Vvlah PDF

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET
UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF GEODESY

Zavod za inženjersku geodeziju - Institute of Engineering Geodesy
Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, CROATIA
Tel.: (+385 1) 456 12 22; Fax.: (+385 1) 48 28 081
DIPLOMSKI RAD
Katastarski i zemljišnoknjižni propisi

kroz povijest
Izradio:
Valter Vlah
III 2652
Savska 36
Zagreb
Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roić
Zagreb, svibanj 2000.

SAŽETAK
U ovom diplomskom radu prikazani su katastarski i zemljišnoknjižni propisi, koji su se

koristili na području Republike Hrvatske. Navedene su osnovne karakteristike propisa
koje su definirale značaj, svrhu, način vođenja i održavanja navedenih evidencija.
Prikazani su i ostali zakonski propisi koji su svojim odredbama utjecali a ponekad i
određivali glavne smjernice za vođenje i održavanje katastra zemljišta i zemljišne knjige.
ABSTRACT
This work is an overview of cadastral and groundbook regulations used on teritory of

Republic of Croatia over the years. Basic characteristics of regulations which defined
meaning, purpose and managing of mentioned institutions are shown, together with the
rest of the legislative regulations which influenced, and sometimes defined the way that
cadastre and groundbook were managed by.
1
SADRŽAJ
1. UVOD ........................................................................................................................................................... 2
2. POVIJESNI PREGLED ............................................................................................................................. 3

2.1. IZMJERA ZEMLJIŠTA ................................................................................................................................ 4
2.2. JOZEFINSKA IZMJERA .............................................................................................................................. 5
3. AUSTRO-UGARSKA MONARHIJA....................................................................................................... 8
3.1. GEODETSKO-KATASTARSKI PROPISI ........................................................................................................ 8
3.1.1. Prve numeričke katastarske izmjere u Hrvatskoj......................................................................... 15
3.1.2. Naredbe za mjernike i zemljomjere.............................................................................................. 17
3.1.3. Organizacija katastarske službe .................................................................................................. 19
3.2. ZEMLJIŠNO-KNJIŽNI PROPISI ................................................................................................................. 21
3.3. OSTALI PROPISI ..................................................................................................................................... 25
3.4. REZIME ................................................................................................................................................. 29
4. KRALJEVINA .......................................................................................................................................... 30
4.1. GEODETSKO-KATASTARSKI PROPISI ...................................................................................................... 30
4.1.1. Pravilnici o katastarskom premjeravanju.................................................................................... 33
4.3. OSTALI PROPISI ..................................................................................................................................... 43
4.4. REZIME ................................................................................................................................................. 44
5. SFR JUGOSLAVIJA ................................................................................................................................ 45
5.1.1. Pravilnici o katastru .................................................................................................................... 49
5.3. OSTALI PROPISI ..................................................................................................................................... 62
5.4. REZIME ................................................................................................................................................. 64
6. SR HRVATSKA ........................................................................................................................................ 65
6.1.1. Pravilnici, uredbe, uputstva i naredbe......................................................................................... 67
6.1.2. Propisi o katastru vodova ............................................................................................................ 72
6.3. OSTALI PROPISI ..................................................................................................................................... 75
6.4. REZIME ................................................................................................................................................. 77
7. REPUBLIKA HRVATSKA...................................................................................................................... 78
7.3. OSTALI PROPISI ..................................................................................................................................... 85
7.4. REZIME ................................................................................................................................................. 89
8. ZAKLJUČAK............................................................................................................................................ 90
LITERATURA .............................................................................................................................................. 91
ŽIVOTOPIS................................................................................................................................................... 93
2
1. Uvod
Katastar zemljišta
javni registar podataka o zemljištu, skup grafičkih i pisanih dokumenata u kojima je

prikazan određen broj informacija o svakom točno definiranom dijelu zemljišta (označen
posebnim brojem i nazivom katastarske općine) i o nekretninama koje su trajno spojene na
površini ili ispod nje.
S obzirom na strukturu informacija i način na koji se one prikazuju u dokumentaciji imamo

više vrsta katastra:
• Klasični evropski parcelarni katastar,

• Thorrensov katastar,
• Register Deeds.
Katastar prema svrsi kojoj služi u pojedinim zemljama dijeli se na:
• porezni (fiskalni) katastar,

• pravni katastar,
• tehnički katastar,
• višenamjenski (polivalentni) katastar.
Zemljišna knjiga
javni registar podataka o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet.

Registar u kojemu se upisuju stvarna prava na nekretninama i imaju dokaznu snagu javnih
isprava kao i katastar.
Navedene osnovne značajke katastra i zemljišne knjige, mijenjale su se slijedom
povijesnih zbivanja u različitim državnim oblicima. Svaki državni oblik donosio je svoje
propise (patente, instrukcije, zakone, pravilnike, upute, naredbe) kojima je određivao
načela i svrhu te uređivao sadržaj katastra i zemljišne knjige.
Zadatak ovog diplomskog rada je pregled objavljenih propisa kroz povijest do današnjih
dana. Tim pregledom prikazana je svrha i značaj osnivanja, osnovna načela i sadržaj
katastra i zemljišne knjige, te ustroj vlasti upravljanja tim institucijama. Dijelom su
navedeni i propisi koji su svojim odredbama zadirali, a ponekad i određivali način
održavanja navedenih evidencija.
3
2. Povijesni pregled
Tijekom 18. stoljeća zemljište u Europi izuzevši slobodne gradove, bilo je u vlasništvu
vlastele. Podložnici (kmetovi) mogli su samo uživati ovu zemlju odnosno morali su
obavljati stalne teške poslove (rabote) i davati različite daće i podavanja. Zemlja koja je bila
dodjeljena kmetu na uživanje je njegovo selište-sesija (u starijim hrvatskim urbarima
"selo"), dok se za naselbinu od više kuća, upotrebljavao naziv vas, ves, vasnica. Svako
selište (sesija) sastojalo se iz potkućnice (kuća s kučištem-dvorište) i vanjskog zemljišta
(oranice i livade). Oni koji su imali polovicu, četvrtinu ili osminu sesije imali su i manje
zemlje, a oni koji su imali manje od osmine sesije ili samo kuću bez drugog zemljišta zvali
su se željiri (stanari, hižari - ne mogu živjeti od svog zemljišta, te su obrtnici ili nadničari).
Vanjsko zemljište bilo je različite veličine ne samo prema sesiji, nego i po županijama i
pojedinim kotarima, a veličina se određivala i prema vrijednosti i plodnosti zemlje (Krbek
1922).
Zbog sve veće samovolje vlastele izbijale su česte pobune kmetova, pa je državna vlast
počela donositi norme koje su uređivale kmetske odnose. Sustavno i povoljnije za kmetstvo
su se počeli uređivati ti odnosi u doba carice Marije Terezije uz veliki otpor domaće
vlastele. Te naročite naredbe i propise, koji su uređivali kmetske odnose nazivali su se
"Urbarima".
Prvi općeniti urbari za vladavine Marije Terezije bili su:
a) Slavonski urbar Marije Terezije

Urbarska naredba iz 1756.
b) Hrvatski urbar Marije Terezije
Prvo načelno previšnje riešenje ob urbarskom uređenju županije
Križevačke-dekretom br.622/1775.
Prvo načelno previšnje riešenje ob urbarskom uređenju županijah Zagrebačke i
Varaždinske-dekretom br.2467/1775.
Konačna naredba o urbarskom uredjenju Hrvatske
Intimat kr. ug. vieća br.7145/1780.
Urbarium
§.1. Pokehdob vsakojačke daće, i službe urbarijalske k selišća naredjenju

moraju se prispodobiti, selišće pako neje vsigder jednako, nego k kotara stališu,
i k drugoj kakvoj goder sela onoga hasni ali kvaru mora se primeriti;zato vu ovom
(selu N.)grunt iliti funduš nutrnji celoga selišća kmetskoga, to je hižno mesto,
dvorišće, vrt i škeden na dve požunske drvenke setve prostran biti mora, tak, da
ako kaj vu ovoga funduša širini od dveh požunskih drvenkih bi sfalelo, ono se vu
zvunskim pristojališću, to je, iz oraneh zemelj ali senokoš mora pridati. Kaj se
pako goder od dveh požunskih drvenkih više najde, ono se k oranem zemljam, ali k
senokošam pridati mora. Ako bi pako širina grunta za jednu samo štrtinku od dveh
požunskih drvenih veška bila, zbog maloće dugovanja preštimati se nemora.
Ova naredba sadržavala je osnove urbarskog uređenja zemlje u vrijeme vladavine carice
Marije Terezije.
Tim uređenjem kmetskih odnosa imalo se naročito paziti da podložnici za uzdržavanje stoke
dobiju dovoljno paše. Jednako su imali za svoju vlastitu potrebu dobiti i dovoljno ogrjevnog
4
i građevnog drveta, a to drvo imalo im je vlastelinstvo dati i iz svojih ostalih šuma, ako ga
nije bilo dovoljno u okrugu kotara, gdje su se nalazili podložnici. Podanički odnosi nisu bili
uređivani samo ovim zakonskim urbarima (jedinstveni i općeniti urbari), već su podanici
imali i svoje posebne urbare i ugovore sa vlastelom.
Veliki otpor vlastele u primjeni urbarskih propisa dovelo je podložnike u mnogo gori
položaj, nego što su ga svi urbari određivali. Tek je 1836. godine na zajedničkom ugarsko-
hrvatskom saboru prihvaćen novi urbarski zakon u kojem se prvi put uvodi pojam
segregacija (odvajanje i dioba vlastelinskih šuma i pašnjaka) (Vežić 1882).
2.1. Izmjera zemljišta
Prvi počeci izmjere i organiziranja katastra zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske

pojavljuju se početkom 18. stoljeća u Dalmacije. Izmjera je predstavljala pregled zemljišta
sa grafičkim prikazom određenog područja, koji je trebao vlasnika zemljišta osigurati u
njegovom vlasničkom pravu ili mu omogućiti učinkovitije korištenje zemljišta putem tada
postojećeg kmetskog i kolonijalnog sustava (slika 1) (Tomić 1951.).
Slika 1. Dokument o izmjeri posjeda u selu Studenci
Pouzdanija katastarska izmjera Dalmacije (od Karlobaga do Albanije) izvedena je 1756. g.

u vrijeme generalnog mletačkog Providura Francesca Grimani-a. Planovi su sadržavale
prikaz područja pojedinog sela sa nazivom istaknutih graničnih točaka i preloma,
komunikacija i ostalih topografski značajnih objekata na području dotičnog sela (slika 2).
Pisani (knjžni dijelovi) Grimani-eve izmjere uvezani su u velike knjige, po tadašnjim
teritorijalnim upravnim jedinicama (diskriktima). U svakoj knjizi u uvodu bio je
krasopisom ispisan zakon na osnovi kojeg je izmjera pokrenuta i izvedena.
5
Slika 2. List Grimanijevih mapa dijela terena sela Pakoštane (u blizini Biograda)
2.2. Jozefinska izmjera
Težnjom većem postizanju socijalne pravde za cijelo stanovništvo svoje države, pogotovo
izjednačavanju velikih crkvenih posjeda (tada oslobođenih od poreza) s poreznim
obvezama drugih struktura stanovništva i tražeći nova rješenja u preraspodijeli poreznih
obveza proizašlih iz posjeda i vlasništva nad zemljom, 1758. godine osnovan je
"Generalquartiermeisterstab". Ustanova nadležna za izradu "Jozefinskog katastra", a
dijelom i kasnije uvedenog "Pouzdanog katastra" (ukinuta 1865. g.).
Jozefinska izmjera zemalja habsburške carevine izvršena je u vremenu od 1763-1785.
godine, za vladavine carice Marije Terezije i njenog sina i suvladara Josipa II, a izvedena
je po pojedinim krunskim zemljama i pokrajinama potpuno zasebno i u vremenskim
razmacima.
Sačuvan je i rukopis "UPUTA" za prvu zemaljsku izmjeru (Senđerđi 1958).
Premjer jedne zemlje, pokrajine ili samo jednog njenog pojasa može biti :
vojni, geografski i ekonomski.
• Vojni, geografki premjer sadrži uputstva za

a) triangulaciju
b) detaljiranje
c) snimanje od oka
d) označavanje vojnih planova
e) znaci-signature
6
komunikacije
hidrografska mreža
ostali objekti
f) prikazivanje terena-zemljišta
• Ekonomski premjer
Zadatak ekonomskog premjera je da prikaže :
1) veličinu i oblik parcele, njene kulture odnosno ekonomske kategorije zemljišta
: oranice, vrtove, livade, pašnjake, voćnjake, vinograde, šume i.t.d., to je
ekonomski specijalni premjer ;
2) određivanje vlasništva; to je individualni plan
Premjeravanje parcela vrši se prema istim načelima i načinima, kao i

premjeravanje s mjerničkim stočićem, samo u velikom mjerilu; obično bečki col= 50
hvati = 1:3600.Pri premjeravanju grupa parcela dijeli se u pojedine partije rada,
pri tome se određuju stojne točke i mjere svi kutovi, pomoću kojih se dobiva
oblik parcele.Određivanje vrši se presijecanjem, viziranjem ili izravnim
mjerenjem.
Izračunavanje površine parcele vrši se raščlanjivanjem u pravilne trokute zbir
kojih daje ukupnu površinu.Sadržaj površine određuje se po jutru (joch)= 1600
hvati.
Propis: Izmjera čestica - Grundausmessung patent

