Tako smo dobili i pravac
dejstva R. Da bismo zadovoljili graficki uslav ravnoteie moraju ')c pravci
triju sila, i 10 ovdje R.i , R i R G , sjcCi u iedno; tacei (ovdie racka C) i oorazo-
vati zatvoren poIigon (trougao) sib. Pravac sile RG i zgloba G (reakcij,l
desnog dijela luka - svoda) je horizontalan (simetrican nosac) i prolazi krn;:
tucku - zglob G. Time je) zapravo, odredcna tacka C, a kroz ovu tacku
i tacku A (oslonac) mora prolaziri rravae oslonackc: reakcije R A ·
Presjok praYed RA i Ro 11 ·plnn.u (trouglu) sila odrcduje tacKu - poi ()
iz koje vuccrno - cnamo poInt 1.1";.1-.::[' 1,2,3. prema pocecima i Zflvrst:(-
 cima sUa G 1 , G%) G). G"•• , Sada s'c moze vecnacrtati potporna linija postup~ Koristicemo ~'ec powate. ranije izvedene inaze -,obrascc:
korn vee opisanim ~ ,q'tanje pqtpornc linijc {uka na tri zgloba, a sto je nn SO . 8,0 + 40 . 3,0 no .. 'I.T
slid ra kojoj jt.: \icrtRri.a potporna -linija, na odredenom opstem primjeru, 10 "" 10 - 52 kI'I,
prikazano, odnosno vidljivo.·
Analognim postupkom- bismo mogli odrediti bilo koju drugu (za pro- RBV"'" (P, + Pt}-Rtfv = 50 +40-52- 90-.52=38 ill,
, racun potrebnu) pDtPomu liniju"k9d luka iii svoda za zadane ~ poznate
podatke neophodne- za' r:ealiza<?ju opisane grafostaticke konstrukci;e.
M;52 '5,0-50 '(8,0-5,0) 260-150
RAH - - I:- ------,
5,0 $,0
Slalicko ispitivaTife. oporaca 110
RAH = - - = 22 kN. Ran = RAH "'" 22 ill.
5,0
Upornjad (oporci)' lukova-' iIi svodova se ispituju na sliean naein kao i
potporni zidovi. BuduCi da "su oporei masivna tijda odredenog oblika, koji Ukupne rcakdje Rtf i RB iznose:
moraju da bezbjedno prenesu na tIo sva opterecenja (sile) koja se na njih R,-i - ./R~AV + RtAVH ./52' ,+ 22' 56,S ill,
prenose, to je potrebno uzed U obzir najnepovoljni;e kombinacije uticaja
(opterecenja) koji mogu _(pod odredenim okolnostima) opteretiti aporae' i RB = /R1BV +-RtBu = /38 1
+ 21; = 43,9 tN.
statickim ispitivanjem, analogno ispitivanju porpornih zidova, utvrditi zado-
voijenje uslova stabiliteta. Uslovi' stabiliteta su identieni navedenim u ma~
rcriji koja se odnosi na potporne zidove. U slucaju nezadovoljenja uslova, PITANjA I VJE2BANJA
vrse se korigovar.ja -siluete upornjaka (oblik presjeka, dimenzije), analogno
postupku kod potpornih zidova. - Navedi nonce sa zglobovima koje poznajeH I
- Koliko u jednom polju (srednje polje) Gerberovog nosaea smije biti najvik
Prirr.jer zglobova?
- Koliki treba da bude bro; zglobova kod Gerberovog nosaea koji im3 m polja?
D~[a)e staticka shema lub na ui (3) zi;!oba po!ukruinc ose, Rasp0n, strela i optere-
- Od c~ga ovisi raspored zgiobova?
(~nit: k0ncentrisanim teretima dati Sll 11a sal"oj skici (s!ika 210).
- Navedi staticke osobine zgloba?
- Sta su lueni i !ta tasvedeni nosai':i?
--Koji od luenih (zasvedenih) nosaea je statil:ki odreden?

0) PIon po!ofaja
I~
! SO kN
b) PIon silo - Kako 5e rjdavaju (na koje naeine) lutni n05ai':i na tri zgloba?
- Sta je potporna Iinija iii linija pritisaka (re:tultamni poligon)?
(shemo konstrukcije):' ." ,40 kN - Kaku 8~ vrii statitko ispitivanje (stabiliteta) luka, odnosno svoda?
I f'---1--~~d, - 1<ako se mogu rjdavari masivni (uklje~teni) luci'i svodovi?
- Kako se statilki ispituju oporci (oslond) :zasvedenih o0$8ea?
- Odaberi sam nekotiko primjera za rjdenje potporne linije tuka sa pretpostavljenim
(potrebnim) podacima i ispitsj uslove stabiliteta za karakterisrilcne presjeke!

SL 210. '

Potrebno je:
a) grafilkom metodom Odrediti reakcije i nacrtati rezu1tantni poligon (potpornu liniju);
:analitiCkim pos~pkom odrediti reakcij~ radi provjere tacnosti rezultata dobivenih
grafickom mctodom.
Ad. a) Cjelokupan grafiCki postupak (grafOstalii:ka konstrukcja), iZ'Ied<!11 u skladu sa vee
datim objdnjenjima, vidliiv je na £~llloj slid. (Mjerilo pod a) za dutine i pod
. i,
:\d, b) Analitieko odrcdivanjt rca\;.cija b) za sileo

:ws 14 Statlka gr!ld:ev!ns}dh konstrukclJa 209

 Na narcdnoj skici (slika- 211) prikazani su statickim shemam3 OSnO\T:l
staticki ncodredcni nosaCi sa oznabma stcpena q::n:cKe ncodredcnosti u
opstem slucaju.

01 bl cI

~
A" ----':'8
T--_L_~ --,.
Ji1
A;';{
I
FB A..:;;--
i__ e-01--~
•••
iii ~B

51. 2! l. Osnovni Sla ~(k1 nc<),jreJcni nosaci,

Na slici 2) la prikazana je grcda sa iedne stran~ ukJijestcna, a sa d,'cl:.:>.:

14. STATleKI NEODREDENI NOSACI
Do sada obradeni. nosnci (grcda na dva oslonca, konzolni nosac, greda
sa propustima, nosaci sa zglobovima) imali su zajednicko obiJjeije - karak-
terisriku da pripadaju' skupini ~ kategoriji staticki odredenih nosaca, za
Cije staticko rjesavanja odnosn0 izracunavanje (odredivanje) otpora oslonca
je bilo do\·oljno primi;eniti poznate us/ove ravnoleZe, uklju(;ujuCi, ako se
radi 0 nosacima S3 zgloboyima, j post:1vljanje dopunskih uslov3, koji se od-
nose na Cinicnicu dol ie lllOmena[ s3\'ijanja u zglobu jednak nuli (:L
:[ 1'""" 0; L ,Ha ~'O"-oO; c'dr.\)$r,o i .Me = 0),
slobodno oslonjcna (rodurna kon::(lb). Ov;lI,av 110S:lC je 11 = (3 --:- I) -
= 1, tj. jedan put (\) sraticki nCOO1"<':l;,;n (ukliidtcno kzi~IC - 3 nCp()zn:li~il-;'
slobodno, pokrctno -, 1 nepoznanicu)_
Nosac na sJici 211b je obostraoo uklijcstr:na !:!rcda. Ova) nos:lc jc (u(lp;rc-:
n = (3 + 3) - 3 = 3 putn sraticki ncodrcJcn.
Na anaJog::m n3Cin mCi;1i bis:no odrcdiri, u npstcm sJucaju, stq'~;1
staticke (vanjskc) ncodrcdcnosti i Zd bilu Kllji drugi ~taticki ncodredcni nc,~ 1::
(hiperstatican nOS:1C - sis rem). N2\'cdmi npsZlCi. dati n3 sEci 21 !) su OS!hY,
u kategoriji staticki ncodrcdcnih n0~ 1:';" !~:1 ~'cmn ill O\'Jj,: u ncorh0Jnom :t!i
X=O; ogranicenom opscgu -- mjeri nbc·,' ~:1jri'ijL' cenw ohraditi, i? nJ\'(',I~,,~
skupine, jednostrann llkliiesrcnu ;l,-:JU.

SIari¢ki ncodrcJc.ni ':.Ji!~ij:;ki) nosnct, medutim, pripadaju kntegoriji 110-

sac;] Z3 tlje staticko rjesa\'anjc, odnosno iznalazenje otpora oslonaca, nisu
do\'oJjni sarno poznari opsti uslovi ravnoteze nego i posebni, zasnovani na
postadjanju jednaCina koje ukljucuju u sebi clasticna svojsrva materijala,
od kojih su nosaci izradeni. odnosoo kod kojih su moguce deformacije. Ove
posebne jednacine, koje je neophodno postaviti i rjesavati uz jednacine
raynotcie, nazivamo obitno eiaSlii1lim jednaCinama. Prema tomc, rjesavanje
J staticki neodredenih nosaca je neSto slozenije i zahtijeva poznavanje zakona i
praviJa otpornosti matcrijala. (elasticnosti); dok njihova primjena u konstruk-
rivnoj gradevinskoj prahi jc \'coma bogata i raznovrsna. Konstrukcije kom-
ponoyane (projektovane) od (sistema) sraticki neodredenih nosaea izvanredno
su srabilne i otporne na n,'Isiinc i drugc destrukcije, koje mogu biti uzrokovane,
npr., i elementarnim nepogodama J kao sto su seizrniCki udari. eksplozije
i dr.
Bitna odrednica ~ pokazatelj neodredenosti su nacini i karakteristike
oslonjanja ovakvih nosac~) p~ stepen staticke neodredenosti nosaca mozerno
utvrditi zapravo, na osnovu broja, vrste (tipa) i karaktera os1onaca nosaea.
S obzirom ~a to, treba da je evidcntno da oslonac sa punim (krutirn) uklje-
stenjem n~si soborn 3 nepozn'anice (komponente reakcije), oslonac u vidu
nepokretnog Jet.ja - zglob. 2 nepoznanice i oslon.c U obliku pokretnog
Ietaja - ;z:glQba 1 nepoznanicu.
Stepen staticke neodredenosti nosaea, dakle, mozerno odrediti, u opstcm
slucaju, tako da sumiramo broj nep6znanica u svim Idistima (osloncima)
takvoga nosaca i tu sumu umanjimo' za 3. (3 analiticka uslova ravnoteze).
Za staticko rjeS~nje zadatka (nosaea) potrcbno je postaviti onoliko posebnih
jednacina (eJa!ititne jednaCine - uslovi) koliko iznosi stepen staticke neodre-
denosti. tj. koUko jc pura nosac staticki neodreden (spoljna staticka neodre-
aenost!).
14.1. GRED,\ S.>\ jED;';E S1R.-I'-:E U(LljESTE:--;,-\ ,-\ S.-I DRU;;:
SLODODNO OSLONjE'H - 1'OL02EN,\
Za rjdavanje ovakovog nosaCa, 5 obzirom da je jcdanput st::!.ticki n<..:o-
dreden (hiperswtican) potrebno je, pored opstih us/ova jcdnaCina ravnotcic,
postaviti i dod,ltni (dopunsk.i, poscbni) us!nv, odnosno jednacinu zasnO\'(lnu
na daS"licnim svojsrvima materijab, odnosno potencija!nim elasricnim JeC)r-
macijarna nosaca (elasticnu jednat:inu)
Prema opstO) (klasicnoj) mCIChE rjda\'anja zadataka oyah·c vrstc, pOSlU-
pamo tako cia izabercmo najpre t7.\ ('sn')(.-'IJl- sisrem, tj. nosac koji je, u pr;,,-'i:\.,
staticki odreden i k0ji zumjcnjuje, u svrhu proracuna, stv:::rc\ nosa(. Osnovni
sistem - nasac dobijemo uklanjanic:n prekohrojnih veza knjc ga cine stati{:ki
neodredenim) 5 tim da uticaj uklonjcnc vezc (promjene naCina oslanjanja;
nadomjestimo odgo\'3rajuCim statickim utioj':m, ciju vrijednost rreba pro-
racunom utvrditi.
U s\ucuju greae (Ilosaca) sa jcdnc strane uklijdlcnc) a sa drugt s!nbodlll)
oslonjene, mozemo zadatke rjdavati post8vljajuCi jedan ad dva osnovna
sistema (zamjenjujuCa nosaca), i to:
a) konzola - koja nastaje uklanjanjem slobodnog oslonca eiji uricaj
zamijenimo dje!ovanjem konccntrisane sile - reakcije Ciju vrijcdnnsr
treba odrediri;
b) prosca greda -- koj •• naS('lje kada uklijdteno Jezisre zamijcni[l)()
slobodnim (ncpokretan 1cl.3j\ a uticaj ukljestenja fl2doknadirno djek'-
2i ;

210
 vanjem momenta ~prega (koncentrisani momenat) na -tome IdiSni, Buduci da stvarnLugib u taed B jednostrano uklijeStene grede mora biti
Ciju vrijednost, takodej treba odrediti. jednak nulil tj.:fiJ::k ~Ot' to matemo postaviti sljedeeu ;ednaCinu koja to iska--
Stati~kim rjeScnjem., kao stc z.namo .• odredujemo reakcije ovakvog n.osaea zuje: . i' .\.'.'","'i_~2-' J

za utvrdeno· opterecenje i na osnovu toga, u daijem radu, odredujemo dija- ,.:.~' fB = fBt + f132. = 0, 09n0sno:
grame s,.,Wcih veliCina T,. N i M, kao i njihove ekstremne - maksimalne . ; :,)'-
(OdnOSDO i minimalne) vrijednosti. . . q'I'R '['
fB ~ - - - -s - = O.
Za ilustraciju rjden;a, uzecemo da: je nosac vertikalno opterecen, ravne- 8El·· 3El
mjemo podijeljen opterecenjem q dut cije10ga raspona II liZ uobitajenu
napomenu, da se analogan postupak primjenjuje i za bil~ koje -drugo optereee- Naprijed --navooena jednacina je, u stvarl, e1astU:na jednacina, kojom
nje koje susrecemo i1 standardnoj praksi proracuna ovakvih nosaea. . i
cerno - uz tednaCine ravnoteie, doci do konaenog rjclenja zadatka.
Najprije Cerno zadat'3.k rijcliti primjenjujuci za osnovni sistem kon- ! RjeSenjeri;_~'g;~je (elasticne) )ednacirie, dobijamo: .
wIni nosae, a zatim, potedenja radi, ovdje, i za osnovru sistem tipa proste
grede. . R B '/3 q . /'
a odavde:
.Na slid 212. dati su statieka shema jednostrano uklijcltenog nosses sa 3El 8El
pripadajuCim ,opterecenjem i nacrtanom elastiC-nom linijom (deformacijom
pod, opterecenjem), kao- i staticki ekvivalentni asnovni sistem _- nosac ko;i 3
Rlj = -g·l.
8
Ostale vrijednosti za Rei i AIA (momenat ukljeStenja u A) dobivamo po-'
01 bl
motu jednacine' ravnoteze: :
I
A/ijljiflllll'lII!th: q
,.
t
llii ill l!lilJllllllllllliil B
1
I y= 0,

3 5
. q' I = . q . I.
cl dl 8 8
I MB = 0.
Jliiiiiiiilii!!l)i"";'
--
;'" ""i!iillllllil"
--_ Jf" 1
RA ·1 - q , I· ~
. 2
+ i\1A = 0,

51. 212,
5
. q . I . / - q' I' .,- MA = O• a odavde:
sma odabrali, a to je konzola Ciji jc slobodni kraj napadnut koncentrisanoUl 8 2
silom RB - reakcijom, Ciju vrijednost, pod utvrdenim uslovima, treba odre-
iWA -.. - 5 q :,2
diti.
8
q I' + 2
Kada ne bi bila sUe RB - reakcije, tada bi ugib konzole (deformacija)
na njenom slobodnom kraju, tj. u B iznosio: Prema tome, sistematizirajuci rezultate, imamo:
q . 11
)
fB., ~ 8El' R8 =, _.- . q . I;
8
Kada ne bi bilo opterecenja q, nego sarno sila Creakcija) RB koja djeluje na Predznak mOI1len.ta nad osloncem je negativan, a Ito je (u pravilu!) karakte-
slobodnom ktaju konzoie, tj. u Ulcci B, Ulda bi ugib (u pravcu sile) iznosio: risticno za osIonacke inomente uklijestenih nosata J nasata 'preko' viSe Polja~
A sada cerno, kako smo rekli. isti zadatak; porederija radi, ovdje, rijcliti uzi-
Rs ./, majuci-za osnovni sistem (nosae) -: prosm gredu (slika 213).
- fBI ~ - 3El'
Zamjenjujuci jednostrano uklijeStenu gredu prostom' gredom- (osnovni
sistem) potrebno je utica; ukljeStenja nadomjestiti odgovaraj'-1cim momentom .
Gornji obrasci su nam poznan iz poglavlja 0 deformacijama nasaca napreg- sprcga - ukljeStenja M , koji djeJuje U osloncu A (u smislu suprotnom kazaljci
nUM na savijan;e. .
n<l saw). Ova je vidljivo sa skice 213b.
212
213

Sada cerno posmatrati odvojeno djelovanje opterecenja q' i momenta
ukljcltenja M A • Na mjestu ukljeStenja (tacka A) kod stvarnog, puno uklije-
stenog nosaea, ugao nagiba elasticne linije mora bili jednak nuli:
Ovdje [rebamo pron~\{j Hijcdnost ekstremne vriicdnosti momenta s?"i-
janja u polju (maksirn~lni p07.irivni n1omen"Jr), ;] Z:.l tl~ prethodno odrcJH'.lO
poloi::lj kriticnng (opasnog) presjeka:

01 b) 5 q. 1 5 . I.
q 8 8

Uv rsrimo Ji l)VU vriJ'c:dnnsr U dhr::u,:lC 7:1 momenat za presjck u,:bljen Xo =

:-\

(+.q.I).(q.
cl d) 5
I) ..• 9
q.I' o. 0,07 q I'.
128
A Ri!j!i!!ifliln".hli!i!Jl l' .:;,'t 8 Sada mozenw n:lnl:lli dij,'<.:r~l:\lC '!e! TiM (eV dija~~r',lIn j(~ jeJn,IK mdl lei
I nije bila uzdu/_nih siLl)
Na ::;h.:i 2]4, U kq!(lni :1), n "TtJni Sll dijagr:lmi T i posebno "\[ it: PI'Cl-
hodnog: z"datK'd, k,1ris\cci S'.: supcrpozic:ijc, ).l prema OSnO\'il\'r1l
sistemll tip:) "ST< ~, .• I " ~!ici, 1I :":olnni :~\ rlirektnq
'_I ::! i J.

Posmarrajuti posebno q (113 prostoj gredi), ugao elasticne linije u racci A

iznosi:
q, j3
alA =--
24EJ
I
Ako na gredu djeluje sarno momenar Af A , tada je odgovnra;uCi ugao elasticne
linije u tacd A jednak:
_MA·l
Il,--;~ -= 3 EJ

q' (J
aA = ----,,- + M,--;-- = 0, a odavde:
24· EJ 3EJ
q. I'
MA = - --.-. Taj obrazac ;e identican prethodno dobijenom obrascu
8 tv
za M A •
Postavljanjem uslova - jednacma ravnoteze Y = 0 i MB = 0 '!: L .\1. 214.
dobili bismo rezultate identicne vee dobivenim. Iz ovoga je vidljivo da oba
osnovna sistema koja sma: odabraJi, posto je rjesen;e zasnovano nn istim prin-
cipima. moraju dati jednako rjeSenje. Na slid 2143 dijagram T jc nacrt::ll1 poznavajuCi objc reakci!~ RA i R ll ,
uz kontrolu do u ',resjcku udaljenonl za Xo oJ oslonca A mora bIt! trans:'cr-
Za crranje dijagrama statickih veliCina TiM, postupamo na ranije
zalna sib jcdnak::i nuli (mijeni,apr-:dn:1>1:\ N,1 istoj slid pod a2 nacrram su
objasnjeni nacin.
::: 1 ~
2i4
jedan preko'drti"goga di;agrarni M i to - trougaoni koji potiee od M,.{ i par~:­
bola koja ponee -od opterecenj'a q. Posto su dijagrami suprotnih p.redznaka
preklopijene . ploh~ se potiru po vrijednosti, a preostali dijelovi ploha Cine
zblmi dijagrarif:M~ koji se dalje obic-no erta (a 3), tako da se nulta lini;a ~ja­
grama svode.. n~- ~orizontalu, odnosno nuHiniju paraleInu osi nosaca. _.
U ko!onii?> iste slike nacrtani su (isti) dijagrami, ali direktno, postujuci
vee dobro poznata pravila za crtanje (konstrukciju) ovakvih dijagrama. Ovdje
je za crtanje; dijagrama M bilo potrebno provuci parabolic-nu liniju kroz
definisane 3 t8t-ke od koje dvije na osloncima (osIonac A sa ordinatom - M A otpori oslonaca - reakcije RA i RD (i bez postQvljanja uslova ravnoteze
i oslonac B gdje ic: _ MB_ = 0) i treca .na rnjestu kriticnog presjeb sa ordinatom zbog simetrije) iznose:
+ MII\~),' _.n_.
, q' I
-> 1\..1 = RB = -2-'
~~"--'00
14.2. OBOSTRANO UKLIJESTENA GREDA Palotaj kriticnog presl'~ka u polju (zbog simetrije)
. .
je Xc =~. Sada moterno
2
(kao 8tO je to dato na slid 215) nacrtati i dijagrame statitkih veliCina za T i
Ovakav no'Sac U opstem slucaju je 3 puta staticki neodreden. Medutim, M .:.. na nacin kako ie to vee ranije objaSnjeno, tj. superpozicijom pafcijalnih
kada je opterecenje vertikalno (kao sto je u pravilu), odnosno kada imarno dijagrama (za M) iIi direktno.
simetricno optereeeaje (veoma rest slucaj) tada je stepen staticke neodrede-
Ekstremni pozitivni momenat savijanj<r u polju iznosi:
nosti manji od' 3. :
Princip i postupak rjeSavanja obostrano uklijeStene grede je slican vee I I
opisanom kod grede sa jedne strane uklijdtenom, a sa druge slobodno oslo- -q' - ' - - MAI
njel1om. Za osnovni sistem, pri rje.sa- 2 4
vanju) najDrikladnijc. je uzeti prostu
q I q'I'
gredu, a utica; ukljeStenja na aba kraja ./v! - -- - - - - ~- -
kompcnzirati - nadomjestiti odgovara-
max 2 2 8
ju6m momentima ukljdtenja na jednom
i nu drugom osloncu. q-I' q·I'_q·I'
Za ilustraciju rjdenja P0l10VllO cerna 4 8 12
posn'1~(rati i ,rijeSiti o\'akav nosae opte-
recen ra\'nomjernim podijeljenim opte- q·I'
recenjem q dUl: cijeloga raspona, s tim
i.\-11l1~)' = - _..
24
da bismo za neko drugo opterecenje pas-
S!. 115. rurali na analog an r\acin. Ovaj momenlt je u apsolutnom iznosu dvostruko manji od ekstremnog
Na prostu grcdu (2ISb), koju sma odctb;'ali za nosac osnovnog sistema, negativnog momenta nad osloncima ("t A , M n), cija vrijednost je mjerodavna
djeluje 'opterecenje q. i momenti ukljestcnja: ,M A i ,\111' isrovremeno, 510 za dimenzioniranje nosaca.
cini oyakav nosac (u statickom smistu) ekvivalentnim stvarnom nosaeu i
opterecenju.
Zbog simetricnosti opterecenja, ovdjc, momenti uklje5tenja ,i.[A i hIB su 14.2.1. ElaSlicno - djelimicno uJdjeiitenje Dosaca
medusobno, jednaki, ti.. A1A = ;HLl ~"- AI, sto doprinosi pojednostavljenju
facuna, Pored punog (krutog) ukljestenja s kojima sma do sada uvijek racunaii,
Posrnarrajuci oslonac A, moiemo zakljutiti da se njegova uglovna uefor- u praksi se susre¢emo i sa potreborn racunanja - uzpnanja U obzir, pri
macija (zaokretanje)' sastoji iz sume uglova alA) (128 i (13B' Cija suma mora racunanju stepena uklje1unja ovakvjh oslonacaJ a -§to je n~op'hodno kod tzv.
biti jednaka nuli - jer, zbog ukljestenja stvarnog oslonca, ugao deformacije eIasticnih ill djelomieno ukIijcltenih leZi~ta, koja se u ·praksi. s· obzirom na
na tome rnjesru mora biti jednak nuli, tj. a A = 0 (puna ukljeStenje). nrirodu i osobine materijala i konstrukcija, testo javljaju,
Sada cerno postaviti jednaCinu (elasticna jednaCina) koja predstavlja Stepeo ukljeStenja, kod elasticno uklijcltenih lctista, omogucuje D;am
navedep.u sumu i izjednatiti je sa nulom: racunsko iznalafenje korigovanih, zapravo adekvatnih, vri;ednosti dobivenih
statickih velie-ina za TiM, kao i njihovih ekstremnih vrijednostL
Stepen- ukljestenj<l je broj koji se kreee od 0 ~ t Za vrijednosl nula
ukljeStenja, u srvari, i nema, tj. oslanjanje je slobodno, a za vrijednost I
216
217
 (jedan) uldjeStenje je puno. Vrijednosti stepena ukljcltenja koje ozp.aeavamo
sa E (epsilon)) a koje su> 0 i < 1, odnose se na clasticno ukljeStenje.
Stepen ukljeStenja £-u nekom eIasrienom uklijcltenom lclistu defirusemo,
shodno dato; ilustraciji, kako slijedi:
Poznavajuc! vrijednosti 5rcpena ukljdtenja, bo sto je pomenuto, mOlcOla,
uz dnpunski proracun, odrcditi Il1lHnentc clasticnog ukljeStcnja, umjesto
momcnata krutog ukljestcnja kojc poznajcmo. IntcrprecirajuCi dijagrame
momentnih linijCl (M) za slobodna naleganja, djelimicna i puna ukljdtcnja
oslonaca (kod jednostrano I obostr3no uklijeStenc grede, 51. 216)', m07..ClllO
zakljuCiti da usljed elasticoog ukljcstcnja na osloncim3, momenti ukljc~tcnja
(u odnosu na punO ukljdtenjc) se smanjuju, ali se zaw, momenti u potju
povecavaju. Uz clasticno ukljcsrenje, <':esto jc moguce postici povoljniji rasfo-
red - posebno momenata savijanja, kod ovakvih (i slicnih) nosaca - d<lKlc. i
racionalnije iskoris[cnje prcsjeka oos;]ca, 5[0 doprinosi, posehno, ekoooTTliC:-
nosti postignurih rjdcnja. .

Prilll}c'r

~.
IzraCUflari rcakcijc i n3cna!i dij.lgr,uHc statickih vc1itina za TiM jednostrano ukll]c-
Stene grcde ~a pOlrcb!llrn podacirna (ra~I'on j oprerccenje) da!im na skici (slib 217),
A , B P.?stupamo na a!l3logan !latin kao c slll;ajll rav!lomjerno podi,;eljrnog opterceenja (duz
o _/
,
'-_0.._-- -
----- CIJeJOg raspona - q). Za odnOSl11 ~i~;tcm usvo-
jena je prosta grcda koja jc s;Jcia optereccna sa
Pi momentom sprega - ukljdtenj<1 ;\I.~. p
SI. 216. i -M~linija za puna ukljdlcnjc, 2 - M~linija za elastitno uldjdtenjc, Najprijc cerno jlu;!;\viti rLlqi~n\l jcdnJb-
nu na osnovu 11slo\'a da ugall !l:!!;ib:! ci:!sticne
linijc na mjesl\l ukJj('slenja 1110f3 1;lti (; ,1 \ll"arni
Jednrsrrano uklijeJWJQ greda (s1. 2163) nosac) jednak mrli «I.,! = (1\
UgIO"J m.gib.! rL1-'llhll: linljc li :\ 'U
Ako o'tnacimo sa a l ugao nagiba elasticne linije za odredeno optcrecenjc - za p.
u clasticno uklije~tenom JeziStu, a sa (lIP isti ugao, ali za slueaj sJoboJnog
J\'
ldista (nepokretno IdiSte prosre grede), taela ce biti:
161:) ,

.\1"1 !
tI,~; =
a C 1 = ~:::: 1 koefkijent smanjcnja ~ ndukcijc. 3L!
J alP
lO\:1 ubrasci ,U pOlllari iz udjdika 0 Jci'()rlllJ-
Srepm ukljeJlenja e1 kod jednostrano uklijestene grede bice dat sljedeCim cijama,) EJasticna jcdnJcin:!, prema tome, do·
bija oblik;
izrazom:
alP - fll
--M mox
,\[.4 . !
== (J,
::>1. 217. P = 20kN, ! = 4,00 rl1.
JU
ObOSlrano ukhjeluna greda
Analogno prethodnom, kod obostnl11o uklijestene grede imamo (slika 216b): 16' P' t, I\ko un,{imo j>\\/Il;tl(; \'rij~Jnosti Z~ 1) i i, imllmo:

U odnosu 'na oslonac A J 24-0

Ai'1 = - -·20·.:+ = - ~= - 15 kNm.
. 16 16
U odnosu M osIonac B
Da!je, Pos[<1vli~nicrn jedna(;ina (us]()va) rJ.vnoteic, irnamo;
Odgovarajuci stepen ukljestenja na liievom (A) i desno uklijclrenom osloncu,
bite: I I' - 0,

"'l = I
" =1-
-!... .
GIl odnusno: 1<,1 ~ P R8 = 0,
alP
/{,j -;. Ru = P, 1<.,'1 ---;. R8 = 20j

L\" i~!/J = 0,

218
 =-16' M=-~
f Ml PI'
RA:/-.MA _po 2 '"".0, odn05no: za P = 30kN ima:mo:
2 8

RA '/~
31
- P,/-p·- ::::.0,
16 . 2 I MA ~ MB ~ -
P'I
--~
8
30·4
--
8
~-IS,o
"
kNm.

P I
RA'I ~ - T
3J1 {-
--
-II ' .
~ -1'·1
I Zbog simetrije (i bez postavljanja uslova ravnoteze), znamo da je:

II .
2 16 ,'.'16 J
'1 . l' )0
RA = Rn = -, = -2 15,0 tN.
-'1'. Kada unstimo za P "'" 20,
16
im3mll:
I =

II - --220 .Ekstrcmni pozitivni momenat savijsnja u polju iz:n~i:

i6.20=~=13,7 k....'1,
PI
= __
PI
---= _
PI 30.4 -= 15,0 kNm.
= __
'.
5 5 4 8 8 8
- ' P =:- ;20= 63 kN, odnOs.no
16 16 '
Na osnovu dobivenih- vrijednosti naertani sa i dijag;- :.1i za TiM, ho ~tO je to nB slici
RA + Rn -'" 20. 13.7 + RB = 20, priruano.
RB "'- 20,0 - 13,7 = 6,3 kN (a sto je isto).

