Dubravka Ugrešić, Baba Jaga je snijela jaje (2008.

)
Mnogo je razloga zašto neki naslov uspijeva, a drugi ne. No, jedno je sigurno: kod nas
čitatelja postoje predrasude prema domaćim književnim brendovima. Upravo iz tih razloga, dragi
slušatelji i slušateljice, odlučila sam Vam preporučiti djelo Baba Jaga je snijela jaje, jedne od
najuspješnijih hrvatskih književnica, Dubravke Ugrešić. Uz autoricu se pretežno vežu tekstovi
vezani uz ženski glas i žensko pismo, što, prije svega, privlači ljepši dio publike, a unosi i jedno
ironijsku komponentu za sve one koje imaju istančan smisao za humor. U romanu Baba Jaga je
snijela jaje zadire u tematiku koja je aktualna i danas, bavi se problemom starenja kroz socijalno
nametnute stereotipe i jačanjem feminističkih stavova pa su žene u romanu izašle iz sjene svojih
muževa i muškaraca općenito te sebe stavile na prvo mjesto. Dakle, Ugrešić svoju ironiju
usmjerava prema muško-ženskim odnosima, patrijarhalnom društvu te nejednakostima općenito.

Romanu je uporište Baba Jaga, mitska pojava stare žene i vještice, čiji se lik, iako
skriveno, pojavljuje kroz cijelo djelo. Kompozicijski je sastavljen od tri dijela. Prvi dio pisanje
autobiografskim postupkom u formi dnevnika, a govori o kompleksnom odnosu između majke i
kćeri. Drugi i najopširniji dio prati komične nepodopštine triju starica, Bebe, Pupe i Kukle,
tijekom odmora u češkim toplicama. Prikazane su njihove borbe s prolazećim vremenom,
pokušaje užitaka kroz masaže, kockanje i ljubavne odnose. Sve je prikazano kao jedna bajkovita
priča s nizom humorističnih situacija. Treći dio definira mitsku pojavu Babe Jage pa je vidljivo
da svi ženski likovi poprimaju karakteristike svojstvene ovom mitskom biću, što upotpunjuje
cijelu sliku romana.

Roman uz izvrsnu tematiku donosi i niz upečatljivih i snažnih rečenica i citati:

Hotelske sobe bile su uši kroz koje se provukla tisuću i jedna ljudska priča. I nijedna nije bila
dovršena: bili su to tek uzbudljivi šumovi ljudskih života.

Život je kao nepregledan vrt prepun skrivenih uskršnjih jaja. Netko sakupi punu košaru, netko ne
pronađe nijedno.

Jer zamislimo da žene (što je tek zanemariva polovica čovječanstva, zar ne?), Baba Jage, izvade
mačeve ispod svojih glava i krenu u naplatu računa?! Za svaku pljusku, za svako silovanje, za
svaku uvredu, za svaku povredu, za svaku pljuvačku koja je pala na njihova lica.
 Zaključno, roman je vrijedan čitanja jer oživljava drevni mit o ženskoj emancipaciji koji
je univerzalan i svevremenski. Hrabro, duhovito, bolno i iskreno progovara o ženskom starenju i
starosti u suvremenom dobu. Iskren i stvaran i upravo zato toliko dobar.