Donositelj: Josip II
Objavljeno: 1785.g.
U razdoblju od 1785. do 1789. godine izmjerena su u austrijskoj carevini sva obradiva

zemljišta koja su mogla biti osnova za oporezivanje. Podaci mjerenja nisu bili kao cjelina
grafički obrađivani, već samo opisno i popisno dok su vrednovanje i procjenu zemljišta
radi utvrđivanja prihoda i budućeg rasporeda poreznih obaveza obavljali procjenitelji.
Uslijed nepravilnih postupaka procjenitelja, procjenu zemljišta je dalje provodila posebno
formirana komisija.
Instruction für Messtischaufnahmen.
Navedenim uputstvom trebalo je izmjeriti i iscrtati obradivo zemljište, te odrediti prihod u
zrnu prema plodnosti zemljišta (Zuber 1973).
Izmjera zemljišta se izvodila po poreznim općinama, a obuhvaćala je samo plodna
zemljišta koja su se numerirala brojevima i raspoređivala po rudinama. U izmjeri su
sudjelovali mjesni sudac i pismeni prisežnici ili odbornici, koje su u toj vještini podučili
inženjeri i mjernici. Oni su mjerili samo zemljišta manjeg opsega i pravilnog oblika ili koje
se s lakoćom moglo pretvoriti u pravilne figure (potrebne za računanja površina) i za njih u
pravilu nisu sastavljani nacrti i planovi, već su samo računate površine na temelju mjerenih
podataka.
Inženjeri i mjernici mjerili su samo velike zemljišne komplekse kao i veće čestice na
strmom terenu i izrađivali nacrte i planovi.
Kod izmjere je trebalo voditi računa i o mjerenju nagnutih dužina za koju je propisano da
se mjeri projekcija na horizontalnu ravninu (načinom kako se mjerilo ravnjačom i
podravnjačom (slika 3). Vodilo se računa o ispitivanju i rektificiranju 10 hvatne mjere
(jedan bečki hvat = 1,896484 m), tako da su na užetu bili načinjeni čvorovi koji su se
razvezivali u slučaju da je uže postalo kraće, a ako je je bilo predugo, načinjen je jedan ili
dva čvora prema potrebi. Površina se iskazivala u jutrima i kvadratnim hvatima u svim
operatima jozefinske izmjere. Za potrebe određivanja prihoda od pojedinog zemljišta
određene su glavne vrste zemljišta: oranice, livade, vinogradi i šume. Ostala zemljišta su
prema sličnosti obrade svrstavana u jednu od ovih glavnih vrsta (Kreiziger 1950).
7
POMAGALA PREDVIĐENA ZA IZMJERU BILA SU SLIJEDEĆA:
drveni bečki hvat,

mjeraće uže ili vrpca, (10 hvati)
dva kolčića za napinjanje mjeraćeg užeta,
šest do osam ravnih prutova - kao trasirka,
deset drvenih čavala,
papir, tinta, olovke i ravnalo.
Slika 3. Upute za izmjeru zemljišta uz regulaciju kontribucije1 cara Josipa II (1784.)
Na osnovi tako prikupljenih podataka mjerenja i naknadne procjene, izrađen je "Jozefinski

katastar", koji se počeo primjenjivati od 1.studenog 1786. godine.
Predan je općinskim upravama2 prihoda, ali bez obveze tko će taj golemi materijal
održavati aktualnim. Kao vrlo napredan za svoje doba doživljava velika protivljenja
veleposjednika, prvenstveno plemstva i crkve (odredbe toga zakona težile su pravednom i
jednakomjernom oporezivanju prihoda sa zemljišta za sve slojeve stanovništva, odnosno
korisnika prihoda sa zemljišta).
Znajući da je bezuvjetno potrebno izvršiti izmjeru svih zemljišnih posjeda u carevini
krenulo se u izmjeru s pogrešnom pretpostavkom da je taj golem posao moguće izvesti bez
cjelovitog grafičkog prikaza izmjerenih zemljišnih čestica. Prevelika brzina, kojom su
izmjeru obavljale neobučene osobe, nepouzdanost u obračunavanju površina, a naročito
oporezivanje zemljišta na temelju bruto prihoda-doveli su do ogorčenja i nezadovoljstva
zemljoposjednika. Tako da je nasljednik Josipa II, car Leopold II ukinuo jozefinski
katastar 1790.godine.
1
Sve vrste poreza i podavanja.
2
U bivšem provincijalu samo tijela slična upravnoj općini koja su se protezala na jedno ili više mjesta, prema tome imamo :
plemićke općine (zajednice seljaka-plemića), raznovrsne privilegirane (povlaštene, povelne), općine ekzempcijonista i
urbarske općine (sučija, knežija-skup podanika istog vlastelinstva u opsegu jednog ili više mjesta, koja je kao takova
unešena u urbarskim tabelama).
8
3. Austro-Ugarska monarhija
Za daljni napredak katastra zemljišta značajan je postupak u Francuskoj, gdje je uspješno

provedena porezna reforma i sastavljen katastar čestica (parcelni) na temelju izmjere
zemljišta oslonjene na trigonometrijsku mrežu i na temelju procijenjenog katastarski čistog
prihoda po kulturama i klasama (provedena od 1809. do 1846.). Na sličan način obavljena
je izmjera i sastavljen katastar u Austro-Ugarskoj monarhiji u čijem sastavu se nalazila i
Hrvatska (Zuber 1973).
Političko-upravna podjela
• Provincijal (građanska uprava)

Provincijal je bio podijeljen u sedam županija i to: riječku, zagrebačku, varaždinsku,
križevačku, požešku, virovitičku i srijemsku županiju.
Prema hrvatsko-ugarskom pravu posjed je u provincijalu bio(Smrekar 1889):
1) gospoštinski (allodialni, dominikalni, plemićki)
2) građanski (posessio civita, fundus civicus)
3) podanički (urbarialni, kolonikalni)
a) selištni (sesionalski, gruntski)
b) izvanselištni (extrasesionalski)
c) urbarsko srodni.
• Vojna Krajina (vojna uprava)

Zasebno vojno-upravno područje u pograničnom pojasu habsburške carevine prema
Turskoj, sa zadatkom aktivnog čuvanja i obrane od upada naoružanog neprijatelja i
čuvanje pozadine od bolesti i zaraza. Zemljište je bilo državno vlasništvo (t.z.v. krajiške
državne imovine). Seljaci su bili vojnici i dobivali državnu zemlju besplatno na uživanje,
neka vrsta nagrade i plaće za neograničenu i stalnu vojničku službu.
Vojna krajina je u cijelosti ukinuta i sjedinjena s Hrvatskom i Slavonijom 1881. godine
kraljevskim manifestom.
• Austro-Ugarska nagodba 1868.g.

Sklopljena nagodba sadržavala je i napomenu, da Hrvatska dobiva potpunu autonomiju u
zakonodavstvu i upravi. U Hrvatskoj i Ugarskoj zajednička su ministarstva financija,
poljodjelstva, trgovine i zemaljske obrane. Kako se institucija zemaljske izmjere nalazila u
sklopu ministarstva financija, Mađari su preuzeli rukovodstvo zemaljske izmjere (Zuber
1973).
3.1. Geodetsko-katastarski propisi
Dolaskom na vlast, car Franjo I naređuje 1810. godine da se pristupi izradi novog propisa
za izradu katastra zemljišta u cilju pravednog oporezivanja prihoda od poljoprivredne
proizvodnje. Izrada pouzdanog katastra zemljišta trebala se uz evidenciju o svim međnim
točkama na zemljištu (posjeda) i njihovoj izgrađenosti (objekti) i grafički prikazati na
planovima krupnih mjerila. Uz te podatke trebalo je povezati i osobe, njihova razna prava
uživanja, korištenja, vlasništva te konačno svakom posjedu odrediti istovremeno i njegova
9
gospodarska svojstva. Jedino se na taj način mogla stvoriti solidna osnova za oporezivanje.
Naredbom cara Franje I 1816. godine krenulo se sa predradnjama za provedbu izmjere i
izrade katastra zemljišta.
Izmjera je izvedena na temelju trigonometrijski određene mreže trokuta i postavljena
prema slijedećim uputama (Borčić, Frančula 1969):
Propis: Instruction für die bei k.k. österreichischen Landesvermessung

angestellten Herren Offiziere
Instruction für die im Calculs-Bureau der k.k. österreichischen
Landesvermessung angestellten Herren Offiziere
Donositelj: Carski patent
Objavljeno: 1810.g.
Propis: Instruction für die bei der astronomisch k.k. Militär Geographichen
Institutes angestellten Individuen
Objavljeno: 1845.g.
Prema navedenim instrukcijama izrađena je računska triangulacija i postavljena mreža

točaka do gustoće od tri točke po kvadratnoj milji (odgovara stranama između točaka od
cca 5 km).
Mreža triangulacijskih točaka sadržavala je točke :
I reda glavna (velika mreža) 10000-16000 bečkih hvati

II reda popunjavajuća (mala mreža) 2000-5000 bečkih hvati
III reda (mreža sporednih trokutova) 1200 (800-1500) bečkih hvati
/ mjerena su samo dva kuta u trokutu - nedostatak u propisima /
Prije početka katastarske izmjere triangulacijska mreža je grafičkom metodom presjecanja
progušćena i to za svaku točku sa po tri pravca i dobiven je :
IV reda grafička triangulacija
Grafička triangulacija rađena je na listovima naljepljenim na staklo u mjerilu 1:14400

(5x2880), sa kojih su se koordinate triangulacijskih točaka odmjeravale mjerilom
neposredno na listovima još dok su bili naljepljeni na staklu. Točnost tako dobivenih
koordinata je 0,2 mm na listu (2,88 m u prirodi). Ispitivanjem 248 točaka mreže IV reda
izračunata je srednja pogreška od ± 3,8 m (max ± 9m) (Čuček 1978). Za određivanje
koordinata točaka u mreži trokuta primijenjen je sustav pravokutnih koordinata na ravnini,
zanemaren je sferoidni oblik zemlje i određen veći broj koordinatnih ishodišta (sustava).
Unutar područja jednog koordinatnog sustava Zemlja je smatrana ravnom plohom, nema
kartografske projekcije.
Propis: Patent über die Einführung des stabilen katasters

Donositelj: Franjo I
Objavljeno: 1817.g.
Propisom je određeno da se pristupi katastarskoj izmjeri zemljišta i klasiranju te izradbi

katastarskog operata u svim zemljama Carevine.
10
Odredbe tog patenta sadržavale su smjernice za točno utvrđivanje položaja svakog posjeda
kojem će na osnovi njegove veličine i proizvodne sposobnosti biti određen porez i
predstavljale su osnovu za dugo očekivanu pravilnu raspodjelu poreznih obveza, proizašlih
iz posjedovanja zemljišta.
Iz članka 8. vidljiva je odredba, da se katastarska izmjera provodila uglavnom u
organizaciji vojnih stručnjaka. U ono vrijeme neobično važna odredba jer stručnih
geodetskih kadrova imala je samo vojska, koja je već nekoliko godina unatrag počela s
radovima na izradi tiangulacijske mreže neophodno potrebne za provedbu katastarske
izmjere (Božičnik 1978).
Detaljna izmjera po teritorijalnim jedinicama, koje su djelomično nazivane poreznim,
djelomično katastralnim općinama izrađena je grafičkom metodom (geodetskim stolom).
Planovi su izrađeni u mjerilima: 1:720; 1:1440; 1:1452; 1:2880; 1:2904; 1:5760; 1:5808.
Velike šumske površine na području Vojne krajine nisu izmjerene po poreznim i
katastarskim općinama, već po šumskim revirima-kotarima kao samostalnim tijelima.
Do takvog pouzdanog katastra došlo se nakon stoljetnog razvitka na području mjerne
tehnologije kao i razvitka imovinsko-pravnih odnosa vezanih uz prava na zemljištu. Po
završenoj izmjeri nije odmah došlo do njezine praktične upotrebe, već se porez na prihod
od poljoprivredne prizvodnje i dalje ubirao na bazi desetine (decima - deseti dio ploda).
Potrebno je bilo odrediti katastarski čisti prihod pojedinih kultura po katastarskim
općinama (izradila posebna komisija od 1840.-44. godine).
Slika 4. Dio katastarskog plana mjesta Silba u mjerilu 1:2904,17 iz 1824.g.
Za područje Dalmacije kod izvođenja izmjere izrađen je za svaku katastarsku općinu i

poseban ekonomski opis pod imenom (Božičnik 1978):
11
Operato dell‘Estimo censuario del Comuna di Selve

Operat sudske procjene općine Silba
Sadržavao je podatke o topografskom opisu otoka po katastarskim općinama (član 1.);

granicama (član 2.); stanovništvu (član 3.); stoci (član 4.); rijekama, jezerima, barama i
močvarama (član 5.); cestama (član 6.); utezima i mjerama (član 8.); odnosu produktivnih i
neproduktivnih zemljišta (član 9.); obrađivanju tla (član 11.); kućama (član 14.).....
Propis: Instrukzion fur Mesztischaufhahme

Donositelj: Franjo I
Objavljeno: 1820.g.
Upute za izmjeru geodetskim stolom u sklopu koji je i prvi topografski ključ za izradu
katastarskih planova.
Slika 5. Topografski ključ iz 1820.g.
Propis: Instruktion zur Ausführung der zum Behufe des allgemeinen Kataster
Objavljeno: 1824.g.
Sustavne upute za provedbu detaljne katastarske izmjere, bez matematičkih formula. Upute
su određivale nadležnost i prava, kao i obaveze bečke dvorske komisije, provincijalnih
12
komisija (provincija Dalmacija ....), okružnih komisija (okruzi Zadar, Split ...), direkcije za
triangulaciju sa sjedištem u Beču, posebne službe za obilježavanje i omeđavanje granica
katastarskih općina, kao i potrebna znanja i vještine koje mora posjedovati mjernik
(voditelj geodetskog stola) i njegov zamjenik u provedbi katastarske izmjere.
Provedbu numeričke triangulacije i posebno radove na grafičkoj triangulaciji, te izmjere
granica katastarskih općina kao posebno odgovornoj radnji.
Detaljnu izmjeru i prikupljanje podataka indikacija o posjednicima zemljišta, te računanje
površina, njihovo izjednačavanje, iscrtavanje i bojanje katastarskih planova, njihovo
umnožavanje i čuvanje svih dijelova operata katastarske izmjere.
Prema odredbama tog pravilnika obavljena je katastarska (grafička) izmjera dijela
Hrvatske (Istra, Dalmacija).
Propis: Naputak kako treba održavati očitost privremenog porezovnika

zemljarine u Ugarskoj, Hrvatskoj, Slavoniji, u Erdelju, Srpskom
vojvodstvu i Tamiškom banatu.
Donositelj:
Objavljeno: 1859.g.
"Ako je npr. komad pod br. 450 na troje razdieljen, neka se diel, koji međaši
s komadom pod br.449 naznači ovako: broj 450 a. srednji diel neka se zapiše:
br.450 b., a diel koji graniči s komadom broj 451, neka se označi brojem 450 c.
Ako se podieljen već komad, npr. br. 450 a., opet razdieli, neka se njegova
očitost isto tako izvede, a novi dielovi komada neka se označe redomice arabskim
brojevima, podpisanima pod podvučeno pismo npr. 450 a/1 i 450 a/2 ."
Prvi pravilnik tiskan na hrvatskom jeziku 1859. godine u Zagrebu u tiskari Ljudevita Gaja.
Na osnovi pravilnika administrativno se raspisivala dijeljena zemlja prema odredbi
njegovog 13. paragrafa, koji propisuje kako se numeriraju novonastale čestice.
Propis: Instruction zur Ausführung der Katastral-Vermessung K. U. K. Hof-und