Na. osno~ .n~prijed .d,obiven,ih vrij'ecinosti moguce je konstruisati dijagrame koji su nacr-
tam na shell odredin mak~>Imalne nijednosti sta(icldh velicina. 14.3. KONTINUIRANI NOSACI f
Posta T ~ila mijenia predznak u \?resjeku iSf:'?d sHe P (kriticatl presjek u polju), u
t('Hl presieku Imamo ekstremnu (makslll1alnu) Yfl)ednost pozitivtlog momenta savijanja
u polju, tj. Pod kontinuiranim nosaCima podrazumijevamo takve gredne nOS ace
I ,
-.,- - "I A ~,.13,7 . 2- 15,
koji se, bez prekid" kontinuiteta, pruzaju preko tri ili viSe oslonaca, 3to znaCi
da imaju dva iIi vise polja (raspona izmedu dva susjedna osionca). Slicni su,
.\1 m.l' - 27,4 - 15,0 = 12,4 kNm.
dakle, Gerberovim nosaCima, s tim, da nemaju zglobova kao pomcnutl no-
saei. Jedan od oslon:ca nosaca mora biti nepokretan, a ostali su (0 pravilu)
Z" dilne~zionir~nj~ nosara, r~ed~!im, l1lieroJav.~n je mornenar fla,j os!oncem MA, kao pokretni.
d.slrenlll! negatlVm momenat, lef)C po ap~oJut!10J ITijednosti yeti od ekstremnog momenta
u pol)u CAr mal( .= (12,4 kNm). Posco pdpadaju kategoriji - skupini sraticki neodredenih nosaea, to je
neophodno, u svakom' konkremom slucaju. prethodno utvrditi i stepen
P,imjel"
statieke neodredenosti.
Kontinuirani nosaei sa n oslonaca su, za vertikaina opterecenja, n - 2
Obesteann uklijdtena gredll optt:re~ put. statioki neodredeni (krajnji oslonci slobodno !)llleiuCi). Ovo prakticno
cella ie prema slid. OJrcJiti reakcije i
nacrtati dijagrame za T i Ai (slika 218). znaCi da je kontinuirana gredu onoliko puta sratitld neodredena koliko ima
Osnovni sistcm je prosta greda kod ko~ meduoslonaca, odnosno, sto je isto) bro; polja minus ;edan (1).
ie je uticaj uklidtenja, nil oba kraia, za~ 'U 'odredenim slucajevirna kontinuirani nosaci mogu na jednom ili oba
mijenjen momentima ukljdtenja u oslon-
cima Ai B, tj. MA = ME = M (zbog kra;a bid uklijeS~eni iii, ~ogu imati prepuste (konz'ole) preko ;edriog ill oba
simetrije). Elasticna jednaclna ima slje~ krajnja osionca (vidjeti sIiku 219). Kontinuirani' nosaCi imaju znatajnu
dtCi obJik: primjenu u konstruktivnim rjdcnjima objekata (glavni iIi sekundarni nosa-
ci j sl.) i rnogu SC' izvesti u svim nosivim - konstruktivnim materijalima.
Konkretni staticko-raeunski trcUllan evdje, odnosice se na kontinuirane
1- RB nosa,ce rayne osc, konstantnog popreenog pr~jeka sa osloncima (leiajima)
U, istome nivou.
P'l' MA . { + MA ' L = O.

~
Rjesavanje kontinuiranih nosaea zasniva. se na analognim oSrlovarna' -
M;, ® AOiffi Me
16£1

PoHo je M.1 ..~ ME

3E1 6EJ

= ,\1, imamo:
postavkama, odnosne ,postupku, vee objaSnjenim pd rje§3van;u uklijeSrenih
(jednostrano Hi obostrane) nosaca - greda. To znaCi da uz postavljanje

~max
opstih uslova - jednaCina ravnoteze moramo sastaviti - postaviti j onoliko
},{l ,'v!l PI' dopunskih - eIasticnih jednaCina koliko je puta nosae staticki neodreden.
,1/:1 ,I (,pj' "', -"iGT'J ' a ndavde (uz
Ove -doP1Jnske jednacine za kontinuirane nesaee imaju poseban oblik i
SL 21!L Jijcknjc sa iD) illl!lmo izvode se, obicno, u standardnom opstem obliku. koji se lako pamti, <l sto je
220 221
 ad posebn0g znacaja za njihovu (inace veoma ccstu) primjenu. Ovc jednaCine Buduci ...fa posmatramo dio cijd0g nosacJ, tj, uva susjcdn~l polja, u(lCl]C
(iIi je~nacina) nazivaju se jedfloCillc rriju 11l01l/CI14t1a ~Ii po njihovom autoru Jijc\'o~djcb nadnmjcsticcmn mnrnentnm .~rl·c~a n~lJ (lSI0IHTIll 1 kn)i "7.1l,1l~1-
Klape),"onove iednatine (Benoit Clapeyron, XIX). ' vamO sa :H1 i rezulrujucorn'siJom lijcvog dijela Rl i anaJogpo tome, utiL'aj
desnog diic!a nosaca momentom srrcga n:1 os]nncu 3 sa o7.nakom Af., i si-
lorn Ra.
a) A"::>: AC AB Od navedenih vcliCina Af i R, u daljem radu, racunamo sa uticajima
..
~ I!
,,'" I,
,,' Ml i M 3 , a izostf]vijamo si!c H! i R~, jer ne uti('u na konacno rjesenje laJ;ltKa
(elasticnu liniju nosaca).
Sada cerno dohijenu grerlu "i.1 d\'a polja (If i '2) presjeCi nad oS,lon:.:cm 2
b) i tako, koristeCi vee poznatu, ranije obj;lsnjcnu metodu, dobiti d\'ije prostc
A4
I,
Z::c
I)
LS:.D AB grede, cije cerno mcdusobne uricait:' (Jijc\'c 11:1 dcsnu, i obratno) uzeti u r;lCUil.
~" ,It
r 13 I Ove dvije proste greek (\.;ao osnovni sisrem) su, uz kompenzaciju medusob;;ih
uticaja, ekvivakntne u statick-om smisiu ncrrclzinuroj g;-edi sa 2 polja (sITL11'j.j
dva putja cijclog nosac(l sa \'i~c r(1I!~j), k.l sji.ci nOe priLazane su shemc: objc
c) A,A A z:: :;;;:;:---------,z:;. grede sa medusobnim uticajim2 -, momentirna sprega nad oslonccl1l ?
I,,
I-----'r r 13
r I '2 +- Buduc-j da je nosae stvarno Knntinuoian, to i njec:ova e1asticna iini\'J
mora bid konlinualna, a w ~n<lC:i ,1;) nad oslonccm 2 (s;cdnji oslon'-lc) r]1L'''J
imati zaJedl1llku wngC>l!11.
Ovo :t:naci da je ug(l(l nagibil eLlsticnc linije lijc\'c grede na deS;-I( ::1

~B
osloncu (/I z) i desne gredc nfl lijc\"om osloncu (U.1) mor3ju biti istc velie'inc
d) A H I,
:ZS:C i supromog predwaJ.:a, tj.
~~ 1~ '2 ."

Ugao /)2 porjc(:e od ll[icaja ql' ,I'll i M~, (l ugao III oci uticaj,\ 'b ,\(, i
1'vf,'i' Zarim mozemo ris~ri.

e) A4 Ac A B kada izvrs!lllo izjednacenje, imamo:

+-- I, 12 ,'oJ t
f3~ + ~; --c_ e;' ,:-.co -- (a3 + a; + (').
SI. 219. Staricke sh~me ~ontinui~anih. nosaca: a) dva polja, b) tri poija, c) 11 poija, d) ukli-
IeStem osionq, A I B, d) prepul;t preko oslonca R Kada uvrstimo od ranije roznatc obrasce 7.a pojcdine c!anove postnvljcnc
J jednaCine, imacemo:
Do Klapejronove jedn<:lcine dolazimo kako slijedi (vidi sliku 120).
Posmatraimo dva susjedna srednja polja kontinuiranog nosaca sa viSe
(n) oslonaca, Cije cerna raspone obiljditi (uslovno) sa '2
i 13 , Opterecenje h
MnozeCi cijelu jednaCinu sa E· J (konstanrna vrijedn0st), uz potrebna sre-
OJ divanja, imamo:
.r'" '"
G' Rf + 2 A12 "2 -+- Ml . I)
a odavde:

Ova jedrlalina je, u sevaTi, K/apcjrollova jed/laCina, odnomo jedllah'na [Tljl<

momenata koja se koristi za rjeSa\,i1.njc kontinuiranih nosZlea i ima obilje7.:c
SI. 220. elasticne jednaCine.
Vrijednost na desnoj srrani - U :lagradi predstavlja zbir fiktivnih re::d:-
vl!nikalno (proizvoljno) reprezentno i predstavljeno kontinuiranim oprerece- cija Hjeve i desne grede na srecinjem osloncu, tj. reak..~lja ad fiktivno;
njem q za oba potja. . opterecenja koje, kako znamo, predsra.\'Jjaju optcrecenje momentnim dij<t-

222 223
gramorn od stvamog optere¢enja~ Ovaj zbir ozna~avarno zapravo jedinsrvenim
simholom R~, s tim da indeks 11 OZTIacava oslonac, a gornji indeks F. Ie inidjal
za termin - rijCt fiktivan. _ , .
Posro smo dobili opsti 6blik Klapejronove jednaCine (iii jednacine trij4
rno~enata - ovclje MlJ M 2 ) M 3 ), sada mozemo dati shemu postavljanja
sistema ovm jcdnaCina ~ Dosai:: sa viSe po~ja. Postavicetno onoliko Klapejto-
novih jedna~ina koliko je puta kontinuirani nosa_c staticki. neodreden. Za '
svaka dva uzastopna poljs - pocevsi ad krajnjeg (lijevog) oslonca, postavi-·
cerno po jedil1J.-jePnaCinu, tako da drugo poIje za prvu jednaCinu bude prvo
. Navedeni slueajevi ilustrirani su opitim primjerima na skici (s1. 222).
, y' sluEaju kQntinuirane grede sa' je4nim ill dva prepuSta preko. krajnjih
osionaeR (s1. 2220),· post.vliamo "ofljllllne .Klapejronove jednatine (ovdje
~ jednaCine~ jer imarno 2 med\:loslongl),_s, tim da-za MA i MB uvrstimo $tvarne
vrljednosti mom.enta prepusta - ko.nzOJ~
13

~8
paUe za drugiI jednaeinu; i taka redam. Ovo cerna ilustrirari na primjex:u no-
saca--sa 4 polja'l oinakain<i datim na skid (51. 221). - ---- b/
It
"
..
At=h ~
,
jfJ
i2
J~
,
~o
J~
:, ,
~E 14
r' -itd
1
" r) S1. 222.
I/A,,;;; ~ ~D
11/ AC 2'C bE
Ked uklijestt!ne kontinuirane grede postavicemo, tuoder, uobicajene
(date) Klapejronuve jednaCine (s1. 222b i c), i to ovdje 4 jedna~irie (jer irnamo
:
O
ukupno 4 meduoslonc:a - po shemi sa nultim poljima - 51. 222c). U jedna-
111/ A:; 0 =E Nne m:ba uvrstiti:
SL 221. ili..!Q = 0, NIBil = 0, lAO = 0, Iso = O.
Rjesenjem sistema Klapejronovih jednaCinu, dobiveni momenti Ar(..
KJapejronove jednaCine imaju sljedeei obIik: Ms predstavljaju momente ukljcitenja nad tim osloncima.
I. M A • 11 + 2 Me (11 + IJLA1vq ~. 6 R~, 1::lIalaienJe reakciJa
II. lyle ·It + 2MD (It + Ia) + AlE ,1 ,= - 3 6 ·-RE. RjeSenjem sistema' Klapejrono'vih jednaCina, dobivaInO momente savi~
+ 2 ME (I, + I,) + Mil . I, - - 6 R~. jauja nad svitn oslondnla kontinulrane gredc koju rjdavamo - po vrijednosti
III. MD' I, , i predznaku (negativni piedznak).
IZjclenjem ovih jednacina (tri jednacine sa tri nepoznate) uz jednacine ravno-' Da bismo dobili vrijednosti orpora svih osIonaca - reakcija oslonaca,
teze, dobijamo orpore oslonaca ~ reakcije sto nam omoguc-uje crtanje d:ja~ J posmatramo sistematski svako polje posebno, kao prostu gredu opterecenu
grama statiCkih veIiCina T i AI, kao i iznalaienje ekstremnih vrijednosti ovih
velicina neophodnih za dalji proracun (dimenzioniranje nosaca i dr.).
I pdpadajut-im oprerecenjem toga polja i istovremeno napadnutu na oslondma
odgovarajuCim momentirna sprega, tj. momentima koje smo vee izratunali,
Kada s'u, kao sto je najcesce siuca;, krajnji oslonei (ovdie A i B) slobodni, I" rjeSenjem Klapejronovih ;ednaCina .. Za rjeSenje - iznalafe'nje reakcija po-
[j. nepokretni, tada i momenti nad tim osloncima su jednaki nuli, tj. MA =
= 0; Ms = 0, a to pojednostavijuje rieSenje ;ednacina.
I stavljamo analiticke usl~ve ravnoteze L Y = 0 i L M· = 0 za svako polje
- pros{U gredu posebno: Za svaki srednji oslonae kontinuirane grede dobi-
U slueajevima kada krajllje oslance napadaju spregovi sa momentima cerna - preko posmatranih prostih greda, po dvije parcijalne reakcije (lijeve
spregova MA i Ms. odnosno-kada preko krajnjih oslonaea imamo prepuste, i desne grede ili lijevog i desnog polja), koje, kada sabererilo, da;u punu reak~
tada U jednaCinama treba sravid stvarnu - poznatu vrijednost za ove mo- ciju za oqgovarajuci oslonac. . , ..
mente (MA i M8)· aVO ce posebno biti ilustrirano rjeSavanjem prvog prakticnog (numeric-
Za siucaj da su krajnji oslond uklijciteni, tada postupamo takO: da pb-· kog) primjera.
stavimo tzv: r:udta po/ja Hjevo od oslonca 1\), takoder, desno od oslonca B
(koji su inaiX: 'UklljeSteni) i, postavljarno vee, poznate Klapejronove jednatirie ,Crranje Cjijagrama ~tatitkih" vel£Ci~a
za novu statiacu shemu (modificirana staticka sherna sa nuldm poljima). Za cjeloviti kontinuirani nos~c dijagrame statiCkih ve1itina za N, :T i M,
Naravno, ,da su momeuti nad novodobivenim' krajujim (fiktivnim) odnosno kod vertikalnih opterecenja, kako se u praksi, u pravilu" i javljaju,
osloncima, kao _i opterecenja nultih polja, jednaki nuli - sto pri rjeSavanju za TiM (transverzalne sHe i momenat savijanja) .crtaino u'skladu sa vee
siSTema jednaona olakSav<l rad. paznatim praviIima koja su objasnjena kod staticki odredeIiih nosaca (prosta
224 15 Statlka. gradevlnsklh konstrukclja 225
 greda, Gerberov norae i dr.), odnosno za prethodno obradcne stati,cki neodre- Primj("
dene nosace - jednostra'no i obostrano uklijcStenu .grcdu. Za poznate reak w
'-----,Rijdi!i kon(inuirani nOS2CS<l Ifi p\)lja (odreJiti rcakciic oslonaca i oacnati dijagr~;:;c
dje oslonaca i polotaje presjeka u kojima transverzalna sila mijenja pred~ TiM) i naponirna i nptcrcccnjcm darim na skici (5J, 223).
znak (opasni - kriti6ni presjeci) odrcde sc' odgovarajuce stati~ke velicine i ",
ekstremne vrijednosti za'M - momente savijanja, pa 'se, nakon crtanja dija-
grama trans.verzalne sUe '(T)} crta i dijagram za momente savijanja· (Ai) po
poznatim pravilima.
0\"0 ce, takode, biti ilustrovano na prvom numerickom prakticnom
primjeru,
SI. 223.
Pn'mjena tabfica za rJeIavanje kor.tinuiranih nosaca
Buduci da je primjena kontinuiranih' nosaca u prakSl relativno cesta i Dati nosat k n - 2, ti. 4 - 2 = 2 rU(;l sl;ltini ncodrc(kn. Potrchno je post:l.viti (;,
(dastitne) KLlpcir0Vn\)\'e jedna:::inc: jn\r,u -lJ i'f\"t_' i Jrugo poijc, ,1 drugu za drugo i (Ie
obimnu. nastale su i railitite tablice koje olaks3vaju· racunski rad za staticko polje.
rjesavanje oyih nosaca, Izmedu njih, 'pomenucemo ovdje VinklerDve tablice 1. .1-(-1'~' ,~ 2 AfC (1, -'- I,,! kIf) It = - 6 R~,
koje se mogu kciristiti za rjesavanje kontinuiranih nosaca sa poljima'iednakih
II. MC'/2+2A1D(l, +!l) LMfI ·t,=-6·Ri;.
raspona za ravnomjemo podijeljeno opterecenje g, p, odnosno q duz cijelog
raspona potja. K&d zarnijcnirno p07natc nijcdnosti 7.a r3QrOnC ,.'C)lia i f'()~tn znJrno da je: ,H A = 0 i ,\In
= 0, imamo:
Njihovom primjenom dobijemo vrijednosti statickih veHcina TiM za 2 Afe (4 + 6) ,! ,H.'J· 6
presjeke svakog desetog dijela odgovarajuCih ·raspona polia (fa)' ,lfe' 6 +,2 Af!) (6 -'- 4' -- (,
Vrijednasti sb~)(ldnih cla~ova na desr:lJ~, qr.ll ;;1~a iC;::lJ,'in3, bo Sto sma rddi, lJ\':SC
Uz koristenje datih obrazaca za ekstremne vrijednosti T i Ml u navedenim
od opteretenja i ra~p()n3 odgol'ar,ljllcih p, ljd. Vri;rj·,\o,' R~: je "lbir fiktivnih rcak("i)~
presjecima dobivamo i podatke - vrijednosti za crtanje odgovarajuCih dija- prva i drug-a polje u ()sloncli C p("l,m:l.ll:''''~ ()\'~ j'(!)i~ ~;.,-) rrOste nO,:I(:e OP1~(ctcr.c n-,',-
grama ekstremnih vrijednosti za T i Ai - za daw ravnomjerno podijeljeno mentnirn dii:lgramon1 stvarnog oj"ltcl'c':cnj:!. \'nj(.lnosl }(~; jt: al1'1\0gna i odno,i se: na Un.l-
opterecenje. go i trcce polie:
Navedeni obrasci za T i Ai dati su u Vinklerovim !ablicama (vidjeti ove
tablice u Prilogu knjige) i imaju sljedeCi oblik:
a) za ekstremne vrijednosti momenata' savijanja u presjecima polja fla
Prva dVll cJana izraza (u zagradi) odnose sc na lijn'o, tj. prvo polje, a (reti cJan na de5P.I',
I tj. drugo polje, posmatrajuci prva dva poljJ kao cjdinu nn koju S~ odnosi prva :Klapejro-
10 nova jednatina. Znmjctlom poznntib vrijdnosti, imamo;
! + M m" = [a' g+ (+ fl)' p] 'I',
-,Mmu "", [a' g + (- {J), p] ,I'; F q.f: q.!."
R
D
= -24- +.--.
24
Prvi t]an odnosi sc nJ d,ubo p;)ijt, a dnlgi cJan izraza na (reee pelie
b) za ekstrernne vrijednosti transverzalne sile u korespondirajuCim
kontinuiranog nosaca.
presjecima !..-.:
10
+ T m" = [Y' g + (+ v)' p] , I, Kada ove vrijtdnosti u\'(srimo u postadjei~c i vee djeiimitno sredene Klap~ironovc jed-
- Tmu =[y'g + (-v)'p] 'I, nacine (I ill), imnnw:

Koeficijenti a J f1 i V dati su u navedenim tablicama za odnose ~ . x je rasto-

20· M, + 6 - Mn= - 6· 253,3 = .- 1519,8,
1 6 Me + 20' AIn ",-, - 6·233,3 =- ]399,8.
janje od lijevog oslonca, a 1raspon odgovarajuceg poJja za koji se vrSi prOraCll:1 Rijdimo sada oye dvijc sredene jcdnaCine. Pomnoiimo Ji p,. . u jednacinu sa - 6, II drugu
u okviru djelog kontinuiranog nosaca. Nakon sto se dobHu sve vrijednosti sa 20, imamo: '

za navedene veliCine u svim deseticnim presjecjma (/0) )crtaju se dijagrami - 120Mc - 36 MD =

120 Me + 400 MD = -
+ 9118,8,
27996,0. SJbirJnjcm obje jednatine, imamo:
za ekstremne vrijednosti TiM prema dobivenim numerickim velicinama· -
~ 364 Mn -.- ~ 18877,2
po!tujuti vee poznato pravilo za ova; grafiCki rad .
./;.. sada cerno staticko rjeSavanje kontinuirariih nosaea ilustrirati karakte- 18877,2
AID = - - '364--- ~ - 51,66 kNm.
risticnim primjerima.
2'1')
226
 ,
i
I
I
dalje: .!. Sad3 je moguee pr~tupiti crtanju dijagrama za T i naken ~to ~e odr.!de presjeci u kojima .
'tt1I.nsverz~na sila mijenja pred:wak, kao-.i izrafunaju odgovarajuci momenti. sa~jlUlJ~ za
6·_Mc -20·S1.6.6. ...;.; -.13.99;8, + nvc presjeke, mo!emo -crtati i dijagtam momenta- savija.nja. Prema dobivenim rezUltatuna

6· Me = - 1399.8 + 1037~ "'" - 362,6, i dijagrami TiM IU posebno nacrtani na skid (st; 225). _ . ,.

362,6
Me"" - - 6 - == - 60,43 kNm.
.1 .J.. 20m p q
L
Sada motemo -Odrediti ~je OJlonaca posmatraju¢i, kako znamo, svako' polje leao prostu
gredu optcieCcnu pripadajuCim optere¢enjem svoga polja i odgO\:arajuctm momentirrill nad
osloncinu, tj. uticajima IrUSjednih "polja. StatiCke (Poinoene) sheme ove tri proste grede
date su na skid (51. 224)., .
r
,
!
I
A

RA
'
..

1.~'Om
l~

If6Dm
rU
1.;4,0 m"
'1.(. B
r:.
Rc
•
R R.

T
I
SI. 224.

KoristeCi analiticke uslove rB.vnoteie (L: 1-: = 0 i L MB = 0) za svaku gredu posebno

i sluicCi se odmah direktnim izrazima za reakcije proste grede za data (standardna) op-
terecenja, imamo:

RA ~ ~._~ + -:... __N_f_c =2_0_'_4 + ~ __60_,4_3 = 40 + 10 _ 15 1 = 34 9 kN

2 2 11 2 2 -4 " ,

j- 15,1 = 40 + 10 + 15,1 = 65,1 ill,

S1.,325.
D q ·1, Me MD 20-6 60,43 51,86 .
Rc = -2- + Z;-T = -2 + -6-6-- = 60 + 10,07 - 8,64, Ktiticni presjeci u poljima dobi\'clli ~u prema sfjcdeecm:

Rg = 61,43 kN,
- pr\'O polje: (II)

Rc = R~' + R~ = 65,J + 61.43 = 126,53 kN,

RA
= -_.- = -34.9
-= 1.745 m;
+ ~!~_f>O,43
Xl
RL q'/,
= +- MD _ Me """ 20·6 = 60+ 8,64 -"10,07 = 58,57kN, g 20,0
D2 Ill12 66 - drugQ polic: (/,)
R~-q - '"(:I = 0,
Rd "q' is Mv 20·4 51,86
D 2- + l;"- = -2- + --4~- = 40 + 12,96 = 51,96 kN, R~
Xs = --- = 61,43 -----0 = 3,071 m;
, 20
RD = Rt + ~D= 58,57 + 52,96 = 111,53 kN, - (reee polje: (/~)
~~-q. X3 = G~
. q '/, . MD 10·4 51,86
Rn- - - -I~- ~ --.- ~ 40- 1296 ~ 2704 <N.
2 2' 4 - > , ]{.i 52."
x~=~ = ~= 2,648 m.
Kontrola , 2.

Zbir sNih reakcija morll biti jednak.ukupnom opterecenju (prcma L Y = m, tj: Momenti savijanja (ekstremni momemi u poijima - za na-vedene kritiene presieke)-imaju
s!jedece vrijednosti:.
RA + Rc + RD + RB = QUK + P,
q' xi 20· I,745~ .
34,90 + 126,53 +.11L53 + 27,04 = 300,00 = (40 + 60 + 40) - 2 + 20 = 300,00 (tal-nost A-!I ma:.:= RA - xl-2'~ = 34~9 ' 1,745 - -~- = 30,5 kNm,
uda je potpuna).

228 229
 '\"'/ '--' 1\." ...... -
SA i-i:;:'"VA nA ci(SSno

.v 'q'x 1 20'),07P Ovo na S\'ojcvfstan oac-]o dok~zujc da i o~."--')rrano t:kliid((,IlU gredu moicmo riiditi r~im:
AJ1 m4j( = Re . x, - --...!..- Me"'" 61,43 - 3,071 - _ 60,43,
2 nom KJapejronovih jedna':ina uz modifih,ciju st:ni,:b: ~hemc na mode! kontinuiran, g
(fiktivnog ckvivalentnog) nosac3. ..
Af2m~~= + 33,9 k..N"m, Zbog simerrije (i bez poslav!janja usl'~\'a ravnotcZc), mamo da. su reakCI)C RA,,',RlJ
da iznosc:
q' (ls-xJI
M amu "" RB '.(/, - x;,) - 2 - (posmatrano s desne strane presjeka\

. 20·(4,0-2,648)t :W'1,352:
M,mu = 27,04 '(4'0-2'648)---- --~27,04,I,1l2---.. Kritiean presiek u polju je (o\"dje) 11 Hedini raspona rj. ispod silc Pi momenat s:lvijanj3 \,
2 2 ovome presjeku iZn0<;i:
Mlmax =36,55 - 18,28 = 18,27 kNm. Mmax= C-,~"~-+;~~) -MA
Momenti nad osloncima ,He i .liD neophodni za crtanje dijagrarna M bili su vee rar. ! ;

8
sracunati_ . 30·4 -
-_.) - 41,6
VA-tAn foI:l \-C)f.'t ,Hmox ""-' (40 + 30) -
4

41,6 '''' (70,0 - 41.6)

.

co, -;- 28,4 kNm.

Obostrano uldijdteni nosac sa rasponom i oprcrecenjem datim na skid (s1. 216)
rijditi preko Klapejronovih jednatina, nacrtavs:i modificiranu stati(';ku shemu nosa(';a. Dijagrami T i ld kojc mo2.cmo naCrtatl n" ,)_,11<1\,\1 dnb:l'(:nih vrijt:dnilsti imaju tce oj i .1L

Postavitemo Klapejronove jedna(';ine: poznati oblik.

~' . IP=30kN ~~20kN/m' Primjer (za rrirnjcnu VinklenYl_'ih tJOli-:,1

OJ ~jj \] i nil i Ii i \! lIh!!lll 1111011 !!!~

A~ f~B
Kominuirani no,ac sa ai (3) jcdn;lb rC·ij3 (npr., poctylaka u od[c:d~noj ta\;l;';il-,
2,0 m I 20m opterecen jc (prema 3na]izi optcrcecnja> :'~ r::\"[10mj,'ffJO podijeljcnim op(~recenjcm, L,,(
potice ad vlastitc td.int nosab i kOf1-\\:u',:UjC _~ = 15,OkN!m', i korismm (~!UtaJ~I::~

~-_~~"-.!'.:'I!: ___ '"I1I1I~9k-_~~~!'~~_n_~.

takocte, jedmko podijcljenim optcrCccnjnl p ..-" 10,0 kNfml.
Potrehno je (na primjcr) odredili_ ~'K,rrcmnv, ~n13k$imlllnc i minimalne; vrij;.:,j,'
..&!'IIIIIIIIIIIIIIr,1I111
~_l~ __ .*_
transvcrzalne sile na osloncll A (kr-njnii \l)C\ 1 (\$IO'.~lC;, \.ao i ck5trttnl1~ \'rijednoSli 111\)11,,:;'
"l!lq ,c A l(,m savijanja (max i mini La prcsjck lldaijcn :::a Xl =0,1 [I (od os!onc~ A). (Vidjc(i slikll 22~ .
11 = II = I, = 6,0 m
51. 226.
D

I 1. M,.fO· JAO+ 2AfA (lAO + l) -+ M:9' 11 -~ - 6R~, (III II Iii Ill!!! 11111 ! IITILlllllllllIIIIIlII[rrnmmIIT.!lIIIIIillillmIInr~ 9
A 'ilIIIDIIITnm \\1\ j jjj III j jIll) IUTIJIDTm:mmmrrnmmmUllllIilll)l!I!!! j I iUnr~B
II. MA '/ 1 + 2 MB(/l + 'HO) + M Bv . 'EO ---.:. - 6 Rt, - ~-' :n.. ~
~o:.\.,.j AC 0
zbog limetrije (ovdje), bite MA = ,.Ids. pa jc potrebno, u stvari, rije!iti sarno jednu (rccimo
prvu) Klapejronovu jednaCinu, uvrstiv!i u nju poznate vriiednosti. odnosno i nul~\"rijednosti
~..
~
lo 6'0 ~
~
, .____ J 0 60 -"--
1
1 60
0
"
=
(za MAO i lAO 0). Imamo: :2 ::: g-t-p (Ukupno opterecenje)
q . I.'
2 AlA' 4 -t. MA ' 4 -= ···6· (--.-
24
<-
$1. 227.

20.4' 30.4') Rjdavanic:

8M A -:- 4AtA -'-- -·6 ( '-24" -'--!6-,-'
Presjek A. (,,·,Ionnc- /\)
12 MA = - 6 (53,3 +- 30) = _ 6·83,3 =- 499,8,
MA=O (slobodno nalijcganjc, pa je momenat jednak nuli),
499,8
MA = --'2- = -41,65 kNm. max TA "-' (O,4' 15 "r- 0,45' 10), 6 = + 63,0 kN,

Isti rezultat bismo dobili korisreti vet poznate obrasce za momenat ukljdtenja obostrano min TA = (0,4· 15 "'- 0,05' 10)' 6 = + 39,0 kN.
uklijesrene grede za ino opterecenje - primjeniv~i istovremeno princip superpozicije (za
utica; optereecnja q i P), Prt!sjck x~ ~ 0,2 I"

. q,/t p~ I 20,4 t 30.4 max AI =-'-. (0,060' 15 + 0,070' 10)· 6~ = + 77,60 lim,
tJ.M=-----·-,"'------ "'-4I,6kN.
12 8 12 S mini\-{ (0,060' J5 __ ~O,()!() 10)·6: ~~ 28,80 kN.

230
 . )

.. . :. . . . .

