IVONA KRNJIĆ, 4.

SWOT analiza

Među prednostima koje Hrvatsku čine atrakti vnom turističkom destinacijom najvažnije mjesto imaju
ljepota i raznolikost krajolika, a posebice razvedena sredozemna obala s mnoštvom otoka.
Zahvaljujući ugodnoj sredozemnoj klimi taj je obalni prostor izrazito pogodan za ljetni kupališni i
jahting turizam. Dodatne prednosti Hrvatske u odnosu na glavne konkurentske zemlje koje proizlaze
iz njene prirodne osnove su visoka razina očuvanosti obalnog prostora, prirodne plaže te zelenilo i
šumovitost velikog dijela teritorija

Bogatstvo hrvatske kulturno-povijesne baštine također čini njenu veliku snagu, o čemu svjedoči
iznimno velik broj spomenika kulture pod zaštitom UNESCO-a. Među njima posebno mjesto imaju
Stari grad Dubrovnik i Dioklecijanova palača u Splitu kao najpoznatije i najbolje posjećene atrakcije.
Hrvatska uz to posjeduje i najviše nematerijalne baštine pod zaštitom UNESCO-a u Europi, a iza Kine i
Japana i u svijetu.

Ipak, uz prirodnu i antropogenu atrakcijsku osnovu vezuju se i brojne slabosti, u prvom redu njihova
neprimjerena valorizacija i opremljenost za turističko posjećivanje. Usprkos razmjerno dobroj
institucionalnoj regulaciji sustava zaštite prirodnih područja nedostaju sredstva za učinkovitu zaštitu,
posebice za područja koja nisu u sastavu nacionalnih parkova i parkova prirode, odnosno koja su pod
ingerencijom županija. Pri tom se kao problem javlja i nedovoljna snaga subjekata odgovornih za
turizam, koji su u inferiornoj poziciji kad je u pitanju upravljanje prostorom u odnosu na druge
korisnike kao što su šumsko i lovno gospodarstvo, vodoprivreda ili energetika.

Snage
Ljepota i raznolikost krajolika
■ Brojna atraktivna zaštićena područja
■ Visoka razina bioraznolikosti
■ Zelenilo i šumovitost prostora
■ Institucionalna regulacija sustava zaštite
prirodnih područja
■ Razvedenost obale s mnoštvom otoka
■ Kvaliteta mora i plaža
■ Ugodna mediteranska klima u priobalju
■ Mnoštvo raznolikih krških fenomena
■ Izuzetno veliki broj cjelina i dijelova
materijalne i nematerijalne baštine pod
zaštitom UNESCO-a
■ Obilje raznolikih sadržaja kulturno-povijesne
bašƟ ne iz svih povijesnih razdoblja
■ Raspoloživost kvalitetnog prostora za novu
turističku izgradnju
■ Niski stupanj onečišćenja zraka, mora i voda
Slabosti
Neprimjerena valorizacija prirodnih i kulturnih
atrakcija
■ Niska razina uređenosti javnih površina
■ Neprimjereno korištenje prostora zbog niske
razine planskog upravljanja
■ Neprimjerena prostorno-urbanistička
regulacija zona s potencijalom za razvoj turizma
■ Ekološka degradacija i devastacija prostora
neprikladnom izgradnjom
■ Nepostojanje zajedničke politike svih
zaštićenih područja (posebno NP)
■ Nije izvršena procjena prihvatnog kapaciteta
za turizam na najvećem dijelu priobalja
■ Slaba institucionalna regulacija sustava zašti
te kulturno-povijesnih spomenika
■ Premali broj novostvorenih turističkih
atrakcija

Prijetnje
Porast interesa za izgradnjom kuća za odmor i
apartmana, posebice u priobalju
■ Propadanje objekata kulturno-povijesne
bašƟ ne zbog izostanka investicija i/ili lošeg
održavanja
Prilike
■ Ponuda različitih turističkih iskustava na
razmjerno malom prostoru
■ Jedan od najvećih udjela zaštićenih područja
u okviru programa NATURA 2000 u Europi
■ Prekogranični Svjetski rezervat biosfere
■ Opasnost od većeg ekološkog onečišćenja
Jadrana uslijed havarija sa kruzera ili drugih
većih plovila
■ Gubljenje atraktivnosti pomorskog prostora
zbog prevelikog broja nautičara
■ Smanjenje mogućnosti ulaganja u prostore
obuhvaćene zaštitom u okviru područja
NATURA 2000
Mura-Drava-Dunav kao najveći u Europi
■ Razvijanje turizma posebnih interesa
■ Razvoj turizma u ruralnim područjima
■ Razvoj turizma u Kontinentalnoj Hrvatskoj
■ Veća ulaganja u zaštitu prirode i bolje
mogućnosti obnove kulturne bašƟ ne kroz EU
fondove