Staatsdruckerei
Objavljeno: 1865.g.
Dozvoljena pogriješka p za izmjeru površine po nacrtu : p=0.001 F1 + 0.5 √F2

gdje je:
F1 ... prvi put izračunata površina
F2 ... drugi put izračunata površina
ili F1 = zbroj pojedinih parcela
F2 = cijela površina proračunata kao jedan lik
Dozvoljena pogriješka p mjerenih kuteva poligona :

p = 75 √n u sekundama ; n= broj poligonalnih kuteva
Odredbama propisa propisana su dozvoljene odstupanja koja treba zadovoljiti kod
grafičkog određivanja površine katstarskih čestica na katastarskim planovima (Köröškenji
1874).
13
Slika 6. Upute za tlovidno risanje
Propis: Naredba c. kr. glavnog zapovjedništva kao krajiške upravne oblasti u

Zagrebu
Donositelj:
Objavljeno: br.485/1876
Izvornike detaljne katastarske izmjere hrvatsko-slavonske krajine, do tada pohranjene kod

kotarskih sudova, trebalo je uložiti u postojeći arhiv planova za krajinu i umnožiti
litografski te otiske pojedinih općina dati u službenu upotrebu, koji će se moći uz
primjerenu cijenu i prodavati.
Uvid u podatke detaljne katastarske izmjere je slobodan te se moglo uz naplatu pristojbe i
naknadu materijalnih troškova dobiti i prijepis podataka. Kako otisci izvornih katastarskih
planova nisu bili izrađeni mogle su se dobiti podaci o: određenim trigonometrijskim
točkama, te opisi granica pojedinih općina s pripadajućim nacrtima i drugi zapisnici i
popisi kao pomoćni dio izmjere.
14
Slika 7. Dio katastarskog plana Grada Zagreba iz 1862.
Propis: Zakon o evidenciji zemljišno-poreznog katastra

(Zakon o evidenciji)
Donositelj: Franjo Josip
Objavljeno: RGBI. Nr. 83/1883
Osnivaju se katastarski uredi u sjedištima tadašnjih kotarskih poglavarstva tzv. "Uredi

očevidnosti katastra". Arhiv planova opskrbljuje te novoosnovane urede planovima i
operatima za rad na usklađivanju i održavanju posjedovnog stanja u skladu s stvarnim
stanjem na terenu.
Propis: Instruktion für Mesztischaufnahme

Donositelj:
Objavljeno: 1904.g.
U praksi poznatija kao "zelena instrukcija", koja je temeljito obrađivala sve postavke za
provedbu grafičke izmjere (Božičnik 1981). Kako je u vrijeme izdavanja grafička izmjera
bila praktički dovršena, propis je bio nadogradnja na postojeće stanje i stečena iskustva na
provedbi tehnike mjerenja geodetskim stolom. Obradila i definirala sve tehničke postavke
o izradi katastarskih planova mjerila 1:625, 1:720, 1:1250, 1:1440, 1:2500 i 1:2880.
Sadržava vrijednu povijesnu obradu "Jozefinskog katastra", koji je izrađen samo u četri
godine.
Propis: Instruktion für polygonale (theodolit) Vermessungen

Donositelj:
Objavljeno: 1907.g.
15
U praksi poznatija kao "crvena instrukcija", gdje se po prvi puta pojavljuje pojam
postavljanja poligonskog vlaka i na njegovim osnovama tahimetrijska i ortogonalna
metoda katastarske izmjere, odnosno geodetsku izmjeru zemljišta za to vrijeme
suvremenim geodetskim metodama.
Propis: Utasitas az orsagos kataszteri felmeres vegrehajtasara utasitas az orsagos

kataszteri felmeres sokszögelesröl
(Naputak za provedbu zemaljske katastralne izmjere)
Donositelj:
Objavljeno: 1910. g
Pravilnik tiskan istovremeno na mađarskom i hrvatskom jeziku. Podijeljen u dva dijela :

a) općeniti dio trigonometrijske triangulacije
b) provedba izmjere poligonometrijom zemaljske katastarske izmjere
Propis: Vorschrift für die katastralmapen Archive

Donositelj:
Objavljeno: 1912. g.
Propisom je točno određen postupak unosa, korištenja i izdavanja svih vrsta podataka iz
Arhive. Sustavnoj organizaciji podataka posvećena je posebna pažnja, kao i obradi propisa
vezanih uz kopiranje i reprodukciju katastarskih planova.
U propisu se navodi da je već 1826. izdan prvi naputak za rad arhivara katastarske službe.
Katastarski arhivi trebali su se osnivati pri svim provincijama onog trenutka, kada opseg
dovršene katastarske izmjere pokrije najmanje 200 kvadratnih milja provincije. Prvi takav
arhiv na području Hrvatske osnovan je 1834. za provinciju Dalmaciju (Božičnik 1981).
3.1.1. Prve numeričke katastarske izmjere u Hrvatskoj
Poglavarstvo grada Zagreba je početkom stoljeća pokrenulo katastarsku izmjeru grada i

izradu katastarskog operata o stvarnom stanju nekretnina na numeričkim osnovama. Prvi
svjetski rat prekinuo je radove oko izrade nove zemljišne knjige za Grad Zagreb i samo
održavanje katastarskog operata.
Godine 1926. izvršena je reambulacija i revizija svih kultura zemljišta (tada zvana:
“razređenje težadbenih promjena upisanih u mjerničkim popisima”), a godinu dana kasnije
izrađen je novi katastarski operat prilagođen poslovima poreznih jedinica i osnivanju
zemljišne knjige.
ZAKLJUČAK ZASTUPNIKA SLOBODNOG I KRALJEVSKOG GLAVNOG GRADA ZAGREBA DONESENOG
U GRADSKOJ SKUPŠTINI 1.OŽUJKA 1909.GODINE
Povodom otpisa kraljevske zemaljske vlade odjela za pravosuđe od 26. siječnja

1909. godine, broj 1011, kojim je Gradskom poglavarstvu dostavljen prepis otpisa
Kraljevskog ministarstva financija od 23. prosinca 1908. godine, broj 51201 u
predmetu nove izmjere grada Zagreba, stvorilo je zastupstvo slobodnog i
kraljevskog glavnog grada Zagreba u Skupštini od 1. ožujka 1909.godine ovaj
Zaključak:
1. U provedbi investicionog programa od godine 1906. odnosno od godine 1908.
zaključuje se da ima provesti nova izmjera grada Zagreba i mapiranje, te se prima
na znanje, da se kraljevsko ministarstvo financija otpisom od 23. prosinca.
1908.godine broj 51201 izjavilo pripravnim odrediti novu izmjeru grada Zagreba
pod ovim uvjetima, odnosno načelima :
16
a) Izmjera grada Zagreba ima se obaviti po metričkom sustavu ne po hvatima,

nu površine se imaju računati u četvornim metrima odnosno arima i hektarima i u
hvatima odnosno ralima.
b) Nutarnji gusto izgrađeni dio grada ima se snimiti u mjerilu 1:1000, a
vanjski u mjerilu 1:2000.
Granice jednog i drugog dijela ima označiti gradski gradjevni ured eventualno
u sporazumu s kraljevskim ravnateljstvom gruntovnice, te se gradsko poglavarstvo
ovlašćuje, da samo ustanovi sve ostale potanje uvjete i načine provedbe snimanja
grada prema svojem prijedlogu pod brojem 2887/1908.
2. Na kraljevsku zemaljsku vladu se ima upraviti molba da izvoli odrediti, da
cijelo gradsko područje bude sačinjavalo jednu katastarsku općinu, te da se južna
međa gradskog područja konačno ustanovi i stalnim graničnim znakovima.
Konačno se ima na kraljevsku zemaljsku vlast upraviti predstavku s molbom, da
sa svoje strane dade primjeran doprinos za pokriće troškova nove izmjere, pošto
će ta služiti i interesima gruntovnice, koja se bez valjane izmjere ne može
potpuno urediti, a novo je uređenje neodgodiva potreba javnih zemljišnih knjiga.
Ovaj je zaključak, u smislu zakonskih ustanova, predložen zemaljskoj
kraljevskoj vladi, Odjelu za unutarnje poslove, na odobrenje.
Odredbama navedenih odluka nekadašnjeg Zagrebačkog magistrata od šest katastarskih

općina (Gornji grad, Donji grad, Vlaška ulica, Žitnjak, Nova ves i Laščina) formirana je
jedna katastarska općina "GRAD ZAGREB". Izmjera čitavog područja grada trebalo se
obaviti direktnim mjerenjem s poligonske mreže. Sve točke triangulacije i poligonske
mreže podzemno osigurati betonom i kamenjem odnosno i metalnim klinovima. Površine
pojedinih čestica izračunati u izgrađenom dijelu grada na temelju mjera, a ne planimetrom
i u operat unijeti površine katastarskih čestica u ralima i četvornim hvatima, te u hektarima
odnosno u četvornim metrima. Planovi se crtaju crnim tušem i to za unutarnji gusto
igrađeni dio grada u mjerilu 1:1000, a za vanjski rijetko izgrađeni dio grada u mjerilu
1:2000 (Božičnik 1983.).
Slika 8. Dio katastarskog plana u mjerilu 1:2000 iz 1910.

17
Planovi se i danas koriste kao službena evidencija o pravnom stanju nekretnina u

zemljišnoj knjizi.
3.1.2. Naredbe za mjernike i zemljomjere
Tim naredbama rješavani su slučajevi u praksi, koji ili nisu bili predviđeni propisima ili su
odredbe tih propisa bile nejasne (Tončić 1902.).
Propis: Naredba kojom se izdaju propisi, tičući se izvršenje mjerničtva

ovlašćivanja civilnih tehnika za izvršivanje mjerničtva
Donositelj: kr. hrv.-slav.dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove
Objavljeno: Sbornik zakona 60 kom.XXVII/1877
Svi tehnici, koji bi željeli biti ovlašteni, dužni su dokazati svoje

osposobljenje i prema tome razvrstani u razrede:
a) civilni inžinjeri bili su dužni dokazati, da su vršili nauke na kojoj
politehnici. Ovlašteni za izvođenje svih radova koje zasjecaju u geodetsko -
geometarsku struku i građevnu struku
mjernici, koji su već služili u zemlji kao državni, zemaljski, županijski ili
gradski inžiniri i dokazali svoju sposobnost dotičnim strukama, uvršteni su među
inžinire i nedokazav, da su nauke svršili.
c) građevni mjernici dužni su bili dokazati, da su na tehničkim učilištima
stekli osposobljenje za izvođenje geodetskih radova svake vrsti; kao npr.
triangulacije, nivelacije, trasiranje cesta, želježnica, trigonometričko i
barometričko mjerenje visina - i za preuzimanje vodogradnja i za izgrađivanje
građevnih projekata i.t.d.
d) mjernici - treba, da su svršili tkz. "gornju realku" ili gimnaziju.Nadalje
treba, da su se mjernici izobrazili u svim novim složenijim vrstama izmjere najme
u triangulaciji, nivelaciji, mjerenju visina i.t.d., te da su u svim poslovima
praktički izvježbani
Zemljomjeri nisu bili dužni dokazati višu naobrazbu, no morali su dokazati da
su praktički uvježbani u mjerenju kutnim zrcalom (Kornitz-ovim kotačem) i
mjeraćim stolom i da znaju promjerenu površinu obračunati i dijeliti. Zemljomjeri
su bili ovlašteni za samostalno mjerenje zemljišta do 20 jutara. Njihovi radovi
mogli su poslužiti za službenu upotrebu tek nakom autentikacije obavljene od
kojeg ovlaštenog civilnog mjernika.
Propisana su ovlaštenja civilnih tehnika za obavljanje izmjere u Hrvatskoj i Slavoniji.