. Na 'isti, ~alogan
nacin, mogli bi .. ~o odrediti (u. d?!je,m' radu) ekstrenme~. .tj."
~~~l<_- Sea ~~e~tavlja 11Q~'Clan Klapejron6~~ jednatine (oa desnoj stnmi)? .'
. ...... I.' Navcsu alutajeve.kada se mogu primijeniti ~lapejronove ieduaane"i za neke druge
~ne' i minimalne vrijcdnpsti z.a T.j M Zll sve ~dabrane presjeke kO,ii se nal.nze,l;la ;}O" statiW neodredene: nosRce?
_ Navesu 'su~tinu piimjen~ lablica za rjesavanje );.6ntinuiranih nosata.
'. (i1('_!)'~YakO~ r~pona. Za praksu je do....oljno llzeti presjeke oa 0,21, tj, !... da biSm~:'d~tiU{' _ Odabrati nekoukO primjera CpO'moguCnOsti iz' nepouedne prakse) iz podniqa
~_ : .. ,' _: _ - 5 • ,_.' .:_'_'f:~/ statiiki·neOdredenih nanCa (obostrano i jednostrano uklijeiteni n0S4c) kontin~
. povoljno pOdataka za. crtaoje_dijagrama (';kStremnih vr':jednosti ia TiM. . ", :~::- greda)· i ia odabrane (usvojene - zadane) podatke ixvriiti statiCko rjclavanJ:
'- _. V k'JDkretnOm slucaju_ (nasata sa' tri polja iz ovog zadatka) dijagtlmu ekstremnih:- zadataka"- ·odrediti. rClIkcije, eksttemne vrij':dllosti statiCkih velicba i na.crtlltt
vpjednosti za T j M (obvojnica dijagrama T i At) bi imali (i da sma izraC1.!llali sve potr:t:bne di.iagrame.
vrijednosti kako je rowano) oblik ho' na sl. 228. .

B
= 0 4b
); l3 --,!<-
,.

!.
t

Dijagrame je za prakticno koristenic (kako ;:namo'; puv:ebv> crtzti U odredenoj _

pogodnoi, izabranoj rllzmjeri.

PITANJA I vJE2B,;NJA

- Kako definikmo staricki llcodredcne no~ac~:'

Kako se odre..1uje (uops:te:, s{epen stalick\: r,~QJreJ.enos!i Jl()~;!c':l t
- Navesti karakreristicna ~\"uis[\'a HatiCki neodredt.'nih n;)saCa u p<m.'d:-:nju sa sta-
titki odr\:denim r .
- ' Kalika nepoznanica (kamponenti reakojc' ukljucuje u stbi l.:klje'teni kiaj -..:.
o~lon.c?
KoUka nepoznaniC'd (komponenti) ublihvata nepokretui, OJuoSfH.l pokretni oslonac?"
Na kojim osnovimll - posravkama rjdavamo staticki needredene nosace?
Objasniti ilta je to "osnomi sistem" pri rjdavanju staticki neodredenih nosa¢.a!
'Kako ~azinrr.e dopunske uslovt.' - jednacine za rjdavanje nepozna.llica ked
statitki needrc..1enih nosa?:a?
Sta su to kontinuirani nostle!?
Kake se nazi\"a, po autoru, jcdna(ina (icJe:!~lne) Z3 rjdaV:l:lje Kootinui!:lnib nor
saca?

232 233
 , feSetkastog nOS::lca, ncmajll sJobodnih pomjcranja, iskljllCid;i pomjeranja IlJ-
15.RE!iETKASTI NOSACI
Opfli dio
Za razliku ad punih nOS2.Ca ciji it popn:cni presjek pun (sanduc:ast ili
s1.), feSctkasti nosaci sastavlieni 5U oJ. swpova koji su medusobno povczani
(svojim krajevima) zglobovimu, taka da bo cjelina oorazuju nepomjerljiv·-
sklap (kompoziciju) stapova. Osovinc tih srapO\'a sijeku se u sredistu zl!loba
~i\'arno cvorom ....Stapovi resetkastog nasaca (Odnosno, nphove OSOVl!'.~)
leze U IstOJ ravui, taka da je i cia nosac ravan, a takvi ravni fes:etkasti nosaci su
predmet daljcg interesovanja. Zglobne veze iz.:nedu pojedinih stapova pr~=­
;tavli?l~zapravo, sarno teorijsku pre! .ostavku; kQla se PfgttHaO. fie reah?~!!.
,er, um)f'.;;l:-'3-zgroEm , u pra.vl U,. lzvodlmo !aute vcZe, marla se lzuzetno, za
odredene konstrUkclJe, mogu pnmljenni t zgt?One'V"eze. Roje su
se raffije"u
'pJ~si}orifill~Ftire veze lzv6ae porrniCU z~~a, zavrtn}ev~,Jll~~_~l:
se
\·anjem. Ovakvlm vezama, UlStmu me om \!c~no zaokretz.Ii.i,~~ta2o.l.tl.~~::._, _
evo a, 0 1 1 9 moguce ti0 Idea1n~ ...~,Btoba, ali ova 6nienica, kat2~
t
-pt)ica2!ilrpos~ prora¢pni ispitivanja, ne prouzrokuje prekoracenje JO::Y_9:
Jlemfi t<:lsr'!!lQJa.J!.1i~'Elllg lmt'lV% '\,§2L nallilama dooun,kln na£f~­
zanla nastalih od krute veze. osta om, TIl zglobne veze ne bi bilo moguce
izvesti bez h~nla, p§ se u praksi zanemaruje postojan;e (u pravilu) dopunskih
J naprezanja, a sile u stapovima rdetkastih nosaea iacunaju se u skladu sa
teorijskim posravkama 0 zglobno; vezl. Na 'skid (s1. 229) su date sheme veza
stapova pomOCll zgloba(stose sada. u pravilu, ne izvodj) i krute veze koje se
u pniksi, u pravHu, i primjenjuju.
a)
.7{. SI. 229. a) zglobna veza, b) kruta \,eza, c) drvo.
Re.setkasti nosaci u geometri;skom smislu sastavljeni su iz trouglova
aje su ..stranice materijalizirani s~apovi povezani zglobovima . - u cvornim
tackama. Takva f!gura predstavlja, ?apravo, nepomjerljiv sklop stapova u
kojem je osnovni lik - trougao, koji je, kao sto znamo, osnovna geometriiska
nepomjerljiva figura. L:vorovi ovoga trougla (tjemene tacke), odnosno cije!og
234
stala usljed elasticnih dcformacija stapova resctke .- usljed dcjstva optc,c-
tenja - a kaje ovdje (zbog malih vclicina) ne tretiramo kaq pomjeranjc
Na narednoj skid (sl. 230) predsra\'ljcn je trokut bo osnovna nepomjcr··
ljiva (geometrijska) figura i cetverokut (s1. 230b) koii je pornjerljiv s obzirom
na postavk'll da su VC7.e stranica - srapova zglobne. Ovakve pomjerljivc fiL;L re
"e mogu so koristiti kao sastal'ni dio sklopa re!etkastog nasaea koji se primjc-
njuje u praks! nosi\'ih gradevinskih konsrrukcija,
Rcletkasti nosaCi kao cjelina mogu im3ti r3zliCite oblike, ali ovi ob!ici,
u pravilu, O\·i~ni Sll 0 funkciji (zaJ2tku) ovaYvih nosaca. Primjcna reSctKasrih
nosaca u in'lenjcrskoj (gradevinskoj) praksi je veoma Ces!,l i znaeajnJ, POSCb!h-),
00
--T'
,,
!.
,-- --~)'.
Si 2."\0. S1. 231. Resnbsri nos;!'; (opsra ~C:;-".'.').
S obzirom on odrcdcnc prcdn0s1i. h,,:;:, !"',-i jcdnakirn ostalim usloviua, inlaju,
za odredene zachrke ovakvi nosaci. ;'\jima ~e mogu izvesti vcliki rasponi,
posebno u cdiku, llZ waeainu ckonnmi'':nosr (ali ne uvijek i 3trakti'lUi estcts\i
izgled) konstrukcijc.
U pogledu starickih sistema i n~lCina oslonianja (os:o:lci, (lslona(:kc vc:t,c)
feSetkaste nosace trctiramo na isti naCin bo i pune Sto, pored ost8Je'g, Lnae')
da mogu biti u st<ltickom (vanjskoll1) smislu stClticki odrcdeni (npr., prOSlJ.
greda, greda sa propustima konzola i dr.) i vanjski ~ sruricki ncodrcrlc:,j
(npr) kominuirani nosac i dr.). Pominjanje izraza valZj~ke stati?ke neodrc:h:-
nosti, ukazuje i na cinjenicu postojanja ullutCim/e sLatitke neodredenosti
reS :th,.,tog nosaca, a $to ce biti objClsnjeno u narednom izlagan;u.
Prema gore izlozenom, mozemo konstarovati da arpore osJonac:l - rca}.:-
dje odredujemo na isti naCin (analiricki iIi grafitki), kao i kod punih nos3(:I,
a sto je vee ad ranije dobrr pOZllato.
U daljem izIaganju obradivacemo unurarnje staticki 'Jdredene (raYlJt)
nosace) koje u praksi najcdcc i primjenjujemo. UnutrasnJi sta[icki odrcdc!1i
rdetkasri nosaCi su sastavljeni, kao sto smo rck!i, ad, niza rrouglova koji \.:.an
cjelina treba da poprime odredeni flLlkci;:}f\JJno-konsrruktivni oblik. Bro)
stapova i broj (-\,orava je u mcdusobno) funb:icl'...Jlnoj vezi. Ovaj odnos braja
stapova s i broja cvorova tI, koji treba da bude zadovoljen da bi reSetbsti
nosac bio sraticki odreden, dobivamo kako sljedi (vidjeti prethodnu skicu
- s1. 231). Za formiranje prvog trougla resetkastog Dosaca potrebni su 3
stapa i 3 cvora . a za svaki dalji trougao po 2 srapa i jedan evor.
Prema tome, za cia reSetkasti nasac (niz trouglova) potrebno je:
s = 3 + (n - 3)·2 stapovi1, tj. kuda sredimo:
s = 21J - 3 (stapova).
 koji se, uglav'norn, "koriste u m~stogr.adnji (trapezasti j ,paiale;Ini resetkasti
ReSetke kod .,koiih ie zadovolien gomii uslov (uz kontrolu ispravnosti nosa~). Gornji 'pojas -kod ovakvih'_cdetki moze hiti i zakriv:1jen-,,:"" .parabolican
komponovanja reSetke) su unutarnje '-staticki ociredene, sto ujedno 2MCi da (d. . .
sile u svim §tapovima'Tcletke moferna odrediti na osnovu statickih .uslova
ravnotcle .. ' Ako . je: -
s>.1n -3,
tada "je" reSetkasti nosac imutarnje, statiCki neo,dreden,' pa i sile u'stapovima
t~eSetkene maierna 0drediti iskljuCivo primjenom statitkih uslova ravnoteie,
nego i na dopunskim jednaCinama zasnovanim na'tretmallu e1asticnih svoj~
stava'materijaIa. .
Navedene site
u stapovima reS~ikaStog nosaca su unurarnje sile, za cazliku
ad opterecenja koje napada nosac i reakcija' oslonaca koje smatramo tJ(lnjskim.
silamd.
Vaniske sile (opterecenje) dje1uju, il pravilu, preko cvorova (preko odgo-
varajuCih sekundatnih ill slicnih I).osaC'a cjeiovite rclctkaste konstrukcije), a 1
sarno izuzetno i izmedu cvorova, karla u datom stapu nastaje, pored naprezanja I
proisteklog od dejstva aksijalne sUe stapa, jos i naprezanje na savijanje - a
to se, ~ pravilu, izbjegava kao nepovoljno rjdenje-.. A
i
- Opis I'dulil,./Swg lIuj./(il (vidjcti skicu sl. 231)
OJ tJ 0
/:
Stapovi od kojih su sastavljeni (izradcni) feSetknsti nos;J(:i imaju svoje
standardne nazive. Posta rdetka predstavlja zatvorenu (geometrijsku) figuru 1
:%
~ve stapove gornje'strane (od aslanea do oslanea) nazivamo slapo'vima gornjeg
I'
1
"
~

:/ A
pojasa, a sve stapove sa donje strane reSetke - stapovimQ donjeg pojasa. Sta- ~.

pove izmedu gornjeg i donjeg pojasa nazivamo scapo'vima ispwie. Ovi stapovi S1. 232. a) krovni re~etkasti nosac (VCZllC). b) krovni vezac - Vigmanov (po!onso), c) re~
mogu biti di;agonalni - nazivamo ih dijagotwle i vertikalni - nazivanlo ih letka - okvir. d) trapezoa rektka (mostovi)j e) pai~eJn3 .rdetka. f) konzo!na rdetk:l
vertikale.
Svaki stap pojeuinacno dobiva svoju standaruiziranu .oznaku radi identi- Na istoj slid pod f) dat, je trougaoni konzolnr reSctk3sti nosac (riastrd-
fikacije. Oznake su date simbolima u indeksu. Srapovi gornjeg pojasa nose nica), gdje treba obratiti painju na oblik pokretnog [dista - zatcgu.
oznake ._- simbole G sa odgovarajuCim indcksom (GlJ G z, itd.), stapovi
Navedenf obUci predstavljeni sY$t:tatickirn shemama nosata, koji cine
donjeg pojasa oznake - simbole N uz odgovarajuce indekse (arapski brojevi
osnovu za statiCki proracUn ~- kada sti-'uz to date dimenzije, oznake i optere-
racunajuCi slijevli nudesno), Stapovi ispune nose oznake V (vertikale) i D
(dijagona1e), uz potrebne indebe. (vorov! reSetkastog nosaca moraju imati, tenja nosa~a.
wkode, oznake i one se d3jU arapskim brojcvima, a sto omogu(:uje laku identi-
fikaciju j pregledan raCun. OZIlake - simboli kojima je na poseban naCin
opisana reSetka, dati su pfopisim3, ho je ovd;e uvaiavano. 15.1. ODREDIVANJE SILA U STAPOVlMA RESETKASTIH
NOSAGA.
Oblici reStllkastih nosaca
Op,re pOSlavke
U narednoj skid bice dato nekoliko karakterlsticnih oblika reSetkastih
nosao. koji 8e prhiljenj~ju u gradevinskoj ptaksi. Pojedini oblici (karakteri- Sile u stapovhila reSetkastog.nosao. sa aksija!n~,tj. njlhov pravae dje!o~
sticne kompozicije) irriaju i svoje posebne nazive, sto nije, naravno, od znacaja vanja podud~ se sa, pravcem ose stapa- ":""'" odnQsno spojnice (pravom lini-
z.a njihovo stati~ko tretiranje, a sto 'je Dvdje od primarnog znaeaja. jom) dva susjedna Cvo!~ izmedu k~jih se milazftretirani stap. Prema pr,edznaku
Na ,lie;" 232a i 232bsu dva karakteristicna oblika krovnih r~setkastih IUOgu biti·pritiskujuee-'i.zatetuce, Cirrie je i ·!Jdieden. na~ dinienzioniranja
nosaca (vezata), odabranih izmedu niza ostalih mogutih obliku, cije je zajed- ~tapova kadil su·powte sile (ekstremne vrijednosci'sile _Za dati stap, 7..a·razli~
rucko obiljeije obIik gornjeg pojasa - kao posljedica funkcije krOvova. cita optereeenja) koje ih. napadaju. .
Na slid 232c dat je primjer re?ictkaste konstrukcije (nosa<::a) za tvornitku Site u stapovima fcletke mozemo odredivati analitickim iIi grafickim
balu, dok Sll na skicama pod d) i e) date staticke sheme feSetkasrih nosaca (eventualno grafo-analitickim) posturcima.

236 237

U cjelini, razlikujemo dvije QPste metode rjeS:avanja - odredivanja sila
U stapovima resetkastog nosaea, i to:
- metoda presjecanja J
- metoda tvorova.
Obje metode, naravno, prerpostavljaju prethodno odredivanje re::lkcija
- otpora oslonaca r~etkastog nosaea - grede, a StC se Cini sto sma vee
istakli, kao!. kod punih. nosaea, na bazi uslova (anallticklh, odn~sno grafickih)
ravnoteze Ulela u ravru.
.Swtina metod.~ pr~ijecanja sastoji se u tOme da na odgovarajucem mjestu
(polju re!.e~ke - ?lJelu . gdje se nalazi stap tiju unutarnju silu treba- izracunati
- odredltl) presJeterno reSetkasti nosae i zatim postavimo uslove ravnoteze
~ pr<:Dstall dj~ nos~& (drugi. dio j,e "odbacen"), prema kame sve unlltarnk
s~~(sile u presJecemm !tapovlma,ll sve S ofne sile to a di'ela osaea mo~u
bm u ravnoteii. .SiJ~ u presjeteni~ stapovima imaju poznat) pravac prav3c
ose stapa), dok "lm Je pretpostavIJeni predznak pozitivan - sto se poslije
definitivno utvrdi na bazi stvarnog predznaka rezuItata.
Metoda Cvorova, nasuprot presijecanju, posmatra ravnotezu svakog
Cvora resetke ponaosob i dolazi do rezuitata postavljanjem uslova ravnoteze
za sv~i evo: - za s,:e. si17 unutarnje i spoljoe, koji dati evor napadaju,
~lpote~lCa~ pOZltlVnl predznak unutarnjih sila se kasnije definitivno
utvrdt doblVentm rezultatima.
U o~vir~ na~edenih met.oda rada fazliklljemo tri (3) konkretna postupka
za odredrvanJe sIla.u ~tapovtma rcietke, nazvane po svojim autorima:
- Riterov posrupak (metoda),
- Kulmanov postupak (metoda),
- Kremonin postupak - Kremonin plan sila.
Px:ri poC?enuti metod je anaIitieki, a druga dva su grafieka.
.:<lt~rov 1 K.~a.nov postupak se mogu llpotrijebiti za iznalaienje unu-
tarnJlh s11a U pOJedml~ s.ta~o:'¥TIa ~eSetkastog nosaea, a Kremonin plan sila
(metod tvorova) ~e prtmJenJuJe za lz~~azenje sila u svim stapovima re§et-
J sa smjcrom obrranja saUle kazaljke (moguce je i abramo, ali k'onsekyemno ;,:8.
~tog nosaea za odredeno (dato - izanalizirano) opterecenje. Ovo optercce-
nJe .(kao sto smo rekli) prenosi se preko evorova na re.setku) a 'sa-resctke kao
geltne ns oslonce.
Za primjen? sv~e od navedenih metoda moraju bid ispunjene pretpo-
s~vke - ';lSl?Vl kOle .smo v.ec t.t ~pstem dijelu naveli, jer je. tako moguca
nJihova. pnmJena a rezuJrau - fJesenja pOllzdani. . Smjcrovi SU odrcueni, na~avnOJ z;ltvorcnim planom sila jer su istovjcrni
U ~avedenom izlaganju bite, u neophodnoj mjeri, objasnjena svaka od
naved;.nth metoda - posrupaka, a sto
sluii kao osnova za staticko rjesavanje
ovakvlh nosaa u neposrednoj gradcvinskoj praksi.
15.2. METODA CVOROVA - KREMONIN PLAN SILA
O,?-i ~i&i metod ,?d:edivanja sila reS:tke za d~t~ opterecenje, koje se
prenosl I?reko ~or?va, z~ruva se ':~ postayc~ da je :tS~lkasli nosac u cjelihi U
ravnoteit (stanJe nnrovanJa - stab~ll£et) aka)e svakl l1)egov CVM istovremeno,
(akoder, u stanju ravnoleze (vaZi i obratno).
_ . P:e,dnost, ~.osno racionalnost ove metode ra~a ispoljava se narocito u
CinJemcl da se Jcdtnstvenom grafickom konstrukcijom plana fiobtaja (naern
238
feSetke) i plana sila (Krcmollill plan sila), tj. bez ponavJjanja nanosenja p r 3\'ac.:a
(sHa) dolni do konacnih n:.:zulta:~l, ri- odredivanja vcJiCinc i rredznaka sib u
I svim stapovima fdetkaste greelc nosaea.
Buduci da svc spoJjne i ulluwrnje sile (sile u stapovima) moraju bill U
ravnoteii; Kremonin plan si/a mar:::! (~hodno grafiekim uslovima ravnote7.c)
bid zatvoren,
Sarna shema re!etke, sa syoic strane, sa svim SmpoYima Koji satinjaYdju
~je!inu) prcdstavlja svojcYrs{an zatvoreni veriini pojigon.
Postllpak cnanja Krcmoninog plana sila, odnosno odredivania sib, po
ovo; metodi, je flU sljedcci na6n:
Nacrta se staricka shema rcsetke Ul pripadajuce optereeenje (plan polo-
zaja) u odabranom mjerilu du'l.in'.! (rJpl"., t 100 1 1 : 50 i dr.), a desno iIi
ispod, na pogodr.om mjestu, l1:lcrta se plm! :iiIa U odabranom mjerilu sib
(npr., I em {:- I (kN) i 17.nadl1 rcakcije oslonaca (uz crtanje pomocnog veriznog
poligona - <lko ie porrcbno) gr:lfiekim putem. Sada se \Tsi obr<1da - ur:n'nu-
tezenje (rjeSenj~) $v::;,koga (:\'or::: POSd)flO, idul:i od eYora do c\'or:l, po urwtk-
nim pravilima principim3. U rrn\'ilu, (uobicajeno) 'Jbruda (\'oro\';:\ K0d
resetkastib gredJ (rrosta grcJ~l) n~; S~ pocey od krajnjeg lijevog CYOrCl, Z:I-
pravo oslonca, i d;\!je sc n~\.'ir::H'!j<1 udcsno, po urvrdcnom redos!ijcdu S\'C do
posljednjeg cvonl (o;:;!nncl). Pocerni (,'or nc- smije jrnuli vise od dvije nepo~
znanicc, sto ce fcci, da u n;cmu mogu biti najvise dv') ~;(a~"3. s nc.pC>Zl1:;:im
ullutarnjim silarna u nji111a. I svaki d:llji (vor je moguct.: rijcsiti jedino ako Sll
u njemu ne sustizu \'iSe od dvije nepozo<:nc vdiCine (stapa). Ovo, za;:.rra\'o,
definiSe rcdoslijed preia7,enji1 S C\'O:-(1 n3 evor, pri rje..hvanju cjdovitog zad3tk3
Pocemi (i S\'Ji-:i n3rcJni) CYUl okruzimo, zamisljajuCi da je isjecei1 i/
cjeiine, i na njega primjenjujenlO grafith us love. r~vnoteze koji vaie za mJ-
terijalnu tacku (rj. ovdjc C\"Oi"), a to 7,l1a6 da maramo u ohiru Kremoninot~
plum sila zatvoriti parcijalni plan siia koji vazu upravo za dati (obradiv:Jni)
Cvor,
Smjer obilazcnja oka (vorne ~:lCke pri slaganjll - nanosenju sila, kejc
dati eyor napadaju (spoljn~ i unuFr;njc siJe), takoder, utvrden je i idclHic;.n
sve cvorove, uz ispunjenje i drugih odrednica). Nakon 5to Sl; rijdi (tli-avnotdij
obradivani evor, nancsu sc i, llZ cvornU t3cku na pravcu stapova, odgovaraju':i
dobiveni predznaci za sile, i to ka C1,2n, za priciskujuce sile, odnosno od biOI""
za zateiuie sile swpa.
sa onim u pJanu.
Kada se zavr.si pocctlli (odnosno svaki drugi) c:vor 1 pre1azi se na sllsjedni,
posto prcthodno na njcmu obiljdimo predzilake silll u §tapovima kojt Sll
rjeSenjem prethodnog evora vee posrali poznati. Postupak se, analogno vee
opisanom, ponavlja sve dok ne budu o'bradeni svi cvorovi - odnosno reSetka
I kao c;elina.
U odredenim slucajevim,a neb od stapova reSctke mogu (za posmatrano
opterecenje) imati vrijednost intenziteta unutarnje sile jednaku nuli. To su
tzv. nulti stapovi, koji se mogu bez tclkoca identificirati, imajuCi na llmu
mogue-nost postizanja ravnotde_ ~i!G. u takvoIU cvoru (tatki). sagbsno gra-
fiekom uslovu ravnoteic. Ovdje cemo nuvesti karakteristicne slucajeve identi-
fikacije nul-stapova.
239
 Tako, zakljucujemo, za slucaj neopterecenog Cvora u kojem se sustiZ:u prije n~go sto predemo na sljt:deci, potrebno je pre!1ijeti..str~.ice sila G1 i ~l
tri stapa~ od kojih dva'imaju isti'pravae prutanja, sila u trecem stapu je jed.p.aka .. , na susjedne Cvorove (ovdje na Cvorove 1. i 4) U OkYlru nllh<?vlh .krugoya kOJe
nuli (ntd-stap)~>.Ta1c~er, ncoptereeeni evor u -ko~e se suStiZu sarno dva ~tapa;' . smo, takoder, nacnall. Posto je sil~ G 1 irpala strelicli k.a Cvorut t~ 1 U susJednom
oba postaju' Jiul-stapovt. . _ . -. -
evor sa -dva' stapa sa opterecenjem ciji s~ pravac podudara s pravc~ .
pruianja jednog od stapova - ' eirri onaj drugi nultim stapom.
je
: Konactlo. kada Zav!'Sen cijeli postupak, na opison naCin, dobiveni r=l- f!""'2.0kN
ta'ti za unutamje sile srede se i unase u tab lieu radi lakSeg korisrenja i preg~ , 01 Plan sila"
lednosti. .
MJ 1:100 f!=2.0kN
Posttipak iznalazenja sila u stapovima feS,etkasrog nosaca, sistema proste
, grede, 'po -'metodi Kremoninog plana sila (po~ekad se naziva' i, ,Maksve1ov ,
plan sila . .;. . po idejnom zacetniku ave, metode naucniku Maxwe/lu),' bice
prikazim na' sljedt?tim karakteristicnim' primjerima - zadacirna: fcletkastoj ,
prostoj gredi i. konzolnom feSctkastorq nosaCu. P.=1.0kN C· D.
0
N. N.
Primjer
,. m
2
,
-Odn.:diti\;ile· u svim- stapovima fe.sCtkastOg nosaca, sistema proste -grede, ·j",,12m
,;

I
aJ,m su opterecenje i dimenzije nosaca date na skid (sl. 233). Zadatak rijeSiti 4
metodom cvorova, tj. f,rimjenom I<n;mollinog plana sila.

3
Opis raaa

I'ajprije sma naertali u mjerilu nacn feSetke (plan polozaja) U mjerilu

Z:.i dU7,ine, sa pripadajuCim cyornim optcrecenjima. Na pogodnom slobodnom
Toblco
r;-oStofU, ovdje, ispod enda rdetkc, nacrtali smo (Kremonin) plan sUa u Kremonin plan sila
mjerilu za sile, i to najprije plan kojim odredujerno reakcije nosaca RA iRE' Oz:n"ka Velicina M,. MJ lcm ~ 1 kN
ZnamQ da reakcije odredujemo pomoc_u plana sila i veriznog poligona koji
trcba (za ravnotezu) da budu Zaixorenl. Ovdje nismo crtali 'veriZni (pomocni)
N. • 5,80

po ligon, jer je optcrecenje simctricno, pa su i reakcije oslonaca medusobno N, • 5180

jednake i iznose polovinu Likupnog opterecenja reSetke, tj. N, + ~80

N. + 5,80
G. - 6,50
o
G. - 4;30

Nakon lito su odredene reakcije, pocinjemo crtati Kremonin plan sila,

G. - 4,30

postepeno, iduci sJijeva nadesno, obilazcci cvorove radi uravnoteienja 511a G. - 6,50

koje i~ napadaju - u smislu kazalike na satu. Ovdje smo poceli sa evorem A V, 0

(oslonacki evor) jer u njemu imamo dvije nepoznanice (G 1 i N 1 ). v. + 2po
ParcijaIni zatvorei1i poligon sila, U okviru ,Kremom'nog plana sila} nacrtali V, 0
smo, poIazeCi 04 tacke, a iduCi k. t.cci b (reakcija RB-vidjeti sliku plana sila),
zatim smo se vratili do t.eke c (cil. P,) i vukli paraleIu s pr.vcem stapa (sile)
D. - 2,20
:G 1 do pr~jeka sa.pravcem stapa (sile) Nl u tacd d. Pravae sile Nl poeeli smo
O. - 2;10
vuti od pOCetne tacke a - da bismo zatvorili Qva; parcijalni poligon sila koji se SI. 233.
odnosi na prvi evor (evor A). Strelice su (u planu sila) odredene s>mjerom
pocetne sile) tj. reakcije R A • Ove strelice (smjerove) prenesemo u istom smi- tvoru (4) mora biti orijentisaua ka evczu (pritiskujuca sila). Sila u stap~ N~
slu u c:vor A, tj., ~a pravce stapova G 1 i N'l - U okviru kruzita koji Sf0 imala ;e smjer - strelicu od cyora, pa i u susjednom (;vorn (t) mora lmatl
nacrwli oko njcga. Ovim je, zapravo, zavrSeno rjclavanjc prvog evora, pa strelieu od evora (z~tetuca sila).
240 16 StatlkB gradevlnsklh konstrukcljll 241

Sada moiemo preci na susjedni (:Yor, ali takav u kome su sarno dvije
nepoznanice. To je &or 1 sa silaroa u stapovima G u G t i VI; od kojih je G 1
vee poznata i ucrtana. Pardjalni poligou, ovdje trokut (zapravo trokut cija je
;edna strana jednaka nuH), zatvaramo crtal.ljem na planu sila pocev od tacke
3, nanoseCi poznaru sil~ G 1 od a do tacke d (a to je vecnacrtano), zatim bismo
crtanjem Vt i Gt zatvorili ,tmugao. OCigiedno je da je, dakle. VI = 0 (nul-
Polazni (potc:tni) cvor je ovdjc Cvc,r I. l'(\~IO it t,) evor hc7. 0plcrcccnla, sik u nh;"!
&Iapa otiglcdno moraju biti iednakc: nuli !Yl I N l), Ii. t,) Stl nul-:lIapovl. (Sj~tirn() se d:;
dvije sile da bi bile U ravno,ei.i mnr,lju !rr.~\1 is!l pr3\";!c djciovanja - ~(Q o\"dje nije slub).)
10ZNAKA
o I

-=z:;o--]l
-stap), jec je moguce povratiti silu u paternu tacku sarno crtanjem novog
pravca d -a koii predstavlja silu u stapu G2 Za G"! stavIjamo streHcu uz vee
<
- 000
nacrtanu za G 1• Sada srcciice" (smjerove) prcnesemo U evor (evar 1) u ok,,!! u
kruga, a to jc ovdjc sarno streIica za O2 koja ide od l:vora rj. sila je zatezu::'a G1 +0,.8::'--.J
(i icdnaka je po velicini: s~ Ot). Posta sma upisnli (nu naertu re~etke) da je Gz + 20::::::::
,"-
VI == 0, sada mozemo prcCl na susjedni evor sa Jvijc ncpo7.nanice, a to je
cvetr 4. Parcijalni paligan evora 4 crtamo pocev ad vee poznntc sile G I > a to G, + 4,55
je na planu sHa tacka d. ~ilu 0 1 imarna vee nacrtanu, ali sada ~trelica ide koso
gore, tj. ka tui':d c. Dalje slijedi (po smislu kazaljke na satu) sila P'l.l koja je,
takode, \'ec naertana duzinom c-e i strelieom ka dolje. Od tacke e crtama
V,
V2
0
+ 0,40 -iI
~. 1110
~
paraldno sa pravcem stapa (sile) G:!) a od tacke d (odakJe sma paSli) ,
pllralclna sa pravcem dijagonale (sile) Dl - do presjeka u weci f. Time VI, - i;1Q I

je i ovaj paligon, koji pripada cvoru 4, zatvoren. Streliee sa plana sila - Cles .---'
,
D1
rre~esemo u evor U okyiru kruga, pa novoutndene streliee prenesemo u
°2 - 2PC
susJedne cvorove, pa k~o ranije, moiemo preci nn sli_cdeci evor. Sljcdeci I

evor sa dvije nepoznanic;e je evor 5 (nepoznate V 2 i G a) i panovo crtamo

parcijalni paligon paee\'si od vee poznate sile G z - a to jc u planu sila taCk a
f. Redosliied sila je, dakle, G 2 , P 3 , G" i 1-'2 - Cime se poligon (cetveroug::l.O),
takoder, zatvara (f-e-g-h-f). Prebac'Jju Sf: strelice 11 evor 5, bo i susjedr.c
c:vorne nO\'outndene sile u stapovim3 (o\"djc G 2 na r\'or 6 i V z na b·or 2).
Sada je mogu~e preCi na evor 2.
Postupak jc analogan prethodno opisanim i nije ga potrebno dalje opisi-
\',ni. Posebno treba napomenuti da je do!askom u evor B (oslonac B) zadatak
vee rijden - pa pravilno pracenjc z3tvaranja za ovaj tvor predstav-Ija zavrsnu i
. I o
kontrolu tacnosti rada.
J Nakon 5tO je korektno zavrSeno ¢rtanje Kremoninog plana sita potrebno
je sistematizirati dobivene rezultare. U pravilu, sila vrijedilOsti u stapovima
sa odgovarajuCim predznacima se daje tabe1arno ~ stO je oydje dato i pri-
kazano.

Primi~r
OJrediti siI<: u ~vim sto.pm'ima r("se!b~tog kon7.01nog n05o.~'a (nastte1inka) ilk'l ~u
opterecenj~ i dimenzije dale- na ~kici. I'rimiicniti nlc!udu tvumv3 - Kre-nwnin phn ,ib
(sl. 234).
Opir rada
.. t!aertali smo u mjcrilu za duiine plan poloiaja Chocrt resetke) sa optcrccenjem i.
n 3n1jel! sile- P u PI> P3 j p. U plull sila. te pomoCu (pomotnog) veriznog poligona oJrc-dili
pol?!a) re7.ultante R (ovdje u sredini ukupnog raspona konzole - zbog simetricnog optere"":
cen)a). Koristeci uslov ravnote!e da 5e Iri sile knje su u ravnoieii - moraju sjeC:i svojim
pravcima u je-dno; tllCci (ovclje tacka ·a') - produiiIi smo pravac reakc;ije Rn do pravea
rczuttante R i dobili tae::ku c' kroz koju (uz taCku A) mora proCi pravac. reakdje RA' Pastn
sma u (K'reml'ni"om) planu sUa odredili rcakdie RA i RiJ (Rn - harizontalna, 7.bog hori~
zon!alnog lc:J.aia - nte!uci klaj), prhtupamn crtal1ju stvarnog Kremoninog plana sila u
OkvlTU vee njegovog nacrtanog dijelll _ kojim sma oJredili reakcije.
Sf. 2J4, a) plan poJozaja (mj: : 50). h) Krcrnonin plan sila (m; : 1 em;;;:;' 0,50 kN).
Sada vee maierna prl=Ci nB sljcdtci (Y,)r, a to je tvor 4, gdje imamo dviie nepowanicc
(DI i G\). Polazimo ad prve pOZO;J[e sile u h'm evoru (PI) i zatvar:lJ'lO parciialni poligon u
planu sila _ obilazeCi oko evora \l smis!u k~lalikt na saw, U planu ~t!a je \0 !rUU"n') e---J
-b--c. Po~to ubiljclima strdicc u knlg oko (vora I i prcnesemo nO\'outvrJcnc vrijcJrhl<;u
ns susjedoe cvorove (2 i 5), moiemo preci na susjedni Cvor gdje imam\! S:lmu dvijc ntpo-
znanicc, a 10 jc eyor 2. Ovcljc palazimo ad vet poznate sik U stapu /)1 i sa Vr j N, za'varam\)
novi parcijalni poligon (troktlt) u planu sUa. To jc traugao c-h-d-c. Nakao Sit> upi~cm(\
smjerove - sttdic-I: U krtlg oko evora 2 i prtncsemo novoUlvrdt'n'; na susje-dne ':·VOWVC
(ovdjc 3 i 5), moze-ma prcci na sljedeei t\'or, a 10 jt tvor 5 - jer U Ilicmu imamu dvi;c nc-
po:z:nanke. Posttlpak je analogan ranijc opls;wim, i tako idcmo rcdom dol: nc dotlcmo u
pasljednji evor, a ta je ovdjc: cyor A (oslonl.lc),ko'li se pri :i3nktku rada na prctposlitdnjc!l1
Cyaru (ovdje B) sam zatvori, ra jc potrerlf1(l ) to nlcrtati tI ~1.;Jajlu ~a pravilima r~\'II<'!<"It'
cvota.

242 243
 Posljednli ~vor'_~jedno,niun daje zavdnu kontrolu ispr/lvnosti'cjdokupnog rada na
Crtanju Kremoninog-~ tila -.: ito je i ovdje provedeno i konstatovana korektnost u
r-eatiuciji poitupka. ,'-:_';:,~_" , - . .
. U tablici u ok~ s!ike'.(I.L 234c) data je tablica. u kojoj IU sistemlltizirano date vrijed-
u03ti i odgovarajuti p~naci,lila U 8Vim stapovima ovog konzolnog tdetkastog nosao..

Pn-mjer

Odtcditi sile u s;iOt t:'tapovima rdetkaste (celicne) konstrukcije okretne dizalice sa

oblikom, dimenzijama i teretorn Q datim na skid. Koristi se -metod cvorova (st 235).

"
" ~

A
" ,
I'· je, I' j P, jP,
----
a ~ '"

"
Oll<AI(A
!~

.~
vWClIo.. kN
- s.so
_ fi.10
I' SI. 236. a) ncprcsicccn nosac, b) presjccen nosac.

Ako smo presijecanje izvrsili u trecem poIju -(kao ovdje), tada spoljne
sHe lijevo od ,presjeka I - I i sile u stapovima G, l'!
i D (unutar~j~. siI.e~
",
+ 4./0
... 2.BO moraju biti u ravnotezi. Z~ lijevi dio (kao i za desnt) mozemo pruuIJemtl,:_

" .. 4.00 uslove ravnoteze i. .,na oS,novu posta,Yljenih i _rjeSenih jednacina... dobiti, na
odredeni nacin, veliCine i smjerove (predZn:ake) sila~::::'':t''p~~j~~enim stapo-
SI. 235. a)' plan poloiaja (mj : 1 : 50),b) Kremonin plan si\:i (mj; I em,9; 0,50 kN). virna resetke. ' - _.
Riter' (Ritter) autor postupka za odredivanje sila u presjecenim (zelje-
Kratak opis uda. Najprije sma flaW na reakdje RA i Rn eRA i R}J i R, Ij. Q) morajll se u
panu poioiaja svojim pr-avcima sjeti u jednuj tatd (u evoru). Tako smo na pianu sila odre-
rum) stapovima koristi se uslovom ravnoteze sila L
M = 0) taka da se iz-
dili i reak-cije RA i R B , pa je time omoguceno crtanjC' Kremollillog pfmUJ sila. Poceuli evor .' vdi presjek u polju u kome se rtalazi stap Ciju silu zeJ~o odrediti, liZ uslov
je u tottci 1, pa je odatIc i potctak crania (rada) Krcmouinog plana. lluduCi da se i ovdje J da presjek pagodi najvt"se cri scapa.

.'.~
radi 0 Vftti konzolnog nosaea - dalij postttpak je u skladu sa vee poznatim ranijim obja!-
njenjima - vidljiv sa slike. I ovdje (kao $to je pravilo) dobivcni rczulrati su srcdcni i dati Za rriomentnu tacku se odabirc tacka u kojoj se sijeku preostala dva
u tablici. stapa, pored onog treceg, ciju, sHu u stapu racunamo. Presjecna tacka je,
dakle, j.edan od susjednih cvorova, sto u rnnogom olakSava i inace jedno-
,
~ ,
stavan proracun.
15.3. RlTEROY rOSTUPAK - ANALITICKI POSTUPAK Rherav anaJiticki postupak sc koristi, bez te.skoea, za
odredivan;c sila

,
u pojasnim stapovima feSetke, dok kad stapava ispune ponekad: nije moguCa
Za razliku ,od metoda Cvorova, ovaj metod, kao sto smo rekli, pripada njegova primjena s obzirom na nemogucnost ispunjenja uslova koji ova)
metodi presijecanja i ima- analiticko obiljdje. Ovim postupkom koji je pro- postupak zahcijeva, Taka kod paraJelnih pojaseva (paraJelni rcletkasti nosac)