Svaki nacrt mora po ovlaštenom civilnom tehniku, koji ga je sastavio biti datiran i
podpisan, te uz naročiti navod za točnost svoje radnje jamčiti.
Propis: Naredba kojom je zabranjeno tehničkim organima za sastavljanje

gruntovnih uložaka baviti se diobnim poslovima
Donositelj: kr. hrv.-slav.dalm. zemaljske vlade, odjela za pravosudje
Zabranjuje se zemljišnoknjižnim mjernicima da se bave radovima koji su u djelokrugu

civilnih tehnika ovlaštenih za obavljanje izmjere i da će se strogo postupati s takvim
mjernicima.
Propis: Naredba kojom se preinačuju propisi glede ovlašćivanja civilnih tehnika

18
Usklađuju se propisi prema novom uređenju uprave u županijama i kotarima u pogledu

područja na kojima mogu obavljati izmjeru civilni tehnici (kotar u kojem ima prebivalište).
Pod kojim uvjetima su ovlašteni civilni tehnici mogli raditi izvan svog kotara u istoj
županiji propisano je posebnim naredbama :
Propis: Naredba kojom se ustanovljuje, kada mogu civilni tehnici poslovati izvan
svoga kotara
Donositelj: kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove
Objavljeno: br. 28099/1888.
Propis: Naredba glede preseljenja civilnih tehnika iz jedne županije u drugu

Propis: Naredba kojom se odredjuje, da samo ovlašteni civilni tehnici smiju

sastavljati nacrte za razpis ciepanih čestica u gruntovnim uložcima kao i
za razdiobu zadružnih nekretnina, te podjedno izdaje naputak, kako u
tom poslu postupati imadu
Donositelj: kr. hrv.-slav.dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove i za pravosudje
Objavljeno: Sbornik zakona. 58/1887
Katastarski planovi služe kao osnova za rad ovlaštenih civilnih tehnika kod izrade
zemljišnoknjižnih dioba i dužni su pribaviti kopije kod kr. sudova ili općinskih
poglavarstva ako takve planove posjeduju. Kad se planovi ne mogu nabaviti mora se
diobni nacrt na temelju točne izmjere izraditi.
Propis: Naredba u pogledu upotrebljivanja civilnih tehnika kao vještaka iz

mjerničke struke pri obavi sudbenih očevida
Određivala da sudovi za potrebe vještačenja trebaju imati stalno namještene zaprisegnute

vještake.
Propis: Naredba u pogledu topografiranja čestica prigodom zemljišnih dioba,

upravljena odpisom k. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 13.
srpnja 1891. br. 30182 svim kr. županijskim oblastima
Kod svih dioba trebalo je nastojati, da se po mogućnosti u zemljišnoknjižni uložak

posjedniku upišu (numeriraju) samo one čestice koje on u naravi i posjeduje. Kod izmjere
novih diobom nastalih čestica, koje su vlasništvo jednog vlasnika, površine različitih
kultura označavalo se posebnim (topografičkim) brojevima ako se čestice imale manju
površinu od propisane u naredbi (vinograd ili vrt manju od 50 čhv, za ostale kulture manju
od 100 čhv).
19
Propis: Naredba kojom se ustanovljuje po komu i kako valja da bude obavljena

autentikacija nacrta, izrađenih po zemljomjerima
Objavljeno: br. 22531/1892
Naredbom se poziva kr. županijska oblast, da kotarske oblasti uputi strogom pridržavanju
propisa, te da nije dovoljno diobni nacrt izrađen po zemljomjeru, ovlašteni inženjer ili
mjernik jednostavno podpiše već ima dotični potvrditi da je nacrt besprijekorno izrađen i
za gruntovu provedbu sposoban.
Propis: Naredba kojom se određuje promjena §.7. naredbe od 1.svibnja 1887.

br.5801. glede topografiranja ciepanih čestica
Kojom se mijenja naredba u pogledu topografiranja zemljišnoknjižnih planova, te se

zemljišnoknjižni brojevi cjepanih čestica u nacrtu i iskazu pišu crnim tušem, a samo
diobne crte crvenom (karmin) bojom povlače.
Propis: Okružnica u pogledu provedbe diobnih nacrta, sastavljenih po

zemljomjerima, ako nije bilo u području sudbenog kotara namještenog
ovlaštenog mjernika
Objavljeno: br.79370/1899.
Naređeno da sudovi kao zemljišnoknjižne vlasti imaju bez odgode provesti diobe
zadružnih nekretnina, iako je diobni nacrt sastavljen samo po zemljomjeru, a nije ovjeren
po ovlaštenom mjerniku u slučajevima kada u sudbenom području nije bilo namještenog
ovlaštenog mjerenika.
3.1.3. Organizacija katastarske službe
Organizacija katastarske službe koja se odnosila na Provincijal, rekonstruirana je na

temelju raznih fragmenata i instrukcija kao “Deutsche Uebersetzung der Instruction zur
Ausführung der Katastral-Vermessusung – Ofen 1870. i Instruktion zur Ausführung
angeordneten Katastral-Vermessusung – Wien 1865., a naročito na temelju dvije knjige
“Scontro” iz 1862. i 1863. g. (ove knjige su neka vrsta urudžbenog zapisnika)(Zuber
1973.).
• prije nagodbe između Hrvatske i Ugarske
"Direction des Triangulirungs-und Calcul-

Bureaus"
Triangularno ravnateljstvo kao centralna ustanova
20
"General-Direktion des Grundsteuer Katasters"

Ministarstvo financija odsjek za Generalno ravnateljstvo
zemljoporeznog katastra -u Beču
Zemaljsko financijsko ravnateljstvo u Zagrebu
Ravnateljstvo izmjere
"Vermessungs Direktor"
ravnatelj izmjere
"Vermessungs Unterdirection"
podravnatelj izmjere
"Vermessungs Inspectorat"
nadzorništvo izmjere
Bilo je pet podravnateljstva izmjere čije se područje djelokruga podudaralo sa županijama,

dok su sjedišta nadzorništva izmjere osnivana u onim podžupanijama u kojima se vršila
zemaljska izmjera (područje koje je kasnije nazvano političkim kotarom).
Ovakva organizacija trajala je sve do 1868. godine kada je sklopljena nagodba između
Hrvatske i Ugarske.
Ugarsko ravnateljstvo državne tiskare

Centralno nadzorništvo zemaljske izmjere
Ugarsko ministarstvo financija
Triangularni ured
• na području Provincijala
Financijsko ravnateljstvo u Zagrebu.

ravnateljstvo izmjere
(kasnije upraviteljstvo izmjere)
rukovode nadzornici izmjere
upraviteljstvo izmjere u upraviteljstvo izmjere u
Zagrebu Osijeku
• na području Vojne Krajine
"K.k. militärisch geographische Institut"

C. kr. vojnički zemljopisni zavod u Beču
zaduženo za triangulaciju
C. kr. ministarstvo rata u Beču
"Landes-Militär-Commando"
Zemaljsko vojno zapovjedništvo u Zagrebu
zaduženo za detaljnu izmjeru čestica
21
3.2. Zemljišno-knjižni propisi
Već od najstarijih vremena u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji obavljali su se pravni poslovi

s nekretninama u javnoj formi, pred svjedocima uz pečat, a onda uz sudjelovanje tzv. loca
credibilia (npr. kaptol zagrebački). U županijama i gradovima su se vodili t.z.v. libri
fundales (unosili su se uglavnom izvršeni pravni poslovi u pogledu prijenosa prava
vlasništva) i libri intabulationum (unosili su se pravni poslovi o stvarnim pravima na tuđim
stvarima, prvenstveno hipotekarna prava), koji nisu bili gruntovne knjige.
Zakonodavni rad oko reforme zemljišne knjige i zemljišnoknjižnog prava u austro-
ugarskoj monarhiji započinje 1850. godine kada je izdana carska naredba (Provizorna
naredba o zemljišnim i intabulacijskim knjigama kod kotarskih sudova) kojom se počela
osnivati zemljišna knjiga u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji. Tako formirana zemljišna
knjiga imala je iskazati posjedovno, vlasničko i teretno stanje odnosnih nekretnina, po
uzoru na češke zemljišne knjige (zemske dasky), ali potpunije jer se osim vlastovnice i
teretovnice uvodi i posjedovnica (Košutić 1910)
Propis: Razriešenje urbarskih i srodnih odnošaj

Donositelj: carski patent
Objavljeno: Deržavno zakonski list. 40/1853.
§. 1. Uslid ukinuća postojavšega saveza urbarkoga i sudbenosti gošpodinske

prestaju tskodjer i prava, beriva i dužnosti, proizviruće i izvodjene iz saveza
urbarskoga i iz sudbenosti gospoštinske.
Urbarska uređenja zemljišta bila su najveća zapreka osnivanju zemljišnih knjiga

(gruntovnice) i tek se nakon ukinuća moglo pristupiti predradnjama za osnivanje zemljišne
knjige.
Propis: Naredba o predradnjama za osnivanje gruntovnice

Donositelj: carska naredba
Objavljeno: Deržavno-zakonski list 65./1853
Trebalo je ustanoviti i skupiti podatke za sastavljanje gruntovne osnove, popisom svih

nekretnina (zemljišta i zgrada koje se na njemu nalaze), popisom i ustanovljenjem vlasnika
(zakonitog posjednika) nekretnina ili ako nije moguće, zadnjeg stvarnog posjednika.
Propis: Naputak o izvođenju gruntovnih predradnji

Donositelj: naredba ministarstva pravosuđa
Objavljeno: 1854.g.
Odnosi se na nekretnine koje su izmjerene urbarskim uređenjem zemljišta i njima sličnim

odnosima, koji su ukinuti carskim patentom :
Propis: Naputak za sastavljanje i ovjeravanje gruntovnih napisnika

Donositelj: naredba ministarstva pravosuđa
Objavljeno: 1855.g.
Određivao da pojedini gruntovni napisnik (uložak) može sadržavati više gruntovničkih

stvarnosti.
22
Propis: Gruntovni red

Donositelj: Naredba ministarstva pravosuđa
Objavljeno: Deržavno-zakonski list 222/1855.
I. DIO
Obnarodovanje zapisnika gruntovničkih i obavljanje poslova,

koji uslijed toga obnarodovanja nastali budu
§ 1. Čim se uzmogne odrediti dan, kojega će moguće biti u gruntovničkim

pisarnicama na općeniti ogled izložiti dovršene operate mjesto izvidne, imat će
po dobivenoj dozvoli od ministarstva pravosudja, upraviteljstva gruntovnica
izročnim pozivom započeti obnarodovanje zapisnika gruntovničkih i postupak za
ispravljanje istih i za hipotekarni prenos starih uknjiženih tražbina.
§ 6. Zapisnici gruntovnički imadu se od dana, kad nastane krijepost izroka,
smatrati kao gruntovnice u smislu § 321. općeg gradjanskog zakonika i voditi
polag propisa, sadržanih u II. dijelu ove naredbe. Stoga valja i u izroku također
napomenuti, da se od ovoga dana počamši na nepokretnine, koje su u zapisnike
gruntovničke uvedene, nova prava vlasništva, prava hipotekarna ili druga prava
stvarna mogu samo zakonitim upisom u iste i samo bez povrede tražbina na ovim
nepokretninama otprije već postojalim i u izročni rok po § 3. prijavljenim i
iskazanim dobivati i na druge osobe prenositi ili ukidati.
§ 10. Iizroci imadu se uvršćivati u onom jeziku, u kojem se novine koje pišu,
i s napisom: “Obnarodovanje zapisnika gruntovničkih u kraljevini Ugarskoj (ili
Hrvatskoj i t. d.)”.
II. DIO
Propisi za nastavljanje novih gruntovnica
§ 59. Upisi gruntovnički jesu ili:

a) uknjižbe (intabulacija), koje bez svakoga daljega opravdanja, ili
b) predbilježbe (prenotacija), koje samo pod uvjetom potonjega svoga opravdanja
ishode stečenje, promjenu ili ugasnuće knjižnih prava kao takovih; napokon
c) puke zabilježbe
§ 69. Ne može se dozvoliti ni uknjižba ni predbilježba na isprave takove,

koje sadržavaju u sebi pravni razlog tražbine očito nevaljan, ili koje su izdale
osobe, za koje se zna, da su maloljetne ili da su pod skrbstvom, ili pako
zastupnici njihovi bez propisane sudbene dozvole; ili koje su bez potrebite
dozvole oblasti, za to određene, izdane u ime općina ili zaklada i fondova,
stojećih pod javnom upravom.
Isprave, izdane po punovlasniku, ne daju prava, podnositi molbe za uknjižbu
ili predbilježbu proti vlastodavcu, ako ne bude ujedno prinešena i punomoć, koju
je taj vlastodavac izdao.
§ 171. Svakomu je prosto zahtjevati, da mu se dadu izvaci iz gruntovnice a i

prepisi isprava, budi prosti vidimovani.
Gruntovni napisnici su sastavljeni prema navedenoj naredbi i naputcima, a proglašeni i u

upotrebu predani, prema I. dijelu gruntovnog reda, koji sadrži propise o sastavljavljanju
gruntovnog zapisnika i o poslovima koje treba obaviti za potrebe sastavljanja gruntovnih
napisnika. Samo vođenje zemljišne knjige propisano je u II. dijelu gruntovnog reda, koje
se ima voditi po propisanim načelima sve do sastavljanja novih zemljišnoknjižnih uložaka
i knjiga.
Tako formirana zemljišna knjiga prihvatila je i utvrdila stanje urbarskog seljačkog posjeda,
kako ga je našla te je ovo stanje nazvala zadrugom. No pravni odnos među pojedinim
članovima zadruge ostao je još uvijek neriješen.
Navedenom naredbom, naputcima i Gruntovnim redom ministarstva pravosuđa, osnovana
je zemljišna knjiga za zemlje ugarske krune, kraljevine Ugarsku, Hrvatsku, Slavoniju,
23
bivšu Srpsku Vojvodinu i Tamiški banat, koja se 1880. godine uvodi i za područje bivše
vojne Krajine.
Gruntovni red bio je jedinstveni zbornik gruntovnog prava i pravna osnova za sve kasnije
gruntovne propise. Ozakonio je princip konstitutivnosti upisa, pravilo da se stvarna prava
na nekretninama mogu steći, izmijeniti ili ukinuti jedino upisom u zemljišnu knjigu.
Legalizirao i princip prvenstva reda upisa, čime je ukinuta moguća kolizija dvaju
istovrsnih prava na istoj nekretnini, te uveo načelo javnosti i pouzdanosti upisa u zemljišni
registar.
Propis: Zakon o sastavljanju gruntovničkih uložaka

Donositelj:
Objavljeno: zb.br. 80/1876.
Propis: Naputak o provedbi Zakona

Donositelj: naredba kr. zem. Vlade, odjela za pravosudje
Objavljeno: zb.br.2/1877.
Kraljevska zemaljska vlada rukovodi radnjama oko sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka

i ispravkama zemljišne knjige, a izvode ih imenovani povjerenici iz redova ispitanih
sudaca. Ispravak zemljišne knjige i sastavljanje zemljišnoknjižnih uložaka ne može
započeti prije nego je katastarski operat ispravljen.
Sastavljeni zemljišnoknjižni ulošci prema ovom zakonu vode se kao zemljišne knjige, i
razlikujemo ih tri vrste:
a) knjige općih zemljišnoknjižnih uložaka

b) knjige željeznica i kanala
c) rudarske zemljišne knjige
Zakonom je određeno da se iz gruntovnih napisnika, nakon ispravljanja po tom zakonu

trebaju sastaviti zemljišnoknjižni ulošci. Za rad oko sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka
uzima se kao podloga katastarski operat, izrađen na temelju čl.VII Zakona iz 1875.godine.
Naročito se imaju koristiti katastarski planovi, koje po potrebi povjerenik za sastavljanje
zemljišnoknjižnih uložaka kod reambulacije prema stvarnom stanju na terenu treba
ispraviti.
Katastarski plan, ispravljen i nadopunjen služi kao podloga u sastavljanju zemljišne knjige
i daje razjašnjenja o položaju i obliku pojedinih dijelova zemljišnoknjižnih tijela
(katastarska čestica), o samim zemljišnoknjižnim tijelima, te njegovim sastavima,
pojedinim katastralnim katastarskim česticama. Njom se može voditi dokaz o sadržaju
zemljišnoknjižnih tijela, obliku i opsegu, te granicama. Ipak prema § 51. gruntovnog reda
prema kojem posjedovnica ne jamči " ni za ispravnost izvanjskih obilježa i svojstva ni za ispravnost
naznačene površine od čestica, koje su na posjedovnici popisane", moći će se u pogledu ispravnosti
plana voditi protudokaz.
Zemljišnoknjižni plan moći će se ispravljati samo na sporazumni prijedlog svih
zainteresiranih stranaka, a ako nema sporazuma na temelju pravomoćne sudske nagodbe ili
presude. Nema li osnovane sumnje, da plan sadrži stvarno i pravno postojeće stanje, moći
će se voditi dokaz i o pravu vlasništva (Košutić 1910).
24
Slika 9. Obrazac 3. k (zemljišnoknjižni uložak) iz 1876.