izasao iz opsteg analititkog racunskog postupka rjdavan;a sila u sta'povima, neeemo moci primjenom Riterovog postupka odrediti silu u dijagonali datog
fcletkastih nos8ea, mogu se, uz relarivno jednos!avan postupak., odrediti polja - jei se preosta}a dva stapa (corriji i donji paralelni .~tapovi pojasa)
sile u pojedirlim stapovima fdetke, a prakticki i za sve stapove uz repetiti;u sijeku u beskonacnostl - lito znaCl da nemamo upotrebhtvu momentnu
postupka. .
',1; tacku. M'edutim, ostaju nam osta1:l2 uslova ravnoteie sila (2: X =0; L
Y = 0).
244
I 245
 U ovakvIm sIucajevima, Ij. za odredivanje siia-u takvim stapovima, pri- PI = 1\ =_0- 1,0 kN; F~ ,,- 1\ -]>1 = 2,0 kN. Ecakcije (-zbog simctrijc)
mjenjujemo op§ti analiticki metod, lito znaci da na odsjeceru dio rc.sctke sa
presjecenim §tapovima, ukljuc-ujuCi) naravno, i stap Ciju silu nismo mogli su medusobno jcdnake i iZfl_JS~: R 4. =
If
Rn = - - =
1,0+2,0+2,0+2,0+1,0 ~
---- ---~
. 2 2
izrac-unati (po Riteru) - primijenimo osrale uslov~ ravnoteze. tj.L Y = 0
= 4,0 kN. Ako je h = 3,001 i ;,0;;;:; 4,0111, 7:a G 2 imamo:
(m kada je potrebno L.
X = 0). Postavljanjem i rjeSenjem i ove jednacine
- 4· 8i I· S .j -16
ravnOteie za odsjeceni (npr., Iijevi) dio nosaca, dolazimo do rczuItata bez G.·c-----..
~J
~ -- ~ - 5,33 IN.
tclkoca. Ovim opstim analitickim postupkom u praksi se sJuzimo, zapravo, 3
vrIo testa, posebno S obzirom na prednosri koje nam pri proracunu pruzaju
racunskc maAine - kalkulatori, - ukljuc:ujuci i male (dzepne) elektrJl1ske
!Justo ic rczultat (- 5,3J) nct:,Jti\ .i[l, siLl U .~[apu G~ je, daklc, sa ncgarimi:,l
pfedznakom, tj. pritiskujuca. (Tlak),
kalkularore:
A sada cerna objasniti primjenu Riterovog poslUpka -zu odredivanje sila l"akon oven::, na 3mllo[,an I1dl'\[j udrL'diccmo siJu u donjem :,-'0),,';]11.;:11

u pojedinatnim stapovima, sto ponekad sluzi i kao anaJiticka kontro!a tac- srapu N". Posra;'lmo jCdm;'inu:
nosri rezultata za sHe U odredenim stapovima, dobivenim nekim drugim
postupkom - posebno Kremoninim planom sila. Primjcnu Riterovog posrupka L M 4 =, 0 (moll1cnrna laC'ka -t),
ilusrriracemo na reSetkasrom nosacu sistema proste gredc datom na skici
(si. 237).
L All = RA 'i, _. P j ·;. -,. X,-,-' h ~o 0, OJuvJc imamo:

Ako j ovdjc uvrsrim0 nijc,;lt,-"",, k'li'~ 0.,'.10 prerhodno izracunidi i U\'j'::;ciJi

prJ trazenju sik G~, imamc'.
SI. 237. Staticka shema. podaci: 11=
= 3,0 m, i, = 4,0, PI = 1,0 kN,. p~ = 2,0 'j,0·4,0-1,0·--,. 12.0 ,
kN, P 3 = 2,0 kN~ p~ = 2,0 kN, p. = ,\, ~ ._--::-
T
;--_...- . -...:-. = + 4,0 k~.
= 1,0 kN. .',(.1 30
Posto Ie prcJzn;\k r0ziri\':ifl, ~i!;j .\ irna prclpost:1\'ljeni smjcr (--;.-J,
L:dimo li analirickim pUIem pronaCi sile, npr.) u srapovima G 2 i N z rj. to je zateiuca sila (vlak).
rcletkaswga nosaea, nakon Stu smo prethodno (analiticki) odredili reakcije
RA i R B, ptesjetemo nosed: U drugom polju, tako da presjek pogodi tri stapa~
PrimjclIJ opSlCg anoft'r:'()wg i")' ':'lc'!i,;
uklju(:ujuci srapove cije sile zelimo odrediti. To je presjek 1-1. Sile u
/ presjecenim srapovirna obiJjciimo kao zateiuce (vJacne), sro je polazna prct- A sada jns da ohj~lsnimn kakp l i:-,,,Iiti sdu u dijagon:\!i D~ koju nc ll11l!c.:
J posravka - jer Stvarne pn:dznake ne znamo. Ako rezuItat pokaze znak plus odrediti dirCKtno primjcnom Rirc,!-t-'\ :):!. ['I), tu pb.. Poscaviccmo uslo\' ravDot,j,,::
- tada je prerpostavka bila valjana. a ako predznak rezultata (sile u stapt')
bude minus, tada treba jednosravno staviti raj predznak kao konacan. Naj- L Y = 0 koji se odnosi 113 LiD lijn-j udsieceni dio n::sctke, rj.
prije cerno odrediri silu u stapu G 2 • Postavimo jednacinu ravnoteze;
LY 0:.-0:: O. Uvrstenjcm vrijed:1{Ysri, lmamo:
LM, =0.
Momentna ta.tka 2 je tatka (~vor) prcsjecislu druga dva ~Npa, tj, N~ i Dz.·
Sada u posravljenu (simbolicnu) jednacinu uncsemo kon~tetne vrijec!1J.-;ti: I, 3,0 3,0 3
Ovdjc jc CDS U -:- '---'-- 0,600.
vli~ ·i· A~ ~'J;! -~, 4~ v25 )
I M, = RA . (2;.) - PI (21.) - P,' ,\ + G, ." = o.
R.1 - Pi - p~ 0,"" V" ' COS u.,
Odavde imamo:
J->~
G,-_ - R. (2, ),) + Pi . (2,\) + P,' ,\ ..•
1) ~ _
NA - P 1 - I.
A:-.::o 1 uvdjC
. •
uvrsttmo .,
VflJe
d nOS[l. k'ole
. SIllO
a COS
.h
runijf u o\'om primjcru korisrili, imamo:
UVrStavanjem poznatih vrijednosti U OVU jednacinu, dobijc se konatna vrijed- 1,0
nost sHe G 1 U odgovarajucem stapu. Da \;:onkretizujemo ova; primjer) pret- + 1,67 kN.
postavimo da je: 0,6

246
Posto je prcdznak pozitivan (znak pius) pretpostavka nijc izmijenjena.) a to
znati da je sUa Dz ·u dijagonali (4 - 2) pozitivna. . .
Na analogan nacm rjclavali bismo i druge slicne primjere primj~nom
Riterovog, odnosno opsteg analirickog postupka. Pri radu. bi se koristili
odgovarajutim tablicama u koje unosimo sistematizirane vrijednosti Inten-
ziteta i predznaka sila u stapovima - dobivene primjenom pnkazanog op-
steg lUlalitickog postupka. . RI_l rast3vimo"na ~i komponente ciji su pravci dejstva poznati - a to su
15.4. KULMANOV POSTUPAK
AVO je graficki postupak kojim mozemo jednovremeno odrcditi tri site,
u tri prcsjecena stapa, reSctkastog nosaca i mozemo ga primijeniti (mada
se ovo u praksi rjede tirri) kada telimo graficki odrediti sile u pojedinacnim·
starovima rcletkastog nosaea. Postupak se zasniva na poznatom Kulmanovorn
problcmu, a odnosi se na mogucnost razlaganje jeduc sile (rezultante) n:
(ri komponente ako se njihovi pravd ne sijeku u jednoj tacci.
Ovaj graficki postupak razlaganja osnova je Kulmanovog metoda odre-
divanja sila u presje~enim stapovinla reSetke. Presjek nacinimo u Qnom polju
(kao kad Rhera!) u kojem se nalazi stap (iIi stapovi) Ciju sHu zelimo grafitki
odrediti, Naravno, da presjek i ovdje trcba da pogodi najvise tri stapa - da
bi zadatak mogao na ova; naCin biti rijden,
Postupak tete kako slijedi (vidjeti sliku 238): ';
0) Pion poioiaja ~) Pion sila
(u rnjerilu dutina) (u· injerilu
,
Ro\O k~
o
R
---
51. 238.
Aka je potrebno, iIustracijc radi, odrediti veliCine i predznake sHa G Z1 Dl
i N'J. U odgovarajucim stapovima rdetke date na slid, tada l.7.vr.simo presje-
canje u drugom polju; taka da presjek P9godi tri ieljena stalla, Prethodno
smo odredili reakcije nosaca grafickim postupkom nacrtavsi plan sila i verizni
·poligon, koji, s obzirom na postojanje ravtioteie, moraju biti zatvoreni.
Nakon izvrsenog presjecanja, potrebno je odrediti rezuleanru spoljnih
sila odsjecenag, avdje lijevog (magio bi, naravnO, i desnog, ako bismo zeljeli)
dijela reSetke, ej, konkreeno sila Rl1 P l i P 2 , kaje se nalaze lijevo od izvrsenpg
rresjeka I - I u drugom poIju, Ova rezultanta RI_I ic vertikalna, tj. paralelno
tvornim:- opterec.enjima i prolazi kroz prosjecnu tacku c stranice veriZnog
poligona· 2 (koja·,.se· nalazi ispod presjeka I - I) i zaldjucne stranice veriZnog
poligona s~,:1ia :pl~u siIa ova rezultanta predstayljena je s dufi izmedu poI-
nih ziaka ·S. i.2' i-.tismjerena· je ka gore. Ova rezuleanta Rr_l nacrtana je i na
planu po!oiaj./tj; sa 'pravcem dejslVakroztaCkuc.
Sada se).w,Sava, zapra,;o, Kulmanov. zadatak, a to je da ovu rezultantu
pravci:osfstilpova' G 2) Dr. i N2 resetkastog.riosaca ..
Prema:. ad ~je poznatom postupku, pravce Rr_1 iN. dovedemo do
presjetnegt.Cl<;,,<t(lijevo od oslonca A),'dok druge dvije sile (G, i DJ·im.ju.
I~ presjeenu taCliu' svojih pravaca djelovanj. (st.pov.) u evoru 5. Ta&u· d i
taCku (evor)'.s spojimo Kulmu1lovim pravccm (k) i sada mozemo na nac~anom
planu sila: 1) razloziti rczultantu RLI u K i N'l' a zatim 2) situ K u kOffipci-
nenee G'Z i- D'Z·, kao sto je to na planu sila uCinjeno.
Smjerovi sihi' u ·zatvorenom cetvorouglu (u okviru plana sHa), i to G:u
D'J. i N:. odredeni su poznatim smjerom (strelicom) rezultante R[ _1'
Sada je potrebno smjerovc (streli(;e) povratiti na plan poloi.aja~ tj, dati
ih u istoffi'smislu odgovarajuCim stapovima. Nakon 5tO se ocitaju s plana'
sila rezliltati (za veHCine sila), postupak je prak-ritki zavfsen jer smo rijclili
na potetku postavljeni zadatnk. t
Ovo cerno ilustrirati koristcei se vee opisanim opstim primjcrom -- fJC-
senjem sljedeceg zadatka,
Primjer
SI'IO)
Neka rdetka na prcthodnoi skid '(s!ika 238) ima dimenzije i opterecenje: (aspon
poija..i = 4,0 ffi, srediSnja visina Ii" "" 4,0 m, visina nad o~loncem h! '- i,6 m i \"isina nad
cvorem I = 3,2 m, PI = P s = 1,0 kN, p~ =-= P J = PI -'" 2,0 kN. Reakcije (zbog simetri:c)
8
su iste, rj. RA = R8 = - = 4,0 kN, Potreboo je odrediti pomocu Kulmanovog postupka
2 "=='.===
sile u stapovima G~, D: i N~.
Rjese-nje: Zadatak na skid (51. 238) nacrtati u mjerilu za duiine (plan poloh-ja) i za
sile (plan sila)) i to upravo za optcrecenje i dimenzije koje su ovdje (u primieru) date, malla
to nije na samom primjeru obiljeicno. Prerna tome, potrebno je sarno ol!itati vrijednosti
za sile Gu N, i DI sa plana sila, uz n:spekto\'anie primiienjenog mjerila sUa, i zadatOlk ie
rijden.
PITANJA I VJEZBANJA
-:- Kakva je razlika izmcJu pllnih i rdetkaSlih nosaca?
- Odkojih geomwijskih !ik(lV;l jc (u prOlvHu) sasta\"ljeno rdctka (rdctkasti nusa':)
uz uslov nepomjerijivl)s(i?
- Kako 5e ~ovu i kakvl.: {Jwbillc imiliu tu('ke !;uj( sc ~ustiJ.u ~tilJluri rc5nkc?
- Kako se u praksi i:tvodc Z:vorol'i?
- Sta jc to unUtarniOl l>\ati\:ka odreucilost rdctkastng nosa~a?
- Kakav ic odnos i"\'oro\'a i stapO\'3 kod unutarnic stalicki ncodredenc reiktkt:?
- Kako se odreduju reakdie - OtPl)rl oslollacil kod rdetkaSlih nosal'a?
- Sta su to unutra~nje sile kad rdetkastih nusaca?
- Na kaje nacille (metode) mozemo odrediti sile u stapo\'lma rdetk..:?
- 0 koju grupu metoda ubrajamo Rherov postupOlk i Kulmanovu mcwJu, <l U kl1jU
KrCllwllin plan si!a?
249
 - Kada se) u pravilu, primjerljuju navedene metode?
- Navc:di osuovna -pravi!a za cnar.je Kremoninog plana sHa!
Sta su to nul-!tapovi i mwedi primjere za identifikaciju nul-~tapovil?!
- Na osnovu 'koje ttlltitke postavke ~e zasniva Riterova metoda?
U kojim (op!tim) lilueujevima Riterova me-toda nije primjenjivll.oa?
Kiko cerna odrediti cnu u nekom ~tapu rektkastog nosata ana!itiCkim pOHupkom
;;ko Ritetova metoda nije primjenijiva?
~a osnovu kojeg statiCk0g pravila se p,imjenjuje Ku/mal1OfJ ponupak?
- Opisi u op!tim crtama prirr.jcTl!:: K:~lm::rJ(n..'og P0stupka.
Odaberi nc:koliko :r.aci:m.ia, po Ologli"::ncsti iz nc:po:srednc prakse, sa plclro~:avlj<:~
LITE1Zt\TURA
nim iii datim podBcima u reSctbste nosacc i odredi sile u stapovimll rdel:;ka po
Kremoni. a za neke stapc\'c po Ritcru i Kulmanu 1 odnosno i po opstcj ;;n;\iitickoj
metodi. I. RaIkovii: Mehani-ka-SI~lika, BCt'!;rJel
2. Sa/iKer: Prakticna statika, Zagreb
3. SO/(nJjr:v: Statika konslrukcija, r d:\J /~u(il'kl ldrnkni
~istcmi:, ! i 2 kniiga
4. Soiovjcv: Stadka konslrukcija, II din (SI<l!l(J....' ncodn:'kni sislI!mi), Uni'd:;-rit·· u
Sarajcnl, Sarajevo
5. Bogullovi6, S.: Tehnicka mcha:llKa -- Stalika arhitekt,);)skih konstrukcija, I, 11,
III dio, Sarajevo
6. Zadirm: Stalika inienjenkih kons[~\lkcii;i (Stalicki odrcdcni nosaCi), Beograd
7. Dordcvic, K.· Staub gradevinskl:, kormnlkcijJ za II ill! razrcd GTS, Lko t>ad
8. NeIic, S.: Sratib f, IHllbcnik Z~l C;TS, Beograd
9. Siro/a, B.' Statika gradn'inski!J konslfukcija (Udibenici za GTS), Zagreb
10. Dje!ak, L.: Statika gr:ljt" inskih konstrukcija, UCibenici za GTS, Zagreb
1L Srajer: Prak,itna gradevin~k3 slJ,tiU, prirllcr,ik
11. NeIic, S.: Tehnicka mehanika, DUI PI-j - S(;llika, Unin:rlite( u Beogradu, - Bn-
grad
13. Dvorak, ].: Stavbeni mechanika; p.:<na, 197.;
14. UrbrJn, L.: Konstrukcijc budowlanc J i 2, Praha 1974.
15. SZ)'IIWIISki, E., IFr;;cmiowski, Z.: ;\LHcrialy bud()wlane, Praha~nytom, 1973
16. Hlilbjcv: Otpomost matcrijala, Beograd
J7. TimoI.enko: Otpornost matcrijala, Beograd
I 18. Milr~it.: V.: Repetitorij mehanike sa otpornoku materijala, Sarajevc
19. Karalic -2£va/jl'vic: OS!lovi gradcvinskc me!unike (udtbcnik U okviru zajednithh
osnova struke), Sarajevo
20. Najdanm}il, N.: Mehanika tla, JL:, Subotica
21. Spasic; Zidani mostovi, Beograd
22. Aiicil: te!icnc komtrukcije, Beogr::l.d
23. Tehnicar I, prirucnik, Gradevinska knjiga, Beograd
24. Gradevinski ka!endari, Beograd
25. Zbirka tehnickih propisa u gradcvinarstvu (Tehnicki uslovi, mere, normativ:), C K,
Beograd
26. Kompleti strucnih Casopisa "Gradcvinar" i "Tehnika" do 1975. godine
27. S&evan Kebeljic: Neki aspckti pnmjene Medunarodnog sistema mjernih jedinica (S1)
U obllUti gradevinske mehanike. "Separat" Gradevinski fakultet Sarajevo.

250 25J
 SADRZAJ
Strana
l. Uvodni dio 5
,
2. SUe .•••••. , . 1
2,1. Pojam i definicija sile 1
2.2. Na~in predstavljanja sile 8
2.3. J edinice mjcra .,. 10
3. Statika materijaine ta(';ke 12
3.l. D~lovanje sila na materijalnu taCku •.•.•• , .......•••••...... 12
3.1, l. Sile istog pravca djel(wanj.a ..... " .. ' .•...•.............. 12 ••
3.1.2. Djdavanje sila raznih pravaca na materiialnu ta~ku . 17
3.2. Razlaganje sila ....... , ..........•......•...' .•......... ,. 19
3.3. Ravnotefa sila raznih pravaca dje10vanja 21
3.3.!' GtafiCki posrupak 21
3.3.2. Analititki postupak 23
4. Statika krutog tijda ......... , .....••.•. , ..........•.•.. 2.
4.1. Djelovanje sila istog pravca na kruto tijelo .•..•...•. ,., .... 29
4.2. Djelovanje dvaju iii vise sila razlititih pravaca na kruto tijelo 29
4.3. StatiCki momenat sile .. ,'.".',., .. , .. , ....... , .•......... 31
4.3.1. Redukcija sile nn zadllnU taCku. , ... ' ............. ' .. , 34
i 4,4. Spreg sila ....,. . ... , .. , .............. , . , , ... , ..... , .. . 35
j, 4.5,
4.5.1.
Veritni poligon . , . , .......... , , .. , ....•. , , , , , .. , ......... , .
Iznalafen;e .... rijednosti starickih momenata sistema sila za datu tacku
31
(Veritni poligan) .. . , " ' ..... ' ............• ' •...... 40
4.5.2. Analiti~ postupak iz!lalaienja statickog momenta sistema sila Zll
1 zadanu tacku., .... , ..... , .... , ............. , ..... , ... , ... , 43
4.6. Iznala!enje rezultunte sistema sila - analiticki postupak , .• , .. 43
4.6.'1. Paralelne' sile ..•.•.......•••... , .•....•••.• , •............•.. 43
4.6.2. SHe razlicilih .pravaca djelovanja ....•...•... " .. , ..•...... ,... 45
4.7. Raz.Jagnnje sile nn rri komponente ........"•.......•... ,' .•...... ' 46
4.8. Uslovi ravnoteic ............... " ... , .............. , ...... . 49
4.S.!. Grafi&i uslovi ravnotde sila 49
4.'.2. Analiticki uslovi ravnotde sila .................. ' .. , ....... '.' , , 52
5. Teli!ra ................•••... , ................ , ........ ,..... S5
5.0. TdiSta Jinija. povr.~ina i tije1a ......................... ; ..... ,.. 55
5.1. Te!i§ta linija ....•.. ' . '" ••••.....••••..•...• , •• , . •• . . •• .• . . . . . 56
5.2. Tdiita povrilina .................. ,........................ 57
5.3. Tdilte tije!a (hloks-volumena) ........ , . . . .. . • . . . . . . . . . . . . . . 61

253
 $tr::lnn
14.2. Obostrano 'uk1iidtc n.1 srcda : i (j
6. N os:lti i optcrcecnja. 63 14.2.1. EJasrieno+djdomitno uklidttn:~ nOSJeJ
6.1. NosaO ....•.... , ..... . 63 14.3. KOntinUf:lni nOs"Ci
6.2. oslond nosl!Ica
Lefista~ 64 15. Rdcrk::isri nos;'lti
6.3. Stati&e sheme nosaca 66 15.1. OJre,1i\'lnk sib u ~(j;-"\'I:l1J H"~~';b<;j'I.i: ;)(\SJ~',l 137
£.4. Optcrecenja ..•.. " .... 66 15.2. .".ic-tod:l Cvofo':a
7. Statitke veli6ne .•.. 70
J 5.3. Ritcro'/ pnsrupak
7.1. Transvenalna "i11l 70 15.4. }'_':Ir.l~)~()V l")';:\;r~!.;:
7.2. Normalna sila •.... 72
1.3. Momen:lt uvijanja .. 73 25 J
7.3.1. Maksimalna vrijedpost lllOlTI<:nta savijanj:l 74 '-"j
7.3.2. Dijagl1lmi statj~kih vclil:ina 74
7.4. Neravnomje'rno podijeijc:na i pnsrcdna opterc(cnja 80
1.5. Posredno opterecenjc 84
7.6. Pokremo opterecenie sik 84
E. Izlomijeni i kosi nosa\;! 88
LI. Izlomljeni nouN 88
'.2. Kosi noslici .... 91
9. Otpornost materijala. 95
9.1. Pojam i podjda naprezanja 96
9.2. Dozvolieno naprezanje i koeficijent sigurnosti ..... . ........ . 97
9.3. Hukov won .................. . 97
9.4. Dijagram naprez.anja i diiat3cija 99
9.5. Naprezanje na zatezanje*vlak , 101
9.6. Naprezanje nil pritisak·t!ak, 103
9.6.1. Deformacija aksijamo opterecenog ~tapa .................•. , .....• 105
'.6.2. pefonnacija usljed temperaturnih promjena" •..... , ..... , .• , •... 106
9.7. Tangencijaina, smieuCa naprezanja ., .......................... ,. 106
9.8. Naprezanj~ na savijanje .•...... :." ... ,." ... " •.....•...•..••. 115
I 9.'. Momenat introit i momenat otpora povr~ina _,., .... , .•.•.•...••. 121
9.9.1. Radijus inercije presjeka .. , ........... , ....... , ........... , .... . 130
9.9.2. EJipaa inercije ................ , ..... " ....... , ........... , ... . 130
9.10. Propisi za opterecenja .................................. , ' ..... . 132
9.11. Tangencijalna naprez2aja pri savijanju .......•.•• , ....••.... , .•. ,. 138
9.12. Defonnacija po savijanju ..... ,....... , •...••......•..... " .. . 144
, 9.13. Naprezanie na izvij:mje ........ , ...... " .................... . 151
9.14. Napreunje na torziju .............. "., .. , .. ,' , .•..... , ....... . 158
10. Sioiena naprezanja ..................... ' -..... , , . , .... , , .... . 161
II. Trenje ••.••••••...................................•.. _..... . 171
12. Pritisak vodc: i pritisak zcmlje ... , . _ ..........•...•. 175
12.1. Pritisak, vodc: .••..............•.•.•.........•.•.•••..•..•...... 175
12.2. Pritisak zeJIllje .•...•..............••.....•.•....•. , ... , ...... , li9
12.3. bpitivan;e .tabiHteta pMnornih zidova i slicnih obitkata ...... , .. . 187
13. Nosaa sa zglobovima 192
13.1. Gerberovi nos8ci ........... , .. , ..•.....•.•.•......•.••.•..•.•. 193
n.2- LuCnl i nsvedeni nosati., ...... , .•...........•...•...•••.•..... 198
14. Statiai neodredeni. nosaCi 210
14.1. Jednostrano ukljdtena greda .. , .. , ..... , .....•........... ' til
255
254
 DODATAK
PROPISII TABLlCE

!7 St.. tika gradcvlnsk!h konstn,kdJ"

 'I
DODATAK I
PROP[SI r TAIlLlCE !
OPTERECENJA
!) OPTERECEN]A: P. TEHNICKI PROPISI za op!erecenje zgrada (PTP-2) _ u
izvodu;
1. PRIVRES1El'-;t TEHNICKI PROPISI
2) STATICKE TABLICE
ZA OPTERECENjE ZGIC\DA
2.1. Za drv<!ne pravougaone i okrugle presjeke.
2.2. Za ~e!itne profile - odabrani valjan! profili (izYod). (PTP, svezilk 2 br. 117)~1 ,IJ 12, VII 1948.)
2.3. Za okruglo gvotde (betonski celik)

3) KOEFICIJENTI IZVIJANJA ZA: 0i-)Cl propisi

a) drvo; b) celik.

4) VINKLEROVE TABLICE za 2, J, i 4 po!ja iednakih raspona. Projekat zgrade morZl S,H.lrZrl\';,ri st:ltid:i rroracun nosivih konstrub'::
5) DOPUSTE!'lI NA~O.Nl ZA NOSIVE GRf.DEVINSKE MATPOTTA,LE (izvod IZ a podaci 0 optereecnju uzimJju sc iz Pri\',er:,c:lih tehniCkih propisa. Swt:ck:
odgovaraJuCih tehmtklh propisa - lablie:!}
proracun ne treha izradi\'8ti za h)il~rt uj.;~:iw /8 koje se Jimenzije uzirr:,)l'
a) za drvo prema lltvrdenim tipovim;L
b) za cdik Opterecenja koja djeluju na zgrade mogu bili: glavna (05nov11a), c!i1-

c) za beton punska j naroCita aptereeenja.

J 6) ODABRANE MATEMATICKE TABLICE I DRUG I PRIl.OZI (neophodni za
rjdl!.vanje odredenih statickih zadataka)
NAPOMENA! Jedinke mjera iz odgovarajutcg priloga pri korBtenju treba. preraeunati
U vueti "SI" sistem jer su, ~to je razumljivo, bili dati u ranijem sistemu. (Koristite
st: pri!ofenom posebnom tablicom za prcrabmavanje mjernih iedinica _ kada je to
neophodno.)
Optereccnja*) zgrada s pokretnim dizaiiuma (kranovima) racunaju sc
prema ,.UputstVU 1',:1 izrac:ulla\'~lIljc 1'1'1. rC(Cnj,1 krano\·ima", kojc jt s::\st<\n~i
dio ovih Privremenih rehnickih prori:w
Kod projckatu zgrada, za Kojc je, p,ema odredbama ovih .'-)ro;)ls;1,
obavezno proracunavanje konsrrukcija na opterecenje od vjerra, mora se u
osnovi, pored glavnogll orijentacionog smjera, oznaCiti i smjer glavnog:)
(prevladavajuceg) vjem,l. Ovaj smjcr treba uzimati prema podacinHl merco-
rolof-kih stan!.;,), a ukoliko ()nl: riC 1:I"l',ll.IJ.ll UY:lkvim porJacima, prema dl'ugin;
pouzdanim lokalnim izvorima.
Prostornc rdine i podaci 0 kutovima unutarnjega trenja (prirodn('!~
klizanja) uzimace se prema daJje navcdcnoj tabJici 1. Od toga se maze oJ
stupiti kada sc) iz opravdanih razloga, uzimaju U obzir efektivno utvfOtnC

] tezine iIi kutovi trenja koji se birno rnlikuju ad propisanih podataka.

Prostornc tc:l.inc i KUIOVC UnU[;lr:lJ~ P lrc;]ja ko;i nisu sadrZani u tabill:i
treba uzimati premu strucnoj litcr,Huri iii prcma stvarno izmjerenoj leiini.

Lid U 0:: 'l;uiu propi~J.

Tablit:a 1.

.-~~~------~-~---
'Racund::e prostorne tdine i kutovi unutarnjega trenja
Vt;na_ materijala
R"Cum'"
prostl)rna
I Vrsta materijala
IRaeuoska
prostorna -
II

teiina tetina I
---
Raeunska IRafunska kg/m t -
I, kgfm' I
prostorna
tdina
Vrsta -materijala Iprostorna ------------- -- '

I
1_ telina
ke/m' I kgfm' Matmj'aJ u skladi!lima iii
ar/u.·w·ma
Pot:cuIan. preradevine od
kamen~tine, sloteni (raru·
najuti !uplje prostore) , 1100
Morl (maiter) Beton od drozge iz visokih Brdno u vrecama 500 t
Sijeno, naslagano 70
Vapneni -mort 1700 red (topionieke zgurc) I
I
2200 Cement, u vreearna (pojedi-
natne Yrece) .. 1600 Sijeno! presana ....... .
Produiru Ccmentni mort 1900 BetOn ad obiene drozge
Cel1lentni mort 2100 (~ljake) S, najvise Ij3 dodat-
ka pijeska .........
I 1600
Cement u vre6Una (sloiene
vrece s meduprostorima)
Slama, naslag,ana
Sadreni mort ........... . 1200
Beton od drobljene opeke i
I Duhan, povezan iii u sno-
1200 Slama, presana
sitnoga pijeska ...
II Sol. u vreeama
Prirodrti kamen 1800 povima ..••..... , .•..•. 350
Zidovi od supljih betonskih Papir. slozen 1000 Staklo, u r:loeama
Bazal[, diorit, gabro, gnajs 3000 blokava I 2200 Hmelj, u vreeama 170 Stocna hrana, u pogae-ama
Dijabu, gnmit, porfir, Zidovi od ~upljjh betonskih I
Knjige i spisi; slaieni 850 Trava i djetdina, nas\agane
blokova s drozgom iz viso-
sije:nit ....... .
Vapi,enae - vrJo tvrst,
2800
kih peCi I 2000
Vap~a, u Yrecama
Krzna i sirava kaze
1000
Vuna i pamuk) presani ., 1
ukljutujuCi !koljkasti vap- Zidov! od 5upljih bet{Jnskih 900
Lan, presan lito u snopovima, nas\agano;
nenae i mramor
Vapnenac - srednje ~vr.~~
2800 blokova s obicnom droz-
gom, s najvge ! /3 dodalka I, Ormari, ispunjeni arhivskim
300
do visine ad 4,0 m '
pijeska nas!aga~
toee, vapnenasti konglo-
merat ....... . 2200
1450 I predmetima i knjigama
_.~,i~u~i~,5J~~~~!Un:L,,~O__-,,-_
lira -u snopovima,
_.~~U visi~-.£~~~_,:;? l,n __
..1----------
Melab' -- ----
--~

Vapnenac - mckan, vrlo

porozan ..• , ,,' ...... . 1800 Alurninij 2700 i Racunska Racunski ktH
Pjescenjak - veec evrstoce . prosterna
2600 Legure od aluminij:1 2800 Vrsta materijala unutarniega tr<.:nja
tdina (I!tirodnog priklona)
Pjes~cnjak --, male evrstoce 2200 Dakar vaijani 8900 kglm)
Serpentin .••....•.. 2600 Bronza ....... 8500 ----------~--- -~-~~--I--
I ,
Skriljevac za pokrivaCke ra· Celik i kovano zeljezo 7850
dove .•. : •••... 2800 Ljevena ieljezo Zemlja·
7250
Glincnasti ~kriljevac 2600 Cink lleveni
Cink valjani
6900
7200
Glina, suha 1600 I 40" I
Travertin ..... . .2400
Kositer (kalaj) valjani
Magnezij
7400 Glina, prirodno vJaina
Glina, vrlo vlaina.
1700
2100
JO"
26" xa \-isine d0 4 m
I
1820 20" za visine od 4-6 III
Zidot'i od opeke Mjed (mesing) '8500
)

Olovo 11400
1T za visine prd:o 6 m i
Puna o~ u vapnenom Humus, erniea, prirodno vlatna '" 1700 2:5 0 "

mortu '" ._ ...•.. , ... 1600 Droena grada Okrugli ~Ijunak (oblucje), izmijdan s pi.
Puna opeka u' ptodufnom . jeskorn .... . .... 1900 30"
cemeninom mortu 1650 Bjelogorica (listari): bukovi- Pijesak -i sljunak, prirodno vlaian 1800 30"
Puna opeka' u cementnom na, hrastovina i dr., sulla i 800 Pijesak i liliuna!<, mokar 2000 )0"
manu , ........... , .... . 1750 za3ticena od nevremena .. Tueenac (tucanik) ohrobridan 1800 40"
Bjelogoricno drvo, vlaino, 1000
Suplja :opeb. u vapnenom
tek posjecena ... > •••••• Rasrruiri gradevni maten),al
manu 0« . . . . . . . . . . . . . . . . . 1350 Crnagorica (cctinari): bar,
Klinker u 'cementnom mer- ida, omorika, sinreka, suha 600 Cement, razastrt ,. 1200 25"
tu •.•. , ••••..•..•.. 1900 i za~ticena od nevremena 700 Cementni klinker . 1200 30"
Opeka ad kamora ..... 1900 Smolasti bor, 'suh i za~ticeri
Crnogoricno dr\'o, vlatno, 900 Sadra, obicna ........... . 12:50 25"
Beton tek posjeceno ......... . Sadra ..... . ......... . 1000 25"
Vapno, odmah nakon pecenja ." -1000 "45 0
Asla/t Pepea ad koksa ............ . 700 25"
BetQn cd krunenog agregata 2400
Pepeo Qd ugljcna .. , ......... . 900 45"
Annirani heron ad kamenog
agregata ..... . 2500
Lieveni asralt .. .
Nabijeni asfalt ..... _ ....
1800
2000 I Drozga (zgura) ix visokih peci, obiena 1600 25"

4 5
 ------.-- -----,
Vrna matcrijala
Raeunska
prostorna
Raeunski kut-lI
unutarnJ'ega trenJ'a ..1
A. OSNOVNA ((,uWNA) OPTERECENJA

Glavna iii osnovna oplCrCCC!1j:1 dijcle se, prema smjeru djelovanj3, na

teiina
kgfm' (naravnoga priklolla) vcrtikalna i horizontalna.

------~--~~------I
I. Verrikaina optereCenja

D;~;O izm::'~~~,peci,
,1'(',~: ,V.'~i,c:~~, ~~~,::pi- I:
Drozga jz. ~'isokih usi,cnjena. kao
1500 40' I VertikJana optereccnj~ dijck ;,c na st~\na i pokrctna (S~UC-"Jjfla) Opt crc-
tenja i na opterecenje snijcgom,
jesak .•....••••••••.•....•......... 1100 25'
Pjenuhva drozga b: visokih peCi 700 35' a. Stalna vcrtiKalnw opterccenja
Drozga cd sagorijevanja ugljena 800 45'
Krovni pokrovi
U kpJm 2 kosc plohe, zajedno s kr\'ama i rodroznicarna (rogo-
J.!<Jlcrijal za goritto
virna), odnosno s oplatom:
Ogrevno drvo, cijeplJno 400 Jednostruki pokrov ohicnim c:rij(:p0m (hiber) 0S kgim2
45'
Drvni otpaci •........ 200 45' Dvosnuki pokrov obitnim uijcj,om (bibC'r) 90 kg/m z
Drveni ugljen. slofen 200 35' Utoreni crijep (falc-crijcp) 65 kglmZ
Koks ... , ..•...... , ............ . 500 45' Zljebnjaci (ceramida) prcko kc;l\·2. 110 kg/r;1 2
Kameni ugljen, S\'jei iz ugljenokopa 1000 45'
Kameni ugljen. pra~inast ......... . 700 25' Jednostruki pokri\' priman: ,:;~(rljjc\"Ccn~, KOso pokri\'anjc 70 kg/m 2
I Kameni ugljen, u komadima ....•. , .. 850 30' Dvostruki p6krov (gusti) pri't..Jni sKriljc\'cem 140 kgJm 2
I
Mrki ugljen •. , ...•...... 700 W Umjctni skriljevac (eternit), 11:1 podlozi od Jetava 35 kg/m 2
I ${rugotina (pilovina)
Strugorina, u zbijenom stanju
150
250
25'
45'
Umjetni skriljc\'ac (ctCrnil), ii~l d~lSCan()j aplati 45 kgirn2
Pokrov krovnom ljepcnknn:, n~! d"sC:arwj aplati 35 kg-1m 2
II Dvostruki pokrtw krO''-;1'0:','. ~:ci'cllk0r""i, na dascanoj oplati
, Ru![re~ti poljoprivredlli prOiz.hdi (dva slajw hovnc Jjcpenke i ,:q rrcm:va)
lsti pokrov, sarno s U' :di;(r,i~~ sitnim ~ljunkom
40 kg/n1 2
50 Kg-!m 2
I ~ra~a1
B!Jsf\!J i mekinje ..... .
•. grah i 51. . ..
~oo 45'
Valovite ploce od azlLs~-C:C:~J;IU (s;Jlonita) na !en'3ma 25krirn 1
SOO 35'
Krumplt .....••..... 700 30' Pokrov drvo-cementom, S~l 7 nn dcbciim s!ojem s!junka 18\ kgim2
K ukuruz, u zrnu .... , ......... . 800 35~ Pokrov cincanim limom (br. J 3) 36 kg-Jm 2
Kuk:unu:. u k1ipu ... . 250 40' Pokrov obicnim !imam, do i mm debljinc 38 kg/m 2
PkniOll krupica (griz) 550 30'
Rt:pa •.••..•..••................... 750 3D' Pokrov valovitim limom Cr,<i::c2ni c\:licni lim), na kutnirn
I Suhi rez.anci ad jetern~ repe ..... , .... 300 40' . celicima ., .... 25kgfm 2
Seter .........•.. ', .. '.......•.... ". 750 35" Pokro\' stakJom 6 mm, sa cdicnim sprljc:ima (precagama) 30 kg!m Z
SJad, grubo mljeven' ••. '.•............. 400 45' Pokrnv armiranim staklom 6 min, sa ceiicnim sprljcima 35 kg!rn 2
Stajski gnoj (dubre) nabacun 1200 45' 3 kg-Jm2
Dodatak za svaki mm \'ece dchljinc stakla
Stajski gnoj (dubre), nasJagan J800 45"
Ukisdjena zelcna' mana ... JOOO 0' Zidovi
Voce .......•. , ...•. 350 W Tezina m 2 zida (mjerena u \'crtik;-ilrwj projckciji zida) zajedno
lito, sieme od djeteline i 51. 750 30'
S obostranonl ibukom od \'apmno.~ ili procluznog marta, ukupnc
debljine eka 3,5 em:
Ra:::ni matcrfjali Zidovi ad pune opckc: 1/2 o!,ckc 260 kg/m2
Zidovi od pune opckc: I o)"'cka' 460 kg/rn'
Led, ...... . 900 3D'
ZiJlWi od pune opd::e: lll~ (ll'ckc 670 kg!mf
Karbid .• ; ....• , ..... 900 30'
Zidovi ad pune opeke; 20rckc 88e kg,m'
Kuhinjska sol ..••.. , 800 40' Zidovi oJ pune opekc: 21/~ (lj'l.:kc 1090kg/m'
Pirir .......................... 2700 45' Zidovi oJ pune opekc: 3 opC'kc 1300 kg!m 2
Soda. kristala.sta •............... 1450 40' 230 kg/rnz
Zidnvi od surlie opcke: 1/2 orckc.
I
;
2eljezna rudata) mrka 2100 4<)' 400 kg/m%
Zidovi od suplje opckc: I Or('\-:-'
ZeJjezna rudaca, avena ., ....... . 2500 40' Zidn'li od supJje opcke: I I!.' '-'fw",c: 570 kgjm Z
Zdjezna rudaea, magnetska 3500 4<)' L:.lki pregradni ziLlO'l1 (od dnu<l, s,l(jrc, Jrozge itd.) uzimaju
Umjerno gnojivo "., .... 1200 40' se prcma s'lojnj stvarnoj tc!:ni.

6
 8.- Pro.,'torije za.;;kupstine i l,lop'ce prostorije za izva~~eqna sakup-
Izolaciolle plde (za I em debljine) ",ljanja ljudi (ka~ista, kinematografi, p1c::sne dyorane, gimna- .
Ploce od impregilirane srrugotinc iIi drvenih otp_adaka .'~:·~sticke dvorane, itd.), tribine sa stalnim sjedalima, kao i ua,je .... .
(hernkliti s1.) ..•......... ,.. : .' .. .' ..... '. : , ., .......... . 4 kg/ro' ,~,::,;;za ·krupnu stoku .......... ,.:.................. '.' .: "" 45<rkg/m' .
Place od" prclauih drvenih vlakanaca ................... . 3 kg/m' ,"9:}:Tribine bex stalnih sjedala ••. : . , c..•.... , . , ...... , .. :. 650 1<gfm' -
IO,':,l'rostorije za ostavljanje prtljage ., .•...• , .........:." ..•.•. 500 kglm'
Zbuke(za I em debljine)· 11" Biblioteke, arhivi, knjizare i sl" treba uzeti premastvarnom ',-,
Vapenerii mort .................-., .- ................. . 17 kg/m' sWlju, ali to opterecenje ne smije bid manje od .. _. . . . . . .. 500 kg[m'
Produfni cernentni mort ... '............. , .. : .. > •• : , •••• 19 kg/m' 12~ Opterecenje kod tvornica i radionica treba reaIno' anaHzirati
Cementni moft_ ................ ~ ... ".................. . 21 kg/m' oc'. s,luCaja,do ,slucaja).no tako, da to .opterecenje rie bude
Sadreni mort- : .......... , ... , ................ , ... , __ . 12kg/m' . : man)e od ............................................. 300 kg/m'
Cementni mort" sa ±lcnom mreZom ..... , ............. ,. 24kg/m' 13. Horizontalni pritisak. na fUcicu stubiSne ograde i ograde
Zbuka plafona1 sa dva sIoja trstike, ukupne debl~ine aka 2,5 em 25 kg/m' balkona{iz.uzev onihu taco [4) ........................ 40kg/rr'
14. Horizontalni'pritisak na ruCicu ograde u kazaliStima) skoiama,
Podovi (za 1 em debljine)
kinematografima, u dvoranama za skUpstine,' sportskim grade-
Podovi od mekanoga drveta 6 kg/m' vinama i tribinama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 100 kg/m!
Podovi od tvrdoga drveta 8 kg/m' 15. Kod svih konstrukcija krovnih ekmenata na koje moze stati
Ksilolit ..... , , .. 18 kg/m' jedan covjek, treba ispitati da 11 optere6enje pojedinacnom
Teraco ........... . 20kg/m' (konceniriranom) sHorn ad 100 kg, pored vlastite tdine,
Tarac od cementnih ploCica 22kg/m2 nije opaSnije od inacc predvidenog optereceilja (vhistita :
Tarae od keramickih plocica . 20 kg/m' tetina, snijeg i vietar).
Ljeveni asfalt ..... . 18 kg/m' 16. Za garaze i strapove na koje magu doCi matorna vozila
Nabijeni asfalt 20kg/m' (stropovi ispod prolaza, i!i iznad podzemnih prostorija u
dvoristima itd.), treba uzimati o'pterecenje motornim kojima,
Srropovi od slucaja do slucaja, II prema shemi nll slid 1 i prema
rahliri ?
Teiinu'stropova treba rae-unati prema teZini konsLruktivnih

~tJ-
'f -1-~~ --r-
e1emenata, za svaki pojedini slucaj.
Nasipi ispod podova (za I em debljine)
- -;;-- - --
. Pijesak " , . " .. '. ,', .. ,' ... , 16 kg/rn' , '" d
.

GEna
Drozga (zgura', slaka) ad sagorijevanja ugljena ..
Zidna gruha (suta, zidni otpaci) ., ............. .
16
10
14
kg/m'
kg!m 2
kg/m'
,
I '"
I
! a
i

I
Slika I. She-rna motornih kola
b. Slucajna (pokretna korisna) verrikalna
opterecenja Tahlica 2.
Izmje-rc i opte-re-ce-nja motornih kola
I. Staze za poslugu strojeva, uopce revizione st~e, gdje sarno po-
vremeno hodaju pojedine asobe, treba racunati najrnanje sa Pritisak kota¢a
80 kp/m' iii uopce ......... _. . . . . . . . .. . . .. . . . . . . .. . . .. i 00 kg/m'
UkuJ Da
tdina Po jednom
Mje-re kola u om.
I
I
Po ;e-dnom I 1

,I
2. Prostorije na tavanu za domacu upotrebu . . ....... ,..... 125 kg/r.n2 kola predn;em I

I
zadnjem
3. Stambene prostorije i sporedne prostorije, ,s duiinom otvora ,., tocku tocku
a b d • f g

do 4,5 m (u smjeru nosivih greda) ..............

4. Stambene 'prostorije i sporcdne prostorije, s duzinom otvora
125 kg/m' ! t ,
j
I I
2,5 0,5 0,75 5,0 '20
preko 4)5 m do 5)50m (u smjeru nosivih greda) ' .......... 150 kg/ms
S. Velike stambene, trgovacke i sluzbene prostorije, bolnicke
6
9
0,75
1,5
I 2,25 6,0
3,0
2,5 ' 3,0
1,0
1,5
1,4
1,6
0,08
0,08
0,18
0,18
3,0 ! 6,0 2,5 3,0 1,5 1,6 0)12 0,24
prostorije, prohodne terase ............................ 200 kg/rot
6. StubiSta u stambenim zgradama) balkoni; skoiske prostoriie 300 kg/ms
12 2,0 j 4,0 I 6,0 ;",5 3,0
I
1,5 1,6 0,12 0,24
!
7. L:ekaonice, prodavaonice, hodnici i stubiSt3 u ·iavnim i 'A') 1 t ~ 10 kN.
trgovacKim zgradama ................. , .......... " 400 kg/m t 1 kg = 0,01 kN.

8 9
 Dinamilki uCincJ TabHca. J.
Tabdarni preg\cd PO,;tPCl)vO;<l ,m:ln)lvanja slutajl10g
(pokreu10g) optCrCc,,:Ilja pri \·ikbtnim zgradarna
Stropove ispod prolaza i iznad podzemnih prostorija U dvoristima,
preko kojih se krecu vozila, treba racunati prema tip(\'il.1a jz tacke 16. i
tablice 2. To opterecenje treba, zbog din;:-.mickih ucinaka, povecati II pra- ~I---:t·:) katova sa Ir~~-~=~~~OSi ---;~~:=---I'
II

centima za 17'%. Ov~ poveeanje opterecenja izracunavii's.e- prema jednai::ni: ,

t
,
5 IU liJD!rn
C
op ere en)cm
I Opltrcccni2
. ,-
od uk smanjivanja
,PIlOt:
SiU~.1)n[lg
~ i
I l'
I
·
S u\..&.jnog
Opterecenja
1
i
, rO~= ~~I:~ifc,_S5_~ _ I
gdjc se I uvrstava u mcttima.
.:::" ,(l) \
II_· __~ ~::, -:- :~~~ !-~--II
Prilikom proracun~vanja progiba ne uzimati U obzir povecanje zbog
dinarnickog uCinka vt.;zil~. ,
Dinamicki uci~Ci ,(udari), izazvaili od pokretnih iii stalnih masinskih
postrojcnja, treba ra,cunati prema tipu i velitini strojcva, a prvenstveno
I
.r
i
3 kata
4 bra
5katova
I
,.-~."
6)",
95';;, 5%
10'}~
15%
I

6 katova tiU';-~ 20%

prcma uputama tvornice, koja ih jc-izradHa. U ovim :::~i.':<:::;j:,vima trph" ~<l_
7 kataYa 7 5~~ 25%
cunati s.dinamickirn kocficiiemom I do 2 Crt =- O':,~ do iOtJ/{,}, premu t-' :.i":', 8 bnovu 70';-'~ 30''!,
Ja Ii stroj radi sasvim mirno iii s jakim trzajima. Kod pokretnih dizalica prcko 8 karova 70% 3,010
(kran~\'a) wijede odgOYllrajub uputstva.
Kad ost... lih pokrcmih optcrecenja ne treba racunati' s ~ ::>ami(;t.;.ir:~
koeficijcntima.
Kad gradc~jna. koje su izlozene oprcrecenjima, stO djeluju ritrnicki,
treba poja\'u rezonancije izmcdu vias rite frckvencije njihanja (klacenja)
konstrukcije i freb'encije rada strojeva sprijeCiti odgovarajuCim konstrukti\-'-
nim mierama.

Sma1lji'Vanje oprereienja

Aka konstrukcija i tcm'!ijenjc gradcvine zadovoJja\'aju i najstro-zim

zahtjevima, dopuh3 se sma n j i van j e slucajnog (korisnog, pokretnog) opte- ·Kod meduvrijednosti uzeti najblize (vece iii manie) optcrecenje lZ
recenja u O\'jm slucajevima~ , tablice 4,
1. ,\1omenri savijanj~ nosaea, s poljem 0 Jterecenja ad 20 m 2 povrSine, Pri kravnim povrsmama, s prj},:".;orL la civile strane, ima se meti u
J smijll se smanjiti na O~9 punih vrijednosti, a od 40 m 2 p~)Vrsine na 0,8 punth obzrr- sluca; da je s jedne strane puna opterect..njc snijegom, a s druge str::lI1e
\'fijednosti, izazvanih slucajnim opterecenjem: mcduvrijednosti treba line- sarno polovina punog opterccenja.
arno inrerpolirati. Mjestimicna nagomilavanje snijega na krovovima (kod sed-krovov3,
2. Pri vise~atnim zgradama dopusra se za donje dijeJove gradevine krovova 5 uvalama itd,) treba uzeti u obzir.
(stupove, podvlake, temelje, dijelove zidova), na koje se prenosi teiina gor- U planinskim precijelima, koji obUl.:.;'..l snijegom, treba uzeti u ohm po-
njih katova, postepeno· smanjivanje slucajnog opterecenja -za niie katove, ve6mo aptereCenje snijegam u zavisnosti od odgovarajutih mjesnih prilika,
prema rablici 3. ali tako da maksimalno opterecenjc, pri k.·;wovima, nagnutim do 20° prema
Upotrijebljeni tavani vrijede kao katov:. horizomali J ne smije preCi vrijcdnost prerna jednacini
Pri skladistima ,(slagali.stima, sto\'uristirna) ovo smanjivanjc .slucajnog A - 500
+ ------.-- .
optcreccnja nije dopustcno.
Swlno optcrc~cnjc svuJa sc unosi u ;;unoi vrijcdn()sti. I gdje je:
p,,, = 75
.;
(2)

p,,, = opterecenje snijegom na m 2 tlocrtne povrsine,

c. Optcrccenje suj:tgom A = nadmorska visina u metrima.
Pri ravnim krovovima iii pri krovovima koji su prerna lwri;::nntali nag-
nuri d0 20°. mora se opicrecenje snijegom uzeti sa 75 kg/m z tiucrta. \ Pri priklonima vecUn od 20°, treba na 1 rna tIo'rt', uzeti optereecnjc
u razmjeru prema vrijednostima u tabJid 4.
U krajevima bez snijega treba, i1--2:'., uzeti rninimalno zamjenjujuce

I
Aka je kut priklona krova a yeti od 20°, trcha na 1 mIL tlocrtdl: povrsill"
uzeti vrijednosti za opterecenjc snijegom iz tablic~ .;. opterccenJe od 35 kp/m 2 tlocnne pov/"sine krova.
[[
10
 2. Horizomallla oprereeenia
Horizoritalnim opterecenjeI1]. smatra se, u pravilu, djelovanje vjetra~: . '.a;
po potrebi, i dje1avanje patresa. U statiC-kim proracunima mora se svaka
zgrada~' bo cjelina; ispitati na staticka djelovanja u horizontalnom ~mjeru.
, ObiCne manje zgrade od opeke, kamena iIi betoria 1 koje !ill n~, uobiCaj~ni
Ua.?1n ukrueene 'popreCnim zidovima i stropovima, ne moraju se racunati na '
horizontalna djetovanja. U ovim slucajevirna trt!ba provjeravati jedjno. 'sta-
bilitet pojedinih odsjeka zgrad. (izmedu susiednih poprecnih zidovaLpri
lokalriom djelovanju vjerra, -ukoliko bi pojediriacne duzine tih odsjeka -.bile
vece' od uob!cajenih. .-
a. DjeloYanje vjetra
VeliCina djelovanja vjerra na zgradu i pojedine njezine dijelove zavlSl
uglavnom ad: geog-rafske zone brzine vjerra; lokalnoga polozaja zgnide i
srupnja njcgove zasticenosti od djd<)qnja vjl.:tra: vi:;ine zgraJc: kuta, sto
ga izlolene povdine grade\line rvore sa smjerom vjetra; ad tipa konstrukcije
i oblika povrsine, na koji vjetar djeluje.
Teritori{ SFR JugosJavije dijdi sc, S obzirom na brzinu vjetrova, koji
vJadaju u pojedinim krajevima, na tri zone, oznae-ene l1a slid 2, i to: I zona
Prema stupnju zasticenosti gradcYine" od' vj~i:fa, doJaze do izrazaja ova,
3 slutaja: -
Zahice"nim. ad vjetra smatra se· objekar visin.e' do.1O tn, koji se po-
dife u nase1jima" izinedu visokih zgrada iIi zidova):u gustim visokim sumama
ili. na drugom ,poloZaju l kpji je potpuno.i stalIio', za.sticen od jakoga vjetra.
Pol~za'stic~nim od vjetra smatia se objekat visine do 30 rn u na-
seljima, 8umama iIi uvalama (kotlinarna), kojl je zasticen od najjacega dje-
lovanja vjerra.
Izlozenim vjetru smatra se. objekat koji ~e nalazi na osamijcnorn,
nczaSticenom mjestu (na brijegu Hi u ravniCi), do kojeg je moguc prilaz
punoga vjetra s rna koje strane.
Os~ovno djclovanje vjcrra (p,J odreduje se u zavisnosri od geografskc.
zone, visine objekta i 'stupnja zaSricenosti prema tablici 5.
Tub/i,;,J 5.
Djelovanje vjelra
f
Djelovanje vjetra

I,,!(;C,no,,; obj,k(a I
umjereno jakih vjerrova, II zona jake kosavc i vardarca, II I zona jake' bure. Visina objekta Stupanj Pv u kg/m'
U II J zonu ulaze iz J i II zone :,v3. O[yorena planinska mjest3 nadmorske iznad (crena za geografske ZOne
visine iznad 800 ffi. -
I
I II
I III
zdticen ., ...... 30 40 55
-
do 10 m poluzasticcn .... 40 55 80
izloien .. .....
----.
, 45 70 110
..
poluza§ticen .. .
~ 50 75 llO
preko 10--:30 m
izlozen ......... 60 -'- 90 130
preko 30--60 m izlozen .... .. 70 105 ISO
preko 60--100 ~ izlozen ....... 80 120 170

Na zgradarna pri kojima cKonomicnost gradenja birno zavisi od veJitine

predvidenog djelovanja vjerra, moze se djelovanje vjetra izracunati na temelju
lokalnih podataka 0 stvarno izmjerenoj brzini vjetra, prema ;edna,cinama·:
Pri tome znaci:
1

iIi ..., (3)

gdie ie:
Stika 2. Po'djda teritorija SFR Jugoslavije na geografske zone brtine
vjetrova prema privremenim podadma Savezne hidrometeorolo~ke
uprave: I - zona umjereno jakih vjetrovaj II - lona jake kosave
i vardarca; III - zona jake bure. U III zonll ulaze iz Ii 11 zone
"sva otvorena planinsb. mjesta nadmorskc visine iznad 800 m ;e
12
Vmill: .bl = maksirnalna brzimi vjerra u m/sec, konstatirana u raz-
dobJiu od naimanie 10 godina (apsolutni maksimum),
Vmax md = ~rzina srednjega maksiinalnog gocmnjeg vjetra (m/sec),
konstat~rana u razdobl;u od najmanje 10 godina.
U ratun se uzima ono djeiovanje vjetra iz prve iIi .druge jednacine koje
nepovoUnije.
13
 Na gradcvinama pri Kojima sc djclm·a.nje vjerra nlcuna po.ovim jedna-
(-inama, rn0l!:u sc :I.a izra":unuv;mjc pnjl!uinih njihnvih konstruktivnih dijeJova
uz.cti U obzir f'Jzlicitc jUk(lSli vjctfOva u razlicitim smjerovima, na temelju
srvarno usiannvljcnih brzina. Muksimalno djdo\'anje vjerra uzece se) prcmu
tome, U ohzir sarno u smjeru glavnog (karakteristienog) vjetra.
Osnovno djelovanje vjetra nacelno se pretpo-
'slav]ja u horizomalnom pravcu.
Osnovno dje10vanje vjetra na ejelokupnu zgradu
nlcunu $C .on. verrikalnu projekciju gradevine. Djelo-
vjf.'tnr
vonie vieIra na vertikalne povrsine racllna se u punam
iznosu (s fnhorom 1,0). Djelovanje na povrSinu. koja
ie priklonjena pod kutom a prema smjeru vjerra,
smanjuje se .u odnosu s faktorom sill a.
Slika 3. U slue-aju da se kose povrsine zgrade nalaze
u polozajima u kojima ne moze nastupiti nikakvo
smanjenje djelO\'anja vjerra, ne uzima se u obzir olaksica s faktorom sin fl,
Primjer za taj slucaj predocen je na slid 3.
Kod 'objekata ciJin8ricrie povrsine (rezervoari, tornjevi is!.) ublaiava
se ejelokupno djelovanfe vjerra na 2/3 = 0,67.
Kod rdetkastih nosaca, skeleta i drugih sistema stapova treba cjelo-
kupno djelovanje vjernl pomnoiiti s odm faktorima:
pri akruglim presjedma sa 1,00,
pri ostrobridnim pr"esje:::ima sa 1,50.
Kod paraJelnih rdetkastih i sJicnih sistema stapova racuna se djelo-
vanje vjetra na drugi nasac s 1/2 vrijednosti za prvi nosae; za treci nosac
stavlja se u racun 1/3 itd. Ukupna pavrsina, koja se stavlja u racun ni u korn
sIucaju ne smije biti veta od pune ·povrsine.
J ~od paralelnih punih nosaca iii vjetru izlozenih krovnih povdina isre
gradevine (npr. kod sed-krovova) treba uzeti it 'obzir pri 'prvoj pavi-Sini punt
iznos vjerra, a pri ostalima polavicni iznos, Svaki pojedini nosae (krovnu
povrsinu) treba, medutim, posebno racunati s punim iznosom vjetra.
Kod tica i slicnih okn:gIih tankih elemenata (promjera do 5 em), kod
kajih je moguce zaledivan;r., djelovanje v;etra treba pomnoziri s faktorom
1,2 ukoliko nije drukCije odredeno specijalnim propisima (za elekrricne
vodove, zracne kabele i sl.).
Pored proracunavanja na djelovanje osnovnoga vjerra, mora se svaka
gradevina, kao cjeJina, staticki kontrolirati na stabilnost, uzimajuci
u ob7jr, pored osnovnog, jos i dopunsko djelovanje vjetra. koje se povre-
meno javlja U obliku ostdh udara. Zajednicko osnovno i dopunsko djelovanje
vjerra treha U7.eti u ukupnoj jakosri od
.
·1,0 Pv
i
+ 0,5 Pv = 1,5 Pv'
Pritom proratunavanju rreba uzeii u obzir odredbe 0 rninimalnom
horizontalnom opterccenju,
Prilikom kontrolc stubilnosti premo. prcdn;em zahtjevu, treba prekon~
trOlir3ri i napone, koji u tom shicaju ne smiju preCi 50'Yo od dopu~tcnih
14
osnovnih n:1rona m:nCrij:li;l (r'i'~'n::l lchl1:~'k;m rmpi-.;in1a 7.~1 od.!~(l\·Jr:1jli,:·i
mnrcrijal).
Pojct.lini Sflstavni clementi t.:1·:ld . . vinc (krnnwi, zidovi irJ.) mor:lju -'t..'
nlcunati na djeJovanjc Vjttr3, knje mu/.e bili theno pririsnt) iii Si.'"}djU(L'
iii komhinoyano od jednoga i drug\)g uCirlb.
Navcdcnn rlacna, odnosnu siqju(,j djcip\":ll1j,l im,'iu ral.iiCi[c smin\'.\
djelovllnjrl u prrl\,cu okomitom na rl)\T~inu. Tbk sc OI.nacujc lao ;"'0%1:1\ ,:)
(~.), a SiS:lOjc koo negarivan (-) smicr
Pri!iknrn pror;lCUnaV:1nja 1:(JIL~lrLlk;,.-ija r0jcJinih s:lQa\'nih clemen 1:.:
gmdcvine (krovova, ziJo\"a itd.) 11.1 djc!()\,;\njc vjerr:.1, Ulima sC j'.;\ rl()\'I-::'; ','2
koje su okomite na smjer vjetra; kao {lUellO djtlov3nic 0,8 Pc> :1 kao Si,):l-
juce djelovanje 0,4 {l".
Kod pO\Tsin::t, u priklor.u n perna smj~'l u vjetra, uzim:Jju se koeficijelltl
smanjivanja djtlovanj::l vjerra l--.,rerm !,';hlici 6.
TabJica 6.
J\:oeficijenri smanji"-:11lj3 cjch1vanja vjetra
Na slici 4 shematski je f1rik: Z:il1l1
rJaeno i. sisajuce djelovanje vjNra nl1 gnh.lc-
vini i koeficijenti pojedinih djelO\',lnj~l k()d
priklona knwa od 30°.
Pri somostalnim zidovima (ogrrldan,Q
i s1.) treba racunati sa zajednickim tloc-
nim i sisajucim djelovanjem, Sto d<lje f~k­
tor 1,2,
Pri otvorenirn gradevinama treba rro-
vesti racunsku kontrolu s unutrasnjim dje-
lovanjem vjetra 0,8 Pv, koje djeluju iZrHHJ:l, Siika 4. S!:~malski pribz t!o(:nog:,
oko.mito na krovnc, odnosno ;,'idnc rn- i sjsajul'~g djeio\'aTljJ vjetrJ
vrsine.
b. ,1viinimalno h(1r\:t.0nt~'.\no oprerccenjc
Priiikom statickog ispitivnnj:J zgr:j(Je nn hori7.0ntalno djelannjc, mar:]
sc racun;1ti s izvjesnom minim:dnuJn horiwntalnom silom H min , kojc sc
odreduje u pn)ccntima od zbira stalnog;:] i· rnlovine slul'ajnoga verrika!n(,)::
OptcreL'enja .
Ve1il:ina minimfllnogfl horizonr:linn,Q: Optcrcc-cnj<l z<tvisi od tira zgr';:]dc.
Postojc ovi slucajcvi:
Zgrada s masivnirn zidovima i srrojl(\yim:l (krovovim:l) .. H mi " = I IY,.
Zgrnoa s ma"i\'nim zidovim:l i Ld:inl "[I'll)), \'101:1 (krovovimn) H m ;" = 1,2%.
IS
 ,.•.•.1

Zgrada s Jakim zidovima i stropovima Hmin = 1,5.%.

I
.~
.

Q\i = pritisak nu lezaj (tlnk 1.1 potpori), neuvecan, dinamickiril koefici-

jen,tom Cu- Mpfcm');
Navedeni pracenti adnose se na zbir cjelokupnag ,stalnog i polovine
slueajnog- vertikaInog oprerecenja odnosnog kara. d ,;-..! promjer lciaja, valjka iii klatna (pendel) u- Cm;,
H vatiSte minimalne horizontalne - sile, odnosno osnovnog dje1ovan;a .-.'

vjetra, uzima se kod svakog kata' u visirii :tropne' konstrukcije. \-,,' Br = Bri~ello.va -tvrdoca ldaja u kp/rrm'.
Za prlbliine proracune mote - se uzeti Brinel1ova, tvrdoca prema
, jednacinL
.. ",- (5)
1/2J.1f'1)" -; ,------,--:~..~-.,--- "idj"c je fix cvrstoCil na zatezanje, kidanje celienoga ~materij~a u kNfcm'.
Pri kliznim leZajima neba racunati trcnje Tr"s harem 20% od ne-
,
uvecanoga pritiska ria lezaj.
SUa koc'en;a morornih vozila dobiva se mnozenjem zbira svih veni-
kalnih pritisaka V(lzila koja djeluiu na konstrukciiu, s koeficijentom
Slika S. Rasporcd rninimaine horizontulnc sile pri
okvinlim konsttukcijama I
kk =-- '-' ., (6)
140 t
Pri okvirnim k~nstrukcijama se maze dielovanje minimalne horizontalne
silc, prema staticJ...om, nnhoocnju, rasporcditi na poicdine koncetrirane sile, gdje jc I raspon konstrukl'ijc u metrimJ..
kaje simetricki (odnosno antimetricki) djeluju u uglovima, npr., prema
Maksimalna vrijednost tog koeficijema moze iznositi 1/7.
slici 5.
Qvu dopunsku silu treba uzeti u obzir pri proracunavanju prolaza iii
B. DOPUNSKA OPTERECENJA drugih konstrukcija 1 preko kojih se vozila normalno krecu vecom brzinorn.
Pri proracunavanju nosi\'ih konstrukcija, koje su izlozene u punoj mjeri
Kao dopunska opterecenja kad zgrada, treba smatrati: promjenama temperature, treba, u pravilu, uzed u obzir ove oscilacije tem-
dopunsko opterecenje od vjetra, koje se javlja povremeno U obliku perature, iznad i ispod srednje rnjesne (lokaln!!) temperature:
ostrih -udara; J

trenje na pomicnim leiajima; pri celicnim konstnlkcijama .. • , • • • • • • • • • • • • I • • • • • • • • == 30' C,

sHe kocenja pri motornim vozilima; pri bctonskim i.armiranoberonskim konstfukcijama ... ,.... ± IS" C
uticaj p.romjene temperature j
utica; skupljanja (stezanja) betona. Ako se radovi .iz\'ode pri temperaturi koja se znatno razlikuje od srednje
Pri statickom proracunu ne srnije se uzeti u abzir kombinacija' djeIovanja mjesne tempera.ture, treba tu rnliku uzeti u obzir, ukoliko su u piranju
stalnog, slueajnog i svih dopunskih apterecenja, aka je vjerovatnost' jedno- konstrukdje koje se ne mogu slobodno siriti.
vremenog pojuvljivanja svih navedenih opterecenju neznatna. U takvom je Ako nosive konstrukcije, koje se nalaze u unutraSnjosti objekta, nisu
sluCaju dovoljno, aka se, pored stalnog i vjetojatnog slucajnog opterecenja, tfajno zasticene od uticaja vanjske temperature (otvorene hale i sJ.), treba J
uzmu U obzir sarno najizrazitija dopupska optcrecenja. - pri prorac~navanju utica;a temperature, tizeti u obzir polovinu navedenih
Kada se uzimaju U obzir dopunska opterecenj'a, mogu se u poJe:dinim vrijednosti oscilacija temperature.. "
sluea;evima prekoraciti normaIno dopusteni naponi, prcma odrcd~ama teh- Kada se U ~tatickim prol'acunima, pri zgradama, ,,",zima U obzir utica;
niCkih propisa za poiedine materiiale. .. nejednolicnog slegania iii pomicunia potpor., treba luj uticai sm.trad naro-
Za· izracunavanje djelovania dopunskog opterecenju vjetrom davoljna citim optcrccenjem.
'je statil:ka kontrola stabilnosti. Djelovanje potresa (zemljotresa) treba u statiCkim_ proracunima uzi-
Trenje na pomie-nim leZaji~a od celika racuna se prema jednaCini: mati U obzir na taj nacin sto ce se povecati rriinimalno horizontalno optere-
cenje za izv;estan proctnat, a u zavisnosti od seiZmolo!ke zone; u kojoj se
T, ~ 6000 . ~Q,--, gdje je (4) objekat naJazi. .
Br·d U seizmoloskom pogledu dijeli se teritorij SFR Jugoslavije na 3 zone,
Tr = sHa trenja pri pomicnom le-z&ju - osloncu. prcma stupnju dosad konstatiranih tehnickih ostecenja prilikom potresa. To

16 IS Stlltikll gradevlnskth konstr-ukclja 17

 su: zona manjih osteccnja, zona \"C!ikih (lstcccnja, 7.ona katastrofalnoga ra-
zaranja (slika 6).
Slika 6. Podjda teritorija SFR Jugoslavije iz seizmolo~ke zane;
- - granice Zone k:ltas{rOfalnih pOlresa (imenziteta IX, X),
~ ~ ~ - granke zone r:lZornih potresa (intenzitcta VIII),
I ..••. granice zone 5lcrnih potrcsa (intcnzitera VII),
(prcma dokumentima Seizmolo;ko~ zavoda 11 Beogradu.)
Treba uzim'ati u obzir utiCaje vanredno visokih iIi niskih temperatura
u rojedi~improstorijama objekta (kotlovnice, hladionice. i1:d.).
S{~zanje (s~upljanje) pri armiranom betonu treba racunati u obliku
smanjenja temperature: za IS° C. Pri nearmiranom betonu treba velicinu
srezanja betona racunati sa smanjenjem temperature za '25 0 C.
Pri armiranobetonskim skeletnim konstrukcijama duiine do 70 m moze
se smanjiti uticaj stezanja time, Sto se objekat gradi u kraCim odsjecima)
duzine nnjvise 20 mJ koji se medusobno rnonolitno povezuju najrnanje mje-
sec dana nakon sto je :,izvrSen veti dio procesa stezanja (sakupJjanja).
Kod bro)nih objekkta mogu se uticaji promjena temperature i stezanja
racunati s vrijednostima: manjima od predvidenih, ukoliko se opravdanost
takvoga smanjivanja; -dokaze- 'narocitim proracunima iii drugirn tehnickim
postupcima na priznat,,; nauc'ncij osnovi.
Na veH6nu _~teZa~j.a pH,_ armiranom betonu maze se planski uticati i
uvodenjem '_sistemntiziranih':'deformacija mehanickim putem: npr., hidra-
ulickim presama (upor~di tat.--'20. Uputstva za primjenu privremenih teh-
nickih propisa za beto~ j- armirani beton, od 17 juIa 1948).
18
C. NARO(:1Tr\ OPTERE(~ENJA
Kao n:Jro[;ir:1 oprereccnja pri zgrad:101a treba smurrati:
uricaj nejednolitnoga s!eganja il! pomicanja potpora (oslonaca),
uticai rotrcsu,
uticuj indirckrnih otrcsa (pnrrcsa)1
druga (lptCrCl'cnja koja r,cm:lju sLlIn; b"lktcr, a izuzvana su spe..:-ij .dnim
oKo!nosti01a, knjt nisu rrcd\'idcne p\·im propisim:1.
U zon! man)ih OS[Cl'cnja nc,'.-" sc povcCati minimalno horiznntalnn op-
rcreecnje, U zoni \'clikih r\.~tcccl1ja )lovebC'c se mir;irnalno horizontalno
opterclcnjc za 50'~~, U 7,oni kJrastro!\llnih r:17.aranja povecace se minimalno
horizontalno optcrcL'cnjc: %:1 10{)','".
Gradcvinske Konstrukcijc, Kl'ic su indirektno i2107.ene jaCim otresinn
(potrcsima), nrr. zgrDde pored zc:jcwickih kolosijeka otvorenih pruga, 'LC~) 1
dimenzionirati uzimJjuci U o\lzi, ,""l:-c-ci:i dirumitki f:1KrOf, Koji iwosi:
rri \'cnikalnim "plcreC't;njir.1'1 I )US 1,J,
pri hori7.0ntalnim oprct-denjin "
vertiknlnih optcreccnjil.
Vriitdnosti trcb;:. uzim:Jti u 7.J':isn0sri OL~ ):lcinc i trajani~l potresa i od VfS(c
temeljnoga rl<1.
D. LJPCTSTVO Z,~ IZRN'I:'i ..\ V.'\~JE OPTERECE'iJc\
OD POKRET>ilH DIZ.\Lrc.·\ (KR;\;-..;rOVA)
Pri sti"nic\;:om proraCtlO'.l\'anju KLtnskih stJ.za bo i dijelova zgrad::t i
gradevnih konstrukcija, koje su optcrcb:nc p".kretnim dizalicama, treba uzcti
U obzir uticaj pokretnih dizalica u najncpovoljn.ijem poloiaju.
Tamo gdje je ncznatna vjerovJ.f1y.st cia c;: uticaji svih pokretnih dizalica
jednovremeno doC; do izrazaja u l1;]jncpO\·otjnijem polozaju, mora se uzeri
U obzir kombinacija tih uticaja prema nahodenju staticara, pri cemu treb3
prvenstvcno uzcti U obzir nepo\'oJjne uticaje narocito izrazitih optcrecenja.
U takvom slucaju treba komrolnim f;lcunom rrovjerit, da prilikom optere-
cenja svib pokretnih dizalica, u najncpovoljnijcm poloiaju, maksimal.l1i n:..lpon
celika ne preJazi granicu vclikih izdul.cnj:1 (razvlacenja) materijala.
Pokretne dizujice, prem<1 ovom uputStVU, dijele se oa tri vrste:
Vrsta I: pokrcmc dizalice S fucni..rn pOgoouffi i dizaJice, koje slul.c
sarro 'l) montazu i odrzavanjc strojcva i uredaja u zgr3~i.
Vrsta II: pokreme dizalice s normalnim uvjetima rada, koje ne spadaju
u vrstu I iii Ill.
Vrsta Ill: pokretne di7.alice S ':flo nemirnim iii vrl0 ccstim pogOJ,orn,
kao) npr., sariirne dizalice u celic<lnanw, dizalice za dovl::Jcenje blokova n:l
valjucke pruge, dizalice za lomljcnje lj\"a itd.
Da bi se u raclin djelovanja osnovnih oprcrecenja uveo uricaj teste
rn)mjcnc oprereccnja i udara prilikon, r:...d::l r~'krctnih dizalica, treba pritisKe
 STATlCKB VRIJEDNOSTI ZA NOSACa.
to&ova dizaIica mnofiti s koeficijentima udara koji znvise ad vrste pokret- " . PRAVOUGAONI PRESjEC1.
nih dizalicit. ,Koeficijenti udara l\od pokretilih-dizalica sastavljeni su u tablicL (Drvo) .
__ 7, :odvojeno za kranske- staze i 'Z8 konstrUktivne 'e1emente koji nose kranike'.,:· Oznake: '
staze. Gomji 'brojevi svake rubrike 'u tabell odnose se na .sIutajeve kS.da,je
u pogonu 'sarno jedna Pokretna dizalica iIi kada ima vge kranovB, -koji redovno Polumj~
.
tromosd i$ "'" II· J! . .
12
0,289' h.
.
zajedno rade -jedan uz drugi. Donji se brojevi odnose na slueajeve "kada-.je (pOluprefuik inercije)
u 'pogonu viSe pokretnih dizalica, _kqje sarno izuzetno ,rade jedqB UZ .drugu,
bez obzira'_da Ii su na jednoj kranskaj stazi Hi na viSe", njih. . Po.

.
.
lum.jer tromOiti iy "'" b· _- .. 0,1S9 . h,
12·
Ful
(polu'pretnik inerdje~
Tablica 7.
Tablica udarnih koeficijenata pokretnih. dizalica -/;1"" ISOi najveea dopulten_a dufina iuijanja u). - 150 u em,
Iy Iii =- 200i najvc:ea dopuJt~n. dutina izviianja u 1 - 200 u em.
1 ,
~,-h-;;-----I
V rna pokretnih dizalica '
~
I-i
l
I h . i; i.
I
1_ _ _ _ _ _ _ _ _ ._ _ _ _ _ _ _ __ _
I II I 1lI 0<1",,.00 odnOInO odnomo ooinotno
IiI lit 00 """""'"
lil Iii
b iy I" b iy i,
I Knm.ke .we 1,20
1,20
1,40
1,40
1,60
1,60
-
em
..
em em em em , em em
I em em em em em

r-~onatruktivni dementi koji 'nose krn nske S 1,73 259 346 1. 4,33 649 866 23 6,64 996 1328
:
I staze (stupovi, nosati, okvitne kom!rukcije 1,10
1,00
1,20
1,10
1,40
1,30 7 2,02 303 404 1. 4-,62 693 924 24 6,93 1039 1386
lisl.)
I 8 2,31 346 462 17 4.91 736 982 2S 7,22 1083 1444

Pri proracunavanju napona is pod temelja primj'enjuje se udarni koefi-

•
10
2,60
2.89
390
433
520
578
18
1.
5.20
5,48
780
822
1040
1096
26
21
7,51
7.79
1126
1168
1502
1558
djem 1,00. 11 3,18 417 636 20 , 5,77 865 1154 28 8,08 1212 1616
Za proraC:un uticaja bocnih udara uzima se u abzir sarno jedna pakrctna 12 3,46 519 692 21 6,06 909 1212 20 -S,37 12ll 1674
dizalica na svakoj stazi, i to ana kaja ima najnepavoljni;e dje1ovanje. Horizon~ 13 3,75 562 750 22 6,35 952 1270 30 8 -1299 1732
talne sile bOO1ih udara djeluju u visini gornjeg ruba traenice (sine) okomito 1 ,66
14. 4,04 606 808 I
na smjer vofaje, a velieina im je 1{1O maksimalnog pritiska tocka dizaIice.
1.J obzir se uzimaju svi tockavi pokretne dizalice.
W'I em' Iem'
~I:ul I an' I em'w., on'Jy ;---
I I Wyem' I
Za proracunavanje uticaja kocenja pakretne dizalice uzimaju se U obzir Jy J. F
sve pokretne dizalice. Horizontalne sile kbcenja dje1uju u vismi gorhjega a:1!'1 em' I F
J. em'
an.'
Wy
em'
ruba traenice u smjeru vafn;e, a veliCina im je 1/7 pritiska kotaea dizalice.
U obzir dalaze svi rockovi ko;i se koce, a aka nema tacnih podataka 0 kon- II 1 0.17 0,08 0,17 3 15 31,2 12.5 11,2 7,67
0.08
strukciji pokretne dizaHce, treba uzeti da se koN najmanje svaki drugi toM. - - - --- --- --- - - - --- II 4 20 41.7 16.7 26.7 13,3
PoveCano djelavanje osnovnih kranskih opterecenja (vertikalnih), usIjed 1 2 . 0.67 .0,67 0,17 0,33 52,1 20.8
2 5 25 52,1 20,8

-- - - - - - f I- - - - -I - I - -
mnoienja s koeficijentom udara, smatra se osnovnim opterecen;em zgrade. 2 4 1,33 ---
~J33 1,33 1,33
Bocne udare i sile kocenja treba smatrati kao dopunska, optereeenj-i. 1 6 18,0 6,00 0,50 1,00
1 3 2,25 1,50 0,25 0.$0 12,0 4,00 4,00
2 12 36,0
3 2 6 4,50 3,00 2,00 2,00
3 18 54.0 18,0 13,5 9,00
3 9 ~,7S 4,50 6,75 4,50 8 24.0 . 32,0 16,0
-- -I --- --- f--- - - -I -
5.33 2.67.
4 0,33 0,67
4
5
24
30
72,0
90,0 30,0 61,S 25,0
2 8 19.7 5,33 2,67 2,67 6 36 108 36,0 lOB 36..0
4
3 12 16,0 8,00 9,00 6~OO
-- -:-,---- -.--1 - - - -r---
4 16 21,3 . 10,7 21,3 10,7
I I 7 28,6 8,17 0,58 1,17

-
II
I 5 10,4 4,17 0,42
I-~
0,83
7 2
3
14
21
57.2
85,7
16.3
24.5
4,67
15,7
4,67
10,5
2 10 2018 '8,33 3,33 3,33.~ 4 28 114 32.1 37,] 18.7
,I
21
20
I
 ,: !~I! ~, I~· I:: I:~·I129.2:~ I!~ !,~I ,:·1 ;;, I::' I~~~~, 1-;-1-;171'~-1
C01 emem~
B~ I ~,~T!~~i[7,C~I-~-I- J:-~J ~:-r;J
~ em 1
+--+--. - . ---. -1,- -
I I em' em' 1 em" lem Ie-TIll eml em' I em'
-.---.----~--.
em \ QT"_
4

-172'9 6\ 84 \13721196 ',., ,",II, ill i 208 ; "" I 515 ~'2929 I,'l
7 I 6:
! 7:
5) 3S
42
49
r 143
171
I,:

: 200
I 40,8
49,0 126
57,2,200
142,0
57,2
j8
11 ~ 9
7 77
88
99
. 776
887
998
141
J61
tal
314
69
668
117
148
89,8 \ 71 98
8 112
I 1601 I

\
1229''·100
1829 II 261 i 597
,II·;
,I·;')
',' 16
"
,
I," 12::>1 I,'P-:-()' 597
ilS i 2-10 ! 5120 i 640
I
3659 I
~500
sn
600
1

I 294 j 16;jJ
i~2.7 f-;o.;-; '~',3~ :10 110 IJ09 202 \917 183
9 126 2058 I 850 ),<.;1) 1161 256 5461 i 683 5461

14:~ ~::; :::1::;; :;;~'1J;:-il;~9-1-;S'2 :,4~2~"1

--(;-;--8- 0,67
i 21 16 : 85,31 21,3 5,3) 5,331,_,'.'.~~_2_22,~,_12_2_0-.j2_2_2_ ::: Ii

I I
~ ~; :~~ I :~:~ ~~:~ ~~:~ i ~ ~~ ~;:
12 168 2744 392 ,2016 '!j}6 -I 34 ,HiS! 96,31 II,] Ill»)

;~lUJ~5'-II ::° i:~;\~:; :~~: ~~;:'

1 1 ::',°0 1,00 2,00 7
8 8,00 8,00
1 5 40 I 213 , 53,31 83,3 33,3 ; 3 36 432 72,0 27,0 18,0
\'- :" . ::: ii \: \ : : ::: ::':
16 48 j 256 ! 64,01144 148,0 1/ : 4 48 576 96,0 64,0 ]20 , _8 ,.17,5 I 1,25 ~ 2)0(! 1 b I 102 ~ 7AS(i 280 306 102
! 7 56 _) 299 I 74"I!219 I 65,3 Ii i5 60 720 120 1125 50:0 I 2\ JO ! 562 75,0 t(J_O 10,0 ~l jl9 i ::;,%(1 ])7 ,1,116 139
~~~'I~J__ .I_~t~~185,3Ji1216 72 864144216 72,0 3] 45 I wl']2'", ",' is iJ6 )"75 3" m 1
181