25
Propis: Osnovana gruntovnica za Dalmaciju

Donositelj: Provedbena naredba ministarstva pravosuđa
Objavljeno: z.v.l. 15/1881.
Zemljišna knjiga je sastavljena na temelju reambulitranog katastra prema carskom patenu

od 23. prosinca 1877.
Posebnost kod upisa u zemljišnu knjigu je bila da se sa fizičkim dijelovima kuće, koji su
fizički dijeljeni, mora postupati kao sa posebnim zemljišnoknjižnim tijelima (Košutić
1931). Bitno je promijenjena novelom općeg građanskog zakonika (patent 1811. g.) u
načelima o pravu prvenstva.
Propis: Naredba kojom se izdaje naputak za obnovu gruntovnih izpravaka

prigodom provedbe diobe potajno razdieljenih zadruga
Donositelj: kr. hrv.-slav.dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove i za pravosudje
Objavljeno: br. 8957/1892
Posebni izaslanici zemaljske vlade kod provedbe potajnih dioba zadruga opazili su da u
mnogim slučajevima zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju na terenu.
Navedenom naredbom trebale su se temeljito i definitivno riješiti potajne zadružne diobe,
te da se usavrši nova zemljišna knjiga ispravkom postojećih netočnosti.
Osim navedenih propisa izdano je i niz vladinih naredbi i okružnica banskog stola, koje
zadiru u zemljišnoknjižno pravo, te ga nadopunjuju odnosno tumače. Odredbom
gruntovnog reda da se upisi mogu dozvoliti samo na zahtjev stranaka ili vlasti ima i niz
iznimaka, koje propisuje i drugi zakoni kao što su:
Zakon o komasaciji d.z.l. 92/1883
Zakon o nužnim putevima d.z.l. 140/1896
Zakon o komasaciji zb.br. 43/1902.
Zakon o vodnom pravu zb.br. 92/1891.
Zakon o nužnim prolazima 1906.g.
3.3. Ostali propisi
Propis: Zakoni ugarskih saborah g. 1832-6 i 1840.

Donositelj: Ugarski sabor
Objavljeno: 1836.
Articulus (članak) V. o sastavinah selišta

§. 1. Za podkućnicu čitavog selišta ustanovljuje se posvuda jedno jutro (a u
županijah požežkoj, sriemskoj i virovitičkoj, ter temeškoj,torontalskoj i
krašovskoj ostaje dosadašnji običaj), od vanjskih pak zemaljah pripadati će mu
26
Slika 10. Razredba veličine podkućnice za Križevačku županiju
Tim člankom je propisano da se i dalje zadržava kako za podkućnicu tako i za izvanselišna

zemljišta mjera jutra od 1100, 1200 ili 1300 čhv (odnosno kosacah), kako je za Ugarsku i
Hrvatsku određena Terezijanskim urbarom. Također se prema posebnoj odluci propisuje
posebna mjera jutra: u županijama srijemskoj i virovitičkoj jutro oranice 2000 čhv, kosac
livade po 1000 čhv, a u županiji požeškoj jutro oranice i kosac livade 1296 čhv.
§. 1. Članak V. : 1836. preinačuje se u toliko : da se na svih vlastelinstvih
u kotaru djakovačkom županije virovitičke, pridržav dosadašnji običaj, ima
računati jutro urbarske oranice po 1620 !, a pašnjaka po 1296 ! hvatih.
Godine 1840. preinačene su neke zakonske naredbe i propisane su nove mjere po kojima se
trebalo računati jutro urbarske oranice.
Articulus (članak) XII. o razmjeru, koji se ima uvesti u skupne

kotarske užitke prema dosadašnjem uživanju
27
§. 12. Za izvedenje razmjera treba da se podnese vjerodostojan nacrt, na

kojem je nacrtano čitavo zemljište prema sadašnjemu posjedu pojedinih
suvlastelinah. Ovaj nacrt ima se načiniti po propisu §.11. čl. 21.:1807.,i uz
ostale parbene spise pohraniti u županijskoj pismari.
Zatim treba komasirati izvanjska zemljišta čitavog kotara, dakle i starinske
vanjske selišne zemlje, izuzam vinograde, šljivike i vočnjake, koji su u jednom
komadu, te po svojem položaju neprieče komasaciju ostalih izvanjskih zemaljah, i
za koje se nemože dokazati, da su nasadjeni na zemljištu, osvojenom od
zajedničkog zemljišta
Tim propisima regulirale su se dužnosti i koristi koje ima podanik (kmet) na zemljištu koje
mu je dodjeljeno na uživanje, način sastavljanje urbarskih ugovora, ustrojstvo upravnih
općina i dr.
Propis: Zakon o neposrednim porezima

Donositelj:
Objavljeno: Deržavno-zakonski list 88/1869.
Prema zakonu trebalo je odmah pristupiti izradi posjedovnih podataka za katastarski čisti
prihod. U tu svrhu naređena je reambulacija, jer se ustanovilo da je od vremena izvršene
izmjere nastao veliki broj promjena. Ova je revizija obavljena kod nas u vremenu od
1875.-79 (Ungarov 1950).
Visine čistog katastarskog prihoda za svaki procjenbeni kotar utvrđene su u periodu od
1869. do 1885. godine. Za svako uzorno zemljište svake kulture i klase izvršena su
opažanja i ustanovljeni prosječni godišnji prihodi odgovarajućih proizvoda, prosječni
materijalni troškovi, koji su potrebni za dobivanje prosječnog prinosa. Na temelju ovih
elemenata i uz primjenu tržnih cijena izračunate su visine čistog katastarskog prihoda. Od
ovako utvrđene visine odbijao se iznos od 20% bruto prihoda na ime ekonomskog rizika i
tada se te vrijednosti tabelarno složile po klasama za svaku kulturu.
Propis: Zakon o mjernim jedinicama

Donositelj:
Objavljeno: Deržavno-zakonski list komad IV / 1872
Zakonom se uvode nove mjere za kraljevine i zemlje, zastupane u vieću cesarevinskom,

kojim je propisano da je metar jedinica za duljine, iz kojeg se izvodi i mjera za površine.
Primjenjivao se od 1.siječnja 1876.g. (Benčić 1984.)
28
Slika 11. Stranica iz Državnog zakonskog lista
Propis: Zakon o zadrugah

Donositelj:
Objavljeno: s.b.kom VIII br.32/1889
§. 35. Najmanja izmjera zadružnog zemljišta, izpod koje se ono nesmije

ciepati u naravi, ustanovljuje se ovim :
a) za primorje sa 3 jutra;
b) za područje županija: ličko krbavske, modruškoriečke i varaždinske sa 4
jutra
c) za područje županija: zagrebačke i bjelovarsko- sa 6 jutara; i
d) za područje županija: požežke, virovitičke i sriemske sa 8 jutara.
§. 37. Upravne oblasti dužne su na zahtjev stranke ureda radi odrediti

izpravak gruntovnice i upis zadruge kao vlastnika:
a) kod gradjansko-pravnih zajednica, stvorenih putem diobe na temelju
zadr.zakona od 3.ožujka 1874. i 29.prosinca 1876.;
b) kod onih seljačkih zajednica, koje su prigodom osnivanja gruntovnice
upisane bud kao obitelj, bud kao suvlastničtva.
29
Za dozvolu gruntovnog ispravka u slučajevih pod a) i b) treba,da izpravak ko

upravne oblasti sporazumno uztraže odnosni gruntovni vlastnici, i da na to
privole drugi interesenti, koji su stekli stvarna prava na odnosne nepokretnine.
Kraljevskim rješenjem ukinut je 1. travnja 1848. podanički odnos i podanik je proglašen

vlasnikom urbarskog selišta, koji su postali članovima zadruge3. Navedenim zakonom
definirano je pravno obilježe zadruge, upravljane zadružnom imovinom, dioba zadruge,
zemljišnoknjižni upis zadruge i niz drugih pitanja koji se odnose na zadrugu i kako se oni
imaju rješavati (npr. potajne diobe i kako se one provode u zemljišnoj knjizi).
3.4. Rezime
Kako je područje Republike Hrvatske bilo administrativno dijelom pod upravom Austrije,
a dijelom pod upravom Ugarske, izmjerom su jasno definirana ta dva područja. Izmjera je
izvršena grafičkom metodom bez projekcije, usvajanjem više kordinatnih sustava (toranj
crkve “Kloštar Ivanić”, brdo “Krim”južno od Ljubljane, toranj crkve “Sv.Stjepana”u Beču
i “Gellerthegy”u blizini Budimpešte-trigonometrijska točka I. reda) za svako područje
posebno s ciljem da posluži točno određenoj svrsi.
Planovi su rađeni u mjerilu 1:2880, a mjere za dužinu i površinu su bile klafter (hvat) i
jutro. Usvajanjem metarskog sustava (u primjeni od 1876) sve su površine preračunate.
Kao teritorijalna jedinica, za koju je izvršena izmjera, izrađeni planovi i katastarski operat
služila je unaprijed omeđena katastarska općina. S obzirom na usvojeno osnovno mjerilo,
metodu rada i predviđenu točnost izmjera je zadovoljavala namijenjenoj svrsi. Osnovni
nedostatak je bio u trigonometrijskoj mreži koja nije bila dobro stabilizirana i određena
numerički nego grafički, čime se umanjila točnost izmjere i nije stvorena sigurna osnova
za održavanje izmjere.
Tek 1850. godine započinje pravi zakonodavni rad oko osnivanja zemljišne knjige
(gruntovni red). Predmet upisa u zemljišnu knjigu samo su ona prava, koja su prema
zakonu stvarna prava (pravo vlasništva, suvlasništva, prava vrhovnog i korisnog vlasnika-
založno pravo i podzaložno pravo- prava osobnih i zemljišnih služnosti)
Zemljišna knjiga pripadala je pod tkz. “autonomno sudstvo” pod utjecajem bečke
administracije i potpuno neovisna.
3
Zakonski članak IV. od godine 1870. o uređenju zadruga tumači pojam zadruge : "Više porodica ili kućana (domara), koji
na jednoj podkućnici (domu) i pod jednim kuće gospodarom žive i zajedno gospodare, to jest teže nerazdieljene
nepokretnine i zajedno uživaju plodine istih, sačinjavaju on patrijarhalnu svezu koja se zadruga zove. (Smrekar 1889).
30
4. Kraljevina
• Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
• Kraljevina Jugoslavija
• Banovina Hrvatska
Postavljena organizacija katastarske službe krenula je sa stajališta da se prvenstveno izvrši

izmjera područja koja nisu obuhvaćena nikakvom izmjerom, a tek potom područja koja su
imala staru izmjeru. Kako je Republika Hrvatska bila obuhvaćena Austro-ugarskom
izmjerom u početku nije bilo ni ureda za katastar, a ni djelotvornog održavanja izmjere i
katastarskog operata. Osnivanjem katastarskih ureda 1929. godine stanje ostaje
nepromjenjeno, jer se uredi uglavnom bave administrativnim poslovima, obzirom na
nedostatak stručnjaka i veličine teritorija.
Hrvatska je nakon 1918. godine u sklopu Kraljevine Hrvata, Srba i Slovenaca ušla s
cjelovito dovršenom katastarskom izmjerom, tada već starom između 50 do 100 godina.
Nasljeđen je austrijski katastar (Dalmacija, Istra), koordinate trigonometrijskih točaka
računate su u ravnini, a katastarski planovi mogli su poslužiti za porezne i zemljišno-
knjižne potrebe.
Slika 12. Područja obuhvaćena austrijskim katastrom
i mađarski katastar (sjeverna Hrvatska, Slavonija) području na kojem su 1855. g. računate

koordinate trigonometrijskih točaka u ravnini nikakva projekcija nije primjenjivana, a od
1863. g. primjenjivana je stereografska projekcija za prijelaz s elipsoida na ravninu, a zbog
znatnih deformacija dužina 1908. g. napuštena je stereografska projekcija i usvojena kosa
konformna cilindrična projekcija.
31
Slika 13. Područje obuhvaćeno mađarskim katastrom
Do donošenja propisa kojima su postavljena načela državne izmjere za područje

Kraljevine, u pogledu poslovanja katastarske službe i održavanja katastarske izmjere
vrijedili su propisi iz austrougarske monarhije.
Usvojen je jedinstveni Gauss-Kügerov projekcijski sustav meridijanskih zona, u kojem se

detaljno snimljeni teren preslikava na planove ili karte.
Komisija sastavljena od predstavnika Vojno geografskog instituta i Generalne direkcije
katastra, je 21.03.1924. donijela odluku da se usvoji konformna Gauss-Krügerova
projekcija meridijanskih zona. Predviđeno je da zone budu 3° geografske dužine sa
srednjim meridijanima od 15°, 18°, 21° geografske dužine istočno od Greenwicha, a
savaka zona čini poseban koordinatni sustav.(Borčić 1955.)
Propis: Pravilnik za omeđavanje katastarskih (poreznih) opština