13,51' i
~~ ~,~~~ ~ :~~ ~I~f~l ~~~:~:i :~~ ':~;)!~~ ~~: I:~~~ :~~~
I 9! 60,7! 0,75 1,50;l 7 84 1008 168 343 98,0
21 18 121 27,0 6,00 6,00ii i 8 96 1152 192 512 128 :61[ 'II Ii 9
3 27
436243
182 40,5 20,2
54080
' 4,
13,5 II
24,0 j.III
:

',10
9 108
120
1296
1440
216
240
729
1000
162
7.00
\
I 71 105
90 ISS}! 225
1,96, 20' "9
.:"0 \lll,()

"'"
!,.;] -151)-1
4" i! min" 190;
530 181'6 !'.p

•
9 5
6 54
45
! 364
304 67,5 93,7
, 81,0162
137,5:!
i 54,0 _~h2
!11
144
132 1584\264
1728 288
J331 1242
11728 ~~8_1 I J5 : I
10
:~~
150
i ::;~ : ;:~ ::: "',)
2812 I 275 !I.:'~n
:,; i ::;:: \~~:
'i5 255 6i·11 I 722
I'~~~~ I~:~ I
4;/), :,.,37
7 I 63 I 425 I 94,5 257 I 73,5" 1-- - - ---~ - - - - - - i

8 72 1 486 1 108' 384 1 96 ,0 I 13 ~ I 183 28,2 J,08 2,17 I II 165 3094 I 412 1 (,6.1
11 I
j02 :I(~ ~ 272
" I
6551 1771 580] 725
I
9 81 1 547 I 121 547 III :1 ,2 26 336 56,3 8,67 8,67 12 180 3375 I 450 i2160 jV,1l 17 209 i 0%() I 819 \6:160 ISIY \
- - ~ - - - - 1 - - - - ---I ,3 39 549 84,5 29,2 19,5 12746 1422 4s~'I-~~~~r-~~-;;r";~~;11
J ,:' 10 : 83,3! 16,7 0,83 },67:11 4 52 732 113 69,3 34,7
lJ
14
195
210
3656
3937
487
525 13 430 \..190! :2
J8
36 972 108 I 12,0 112,0
I , 20 ; 167-
3 30 250I
33,3 6,67
50,0 22;5
6,67;
J 5,0 ;'
5 65 9]5 141 135
54,2 _ ~ ---==~ ~~ _~,~=-i42i9 \=_~___ !i 54 1458 1\, 162 j40,5 27,0 (
4 40 1 333 667 5 3
, 3, 26,7
',I. 6 78 I 1098 J69 234 78,0 1 16 341 42,711,331 2,67 i , 4 72 1944 216 96,04x,!:

10 1
5 50 417 83,3 104 4J,7: 13; 7 91
: 8 104
1282
1465
197
225
372 106
5
2 32 683 ",3i 10,7 '1Io,7:i i, 90 2410 270 \ 187 75,0

7~~
!
!
6 60 I 500
7 70 583
100 180
117 286
60,0 ;11 : 9 117
81,7 I, 10 130
1648
1831
253
282
139
175
J83 1217 : :: :~~: ::: i :::: i :::~ \[ I ~ ::: ::~: I::: ::: i:::
8 80 667 133 427 107 i 5' 80 1707 113 1, 167 i 667 !i IS ! J·:4 3888 .432 1
768 1192
9 90 750 150 607 135 ~ II 143 2014 310 1442 262 , I 'I: 1
0 100 833 I I 12 156 2197 338 1872 312
61 96 2044 256 288 i %,D Ii 19 162 4374 i 486 1093 1'243
1
_ _ _ _ ,_6_7 8,33_1,67 11
13_~6 __
I: ~
_ _____ ____.__11 13 169 2380 366 ,2380 16 7112 2335299 4S7 ;UI 1\ : 180 48605401500300
I II II J 2,2 0,92 1,83 It-- --- 8 J28 2731 341 683 1'71 198 5396 594 1996 i J6J

2 22 222 40,3 7,33 7,33 I 14 229 32)7 1,17 2,33 9 144 3072 384 1972 i216 :12 216 5832 648 2592 1'32
11 3 33 333 60,5 24,7 16,5 2 28 457 65,3 9,3'3 9,33 10 160 3413 427 il313 1267 ]13 234 6318 702 3295 507
4 44 444 80,7 58,7 29,3 14 3 42 686 98,0 31,S 21,0
JJ 1176 3755 469 11775 2J 14 252 680·1 756 4116 )588
5 55 $SS' 10J 115 45,8 4 56 915 131 74,7 37,3
112. 192 4086 512 :2304 384 15 270 7290 810 5062 )675
6 66 665 121 198 66,0 5) 70 1143 146 146 158,3

22 23
 h 61 F·I em. I em'
em an em'
w. \'
J.
_ I
Jy
em'
I Wy
em'
F I f. I W'I
Fh Ijcmlb I em!.! em' em'
fy
em'
I Wy
em'
16 288 7776 864 6144 76S 16 320 10667 1067 6827 853 I 24 1152 96,0 2~0 4,00
12 264 106481968 3168 528
18 17 300 8262 918 7369 687 17 340 11333 11333 8188 963 2 48 2304 192 16,0 16,0
J3 286 11.535 1049 4028 620
_ 18 324 8748 972 8748 972 ,120 18 360 1200 1200 9720 1080 3 72 3456 288 54,0 36,0
14 308 12422 Il29 5031 719 I
1 19 572 602 J S8 ~~I 19 380 12667 1167 11432 1203 4 96 4608 384 128 64,0
15 330 13310 1210 6187 825
2 38 1 I 43 '
120 ;7
I,
'III 20 _
12,71___ 400_ 13333 1333 _13333
__ 1333
_
! .5 120 5760 480 250 100
16 352 14197 1291 7509 939
3 $1 17JS 180 42,7 28,5 1 21 772 73,5 1,751 3,50 6 144 6912 576 432 144
22 17 374 15085 1371 9007 1060 i!
4 76 228-6 241 101 50,7 I 2 42 1543 147 14,0 14,0 18 396 15972 1452 10692 1188 ! 7
8
168
192
8064
9216
672
768
686
1024
196
156
,
.5 95 2858 301 198 79,2 3 63 2315 220 47,2 31,5 . 19 418 16859 1533 12575 1324 Ii
6 114 3429 361 342 114 I 4 84 3OS7 294 112 56,0 20 440 17747 1613 14667 1467 11
9
10
216
240
10368
11510
864
960
1458
2000
324
400
7 133 4001 421 543 155 .5 105 3859 367 219 .87,5
2J 462 18634 1694 16979 1617 Ii
~ 12672 1056

~~~
8 152 4573 481 Bll 6 126 4630 441 378 126 11 264 2662 484
_ 22 484 19521 1775 '9'21 1775
9
19 10
171
190
5144
5716
541
602
1154
1583 317
II,
7
8
9
! 47
'68
189
5402
6174
6946
ll4
588
661
600
896
1276
171
224
283
---
J 23 1014 88,2 1,92 3,83!)
24
12
13
14
288
312
336
13824 1':+12
14976 1248
16128 1344 I :::
~~~
5488 784
t
11 209 6287 662 2107 383 II 2. 46 2028 ! 76 15,3 .15,3
15 360 17280 1440
]0 210 7717 735 1750 350 6750 90
I
12
13
228
247
6850
7431
722
782
2736
3479
456
535 i" 21 11 2Jl 8489 808 2329 423
3
4
6~

92
3042
4056
~64

353
5!,~

123
34,5
61,3
I i

16 384 18432 1536 8J92'j1024

14 266 8002 842 4345 621 Ii 12 252 9261 882 2024 504 5 115 5070 441 240
Ii 117 408 19584 1632 9826 1156
95,8
15 285 8574 902 5344 712 [I 13 273 10033 955 3845 591 J8 432 2073611728 !11664 12%
6 138 6083 529 414 138
10804 1029 4802 868 19 456 21888 1824 13715 1444
16 304 9145 963 6485 811 I 14 294 7 161 7097 617 657 187
17 323 9717 1023 7779 915 'I 15 315 11576 1102 5906 787 20 480 23040 1920 16000 1600

~~ ~~: ~:;: ~~~~ ~:~:~ 11:~

8 184 BIll 705 981 245
18 342 10288 1083 9234 1026 "I 16 336 12348 1176 7168 896 9 207 9125 793 1397 310
_ 19 361 10860 1143 10860 ~ii 17 357 13120 1249 8599 1011 10 230 10139 882 1917 383 I
23 552 26496 2208 /24334 2116
1, 1020611134
I 20 667 66,7 1,67 3,33il 18 378 13891 1323 11 253 t ll53 9/0 2551 464
I 24 576 27648 2304 27648 304

I
\'~ ~ -2-5- ::'1"':3"':02::"1"':1"':04~+1~2'''':08''':IC4:':'-'7
2 40 1313 133 13,3 13,3 I,' 19 399 14663 1396 1200] 1263 23 12 276 12167 J058 BI2 552
3 60 2000 200 30,0"I 20 420 15435 1470 1400011400 13 299 13181 ]146 4211 648
I
I 4 80 2661 267
45,0
107 53,3 11_ _21_ _
441
_ _16207
_ _ _1543 16207
_ _, _ __ 1543_ , 14 322 14195 12]4 5259 75·1 I 2 50 2604 208 16,7 16,7
.5 100 3333 333 208 83,3 1 22 887 80,7 1,83 3,67 15 345 15209 J 322 6469 862 3 75 3906 312 56,2 37,5
1

6 120 4000 400 360 120 I 2 44 1775 161 14,7 14,7

J6 368 16223 141 t 7851 981
4 100 5208 417 133 66,7
7
8
140
160
4667
5333
476
333
572
853
163
231
I
I, 3
4
66
88
2662
3549
242
323 I
49,5
117
33,7
58,7
17 391 17237 1499 9417 1107
.5 125 6510 521 260 104

18 414 18250 1587 11178 1262 25 6 150 7812 625 410 IlO
9 180 6000 600 1215 270 5 llO 443j 403 P9 91,7
19 437 19264 1675 13146 1384 7 175 9115 729 715 204
20 10 200 6067 667 1667 333 22 6 132 5324 484 396 132 8 200 10411 833 1067 261
20 460 20278 1763 16333 1533
II 220 7333 733 2218 403 7 154 6211 565 629 180 9 225 11719 931 1519 337
12 240
13 260
8000
8667
800
867
2880
3662
480 I 8 176 7099 645 939 235 21 483 21292 1851 17750 1690
10 250 13021 1041 2083 417

~:: I:~.
9 198 7986 726 1336 297 22 506 22306 1940 20409 1855
11 27.5 14323 1146 2773 504
14 280 9333 933 4573 to 220 8873 807 1833 367 23 529 23320 2028 23320 2028
15 300 10000 1000 5625 12 300 15625 1250 3600 600
750 II 242 9761 887 ,2440 444 1 I