Donositelj:
Objavljeno: Službene novine 57/1928
Član 2.
Katastarska opština
Katastralnu opštinu čine sva zemljišta, koja po upravno političkoj podeli

spadaju nekom naselju (selu, varoši i.t.d.) i za koja se sastavlja jedan
zajednički poreski elaborat
Upravna opština može da se sastoji od više katastarskih opština.
Član 17.
Za numerisanje belega upotrebljava se trajna uljena boja.
Numerisanje počinje sa prvom međnom tačkom iza tromeđe sa brojem 1. i
produžuje se rednim brojevima do iduće tromeđe.Iza ove druge tromeđe prva međna
tačka dobije opet broj 1. i nastavlja se numerisanje rednim brojevima do naredne
tromeđe. Ovako se produžuje dok se ne dođe do polazne tačke.
Kod dvostrukih ili višestrukih međnih belega dobija svaki isti broj sa
početnim slovima imena opštine na čijoj granici leži (na pr. 12 BP, 12 MP, 12 SP,
i.t.d.).
Ako se docnije umeđe nova međna belega između dve stare, onda dobija onaj
broj belege sa manjom oznakom kroz 1, 2 i t.d.,(na pr. 9/1, 9/2.)
Propisuje postupak kako se na terenu određuju i postavljaju granice katastarske općine,

vodi zapisnik i skica omeđivanja. Poslove omeđivanja obavlja komisija, kojom rukovodi
32
državni mjernik (imenuje ga "Generalna ili Oblasna Direkcija Katastra" kao predsjednika
komisije).
Propis: Zakon o katastru zemljišta

Donositelj:
Objavljeno: Službene novine 14-VIII/1929.
Član 1.
U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca izrađeni katastar zemljišta na osnovu
premera, klasiranja i procene zemljišta služi kao podloga za pravedno
oporezivanje zemljišta a istovremeno za izradu baštinskih knjiga.
Katastar zemljišta se izrađuje za svaku katastarsku (poreznu) opštinu
zasebno. Granice katastarskih (poreznih) opština određuje Min.Finansija.
Takav katastar zemljišta se ima izvršiti za sve krajeve države, gde ne
postoji, u roku od 10 godina, koji je određen Zakonom o neposrednim porezima od
8. februara 1928. godine. U pojedinim opštinama ovih krajeva važe za razrez
poreza na prihod od zemljišta elaborati sastavljeni po čl.20. Zakonom o
neposrednim porezima do izrade katastra u odnosnim opštinama na osnovu ovog
zakona.
Katastar zemljišta u krajevima, gde već postoji, saobraziće se propisima ovog
zakona.
Član 19.
Za čisti prihod zemljišta uzeće se novčana vrednost srednjeg prihoda i
sporednih užitaka, koje dotično zemljište daje uz običajan način gazdovanja na
površini od jednog hektara, odbiv od te vrednosti redovne režijske troškove
proizvodnje.
Pod redovnim gospodarskim troškovima u opšte za sve kulturepodrazumevaju se:
troškovi za sve vrste sirežnih i ručnih gospodarskih radova oko pripremanja
zemljišta (tla), oko setve, žetve, spremanja, čuvanja i nege gospodarskih
proizvoda, troškovi za đubrenje, za seme i sadnice, i amortizacioni troškovi
uloženog kapitala za gospodarske zgrade i inventar, kao i za njihovo održavanje i
troškovi osiguranja gospodarskih zgrada, živog i mrtvog inventara, koji su
potrebni, da se uobičajenim načinom obrade zemljišta postigne srednji prinos u
dotičnom kraju.
Cene proizvoda i troškova uzeće se one, koje su postojale za zadnjh šest
godina.
Član 33.
Na osnovu podataka izvršenog premera i klasiranja zemljišta ima se izraditi
katastarski operat, koji će sadržavati ove delove:
1) Zapisnik omeđavanja opštinske međe;
2) Spisak kuća;
3) Skice detaljne;
4) Katastarske planove;
5) Kopije planova;
6) Spisak parcela;
7) Posedovne listove;
8) Sumarnik posedovnih listova;
9) Azbučni i numerički pregled posedovnih listova;
10) Spisak uglednih zemljišta
11) Spisak koordinata, trigonometrijskih, poligonih i malih tačaka.
Član 40.
Glavni principi katastra a prema tome i principi održavanja katastra izloženi
u zakonu o neposrednim porezima od 8.februara 1928. godine u čl. 9,10,11,12,13,
14,15,16 i 17 važe i za ovaj zakon.
Katastar zemljišta služi kao podloga za pravedno oporezivanje zemljišta i izradu

zemljišnih knjiga, te da su svi poslovi izradbe, održavanja, obnavljanja i nadzora u
nadležnosti "Generalne Direkcije Katastra pri Ministarstvu Finansija".
Katastarskom izmjerom treba odrediti oblik, površinu i posjednika svih pojedinih
katastarskih čestica (parcela) jedne katastarske općine (teritorijalna katastarska jedinica).
Nakon izmjere katastarskim klasiranjem treba se odrediti čisti prihod, kao osnova za porez
33
na zemljištu prema kulturi i bonitetu, kako bi porez na prihod od zemljišta bio pravilan,
pravičan i ravnomjeran. Podacima izmjere i klasiranja zemljišta za svaku katastarsku
općinu formira se katastarski operat, koji se ima izlagati u općini u vremenu od 30 dana uz
mogućnost izjave žalbe na katastarski određeno posjedovno stanje i klasiranje zemljišta.
Katastar treba održavati u suglasnosti sa stvarnim stanjem, kako bi se porez na zemljište
mogao uvijek tražiti od pravog posjednika, prema stvarnoj veličini, načinu gospodarskog
iskorištavanja i plodnosti. Za utvrđivanje, izmjeru i provedbu promjena u katastarskom
operatu naplaćivat će se upravna pristojba prema cjeniku propisanom u članku 51. Revizija
katastra se provodi novom izmjerom ili reambulacijom u slučajevima kad se katastarski
operati ne mogu dovesti u suglasnost sa propisima ovog zakona i zakona o neposrednim
porezima ili kad nastanu velika neslaganja između zemljišne knjige i katastra na zahtjev
"Ministarstva pravde"...(Košutić 41931.).
4.1.1. Pravilnici o katastarskom premjeravanju
Donijeto je niz tehničkih propisa (pravilnika) kojima su regulirane tehničke norme, prema
kojima se mora uspostaviti katastar zemljišta. Posebno su bili važni oni koji su se odnosili
na katastarsku izmjeru, sustav klasiranja zemljišta i utvrđivanja vrijednosti katastarskog
prihoda. Pravilnici su izrađeni uglavnom na osnovi uputa za triangulaciju,
poligonometrijske radove i detaljnu izmjeru Pruske (sjeverna Njemačka) iz 1881.godine.
donjet na osnovu ovlašćenja u čl. 5 Zakona o katastru zemljišta

Propis: Pravilnik o sastavu i delokrugu Odbora za državni premer
Donositelj: Ministar finansija
Objavljeno:
Član 1.
U Odbor za državni premer ulaze: po jedan predstavnik Ministarstva vojske i
mornarice, pravde, građevina, poljoprivrede i šuma i rudnika, i sem njih do šest
stručnjaka za geodetsko-katastarsku struku.
Pravilnikom je propisan sastav i djelokrug rada Odbora. Dužnost mu je da kontrolira i

nadzire sve izmjere koje su obuhvaćene Zakonom o katastru zemljišta, da se izvode po
propisima tog Zakona i pravilnika izdanih na temelju istog, kao i ustanove koje izvode
izmjeru. Daje mišljenje o pravilnicima i uputstvima.
Član 70. Zakona o katastru zemljišta
Ovlašćuje se Ministar Finansija da za izvršenje odredaba ovog zakona propiše
sve potrebne Pravilnike i uputstva. Pravilnici imaju biti publikovani najkasnije
za jednu godinu dana po donošenju ovog zakona.
Donijeti su slijedeći pravilnici:
I deo Triangulacija - 1929. g.

II deo Poligona i linijska mreža - 1930. g.
III deo Omeđivanje i snimanje detalja - 1930. g.e
4
Košutić M. : Tumač k zakonu o zemljišnim knjgama te Zakonu o unutarnjem uredjenju, osnivanju i ispravljanju zemljišnih
knjiga - U dodatku knjige nalazi se i Zakon o katastru, Pravilnik za omeđenje katastarskih (poreznih) opština, Uredba o
izradi katastra zemljišta putem privatnih preduzeća i Pravilnik VII. deo II. odeljak za uzdržavanje katastra u opšinama u
kojima je katastar izradjen na osnovu premera.
34
IV deo Nivelman - 1930. g.

V deo Izrada katastarskih planova i računanje površina - 1930.g.
VI deo Klasiranje zemljišta, izrada katastarskog operata i njegovo
izlaganje - 1930.g.
VII. deo I. odeljak za održavanje katastra u krajevima, gde još nije
izvršen katastarski premer- SL 292-CXXII/1929
VII. deo II. odeljak za održavanje katastra u općinama, u kojima je
katastar izradjen na osnovu premjera - SL 212-LXXV/1930.
Propis: V deo Izrada katastarskih planova i računanje površina

Objavljeno: 1930.g.
Član 1.
Rezultati premjeravanja na terenu i računanja u biro-u stavljeni na hartiju
daju katastarski plan.
Planovi imaju biti točnoa umanjena slika svega onog što je na terenu
snimljeno u horizontalnoj i vertikalnoj projekciji.
Član 3.
Osnovno razmera katastarskih planova je 1 : 2500
Ako su parcele vrlo sitne, da se teško mogu upisati sve potrebne oznake,
dozvoljava se kartiranje u razmeri 1:1000.
Uzidani deo varoši i varošica se kartira u razmeri 1: 500
Neizgrađeni deo varoškog reona kao i oni delovi, koji su vrlo retko ozidani,
kartiraju se, ako se drugojačije ne želi, u razmeri 1 : 1000.
Naseljeni deo sela kartira se u razmeri 1:1000 u slučaju kad su kuće u selu
zbijene.
Veliki šumski kompleksi, pašnjaci, bare, jezera mogu se kartirati u mjerilu
1: 5000 i 1:10000.
Član 57.
Propisane minimalne površine jesu ove :
a) za vrtove i voćnjake, vinograde, trstike, močvare, ribnjake i jezera i za
neplodna zemljišta 250 m2
b) za njive (oranice) livade (senokoše) 500 m2
c) za pašnjake i planine kao i za šume 1000 m2
Član 102.
Površine se računaju :
a) iz originalnih mera s terena ili mera uzetih sa plana;
b) iz koordinata tačaka;
c) planimetrima.
Član 104.
Dozvoljeno otstupanje između dviju površina jedne iste parcele dobivene
dvostrukim računanjem je:
0,2 √P za razmeru plana 1: 500
gdje je P površina izražena u m2.
Sastavni dio pravilnika je i zbirka topografkih znakova

35
Slika 14. Topografski ključ - topografski znakovi za objekte
Propisane su odredbe za izradu tehničkog dijela katastarskog operata, koji se sastoji od

izrade planova, numeriranja katastarskih čestica, računanja površina, primjene
topografskih znakova i pravila za umnožavanje katastarskih planova. Posebna je pažnja
posvećena računanju i izjednačavanju površina sa težištem da se postupak ubrza i olakša, a
da točnost ostane nepromijenjana. Kao posebni dio dodana je i zbirka topografskih
znakova (topografski ključ) sa uputama o primjeni tih znakova. Također je dodan i pregled
svih točaka (trigonometri, poligoni, reperi ...) koji se ucrtavaju na planovima i skicama i
veličina brojeva kojima se opisuju. Pravilniku su priloženi i ogledni katastarski planovi
prema kojima su se trebali izrađivali originali.
36
Propis: VI deo Klasiranje zemljišta, izrada katastarskog operata i njegovo

izlaganje
Objavljeno: 1930.g.
Na temelju čl.33 Zakona o katastru zemljišta i na osnovu čl. 9 Pravilnika VI dio donešeno je :
Uputstvo za izradu katastarskog operata
U njemu je izložen način računanja katastarskog čistog prihoda i propisan obrazac u kojem
je "raspored po kulturama i klasama".
Propis: VII. deo I. odeljak za održavanje katastra u krajevima, gde još nije
izvršen katastarski premer
Objavljeno: SL 292-CXXII/1929
Popisne komisije su na temelju prijave posjednika izrađevale katastarski operat za čije su

održavanje bile zadužene porezne uprave. Tako izrađen katastarski operat trebao je
sadržavati posjedovne listove, sumarnik posjedovnih listova, raspored po kulturama i
klasama i abecedni pregled posjednika.
Propis: VII. deo II. odeljak za održavanje katastra u općinama, u kojima je

katastar izradjen na osnovu premjera
Objavljeno: SL 212-LXXV/1930.
Član 1.
Katastarski operat izrađen na osnovu premera, planiranja i promene zemljišta
ima da služi kao podloga za pravedno , t.j. pravilno oporezivanje zemljišta
istovremeno i za izradu zemljišnih knjiga, kako to određuje čl. 1.
Zakona o katastru zemljišta od 19.decembra 1928.godine, a katastar zemljišta u
krajevima, gde već postoj, ima se saobraziti propisima toga Zakona.
Katastar izrađen na osnovu toga Zakona kao i postojeći katastar treba prema
odredbi čl.2 istog zakona trajno da se održava i obnavlja.
Odredbe Zakona o katastru zemljišta, koje se odnose na održavanje katastra,
predviđene su u čl. 38 do zaključno 55 istog zakona.
Član 2.
Radove oko održavanja katastra vrše katastarske uprave kao prvostepene
katastarske finansijske upravne vlasti sa sedištem i teritorijalnom nadležnošću,
koju određuje Ministar Finansija. Ove vrše poslove pod nadzorom Otseka za
katastar i državna dobra pri Finansijskim direkcijama, koji za svoj rad
odgovaraju odeljenju katastra i državnih dobara pri Ministarstvu Finansija.
Član 87.
U opštinama sa nepouzdanim, zastarelim i neupotrebljivim planovima, ili sa
planovima na kojima se promene uopšte nisu provodile, ili ako su se provodile od
nestručnih lica, samo radi pregleda i evidencije parcela, i konačno u krajevima
gde postoje planovi u većoj razmeri od 1:2880, a grafičkog su porekla,
katastarske uprave ne smeju da vrše obnovu posedovnih međa na osnovu katastarskih
planova.
U takvim opštinama može katastarski geometar samo kao veštak da sarađuje pri
sudskoj komisiji, gde se radi o orijentaciji, o utvrđivanju pripadnosti većih
spornih prostora ili kompleksa zemljišta, ili o davanju veštačkog mišljenja po
krupnijim pitanjima, a ne o obliku pojedinih međa ili pripadnosti neznatnih
spornih prostora između pojedinih parcela.
37
Član 188.
Zemljišnoknjižni planovi ili mape su litografije ili kopije katastarskih
planova.
Ucrtavanje promena vrše samo katastarske uprave na traženje sreskih sudova
kao zemljišnoknjižnih vlasti.
Pravilnik propisuje da održavanje katastra i katastarskog operata vode katastarske uprave