24 25
 h ,b
cmlcm
P
em'
J.
em' +1 cm
i ;
p
ClT.~
J. I W~ I J
I em' y
I em' '[ em'
I em'
Wy "'Ii-,'I-p----;-;-,-II-'l'-'~.--;---'----,-,,-,
'"'

~~~ll~l~~I~:_L em'
A I I j
~"-'I--,-----;- -~-~
I cm J
J:c I /"

em'
11"',. II
el1,'1 ian iCIll! cm t
f, F
I i
em'
lFx
cm·1
ly
em l
Wy
ern'
Il 325 16927 I 354 4577 704 24 624 35152 2704 129952 2496
14 350 18229 I 4S8 5717 817 26 25 650 36617 2817 33854 2708
7 ::: 1:::~:,~o9:5;~ 0,'0,::., 'cc I, :J: 11625911 "' 1237 J09
15

16
375 19531 I 562 7031 937 26 676
-- .-- - - - - - - -
38081 2929 38081 2929
-~-
- I ,")9 i 9 261 110292 1~61 1'(,2 }91
400 20833 I 667 8533 1067 I 27 1640 121 2,25 4,50 9 252 ,16464 1176 )70111 )7,' 1:(, 29J 120J24 1402 1 2,,)17
17 425 22135 I m 10235 1204 2 54 3280 243 18,0 18,0 i18293
18 450 23437 I 875 12150 1350 81 4921
10 280
i I D07
I -" i'(
'''J
II! 1

;~: 1%~ ~~~ I~~~:: :~;~' ~~~:

3 364 60,7 40,5 sss
I979 II 37
25 19
20
475
500
24740
26042 2083
14290 1104
16667 1667 11
4
5
108
135
6561
8201
486
607 ii
144
281
42,0
112
:; /1 1:°'9',2,'
-
1
1,'5'6 8 I
3106

1 40J2 1 (ll::'
)12
/13 377 26421 1822 5309
6%
517
1 :1
21 525 27344 2 187 19294 1837 II (, 162 9841 729 ! 486 162 J3 364 12J7~1
1 !699 II -~1"'6
- I '" ""<I!.[.,' . .'845 .j
'-()s
' 1962 6 63! II 947
221 550 lK646 2 292 22183 201'1 " 1
Ii
i"!
7 IB9 11482 850
1
772 220
14 392 )25611 11.s::91'".,I.,~J !""~"""i iiS 435 J04H6 2102 8156
2J 575 29948 2 396 i :; 216 II
) -'I __
"'11 972 1152 288 15 420 :27."140 119fiO I

24 600 31250 2 500 21'800 2400

Ilin" 2J ~ li·1762 )1093 I 1640 J64 I
~'::9269
!

I 'F""< ill ,"\

!I()
il'.
--1(14 32519 22·U 19S99 123'

-~
25
--- __
615 32552 2
,
----- I
:::0 iI6..l02jJ:!15 i 2250

!I 2995
450 16
17
4·1S
476 :::1(),)9
!::O')I
!22~1 ," i'.; ill:') iiK
·193 J4551
5:"~ iJfJ~f(.' "5~'
2383 !IIB7J
i).1()L)-l
11>"43 !13'36 ii::;(0~ iI.S L' '~U;il) ;6:_~
ill 2')7 544
16
I
~I
1405
II' 324 196tU )1458 ! 3888 28);81 504 1.12928 )':':.152 55! 138016 il6576
I7hS
I-
iHiue·..; IjIG;.~
52 2929 648
/ 19 ) 532
I
i
78
I ·fl94 , P·l, .151
-'.;::;
,~1J2.\
i
i:S:'9
'
i 49·1j
I 61(~
7t:;C
i 811? 20 560
i'4757 )24:13
136587 126\3 1),,(,,; ,!SC~
1::0
I
5S0 1'40648 2SOJ !19}J]
I
4! 1G-I 5:'>,59 451 IJ9 (,'I,:' -
"71::i
, 122%3 : 1701

II:l{;(~.' [1
I , I I ! I
5! PO -,'J2J
I 563 :71 1,0,' II ~ 40; 12460411822 j 7594 il012
2.1 588 L'..JJ6 27.J4 (:)" ;21! (,0'1 )42G81 29.J3 1:;23: 1
12G2~4 2
i::2 (,3S ,1.1.:7IJ .l(1S~ 125 7}J
6
7
156
182
8788
10523
676 468 156 i '6
17
432
459 127884 12065
1944 : 92161"52 .
P1054 :1300 22 616 I'"W245 12875 1::.)3":5 li ns '~·' I
liLl 667 46746
I
32241.29404
789 743 212 "22390 2557
18 486 129524 12187 113122 :1458 1 23 64·~ I·!2075 1:'005 12..\(",." ,
J 8 208 11717 901 1109 277 I ~ i24 696 1·;:~")78 3364 1133408

, 9 234 1]182 I014 19 513 131165 !230S J5433 11624 24' 672 ',,!43904 bJ36 322561268,~ !~~ I
1579 351
i
q !-~ 3504 37760 302[

I
10 2:60 i4647 I127 2167 43)
5JO !32H05 b430 ISOOO IIROO 251700
i..\57JJ 3267
I
36458 ,2917 725 150810
I
I r
567 20837 1984 I 1 I ,1

26 12
II 286
312
iblll
17576 I 352
I 239 2884
3744
524
624 122 594
134445i2551
136085 2673 23958 2178
26 728 I 7
,-1 563 3397 lOll )3 1 55
!26
27
754
783
52843
54875
3644/ 424 76
378447567
1.2fi7

3523
1 13 338 19041 II 465 1 4760 732 i23 021 !37i46 12794 27376 2.380
31004 2592
27 756 1-l9392 3528 459:7 3402 _'8 8[2 569
08 ?)25 53051 3789

I~:
14 364 :'0505 I 577 648 39386 2916
1 ~9-15 849 28 784 )5122J 3659 51:2J 3659 29 S-Il 58940 4065 !58940
III I
390 2[970 I 690 7J12 975 675 !41026 3037 35156 2812 I -_. ~I--_- -.~.

-----1--
4065

l"o I
1
16 416 23435 I S03 26 702 42666 3159 39546 )042 29 2032 140 2,42 4,ln
8875 1109 ! JO
2250 2,50 5,00
27 729 44281 3280 44287 3280
17
18
442
468
24899 I 915 10645 1153
-- - - - ---- ---
, ---1-
2 58 4065 280 19,3 j 9,3
:: 60 4500 I I JOO 20,0 20,0

19 494
26364 2028
27829 2141
12636 1404
14861 1564
2
28
56
1829
3659
Ill-
261
2,33
18,7 18,7
4,67
29 4"
87
116
6097
8130
420

561
65,2

155
43,5
77,3
90 6750 I 450 67,5 45,0

20 30 ..\ J 20 9000 I 600 ! 60 80,0

520 19293 2253 17333 1733
2.
3 84 5488 392 63,0 42,0 5 145 )10162 701 302 J 2:
150 r I
I1'°50
21 54~ 30758 2366 1250 750 312 125
20066 1911 4 112 :'317 523 149 74,7
22 572 6 174 12194184) 5n 176
32223 2479 2307J 2097 5 140 9147 653 292 117 6 180
7 203 142.2.7 981
IlJ500 900 540 )80
23 598 33687 3591 26362 2292 6 '68 10976 784 504 168 829 237 7 2]0
115750 857 I 245

26
 I •
.J
w
l~\~\~· \ I I
w
hi b
a:. \ }, W, }y Wy J,
\ em'
w, \ em'
}y \ W
y d

I I :. I I
0" J
:.1 0

I
F J

-r--
on' an' em em em' ",,' an ",,- em' em'
em(m em' \ em' \ em'
\ em'
.

, 240, 18000 1200 1280 320 " 20 600 45000 6 18,850 28,274 ' 63,62 21.21 34 106,814 907,9 65597 3859

111.9 33,67
9 270 20250 1350 1822 405 II 7 21,991 38,48
35 109.956 962,1 73662 4209

to 300 22500 1500 2500 500 i 3150 2315J\2205' i 8 25Jt~3 50,27 201,1 ~0,27
36 113.097 1018 82448 4580
47250 .~

I 21 630
321,1

J 9. 28,274 63,62 71,57

22 660 49500 3300 6620 iz420 37 116,239 1075 91998 4973
II 33, 24150 1650 3327 605
645
23 690 51150 3450 30418 \0 31,416 78,54 490,9 98,17 38 Jl9,381 1134 102354 5j81
21000 1800 4320 720

JO
J2
13
360
390 291.50 1950 5492 84l JO
24
25
720
750
54000
56250
3600 34560
3150 39063 3125
880
I 11 34,558 95,03 718,7 130,7 39 122,522 1\95 113561 5824
.

6860 980 12 37,699 113.1 1018 1069,6

14 420 31500 2100 ,
40 125,66 12S7 125664 6283
450 33750 2250 8437 1125 13 4O,84J 132,7 1402 215,7
" 26 780 58500 3900 3940 3380
14 43,982 153,9 J886 269.4
41

42
128,81
131,95
1320

1385
138709

152745
6766

7274
16 480 36000 2.00 10240 1280 27 BlO 60750 4050 92.08 3645 :
6JOOO 4200 54830 3920
.3 47,124 J76,7 2485 331.3 43 13.5,09 1452 167820 7806
17 510 38250 2550 12283 1445 28 8'0

18 540 40500 2700 ! 4580 !1620 29 :;;70 (·5150 4350 60973 A20S 16 50,265 201,1 3217 402,1
I 44 138,23 152l 183984- 8363

42750 I 1850 17148 !lSOS )0 900 67500 4500 67500 14500 17 53,407 227,0 4100 482,3
19 570
Ii, 45 141,37 1590 201289 8946

Ol;(RUGLl PRESJECI
18 56,549 2.54,5 5153 572,6
46 144,51 1662 219781 9556 I
Drveni okrugli prc:sjeci
19 59,690 283,5 6397
I 673,4 47 147,65 1735 239531 10193
ndl ltd' :td l d 20 62,832 314,2 7854 785,4
O=7I.d,F~""~- J~~- W~--}i=-. 48 150,80 ISIO 16{)576 I 10851
4' 64' 32 4 21 65,973 346,3 9547 909,2
49 153,94 1886 282979 11550
lit = J 50 i najveea dopuHena dUlina izvijanja
I 22 69,US 380,1 11499 1045
za ..1. = 150 U em, 60 157,08 1963 006796 12272
23 72,257 415,5 13737 1194 -,
IiI = 200 i najveca dopustella dulina izvijanja
51 160,22 2043 332086 13023
24 75,398 452,4 16286 13~7
zaJ.=200ucm.
52 163,36 2124 358908 13804
'4~,9 19175 1534

i,
28 78,540

!:,:-r::~ I!~-l~-Z-
53 166,50 2206 387323 J4616
d i Ii. ii2 81,681 .s30,9 22432 1726
1"1 26
em em em em Icm em em em 54 169,65 2290 417393 154'9
om
\ \
I--+-~l---+---!--+-+-+-~I
, I 27 84,823 572,6 26087 1932

l:~ :~~
750 23 5,75 862 1150
6
7
1,50
1,75
225
262
300
350
3,
4, 00" 800 I Z5 24 6,00 900 1200
28 87,965 615,8 30172 2155 55 172,79 2376 449180 16334

8 2,00 .300 400 4, 25 I 850 . 6,25 937 mQ 29 91,106 660,$ 34719 2394 '6 175,93 2463 482750 17241

9 2,25 337 450 I, 18 4,50 I 675 900 26 6,:50 975 Hoo

30 49,248 706,9 39161 26Sl
57 179,07 2551 518166 18181

10 2,50 375 500 119 4, 75 1712 950 27 6.75 IOU mo

31 97,389 754,8 45333 2925
58 182,21 2642 555497 19)55
\1 2,75 412 550 1\ 20 5, 00 I 750 1000 1
28
29
7,00 1050
1087
1400
1450 59 J85,35 2134 594810 20163
12 3,00 450 600 21 5, 25 I 787 1050 I 7.25 32 100,531 804,2 51472 3217
1~00
~
650 5 ,50 \ 82.5 JO 7~:50 112S
13 3,25 487 I. 22 1100 33 103,673 855,3 58214 3528 60 188,50 2827 636172 21206
14 3.50 525 700 i
29
28
 (:ELI(:~f PROFILI
II' ~ I'l'oCili (peine)

1 - Prori] sa sirokim i p<lfaicinim pojasnicarna (IzI-",l)

Dimel17;ije : stalitkc HijcJnd<;li

~'------"---:'--;--.~~~--'--------
I h· ·;iinn 7.:1 os s:n'ij,wja I .
8" I T-~I-~T--
;; I
<1 ihn)(:-nziic IDm /' 'I "'(; I---:c--:c:---:---:c-'-C:---- ;:;
r-"
Za )~ savij~nj:l
x-x F~-Y D,m"""!,,
I_,~_~~-
I, I; ; I " ':-J,-,-11t~~
1.,- C

- ! /, I1 _L
' Id
N
o mm F:- X-X y_y
cm' k"'m
J,
I~~-II-b'-~ 1,1 c un' ,glOmI -;-I-I~I'-'-,'- J"-I-II~1
l
1_ _' _ _ _ ___ :'__'I__c,m"_L_ em en'll I C!Tl I em , IP
Is! ~o ~2 j -),'9"I',-Q-1 7,," 5,95 77,8 19,,1 ),20 6.29 1.nO I 0.91 I ~---
I---TI
I t
";[11' I em"
I
,--'-'---;-- ------- -'-I-'~-I----'- .-....,------.-
em" em l
';.-1
em", Cl'

1100 (l.~ I' I ", I 89,JI',"

1671 )],4
I'" I" I
10 50 4,5) 10.1> 8,32 \71 34''::1-1,01 1::.2 4,Bll 1,07 10 100 1,001"'111011'1 26,1
12 12°112°171111111,1 '1 l "+i 144 3175:!,9

1 12 1120 53 5.11 '.7 14,2 I"" ,128 54"14.81 21.5 7,41 1.2:31 14
16 i lIO
160 1160
8
, 140 1 Y 14 I:
IBO I ISO 19 14 14
::,1
'IS,\
«;~
I'!·'eI'
'i -':,~
I
217
329 1'
550 78
958 1 120
/' -~J'5
114 1140, <,Ii i :",7\ ~u, IS.3! I..J.A 53; \)1,9 ~Jll 3S'.::1 IlU 1,</0 18 J )1 ") :;;:,\! 426) 1360 151
! 16 11(;0! ':"-1 i (".11 0.5 :;.~.~! 17.9 935 II? I ('Ad 5-1,7 I-LX ],55
! ~)) II() II() i ! Il,-t~';,
l~: il';~ i :~ I ~:~i :~:; ~;; i ~::: :~~~ ;:'; I:~:: il '::~ ;::~ I:::
20 ::0 lC ,1,- '-"":i )95 2140 21,]
22 122() ::::n 11(\ II)ll
'/i,1 .'! :.(,;:'1 732 9,37 ::'x40 25,<:
24 2A{) ::~O hl'\
,1';.11\ S···\ 0)'\ i 974 10,S :,4150 346 :'.1,
9--:,s, L5C-.':1
22 220! 98 B.l :1,2 J9,0 31,1 3060 278 8,80 lj 162 33,1 2,02
26
28
260
280
260
280
II IS /17
12 20
12!
liS
1·1<1 113 j
20720 i lJ60
1480
11,2 [15280
12,0 Ii 7320
406
523

~: ~:~ : ~ I~:~ ' : :~ : : : : ~::~ : : :r~ ~::~ ~: :

i
J 30 300 300 12 20 18 154 121 257(\0 11720 12,9 I: 90JO 600 7,65
32 320 300 13 22120 171 1]5 3225°1' 2020 13,7 ii" 9910 661 7,6U
II :::
30 . 300 1:!5 JO,B! 16,2 69,1 54,2 9800 653 11,9 II
:, 45\ 72,2 2,56
34

3S
340
361360
380
300
300
300
13 22::'0
14124121
14 24 21
174
192
194
1.17
150
153
li,l),j(l. 2J70
45)2012510
50950 2680
J4,5 i: 9910
15,3 i'1081O
16,2 :!108JO
66!
721
721
7,55
7,51
7,.1 G
32 I
3'::0 131 11.5 17,3 7'.8 61,1 12510 782 12,7 il i5S 84,7 2,67
34
36
3-W 137 12,2
360 J 43 13,0
IS,)
19,5
86.8
97,1
68,1
76,2
15700
19610
92) 1

1090 ].t,2!
1),5 Ii 674
818
98,4
114
2,80
2,90
4011400
42 425
4511450
300142621
JOO 14 26 21
300 il5 128 23
209
212
232
1('S I
I
lC-!! 606·10
1/)·130
is:: 84220
/
3030
3270
3740
Ii
]7,0 r:11710
18,1 ;,11710
19,0 ',']2620
781
781
841
7,49
7,43
7,J8
38 }W 149 [3,7 20,5 84,0 24010 }260 15,0 I 975 /31 3,02 47--
2 475 300/15 28 23 235 IF5 95120
~nn!IIJ20i)
4010 20,1 1'12620
I 841 7,32
40 400 )55 14,4 21,0 118 92,6 29210 1460 15,7 I J 160 149 3,13
50 ) 500 3{)0 163°124 255 45)0 2},0 13530 902 7':'S
,
j

42.!. 425
2
1'6J. 15,3 23,0 104 36970 1740 16,7 1440 li6 I J,)O 55
60
Ii 550
600
3001 16 30
)00 17 32 26
II" 2G]
289
"I)- /
;27
1111)1)0 5100
180:)i!0 6030
II 2J,1
25.0
il135JO
1'14440
902 7,1'7
45 450 170 16,2 24,3 IH
962 7,07
115 458$0 2040 17,7 11 1730 203 3,43 65 650 300 17112/26 297 2.'':; ':1(;~;;o' 6670 2-,,0 1)4440
1 962 6,97
47- 475 178 17,1 2$,6 161 128 56480 2380 18,6 2090 235 3,60 70 700 300 18 34 27 324 25,1 27lnoo 17720 28,9 ]:J53'50 J020 6,88
i 75 750 500 18 34 27 )33 261 <1r;~OO 8430 30,8 !'l5350
50 SOO IllS 18,0 27;0 1:'<0 141 68740 2750 19,6 2480 268 3,72 I [i
1020 6,79

80 800 JOO 18 34 27 1
55 550 1200 19,0 )0,0 213 167 99180 3610 21,6 3490 349 4,02 85 850 300 19 36 30
342
372
::t>S
192
36(,,100/ 9160 32,7 II,i I5350
443900 10440 34,6 IJ6270
1020
1080
6,70
6,6i
60 600 215 21.6 32,4 254 199 139000 46)0 23,41 4670 414 4,30 90
05
900
; 950
JOO
,100
J9 36 }O
19 36 )0
381
391
~99
307
506000 11250/30,4 16270
571000 12060 38,3 /116270
1080 6,53
1080 6,45
190 /1000 100 19 36 /30 400 Jj.; 5·j.l'i(}O )12900 40,1 !;16280 1080 6,3 7 ,
30
_i
 , '

[ - Profil

N'o'rmaloi profit (prernu DIN 1026

Dimcnzije stati.:<kc \;rijcdnostl

00
M
a

i ~ \ Dimenzije
--1-:-
.s
Za os savijanja 1
z
p
'N

r-_x___ :___
~ I :r:-h-~
F ~ ~ __ ,Y~Y I
"I IF. 1 '. w, I 'f I '
' J, I
etn' 'i kg/m un' ern' I e!1' i em' !em Clll
lin' I
-------
3 30! J) 1 7
1
5,441 4,27 6,39 14,26 1,OS;: 5.33! 2,68 :0,99! 1,31 :g.
N
C
4 40 i 35 7 6,2l 4,87 14,\ 7,05 \,50: 6,68 3,08 \1,04 1,33
5 50 38 , 7 7,1215)5926,4 110,6 ),92-: 9,12 3,75)1,13 1,37
E
1
E is
9,03 7,09 57,5 j17,7 :1,52 14,1 5,07 h,25 1,42
6-
8
2
65
80
I
i
42 5,5
8
7,5
11,0 R,M 106 26,5 ),lQ"!9,4 6,361,33 1,45
o
Z

10 100
4'1I '
50 G
1
8,5 \3,5 10,6.' 205 41,2
II
3,91j I29,3 8)49 1,47 1,55
12 120 55 7 9
II 10 \7,0 13,4 304 60,7 "
4,62i:43,2! 1,1 .1.59 1,60
14 140 I 6017 20,4 16,0 605186,4;.5,451'62,7 14,8 1,75 1,75
16 160 I 65 ' 7,5 ' 10,5 24,0 18,H 925 i 116 I 6,11 :85,3 ,18,3 p,89 1,84
18 180 70 8 I! 18,0 22,0 1350 I 150 16>95j] 114il22,4 2,02 1,92

1
20 200 75 I 8,5 11,5 32,2 25,3 1910 191 I 7,70!! 148 27,0 2,14 2,01
22 220 8019 12,537,4 29,4 2690 245 i 8,48 1: 197 33,6 12,30 2.14
24 240 85 i 9,5 13 42,3 3.1,2 3600 300 I 9,2::'!: 248 39,6 2,42 2.23
26 260 90 pO 14 8,3 37,9 4820 371 19,99:; ]17 47,7 2,56 2,36
28 280 95 10 15 53,3 4!,8 6280 448110,9:i 399157,2 2,74 2.53

30 300 100 10 16 58,8 46,2 8030 535 11,7 I: 495 167,8 290 270
32 320 100 14 17,5 75,8 59,5 J0870 679112,1 Ii 597 L!iO,6 !2:81 2:6fr
35 350 100 14 16 77,] 60,6 12840 734 112,9 Ii 570 75,0 2,72 2,40
38 381 102113,34 16 79,7 62,6 1573° 826 '14,1 i 613 78,4 2,78 2,35 .J
1 II
i I II
40 400 1\0]14 18 91,S 71,8 20)50 1 1020 !14,9 :1846 1102 3,04 2,65
1

32
19 Statik'1 gr;ldev{nsklh konstrukc!Ju
33
 --
...
w
Oznaka
Dimenrije
mm
ITdma
. Vdaijenosti od osi Za os uvijanja

:---1-,- ~,-r;'T: J/T~< ~ "1';;·'/

em
h·b·d F

L b
I I'd
G
cml I kg/m
1
I cm4 em 3 em em etn~
em'
i.
an
I
Cf!l I

35-3&'6 • 35
4
6 I 5
2,6712.10 -1,00 12.47-1 1,41
3,87 3,04 J..oS 1,53
2,96 1,,18
4,14 1,71
1,05
J,04
4,68
6,50
1,33" 1,24
1,30 ~ 1,77
0,.8
1,16
I 0,68
0,68

~
40'40-$
4
4<l
; ,4
5 ! 6
J.081 2 •42
3,79 2,97
',12/
1,16 2,83. 1,64
I 1,58 4 ,48
1 5,43 1,,56
J,91
1 1,21
J,20 ; 8,64
117,09 I,52!~
1

1,51
1,36
2,22
1.18-1
1,35
0,78
0,77
• 6 4,48 3,52 1,20 I 1,70 6,33 2,16 ~ 1,19 9,98 1,49. 2,67 1,57 .0,77

5 45 5 I 7 4, 30 1 3 ,38 1,28 13,18 I 1,81 7,83 12,43 11,35

!/
12,4
i
1,70 IJ 3~25 1,80 1 0,87
45-45-7 7 5,86 4,60 1,36 1,92 10,4 3,31 1,33 16,4 1,67 ij 4,39 2,29 0,87

5
6
so
5
6
17
4,8°1 4,47
_5,69
3
,77 1,40
1,45 I 1"98
2,04
1),0 13'0511'51
J 2,8 3,61 1,50
, 17,4
Ii 20,4
1,90
1,89
Ii 4,59
5,24
6,02
2,31
2,57
I
0,98
0,96

~~;i
SO·50·7 7 6,56 5,15 1,49 3.54 2,11 14,6 4,15 1,49 1.88 2,85 0,96
.
9 9 8,24 6,47 1,56 I 2,21 17,9 5,20 1,47 1 1,85 7,67 3,47 0,97

6
55'55·8 5'
6
8 I 8
6,31 14.95
8,23 6,46
1,561
1,64 3,89
12,32
2,21 17,314.40 1 1,66
22,J 5,72 1,64
, 27,4
34,8
2,08
2,06
7,24
9,35
3,28 11,07
4,03 1,07
10 10 10,1 7,90 1,72 2,43 26,3 6,97 1,62 41,4 1,02 11,3 4,65 1,06

6 6 6,91 5,42 1,69 2,39 22.8 5,29 1,82 if 36,1 12,29 9,43 3,95 1,17
60'60-8 60 8 8 9,03 7,09 1,77 4,24 I 2,50 29,1 6,88 1,80 ~ 46,1 2,26 12,1 4,84 1,16
10 10 II,! 8,69 1,85 2,62 34,9 8,41 1,78 '1 55,1 2,23 '14,6 5,57 J,15

7 7 8,70 6,83 1,85 2,62 33,4 . 7,18 I ~'

J,96 , 53,0 I 2,47 13,8 5,27 1,26
6';·65'9 1651 919111,0118,6211,9314,601.2,73/4,,3119,04 1,941165.412,44117,2/6,3°/1,25
U 11 13,2 10,3 2,00 _! 2,83 48,8 10,8 1,91 ij 76,8 .2,42 ~ 20,7 7,31 1,25 I

Illmenzije I Udaljenosti od OS! Za os savijanja

Oznaka
b,b·d

L
b
mm
d
F
em'
I'T'~i",
kg/m
em
",
I I
X--":
J:<
em'
\!
em)
:<
'1-1' em
I"
I:
II J!;
:i em'
'~'.-
. I~
I em
,:
',JI]
i: em'
1"-"'1'
WI]
em·
IIJ
em

7
70,70·9
11
70
7
9
11
9
I 9,4017,38
11,9 19,34
114,3 JI,2
1,97
2,05
2,13
4,95
12.79 42,4 IS,4) 12,,, il 67 " 1',67 1'17,6\6,3'
II' 2,90
3,01
52,6 I H~,6
61,8 I 1-,7
22
1 ..
\")7
~,Jo!1
,08 i
83,1
97,6
2,64 1. .•.
2,61 I:
,0
26,0
7,59
8,64
1,36
1,35
I 1 I I ,:
7 7 10,1 ! 7,94 2,09 i 2,95 52,4 1 ,67 2)28 ,83,6 2,88!! 21,1 7,15 1,45
8 8 11,5 9,03 2,13 . 3,0: 58,9 19lJ,O 2,26 i 93,3 2,85:: 24,4 8,11 1,46
75'75.10 75 10 1014,111,1 2,2J 5,}OI},12 7I,4,]J,5,2,25
1 '113 !2,8J\129,8 9,55 1,45
12 12 J6,7 13,1 2,29 I)," S1;4' 15,R ! 2,22 130! 2,79 ,'34,7 10,7 1,44
I
\,'~{)
! i

Ie
8
80 10 10
12,3
15,1
!I <;),66
il,9
2,2(, I
2,3.1 .\,.1i 11 0 7:
12,(, 2,42
15,5' 2,4]
! liS 13,06
139
29,6
3,03:: 35,9
9,25
10,9
],55
1,54
80 80,12 12 ]7,9114,1 2AI '.M, \.·:1 1(12 11',: 12,39 161 3,00' 43,0 12,6 1,53
14 20,6 )i6,1 2);, .1.51 115 ~n.~, :,36 181 12,9{, 18,G 13,9 1,54

9 9 15,5 '112" ',54 !.59 116 18,0 12,74 18413,45 I: 47,8 13,3 ),76
00.90-11 90 II 11 lB,7 14,7 1,62 6,36 3,70 131<: 21,612,72 2J8 3,41 "1\ 57,1 15,4 1,75
13 J3 21,8 17,1 2,70 3,81 158 2",1 2,69 2~'"1 13,39 I'. 65,9 17,3 1,74
1 'I I:
10 '0 J 9,2 115,1 2,82 3,99 177 24,7 13:04
1/ 280 3,82 I,
73,3 18,4 1,95
100 . 100 . 12 100 12 12 (22,7 17,8 2,90 7,07 4,10 207 29,2 I 3,021'i 328 3,80 Ii 86,2 21,0 1,95
'4 14 26,2 20,6 2,98 4,11 235 33,5 I' 3,00 372 I 3,77 11 98 ,3 23,4 1,94

10 3,07 ~ , I 4,J~ ~~9 30,1 I 3,3? II ]79

, 4,~3 I'd ~8,6 22,7 2,16
'0 21,2 116,6 2{),1 2,15
110·110 12 110 12 12 25,1 19,7. J, I S ,,71, , <1"j _.SO 35,7 13,J., 444 4,.:.1 ,16
14 2'),0 21,8 J,21 \ :, 'i.\ 119 41,CJ, 3,)2 50S 4,11) 133 29,3 2,14
14
'~o
~
I i
w TABLICA l'ROFiLA OKH.UGLOG ,CELIKH
'" (Tor-1jcni cclik I m·l = 7llS0 kp)
g P 0 V R SIN:\ PRE S JEK A U cm~ Z A K 0 MAD A
E
E
o
•"
'0
~E
.B r.::
"
0:" - .S
,..
~"
."~

° ~_I2_~13-' 4 5_16-=-!
E
:0
I" I 12 I 13 I 14 I IS
7 _~J~91_'-+-0
"
~5
J:
0,154 1.57 0,201 0,J91 0,591 0,791 0,9SI"18I,,.17I,,571 ',771',96 2,'612,3612,55 2,75 2,95 5

:I 0,222 1,89 0,28 0)571 0, 85 1 1,1311 1,41 1,70 ,}9K! 2,26: 1,55 2,83 3,11! 3,391 3,68 3,96 4,24 6
0,171 ",01 i,54 ',(>"j ]'' 1 J,85 4,231 4,621 5,00 5,J9
1

;I
0,302 2,20 IJ,JS! ',0' 2,J!! .1,0" 5,77 7
0,395 2,51 D,5oi J,OJI :,SlI ,,011 2,51 J,02! ],\2!I.!:'. 4,5', ~,03 5,531 6,G], 6,50 7,04 7,54 8
0,617 3,14 0,79) 1)571 _,J6, 3,]4: 3,9' 4,71 1 5,501 6"", 7,01 /,85 8)641 9,43110,21 11;00 11,78 10

:: I 0,888 3,77 'illJli 2)261 },J9) 4)52 ' 5,(,') 6,79 7,,)2! 9.,(I~ JO,18 11,)1 12,44 U,57114,70 15,83 16,97 12
14 1,208 4,40 1',54 3,08. 4,62
1
6,16
1 7,7~) 9,24 10,78112,32 13,86 15,93 16,931 18,47! 10,01 21,55 23,09 14
16 1,578 5,03 2,01, 4)021 6,03 8,04 10,05 12,06 1,1,07' j(J,09 18,10 20,11 22,12 24,13 26,14 28,15 30,16 16
lB 1,MB 5,65 2,541 5,09 7,63 10,! 8 J 2,"72. 15,27 17,81 20,36 22,90 25,45 27,99 30,54 33,08 35,63 38,17 18

20 2,466 6,28 3,14 6,281 9,43 12,57115;/! 18,85 21,99 25,13 28,27 31,42 34,56 37,70 40,84 43,98 ·47,12 20
22 2,984 6,91 3,80 7,60 ! 1,40 J5,21 19,01 22,8l 2(,,64 30,41 34,21 38,21 38,01 I 41,81 45,62· 49,42 57~02 22

25 3,853 7,85 4,91 9,82 14,73 19,64 24,5·\ 29,45 3..),36 39,?/ 44,18 49,09 54,00 53,90 63,81 68,71 73,63 25
28 4,834 8,80 6,16 12,32118,47 24,63 30,79 36,95 43,10 49,26 55,42161,58 67,73 73,89 80,05 86,21 92,36 28

32 6,313 10,05 8,04116,09 24,13 32,17 40,2J 48,26 56,30 64,34 72,38 1 80,42 88,47 96,51104,55112,60 120)64 32
36 7,goo 11,31 10,18120,3613.°,54140,71150,89 61,07 71'25 81'43 91,611101,79 11 [,79 122,15 132,32 142,50 132,68 3.
.... 9,865 12,57 12,57 25,13 37,70 50,27 62,83 75,40 87,97 100,53 13,10 125,66 138,23 150,80 163,36 175,93 188,50 40
I 1

.,., . "0 0
'"
,,"'
71'" ~" ~"
"" I
~
,,:'] ,,0 >OJ OJ
c" ~-;:
0 C~ c:< c:r-< c: ~

&1·
",0
"'- "'" z<
x ~ N

,
.>. Cl zz Z,., 0- 2i OJ ;l
0> 0_ r-< t:
c~~
>
0 Cl ClZ Cl~ r
c:
0 0 Z
r-< r Cl C t:::
c:
r-<""
c: c:
.,
~
.s:;: Cl
r-< 0
?1
~ ~ /1 ¢ I-, i "" "" C'
~ ..,
"" '" ""
'" ~7 'til"
'" II '"~
I ;.;
i t:: ti'
z V>< '"
:::::.c.
il, ~
f'!l.
0'
0,1
II
01
v,'
II
0'
"'!
II
21
II
Z;N
'g
~
en f.O
q N'
,.,
"~;
. + ~
t::

0
?

i '"<
~
1

"~ ~t:
'.
" wl_ ~ \ ';-' tr 0' ~ ~.~ c:0c ":;'" 0
;;;;;-
~

"l~
~ I Col
~
II -~ .t>.=
II + Co
~
81 II
,II ~.
'"I,<II ~

-
""'0:; I
0

~ ~... II '",
~
w
~
"'I'"
o -.;.;
c.. t: . "
"-
2
<
i'"
.e.o.•
0 ," 0
e. '" ""
.0

i ::l ~
~ 8 q':-': ..
II
so ~ ~ ~.
~.
'" I~
1
~

'0 " ,
w ~

8w ~Io
0,0 n'
-. o

"
I I...JI":'"

~
~

NI~OlI"'
.
":l .- '" ~

+ ~ f;
~ '0
<l
, ~ i~
~I
N
~,
.!:';. II 0 ~ 0'
I +I~ " e,
e. ,;,
n c 0
II
." NI~:t<
~ I ,
"" II
I '"..., q §~, f:
~
w Ii
~

"
~+
;!:.i~ +
n
0-
2.
0'
~I
~

. "

;;- C :c
~
"
"
fr:
,:;
0
0

SO .
[
n'
\
I
". §'r;'" '" 0
.-•
..,
#
" ~;
0
2; I 1 ~
!

-,
,
 TEZISTA LIN!)A, POVRSINA I TIJELA (nos,av.k) TE2ISTA LlNIJA, FO\'i\~INl\ 1 TIJELA (naSl2vak)

Oblik PoJotaj tefiha S ObJik Polotaj tciiha S

KRUZNI ODSjECAK _.__ s. '} rl sin I a
CETVOROUGAO
as = - - - = _., ----~
12 F 3 F
I naan: Podi;eIiti letvorougao, dijagonaiama
AC i BD na trouglove i nati njihova tei.Bta J i
to prvO za trouglove ABD i BCD) zatim za' a" ~
trouglove ABC i ACD. ---sin2il.
90"
Tako se dobiju tdBta Sh S" S;, St. Pres-
F jc povdina odsjceka.
jek izmedu SIS. i daje teii~te
SsS, s.
l;;-x II nalin: Dijagonala ED dijeli cetvorougao
na 2 trougJa cija teiiSta SI i S~ nalazimo i dobi-
KRU2NI ISJECAK
2r sin a 180 2rs

~ 36 IF
jaino da je FS I = 1/2FA i FS1 = 1/3FC. Tada :; a" 7t
b F je p(l\-~;ina i~jccka.
g C je SIS. tciBna linija. Kad na n;u nancsemo

W
SlE od 8 1 prema S .. dobijamo S. -~~~' ~r\;i>. = 0,6366 r;
iII nacin: S leii u pres;eku pravih FH i -""-
<'q
(,

GE. E i F su sredine dijagonala AC i ED. ,

PD = Blf; AP = CG. o = 0,6002 r
C

R' - r-1 sin u

I nali!): Spoje se sredine paralelnih_ stranica.

Nenese se CF = a i AE = b. Presjek EP i 2 RJ _ r' 180 0

. -o-sin fl.
AiN daje te2ihe S trapeza. 3 Rl_ r' a J(

/
h'o+2b h h + 20 POVRSINA OGRANICENA
Ya = -'---; Yb = _._--. PARABOLOM
3 M- b 3 0 +b
3
hI = - b,
8
11 nali,,: Spoje se sredine paralelnih ma~
niea. PodijeJi se krak AD na tei jednaka dijela, 3
spoje [acke C i-E, kao i tatke B iF. Aka se iz b~ = "4 b.
tacke G J presjek prava CE i 'BF, povuee par2~
"'--:+--+.,---=::~ 8 lela sa AS dobija se na liniji MN teiihc S.
A 1--';--!--i6r--..;
-- - - - - - - - - - - - - - - - -
ELIPSA
S :,C !led:!!.! 1I presjcku OS<I c1ipsc.
POLUKRUG
~ .. ,_ 4r
as = - = 0,4244r PRAYA PRIZMA
3~ r OBLICA S Sc~ nalaz! It:J. sredru tcii$ne linije koja spaid
teii!;[;'! osnnv;

38 jy
 JEZGRA RAZ~ IH POPRE;CNIH PRESJEKA (nastavak)
TEZISTA LINIJA, POVRSINAI TIJELA (n"tmk)
Oblik I Poloiaj tdi~ta S PopreO!ni presjek Obrazac za odstojanje -konture jezgra

PlRAMIDA I KUPA S se nalazi u tdHnoj osi udaljeno za ¢etvrtinu

vil':ine od donje amove•. KVADRATNI PRSTEN
Obelisk I~------~~~-~-----

~
'I"
/

o
'
". .'
s-

~~--~~i------------~ --------~~~-
x~

Z2 klin x =
h • ab + abl + alb + 3a 1bl
2 2ab + ab l +a 1b + 2? l h1 '
h
_0

2
a + at
_ _ _ ;

2a + a 1
(b 1 = 0)
1-
OSMOUGAONIK
,~ 6 ff[ 1 + (;)} 0,1179. [1+ (;

~
ZARUI3LJENA PIRAMIDA
I KUPA r = 0,2256 a
F = )lUV: ;ina osnove; f =~ povr~ina zarubijenog

dij..:b.
h = \'isin3 j x = ocistoj:l.njc telis!" oJ OSIlOVt':.
--,--
h F+2/Fj+3j -- ----

x ~"" -' jEDNOKRAKI

4 F + ..,/F] + f TROUGAO :
LOPTI1'-' ODS]ECAK

<V ." -
Sr

o
as 4

Z3 poluloplU:
C2R _.- h?
3R-h

as =
3
-
8
R.
KRUG
-IIfJ --
Jezgro sli':no troug!u,

TI = "
6' r~ = 12'
h
osnovica = ~
b
.\
.

m~
D
1-" -
LOPTIN IS}ECAK 8

~
..!:'"8
2u = llgao [sjecka;

~-- 3 KRU2NI PRSTEN

s OS = -8- r (1 + cos u)';' 8 (2r ~ II)
D d)'J .
~
-. <t!q
'~8[1+(D
o
JEZGRr\ PRES}EKA -TABLICE -._.-
JEZGRA RAZNIH POPgECNIH PRESjEKA PRAVOUGAONIK
Poprecni presjek Obraz;c za odstojanje konture jezg-ra
KVADRAT ~.,
\; / rmi.n = ---~----
bh

r=
a
6,,/2" 0,!179a.
J.-
~b
J.-
-<..,
tjVI \
21"",,~

Duzine dijagollala iezgra

6/iJLfill
b
3"' odnosno - "
3
Dijagona!e jezgra = .::.
, _0 016
J 0 -J

41
40
 MOMENTl JNERCIjE 1 OTPORNJ MOMENTJ RAZNlH PRES]EKA MOMENTI INERCJ]E I OTPORNI MOl>tENTl RAZNIH PRESjEK.t\
Tab/ice (nJstavak)

<13 e=
bh'
I = . ,_ = 0,08333 bh'
12
h
'2'
F = hh,
W= -
1
, 6
bh'
= _ =O,1667bh l •
l=~-~-
7!r'

= O,705·1r(
4

lJ
::tD'
64

0,04\))!"-,
!V=~:;;;_~
~,r'

4
= O,0982Dl = 0,7854 '-'.
::rD'
}2

a'

<~
1",- - = 0,08333 ai,
12 a'
h
W .... '6 .... 0,1667 a~. J = -4-
nha"
-= O,7;)'5<16a".
c= 2'; F -= a'. ;tba"
IV = --.- = 0,7854 60".
--- O,O-i91ll:·P.
4
a'
J = - = (i,08333 a'. a~ /i
nEA'

~"\
12 a' = __
W= ___ ~,,",
LV = - .,~ 0,On2 [],F.
(%I • 6 ji-
)2
12
"I
• - ; t::,...._
<:
a
= -~=O,707a;
/f
F=a l •
= 0,11790 3 •

bh J
36 = 0,2777 bh~; w) 0,25871-",
{~
I '-' =
bh'
, W = -
24
= 0,04J66 b1l 2
• W1 -. O,190{ir,l.
I-L1 , ~ :: hi F= - .
bl<
3 2 2
--------1---------------- _ _ _ _ _ _ __
+ 6bb -+ b:> III
(6b t
1 = - - - - -__ 1

36 (26 + bl)
(3b +- 26 1 ) h (6b l +- 6bb 1 + b:) b~

*
c= 117 = if
2 __
--~--;
) (2b +- hi) 12 (3b +- 2b\). e= 2; F=!J(/{-Ir).
I
F
_
~
" (2b + 6
--"- - - - .
1) ----~~ --------------"
2
A'-a'
W=---.
5/3 A 6A

I'
1 = - - . a' = O,54I3a'; e = _; F·,--, A'-a'.
J6 5 2
W= 8a~ = 0,625a1 • - - - - - - - ---------------- - - - - - - - - -
e=-=:"ff; F = 2,5981a t • AI-a'
2 W~ ---~

a
6AVT
c= - ~,O,707<1;
5/3

•
I ~ --a' = 0,5413a'j \12" 0,1179
A'-u l
-·
W -5 /3a, = 0 4'
J6 =
--
16
,513a. F = A2_. Q '. A
t
e = Q; F = 2,5981a ,

"" J +2Vz

t
1= r'= 4' ---1-'-'
6
W = 0,6906 rl.
'-- _
64
" (D'_d t )
"'" 0,6381 r';
e ... 0,9239 r; D 32
-----
D
c,.~ -=- r; T·", i.(l('-r").
F = 2,8284r l
= 4,8384a 1
, 2

42 43
 I-

TABLICE DOZVOLJENIH l!APGNA .

3 Dopusteni naponi za celik zakovice
<1dOl:. (izvod i2 Tehn. propisa)

1. Dopusteni naponi drveta

I Vrsta napona
,,<1" kp/cm~
i I s!ucaj. optcrecenja II sJucaj optcrcenL~
za spajanje dijelava ad telika 1 )
CN 22-AICN 25-AICN 35-A/CN 22-A/CN 25-AICN 35-A

Dopusteni naponi pod normalnim uslovima (osnovni dopusteni naponi) savijanjc, zate7.un;c, pritisak 145U 1650 2300 1650 1850 2300
sastavljeni su u sljedecoj tablici:
rd,,!, r-..< 0,8(1 dop \I) """0,8<7dop(ll)

Tablica Osnovni dopusteni naponi u kpjcm l

smicnnjc
, ,
.. 1150 I \l00 ! 1850 \l00 I '1500 i 2ioo

I
I~\
Cetinari H r a s t, bu k v a
<7bdop 2,0<1 dop (l) 2,O<1dop(lJ}
drvne
K! a s a K 1 as a pritisak un omotnc ,
Vrste. grade ,. rup,
naprezan)a III
I II I I \ III \
I
II I I / 2900_ I 3300 ,I 4600 3300 I 3700
--
! 5200
! I
Osovin. zatezanje u:;ciop
Gsov. pritisak up dop
30
65
I 80
90
95
100
40
80
95
100
115
120
O.::d(lpl) -- 0,30 dop (I) "'"' 0,]0 dop(l J}

Osov. savija.nje as dop 75 I, 100 115 90 120 140

zatczanje
;
-----
Tang. posmik. Til dop 8 10 12 10 12 15 500 400 700 i 450 I 550 750 !
Presie;canje vlakana r.1. dop 25 JO 35 30 J5 40 1) OJgovarajuCi kvulitet ll1:ucrijab zukovica za spajanje pnjedinih vnta celika
Radijalni pritisak u.1dop 20 20 20 JO 30 30 vidjeti u [ablici L
f
! I I I ~) Zuko\'ice opterecene Z3tcZ:ltljt:;:: Hcba izbjeg:wati.
*) T. Osnovna oprerecenja
II. Omovna" i uopullsb.
2. Dopusteni naponi u zidu od opeke
KOEf!CljENTI IZ\·OA:--.rJA
Dopusteni naponi na pri[isak za ziJo\'e od opeke sasta\'ljeni su u tablici. TABLtCE KOEr~IClJE~ATI"\ ",,," ZA CELTK
Pri ekscentricnom opterecenju se puduci odnose na nujveCi dopusten ivicni
napon.
1) Vrijednosti koefidjeot:a izvijaoja ,., za eN 2<' -
za CN 22
Kao zid od opeke smatra se opekom Gzidano tijcl() "Za knje je odnos
(~) pra\·L~;
;. 0 1 -
(j)

, , I
\·isine i debljine manji ("Ie; ,:;. i!i lC :O:1mo U jcJnom wt'i ad 4. I ,--,-,. ~ ......- '-

.,7 I
Zido\'i treba 'da su dovoljno ukruceni: poprecnim zidovima debljine bar
20
30
1,03
1,06
1,03
1,06
IN
1,07
, 1,04
1,07
1,04
1,07
i I,U4
1,08
1'\;'1
1,08 ::~~ I 1,09 i:~h !
J,05 2u
30
J 2 em, stubovima iIi na drugi naCin. 40 1,10 I,ll 1,11 1,12 1,13 I 1,13 1,14 1,14 1,15 1,16 40

Tablica
50 U6 1,17 1,18 1,19 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,23 50
60 1,24 1,25 J,26 1,27 1,28 1,29 J,30 1,31 1,32 1,33 60

I Marka (srednia cvrstota)

I D9Pusre"~ ~)apo.~li na pritisak zida od opeke (kp/cm2)
70
80
1,34
1,47
1,35
1,48
J ,36
1,50
1,38
1,51
1,39
1,53
1,40
1,54
IA!
1,56
1,43
15,8
J ,44
J,60
1,45
1,61
70
80
90 1,63 1,65 1,67 1,69 1,71 1,73 1,76 1,78 1,30 1,83_ 90
opeke kpfcm l
I, u cementnom
multeru
I n pmduinom /
malteru
u "e'nnm / u ,,,,1,,,,,
malteru od gline
--
100 1,86 1,88 1,91 1,94 1,98 2,01 2,05 2,09 2,14 2,19 100
, "2,23 -2;31 2,llTU9 2.48
200 22 18 - - 110
120 2,65.
2,27
2,69 2,74 2,78 2,83
2,43
2,87 2,92
2,52
2,97
2,56
3,01
2,61
3,06
110
120
150 16 14 10 - 130 3,1 t 3,16 3,21 3)5 3,30 3,35 3,40 3,45 3,50 3,55 IJO
140 3,61 3,66 3,71 3,76 3,82 3,87 3,92 3,98 4,03 4,08 140
110 - 11 8 - ISO 4,14 4,20 4,25 4,31 4,36 4,42 4,48 4,54 4,59 4,65 150
70 - 8 6 5 160 4,71 4,77 4,83 4,89 4,95 5,01 5,07 5,13 5,19 5,25 160
170 5,32 $,38 5,44 5,51 5,57 5,63 5,70 5~76 5,83 5,90 170
(Po izuzetnom 180 5,96 6,03 6,09 6,16 6,23 6,30 6,37 6,43 6.1 50 6,57 130
odobreniu) 4{) - - 4 4 190 6,64 6,71 6,78
6,85 [
6,92 7,00 7,07 7,14 7,21 7,29 190
~-----

(Porozna) 30 - - 3 3
200
210
7,16
8,11
7,43
8,19
7,51
8,27
7,58
8,35
7,66
8,43
7,73
8,50
7,81 7,88
8,58, 8,66
7,96
.8,74
~,04
8,82
200
210
220 8,90 8,99 9,07 9,15 9,23 9,31 9,40 9,48 9,56 9,65 220
*l 1 kp/cm t = O,Ql kN/cm'. 230 9,73 9,82 9,90 9,99110,07 110,16 10,25 10,33 10,42 10,51 230
240 [ 10,60 10,69 10,77 10,86 10,951",04 11,13 ! 1,22 11,32 1J,41 240

44 250 11,50 j 250

---
 2) .I Tahlica koeficijenata izvij:lnl:'; ,,(,)" zn drvo (drvcne konstrukciic'

- l I
I
0
I 1 , 2
KoeficlJenat

I 3
I 4
W %B

, 5
CN 25
, 6 I 7
I 8
I 9
1
I,
- VRI]EDNOSTI KOEFICIlLN!\.TA IZVlJANJA ZA DRVO
]edn0,t(uki presjeci
KOEFICIJENT
r
(tl

20
30
1.03
1,06
1,03
1,07
to)
1.07
1,04 1,04 1,04 1.05 1;05 1,06 1,06 20 ), O! J I 2 ~--~--. ·1 j 5 6---7'-]--8-'--9--
1.08 1,08 1,09 1,09 1.10 1,11 I,ll 30
40 J,12 1,12 1,13 1,14 1,14 1.15 1,16 1.16 1,17
50 1,19 1,20 1,20 1121 1,22 1)23 1,:24 1,25 1,26
1,18
1,27
40
50 o 100 i 1,00 1,00; 1,00 1 I ,Oil
II,OJ I IJ11
! 1,00 11,0{) 1,0{) 1,0{)I' 1,00 1 0
60 1.28 1.29 1,30 1,31 _ 1,32 1,33 1,35 1,36 ' 1,37 1,38 60 10 1,01 1,01 1,01 I]'02, 1,02 1,02 1,02 1,02 'I !O
70 1,40 1,41 1,42 1,48 20 I m 1,03 1,04 I ,O~ I : /)5 1.0511,06 1,06 1,07 1 1,07, 2;
80 1,55 1.57 1.59
1.44
1,60
1,45
1,62
1,47
1,64 1,66 1.69
1,50 1,52
1.71
1.53
1,73
70
80 JO I.Og 1,08 1,09 I :,09 1.10
I

1,10 1,11 I,ll I !'!2, l,lJ iJi)

j !'::211'~.,
90
100
1,75
2,07
1,78
2.12
1.81 1,83
2.17 1 2.22
1,86
2,26
1,89
2,31
1,92
2,)6
1,96
2,40
1,99
2,44
2,0)
2,48
90
100
40
50 I 1,24
1,14
r
LIS
1,25
1,16 I'
1,26
I 11 I I i;\
1"21',, 1__ i",(J I
1,19
1,32 I
1,20
I,J4
1.21 j
I Iii \ I,JX 1,40 I ·;u
50
110
120
2,53
3,01
2.58
3,06
2.62
3,11
2,67
),16
2,72
3,21.
2,77
3,27
2,81
3,32
2,86
3,37
2.91
3,43
2.96
3,48
110
120 -(,Q-~:42 ~~;r--;~,~-: ;" ~~)"II~~;~II·~-;-~~~~~-~~).- (,()
130 3,53 3,59 3,64 3.70 3,75< 3,81 3,87 .3,92 3.98 4,04 130 70 IJ>4 1,(,7: 1,70: 1,7-1 I.:\! I .•': 1.:';7 1:)2 1,971 ::,02, I(l
140 4,10 4,16 4.22 4,28 4,34 4,40 4,46 4,52 4,58 4,64 140 '<:0 ! 2,07 ~,12 i
2.17' 2,22 ~.::>:' I ::>,3_) ,,2,39 2A5 2,50 2,5(,) ,,0
150 4,70 4,77 4,83 4,89 4,96 5,02 5,09 5,15 5,22 5,29 150 90 2,r.::: 2.M~' 2.74 ::>,S() :::.c-,(, I ::>,')2 I
2,n .1,0,1 ],10 ~.H;! ')1)
160
170
5,35
6,04
5,42
6,11
5,49
6,19
5,56
6,2~
5,63
6,33
5,69
6,40
5,76
6,48
5,83
6,55
5,90
6,62
5,97
6,70
'160
170
_~~~_.L_~.22 ~~,,~__L-\,J('~_.:~2 '',-;S i I _1.55 I
.1,('2 ! -,,('<) ],;6 ) .1,;'13 IOU
180
190
6.17
7,55
6,85
7,63
6.93
7,71
7,00
7,79
7,08
7,87
7, J 6
7,95
7,23
8,03
7,31
8,11
7,39
8,20
7,47
8,28
180
190
]10
t.,:O
J,\)O
-1,C,4
J,97
4,72
1":,XO
4,04 I "l,J]"'f ;,'~~"'r-:~'Z-'li~~I'
I'4':-:-7 i ;,<)~,()3 ,;5,11
4,41-1
5,20
4,~T~~~'I!~~;-
5,28' 5,37 120
200 8,36 8,45 8,53 8,62 R,70 8,79 8,87 8,96 9,05 9,13 200 +3-0 ~"in I 5,79 _~,S7' 5,96 [ 6,05\6>[3
210
220
9,22
!0,12
9.31
10,21
9,40 9,49
10,30 10,40
9,57
10,49
9,66
10,58
9,75
10,68
9,85 9,94
lO,77 10,87
10,03
10,96
210
220
140
11150
5,45
6,31
7,25
5,53
6,40
7,35
5 (,')
6:50
7,45
I (,',59 I ~,69. I ~'.7K l 6,88
7,55 j :,(151 1,75 i 7,85
6,97
7,1J5
6,22 I JU
7,06. 7,151170
8,05 S,15 150
230 11,06 11,J6 11,25 11,35 11,45 11,55 11.,64 11,74 11,84 11,94 230
240
250
12,04
13,01 I
12,14 12,24 J2,35 12,45 J2,55
).p = 101,8
12,65 12,16 12,86 12,96 240
160
170
8,25
9,32
Ij 9,43
8,35 I 8,47
9,55
II ~~;J-:'~:J-II~-,:;S-1s-;-19-:;~19"':-I'--;'" 1-;-(";
9,66 1 9,73 9,&3) - - - _ 170

,.'
J. ,;;;:;: 75 : {,' = ~- ..- , - - - -
J. < 75 : = 3JOOi
3) 0)

Koeficljenat w za t:::N 35 1-0,8 (-,~r

, I 0 I I I 2
I 3
I 4
I 5 II 6 , 7
I 8 I 9
I ,
! 20
, 30
40
],04
1,09
j,17
1,04
1.10
1,18
1,05
1,10
1,19
1,05
I,ll
1.19
1,06
1,12
1,20 1,21
1,06
J,13
1,07
),14
1,23
1,07
1,14
1,24
1,08
1,15
1..25
1,09
1,16
1,26
20
30
40
I
50 1,27 1,28 1,30 1,31 1,32 J ,34 1,35 1,36 1,38 1,39 50
60 1,41 1,43 1,44 1,46 1,48 1,50 1,52 1,;54 1,56 1,58 60
70 1,60 J,62 1,65 1,67 1,70 1,72 1,75 1,78 1,81 1,85 70
80 1,88 1,92 1,96
2,00 2,05 2,10 2,16 I 2,22
- 2,27 2,32 80
90 2,37 2,42 2,482.53 2,59 2,64 2,70 2,75 2,81 2,87 90
100 2,93 2,99 3,053,11 3,17 3,23 3,29 3,35 3,41 3,48 100
110 3,54 3,61 3,673,74 3_,80 3,87 3,94 4,01 4,08 4,15 110
120 4,21 4,29 4,364,43 4,50 4,57 4,65 .4,72 4,80 4,87 120
130 4,95 5,02 5J I0 5,18 5,26 5,33 5,4J 5,49 5,57 5,66 130
140 5,74 5,82 ',90 5,99 6,07 6,15 6,24 6,33 4,41 6,50 140
150 6,58 6,67 6,76 6,85 6,94 7,03 7,12 7,2J 7,31 7,40 150
160 7,49 7,59 7,68 7,78 7,8t 7,97 8,07 8,16 8,26 8,36 160
170 8A6 8,56 8,66 8,76 8,86 8,96 9,07 9,77 9,27 9,38 170
180 9,48 9,59 9,70 9,80 9,91 10,02 10,13 10.24 10,35 10,46 180
190 10,57 10,68 10,79. 10,90 11,02 11,13 II,24 11,36 11,48 11.59 190
200 11,71 11.83 1l,94 12,06 12,18 12,30 12,42 12,54 12,66 12,79 200
210 12~91 13,03 13,16 13,28 13,40 13,53 13,66 13,78 13,91 14,04 210
210 14,17 14,30 14,43 14,56 14,69 14,82 14.95 15,08 15,22 15,35 220
230 tsAs 15,62 IS,75 15,89 16,03 16,16 16,30 16,44 16,58 16,72 230
240 16.86 J7,OO 17.14 17,28 17,43 17,57 17,71 17,86 18~lS 18,15 240
250 18,29 I Ap = 86

46
 VINKLEROVE TABLlCE Z!. RAVNOMJERNO OPTERECENE KONTINUALNE
NOSA(;E SA jEDNAKIM POLIIMA

TABLICA 1.

Momenti savijanja M Tran~\'~n:aitl.e sik Q

'n x
~
-I Utkaj od cl Uticaj od p Utica; ad cl Uticaj ad p
~ Q
I P I -ft I +b I -,
" .
NOSA(;1 SA 2 POLIA (NA 3 OSLONCA)

~ 0,0 0,0 0,0 0,0 +0,375 I o.,~::n: O,OE:~

0,1 +0,0325 0,03875 0,00625 +0,215 0,3437 0,062'
0,2 +0,0550 0,06750 0,01250 +0,175 0,2624 0,0874
0,3 +0,0675 0,08625 0,01875 +0,075 0,1932 (,,1182
0,375 +0,0103 0,09375 0,02344 0,0 0,1491 0,1491
0,4 +0,0700 0,09500 0,02500 -O,Q25 0,1)59 0,1609
.2- 0,5 +O,O~2S 0,09375 0,03125 -0,125 0,0898 0,2148
'0 0,6 +0,0450 ' 0,08250 0,03750 -{),225 0,0544 0,2794
"-
~ I 0,7
0,75
+0,0175 ; 0,06125 0,04375 -0,325 0,0287 0,3537
"- 0,8
0,85
°
-0,0425
0,04688
-0,0200 0,03000
0,01523
0,04688
0,05000
0,05773
.-0,375
-0,425
-0,475
0,019)
0,0119
0,0064
0,3943
0,4369
0,4814
0,9 -{),0675 0,006Jl 0,0736 ' ---0,525 0,0027 0,5277
0,91 -0,0950 0.00138 0,09638 -0,575 0,0007 0,5757
1,0 -0,1250
-.1-,- . glt
0,0
• pIt
0,12500
. pl:
-0,625
. gl
0,0
. pI _
0,6250
. pi
Pritisak na oslonac AI = + 1,250 I 1,2500 0
,
NOSACI SA 3 POLIA (NA 40SLONCA) ;

A. 0,0 0,0 0,0 .0,0 +0,4 0,4500 0,0500

0,1 +0,035 0.040 0,005 +0,3 . 0,3560 0,0563
J 0,2 +0,060 0,070 0,010 +0,2 0,2752 0,0752
0,3 +0,075 0,090 0,015 +0,1 0,2065 0,1065
0,' +0,080 0,100 0,020 0.0 0,1496 0,1496
.~ 0,5 +0,075 0,100 0,025 -0,1 0,1024 0,2042
8. 0,6
0,7
-+0,060
+0,035
0,090
0,070
0,030 -0,2
-{),3
0,0694 0,2694
0 0,035 0,0443 0,3443
>
!l.
0,7895
0,8
+0,0041
0,0
0.. 04362
0,04022
0,039-1-3
0,04022
-
I -0,4 -
0,0280 0,4280
-
0,85
0,9
-0,02125
-0,04500
0,02773
O~O2042
0,04898
0,06542
-
-0.5
-
0,0193 0,5191
-
A;-
0,95
1,0
-...0,07111
-0,10000
0.01706
0·,01667
0,03831
0,11(.37
-
-0,6
-
0,0167 0,6167
-
I
Pritiaak na oslonac A I = +1,1 i 1,200 I 0,1000
~ 1,0 -1,0000 0,01661 0,11667 +0,5 i u~C33 O,[~;;'J1
1,OS
1,10
-0,7625
...:.0,5500
0,01408
0,00748
0,09033
0,06248
-
+0,4
-
0,4870 0,0870
-
0

g:
l,lS
.),20
-<J,3625
-0',020'
0,02053
0,030
0,05678
0,050
-
+0,3
-
0,3991 0,0991
-
II
1,2764
1,3
0,0
+0,005
0,050
0,055 •....
0,050
0,050
-
+0,2
- -
~
e 1,4 +0,020 0,070 0,050 +0,1
0,3210
0,2537
0,1210
0,1537
1,5 +0,025 0,075 0,050 0,0 0,1979 0,1979
·gl ·pll . pi' • gl . pI . pi

50
 I
.1
I

TABLICE ZA KONTINUIRANE NOSACE.

I
TAHLICA: OTrORl OSLO>-:ACA I MOMENTl SAVIJANJA KONTINUALNIH
.TROMOMENTNA, KLAPEJfZONOVA JEPNA(:INA., NOSACA. DBRAse!.
Vrijednosti apso!utnog Clana KlapejronfJve jednacine. Vrsta optcrecenja I ,\iorne,uti savi,anja I Orpori oslonaca

1:1 -, Opierecenje 'GiRo);r6/i>t:/J) + (4/i)./ I •

Me = -- '8. pl·.
£ 'bSl
f
'- , n ... / -I 4

3 5 22
;\-Is = - 16 Pl. A = C = i6 P; B = i6 P.

'iI p(l~+tn
8(11+1:)

------1-,-,---,---1------
,
A D = ~ pI
5
I
B '=>
"
C '" I()P(,

---------'---------1-----,---

1~(4pl - Pi) + 3p~!~

60 {I

M
t
= '-(4Pt-PI) + 3Ptl;
601,
Afo=MD=O~

---------11---------1,-----------

/'
M, = - - (2pt
60
+ 1',); M,
/ +
M. = M,';;';' a' M1-Mt ; D ... Pal + MI.
I I I

48 49