za svaku katastarsku općinu kao teritorijalnu katastarsku jedinicu (više katastarskih općina
čine katastarsku upravu). Nadležnost katastarske uprave je i da pregleda elaborate
ovlaštenih inženjera i geometara, koji se odnose na izmjeru zemljišta površine do 25
hektara, a iznad te površine pregledava odsjek za katastar i državna dobra pri financijskim
direkcijama. U krajevima gdje nisu djelovale katastarske uprave, a katastarski planovi nisu
održavani ili su djelomično održavani moraju se dopuniti na osnovu nacrta o diobama
zemljišta, koji se nalaze u zbirkama isprava zemljišnih knjiga.
Detaljno su propisani radovi na izmjeri i kartiranju podataka za potrebe održavanja
katastra, numeriranju novonastalih čestica (za svaku katastarsku općinu mora se voditi
spisak cijepanih čestica na osnovu kojega se numeriraju cijepane čestice) te svi formulari
koji se koriste kod održavanja katastarskog operata. Koliko je detaljno propisano
održavanje katastra u općinama u kojima je katastar izrađen na osnovu izmjere govori i
podatak da pravilnik ima 306.članaka uz konstataciju da su mnogi detalji pravilnika
ponavljanje već propisanih stavki u Zakonu o katastru zemljišta i navedenim pravilnicima.
Ovi pravilnici zamijenili su austrougarske geodetske propise koji su bili do tada u primjeni.
Izrađeni su na osnovi uputa za triangulaciju, poligonometrijske radove i detaljnu izmjeru
Sjeverne Njemačke (Pruske) iz 1881.godine. Tim pravilnicima dobivena je osnova za
upotrebu Gauss-Krügerove projekcije.
donjet na osnovu članka 69. Zakona o katastru zemljišta

Propis: Uredba o izradi katastra zemljišta putem privatnih poduzeća
Objavljeno: Službene novine 288/1929
Član 1.
Na osnovu člana 69 Zakona o katastru zemljišta od 28.oktobra 1928. godine
poveravaće se poslovi oko izrade katastra katastarskih opština i privatnim
preduzećima u granicama budžetske mogućnosti.
Propisi ove uredbe važe u svima slučajevima, kada se vrše premeri, koji su
obuhvaćeni odredbama Zakona o katastru (za premere varoši i varošica u cilju
izrade regulacionih planova, komasacija, premera za ciljeve agrarne reforme
itd.).
Član 23.
Preduzeća, koja žele izrađivati katastarske planove i operat na osnovu
snimanja iz vazduha, imaju predhodno izvršiti probno snimanje na terenu. teren i
uslove odrediće Ministarstvo financija (Odeljenje katastra i dobara, tačka 6
član3 ove Uredbe). Samo takva preduzeća, čiji su probni radovi primljeni, mogu se
pripuštati daljnjim radovima
Član 28.
Izrada katastra snimanjem iz vazduha izdaje se po propisima Zakona o državnom
računovodstvu. Reflektanti su dužni u svojim ponudama izložiti tehničku stranu
svoga rada. Uslovima će se predvideti, da planovi moraju biti izrađeni po
katastarskim propisima i da operat bude snabdeven spiskom parcela i izračunatim
površinama. Potrebni broj trigonometrijskih tačaka određuje se po propisima
Pravilnika za triangulaciju.
38
Uredba je točno propisala koje poslove mogu raditi privatne tvrtke (triangulaciju do trećeg
reda, poligonometriju, nivelman precizni i tehnički, državnu izmjeru sa izradom planova,
izradu katastarskog operata i izradu katastarskih planova i operata na temelju rezultata
snimanja iz zraka). U drugom dijelu uredba propisuje kako se izvodi snimanje iz zraka i
kako ti planovi moraju biti izrađeni i po kojim propisima.
Svi poslovi oko izradbe katastra zemljišta njegovog održavanja i obnove, te nadzor nad
svim javnim izmjerama u nadležnosti su Ministarstva financija.
Propis: Uredba o organizaciji finansijske struke i službe finansijske upravne

vlasti
Objavljeno: Službene novine 244-LXXXI/1928.
Propis: Pravilnik o radu i nadležnosti otseka za katastar i državna dobra pri

financijiskim direkcijama i o radu i nadležnosti katastarskih uprava
Objavljeno: Službene novine 63-XXVII/1929 ; 167-XIX/1929
Nabrojani su slučajevi klasiranja, koji spadaju u nadležnost odsjeka za katastar i državna

dobra pri Financijskim direkcijama, a koje će obavljati katastarske uprave. Utvđuje koji
slučajevi kod utvrđivanja promjena, koje se provode kroz katastarski operat na osnovu
uviđaja na terenu bez izmjere ili eventualno sa izmjerom spadaju u nadležnost odsjeka za
katastar i državna dobra pri Financijskim direkcijama, odnosno u nadležnost katastarskih
uprava.
Propis: Zakon o organizaciji finansijske uprave

Donositelj:
Objavljeno: SN 290-CXX/29
Navedenim propisima određeno je da radove oko održavanja katastra obavljaju katastarske

uprave kao prvostupanjske katastarske financijske uprave vlasti sa sjedištem i
teritorijalnom nadležnošću koju određuje Ministar Financija. One obavljaju poslove pod
nadzorom Odsjeka za katastar i državna dobra pri Financijskim direkcijama, koje za svoj
rad odgovaraju Odjeljenju katastra i državnih dobara pri Ministarstvu Financija.
Osnivanjem Banovine Hrvatske 1939.godine, geodetska služba bila je podređena Odjelu za
financijske poslove-odsjeku za banovinske dugove i katastar.
na području Kraljevine
Odeljenje katastra i državnih dobara

pri Ministarstvu Financija
Otsek za katastar i državna dobra

pri Financijskim direkcijama
Katastarske uprave
39
na području Banovina Hrvatska
Odjel za financijske poslove

Odsjek za banovinske dugove i katastar
Propis: Zakon o zemljišnim knjigama

Donositelj:
Objavljeno: Službene Novine 63-298/1930
§1
Zemljišna knjiga sastoji se iz glavne knjige i iz zbirke isprava
§ 2
(1) Glavnu knjigu sačinjavaju zemljišnoknjižni ulošci
(2) Zemljišno knjižni ulošci služe za upisivanje :
1) zemljišnoknjižnih tela i promena na njima
2) stvarnih prava, koja se odnose na zemljišnoknjižna tijela i promena tih
prava
§ 7
(1) Zemljišna knjiga je javna.
Svako je može razgledati u prisustvu kojeg zemljišnoknjižnog činovnika i iz
nje uzimati prepise ili izvatke, koje će davati vodilac zemljišne knjige pod
svojom odgovornošću
§ 8
Knjižni upisi ili su :
(1) Uknjižbe (bezuvetna sticanja prava ili bezuvetna brisanja - intabulacije
ili ekstabulacije) kojima se sticanje, prenos, ograničenje ili prestanak knjižnih
prava postižu bez posebnog opravdanja ;
(2) Predbeležbe (uvetna sticanja prava ili uvetna brisanja - prenotacije),
kojima se sticanje, prenos, ograničenje ili prestanak knjižnih prava postižu
jedino pod uvjetom naknadnog opravdanja, ili
(3) Zabeležbe (adnotacije)
§ 11
Upisi kojima se vlasništvo ima steći na pojedinim delovima zemljišnoknjižnog
tela, mogu se vršiti jedino prema naređenjima ZAKONA o zemljišnoknjižnim deobama,
otpisima i pripisima.
§ 24
Građanskim zakonikom određeno je, u koliko mogu naslednikovi verovnici
izdjestvovati obezbeđenje na zemljištima ili tražbinama što su pripali
nasledniku.
§ 29
(1) Prvenstveni red upisa upravlja se prema trenutku u kojem je podnesak
stigao zemljišno knjižnom sudu
(2) Upisi koji budu izvršeni usled podnesaka koji su prispeli u isto doba,
među sobom su u podjednakom redu (§ 113), ukoliko nije drugim zakonom što drugo
određeno.
§ 97
(1) Isprave, na osnovu kojih se ima izvršiti upis, treba priložiti u
izvorniku.
40
(2) Ako se izvorna isprava nalazi kod zemljišnoknjižnog suda, bilo u službenim
spisima bilo na čuvanje, ili ako je priložena molbi koja je već na rješavanju
onda je dovoljno podneti njen prepis i navesti gde se izvornik nalazi.
Zakon je usvojio sustav glavne knjige (sastoji se od zemljišnoknjižnih uložaka), po kojemu

je za stjecanje, prijenos, ograničenje i ukinuće knjižnih prava jedino mjerodavan upis u
zemljišnu knjigu. Razlikuje tri vrste knjižnih upisa: uknjižbe (bezuvjetna stjecanja prava ili
bezuvjetna brisanja - intabulacije ili ekstabulacije), predbilježbe (uvjetna stjecanja prava ili
uvjetna brisanja-prepotacije) i zabilježba (andotacije). Upisi su dopušteni jedino protiv
onoga, koji je u vrijeme podnesene molbe upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik zemljišta.
Podloga uknjižbi ili brisanju može biti samo izvorna isprava, na temelju koje se traži upis.
U zemljišno knjižnim stvarima je poslije otvaranja zemljišne knjige, priznat samo pravni
lijek rekursa. Rekurs je dopustiv u svim slučajevima, u kojima je sud, prema stanju spisa
izdao protupravnu odluku.
Odredbama zakona propisan je i “Pravilnik za vođenje zemljišnih knjiga”.
Propis: Zakon o unutarnjem uređenju, osnivanju i ispravljanju zemljišnih

knjiga
Donositelj:
Objavljeno: Službene Novine 63-298/1930
§ 1.
(1) U zemljišne knjige uneće se po službenoj dužnosti sva zemljišta, izuzevši ona
zemljišta koja su predmetom upisivanja u posebne zemljišne knjige željžnica i
javnih kanala ili rudničke knjige.
(2) Javno dobro upisaće se u zemljišnu knjigu samo po predlogu.Predlog može
staviti javna vlast koja je ovlaštena da privatno-pravno raspolaže tim dobrom,
kao i svaki onaj kome pripada na njemu neko pravo, koje se može upisati u
zemljišnu knjigu.
§ 14
Za svaku glavnu knjigu urediće se zbirka katastarskih planova, koja služi
samo za orijentaciju o položaju i obliku zemljišta.
Predmet zemljišnih knjiga željeznica i kanala, su željeznice i kanali koji služe javnoj
upotrebi, a za čiju izgradnju je dozvoljeno pravo izvlaštenja. U rudarskim zemljišnim
knjigama, prema rudarskom zakonu predmet upisu nisu neposredno zemljišta, nego
rudarka ovlaštenja, kao neposredno vlasništvo. Listovi zemljišnoknjižnog uloška
(posjedovnica,vlastovnica i teretovnica) služe načelu preglednosti i dozvoljeno je za
zemljišnoknjižna tijela koja su u suvlasništvu, u pogledu pojedinih dijelova suvlasništva,
otvoriti odvojeni vlasnički i teretni list. Poslove osnivanja zemljišnih knjiga mogu voditi
općinski suci sa položenim sudskim ispitom. Dok se zemljišnoknjižni ulošci sastavljaju na
temelju posjedovnih listova i u njih se ima prenijeti sve što oni sadrže.
Propis: Zakon o zemljišnoknjižnim diobama, otpisima i pripisima
Donositelj:
Objavljeno: 1931.g.
Propisuje provođenje tehničke kontrole radova nad civilnim mjernicima (slika 15.), prema
kojoj su mjernici bili dužni nacrte dostavljati i katastru (do donošenja ovog Zakona nacrti
nisu dostavljani katastru).
41
42
Slika 15. Primjer elaborata zemljišnoknjižne diobe

43
4.3. Ostali propisi
Uvođenjem jedinstvenog poreznog sustava (1928.g.), određeni su glavni principi katastra

zemljišta i njegovog održavanja. Potaknuto je i pitanje određivanja katastarskih kotareva
kao ekonomskih jedinica za koje se utvrđuje visina katastarski čistog prihoda i klasiranje.
Propis: Zakon o neposrednim porezima

Donositelj:
Objavljeno: SN 29-VII/1928 ; 25-XXX/1929
Zakon predviđa da se uvede jedinstven sustav oporezivanja na bazi katastra zemljišta (čisti
katastarski prihod). Propisani su i osnovni principi po kojim se ima rješiti pitanje ljestvice
katastarskog čistog prihoda za cijelo područje države, odnosno njenog ispravljanja i
valoriziranja na područjima gdje je određen i novog određivanja za područja gdje nije bilo
ljestvice.
Metodologijom rada propisan je i detaljan postupak za sastavljanje ekonomskih opisa svih
kotareva na području države u šest osnovnih faktora sa pet nijansa svakog od njih, a to su
bili :
• klima (blaga, umjerena, srednje hladna, hladna i oštra)

• teren (nepregledna ravnica, široka ravnica, uska ravnica, široka dolina i uska dolina)
• plodnost tla (vrlo plodno, prilično plodno, slabo plodno, vrlo slabo plodno)
• komunikacije (vrlo dobre, dobre, prilične, slabe i vrlo slabe)
• intenzitet (intenzivan, poluintenzivan, ekstenzivan, primitivan)
• tržište (vrlo dobro, dobro, srednje, slabo i vrlo slabo)
Cijelo državno područje bilo je podijeljeno na katastarske (procjenbene) kotareve po

navedenim osnovnim faktorima, da bi se što pravilnije i ravnomjernije utvrdio katastarski
čisti prihod. Za svaku kulturu i klasu katastarski čisti prihod u pojedinim kotarevima
prikazivani su tabelarno po veličini čistog prihoda (Tomić 1955).
Propis: Pravilnik o postavljanju i održavanju katastra zgrada

Objavljeno: Službene novine 225-LXXIII/1928
U njemu je propisano da katastar zgrada predstavlja sustavno uređen popis svih činjenica
koje utječu na poreznu obavezu onih zgrada, koje su namijenjene za stanovanje ili drugu
trajnu upotrebu. Sastoji se iz katastarskih listova poredanih po kućnim brojevima i prema
prilikama mjesta: po kvartovima i ulicama. Za svaku zgradu ili više zgrada, koje su
obilježene jednim kućnim brojem, a koji podliježu porezu na prihod od zgrada, osniva se
katastarski list. Za osnivanje, vođenje i održavanje koriste se svi postojeći topografski,
građevinski (javni i privatni) nacrti. Pravilnik je odredio koje sve elemente potrebno
izraditi u katastru zgrada, kao npr. građevinske elemente, vlasničko pravne, lokacijske i
druge, te naznačio i način održavanja (prijavljivanje promjena) (Božičnik 1982.).
44
Propis: Pravilnik o klasiranju zemljišta

Objavljeno: 1931.g.
Definiran je pojam katastarskog čistog prihoda, pod kojim se podrazumjevala novčana

vrijednost srednjeg godišnjeg prinosa do kojeg se dolazilo na uobičajen način
gospodarenjem po jedinici površine od 1 ha, po odbitku 20% od ukupne vrijednosti prinosa
(bruto prihoda) na ime ekonomskog rizika i po odbitku prosječnog iznosa redovitih
gospodarskih troškova.
Pod čistim katastarskim prihodom, koji se sve do 1946.godine obračunavao u katastru za
svako zemljište, smatrala se novčana vrijednost prosječnog bruto prinosa na jedinici
površine uz odbitak svih prosječnih materijalnih troškova potrebnih da se proizvede,
spremi i očuva dobiveni prinos, kao i jednog stalnog ekonomskog rizika.
4.4. Rezime
U ovom razdoblju katastar zemljišta u Hrvatskoj bio je najvećim dijelom zapostavljen,

formirani katastarski uredi bavili su se uglavnom administrativno–poreznim poslovima bez
tehničkog održavanja planova. Izvršen je velik broj parcelacije bivših veleposjeda (prema
Zakonu o likvidaciji velikih posjeda), segregacija i parcelacija zemljišnih zajednica, a tek
je manji dio proveden i ucrtan u katastarske planove. Komasacije koje su se provodile
samo na dijelu katastarske općine (bez naseljenog područja), potpuno su mijenjale sliku
terena i velikim dijelom anulirale postojeće planove. Navedeni radovi provodili su se na
temelju privatne inicijative i nisu bili obuhvaćeni propisima državne izmjere ni tehničkom
kontrolom
45
5. SFR Jugoslavija
• Narodna Republika Hrvatska
• Socijalistička Republika Hrvatska
Zakonski propisi, novi politički i ekonomski odnosi, mijenjaju pristup i odnose o pravu na
zemljište, kako na strani vlasti tako i kod pojedinca, korisnika zemljišta. Novim zakonima
određuju se maksimumi obradivog zemljišta koje može imati jedno poljoprivredno
domaćinstvo, stvaraju se seljačke i poljoprivredne zadruge, pravni odnosi na zemljištu
nastali iz takvih promjena postaju složeniji.
Usvaja se i sustav oporezivanja poljoprivredne proizvodnje na bazi dohodarine, pri čemu
su zemljišni kapaciteti imali samo orjentacijsku ulogu. Otpala je potreba daljeg vođenja
čistog katastarskog prihoda u katastru, odnosno analiza, ispravljanje i utvrđivanje ljestvica,
koje su do tada bile u primjeni.
Propis: Uredba o organizaciji katastarske službe

Donositelj: Vlada FNRJ
Objavljeno: Službeni list 7/48
član 1.
Zadatak katastarske službe je:
1. da za potrebe narodne privrede izradi katastarski operat o površinama,

kulturama, bonitetu, i vlasništvu zemljišta kao i sličnom odvojeno za atar svakog
sela i to na temelju geodetskih planova i postojećeg katastarskog operata;
2. da katastarski operat održava suglasnost sa stvarnim stanjem na terenu; i
3. da obrađuje prikupljene podatke kao i da izdaje izvode i prijepise iz
katastarskog operata.
član 8.
U djelokrugu ureda za katastar kotarskog narodnog odbora spada:
1. da izradi katastarski operat za cio kotar i da ga stalno održava u
suglasnosti sa stvarnim stanjem na terenu;
2. da neposredno prikuplja i obrađuje potrebne podatke za vođenje
katastarskog operata;
3. da pregleda, dopunjuje i definitivno provodi kroz katastarski operat promjene
prikupljene od strane mjesnih narodnih odbora i da osobama zaduženim za
prikupljanje ovih podataka pruža potrebnu pomoć i instruktažu;
4. da izdaje prijepise i izvode iz katastarskog operata.
Određen je zadatak katastra i organizacija djelovanja katastarske službe. Katastar se

izrađuje za potrebe privrede i održava u suglasnosti sa stvarnim stanjem na terenu.
Propis: Naredba o reviziji katastra i dovođenju katastarskih operata u suglasnost

sa stvarnim stanjem
Donositelj: Vlada FNRJ
III.
Na području za koje postoje katastarski podaci, kotarski izvršni odbori će
preko organa katastarske službe, putem revizije dovesti katastarski operat u
suglasnost sa stvarnim stanjem na terenu.Na temelju ovih podataka izradit će
sumarne popise gospodarstva za svaki M.N.O. gradski i rejonski narodni odbor,
46
koji će sadržavati za svako gospodarstvo podatke i površine svake kulture i

neplodnog zemljišta u ukupnoj površini.
Ovaj posao će se obaviti u sjedištima mjesnih i gradskih narodnih odbora
putem izlaganja katastarskih operata.
Vlasnici (posjednici) odnosno osobe koje upravljaju zemljištem obavezne su da
na poziv nadležnog organa pristupe i prijave sve nastale promjene u pogledu
vlasništva, (posjeda) i upotrebe zemljišta.
Narodni odbori i drugi organi upravljanja općenarodnom imovinom i upravni
odbori zadruga dužni su da prije početka izlaganja pripreme i srede sve potrebne
podatke o veličini, granicama, kulturama i vlasništvu zemljišta, koje se nalazi
pod njihovom upravom.
Ovi podaci moraju biti sastavljeni prema stanju na dan 1.siječnja 1948.
Određene su smjernice i rokovi za provedbu revizije katastra. Radi stalnog održavanja

katastarskog operata u suglasnosti sa stvarsnim stanjem na terenu određene su dužnosti i
obveze kotarskih i gradskih odbora, vlasnika (posjednika) odnosno osobe koja upravlja
zemljištem. Za provedbu propisanih zadataka Glavna geodetska uprava i geodetske uprave
narodnih republika osnovat će uprave za katastarsku službu.
Uputstvo Glavne geodetske uprave 1948.g.
Za intenzivno poljoprivredna područja (žitorodni krajevi) reviziju katastra po mogućnosti
izvršiti do 1.lipnja 1948.godine i to izlaganjem katastarskog operata u sjedištu općine, a
neizmjerene dijelove i teritoriji gdje su svi podaci katastra uništeni, ne trebaju se
poduzimati nikakvi radovi, osim razgraničenja općina.
Propis: Uredba o organizaciji geodetske službe N. R. H.

Donositelj: Vlada NR Hrvatske
Objavljeno: 1951.g.
Član 9.
U djelokrug ureda za katastar zemljišta spada:
1. da čuva i održava katastarske planove i ostale dijelove operata za svoje
teritorijalno područje na način, predviđen uputstvima za održavanje katastra
zemljišta, koje donosi Geodetska uprava pri Vladi Narodne Republike Hrvatske;
2. da neposredno prikuplja, dopunjuje i provodi kroz planove i katastarske
operate sve nastale promjene u objektima, površinama, kulturi, bonitetu i posjedu
zemljišta i time održava suglasnost operata sa stvarnim stanjem na terenu;
3. da pruža raspoložive podatke ustanovama, poduzečima i pojedncima za
njihove potrebe;
4. da zemljišno-knjžnim uredima saopćava ustanovljene promjene tehničke
naravi radi unošenja u zemljišne knjige;
5. da izdaje prepise,precrte i izvode iz katastarskih planova i operata, kao
i da naplaćuje katastarske takse prema postojećim tarifama;
6. da obavlja manje premjere zemljištqa u svrhu zadovoljavanja lokalnih
potreba;
7. da pregledava i odobrava radove ovlaštenih i inžinjera i geometara na
premjeravanju zemljišta do površine od 25 ha, kao i da ove radove unosi u
postojeće planove.
Propisano je koji su zadaci geodetske službe, radovi na državnoj izmjeri i održavanje

postojeće izmjere, izrada i održavanje katastra zemljišta, izvođenje geodetskih radova za
potrebe privrede i stručni radovi za određivanje čistog katastarskog prihoda zemljišta.
Propis: Uredba o katastru zemljišta

Donositelj: Savezno izvršno vijeće
47
Član 1.
Katastar zemlišta izrađuje se na osnovi izvršene izmjere i katastarskog
klasiranja zemljišta.
Katastar zemljišta služi za tehničke, ekonomske i statističke svrhe, za
izradu zemljišnih knjiga i kao podloga za oporezivanje prihoda od zemljišta.
Član 2.
Katastar zemljišta mora se trajno održavati u skladu sa stvarnim stanjem na
terenu i obnavljati prema potrebi.
Član 13.
Izmjerom zemljišta utvrđuju se oblici i površina svih parcela na području
jedne katastarske općine.
Parcela je dio zemljišta jedne kulture koji pripada istom posjedniku.
Premjer treba da dati horizontalnu i vertikalnu sliku terena.
Osnovu izmjere čine državna triangulacija i nivelman.
Originalni planovi izmjere i podaci triangulacije i nivelmana čuvaju se u
posebnim arhivama republičkih geodetskih uprava.
Član 16.
Prema načinu iskorištavanja (kulturi) sva plodna zemljišta svrstavaju se u:
a) njive (oranice),
b) vrtove,
c) voćnjake,
d) vinograde,
e) livade,
f) pašnjake i planine
g) šume
h) trstike, močvare, ribnjake i jezera
Prema bonitetu (plodnosti) svaka od ovih vrsta dijeli se na osam razreda po
katastarskim kotarima.
Član 18.
Na temelju podataka izvršene izmjere i katastarskog klasiranja zemljišta
izrađuje se katastarski operat, koji sadrži slijedeće dijelove:
a) zapisnik omeđivanja granica katastarske općine,
b) detaljne skice mjerenja,
c) kopije detaljnih planova,
d) spisak parcela,
e) posjedovne listove,
f) sumarnik posjedovnih listova,
g) raspored po kulturama i razredima,
h) abecedni pregled posjednika,
i) numerički pregled posjedovnih listova,
j) spisak uzornih zemljišta i
k) spisak koordinata i apsolutnih visina (kota).
Državna izmjera služi kao podloga tehničkim, ekonomskim, pravnim, poreznim i

statističkim potrebama. Izmjerom se dobivaju planovi sa visinskom predstavom terena u
propisanom mjerilu i svim elementima potrebnim za izradu katastarskog operata,
oporezivanje i zemljišne knjige. Poslovi izmjere i osnivanja katastra zemljišta su u
nadležnosti Savezne geodetske uprave i Republičkih geodetskih uprava, a održavanje je u
nadležnosti općinskih društveno političkih zajednica.
Katastar zemljišta je porezni (registar obaveza poreza na prihod od poljoprivredne
proizvodnje), pravni (registar posjeda i realnih obaveza) i privredni (registar ekonomskih
faktora sa prikazivanjem terena), te se kao takav mora trajno održavati u skladu sa
stvarnim stanjem na terenu.
Porez se utvrđuje na temelju katastarskog prihoda, za razliku od čistog katastarskog
prihoda (utvrđuje prihod samo od biljne proizvodnje), kod katastarskog prihoda utvrđuje se
prihod pored biljne još i od stočne proizvodnje koja se može polučiti na jednoj jedinici
površine. Kod utvrđivanja katastarskog čistog prihoda priznaje se u troškove i uložena
ljudska radna snaga i odgovarajući ekonomski rizik, dok se kod katastarskog prihoda
48
priznaju u troškove samo materijalni troškovi agrotehnike uz amortizaciju zgrada i

inventara.
Propis: Osnovni zakon o premjeru i katastru zemljišta
Donositelj: Saveznaq skupština SFRJ
Narodne novine 52/71
Najvažnije odredbe zakona :

Snimanje detalja vrši se numeričkim metodama ili fotogrametrijskom metodom, a
obuhvaća radove na prikupljanju podataka za horizontalnu i visinsku predstavu
zemljišta, o položaju, obliku, površini, kulturi, korisnicima parcela, o
topografskoj predstavi zemljišta u pogledu reljefa, prirodnih i umjetnih
podzemnih i nadzemnih objekata, o geografskim i drugim nazivima.
osnovu za snimanje detalja numeričkim metodama čini poligonometrijska mreža a
fotogrametrijskom - vezne točke
planovi i elaborati se mogu upotrebljavati kada ih ovjeri geodetska uprava
originalni planovi služe za dobivanje kopija na kojima općinski organi
nadležni za geodetske poslove provode promjene nastale na zemljištu
korisnici zemljišta na kojemu se vrši premjer, prije mjerenja dužni su da o
svom trošku vidnim i trajnim oznakama obilježe granice svoga zemljišta.
podaci itzmjere izlažu se se na javni uvid prije izrade katastarskog operata
korisnici zemljišta dužni su da prijave sve promjene na zemljištu, nadležnom
organu geodetske uprave kako bi ovi pravovremeno evidentirali
najmanje svake desete godine općinski organ dužan je da provjeri ispravnost
evidentiranog stanja na planovima i katastarskom operatu sa stanjem na terenu
obnova izmjere i katastra vrši se onda kada se pojavi znatno neslaganje
između podataka izmjere i katastarskog operata sa stanjem na terenu.
IZMJERA OBUHVAĆA
postavljanje, određivanje i mjerenje astrogeodetske mreže, gravimetrijske,
trigonometrijske i nivelmanske mreže kao osnove izmjere
snimanje zemljišta za izradu originalnih planova i karata
izradu i rreprodukciju osnovne državne karte
reprodukciju karata i njihovu dalnju kartografsku obradu
KATASTAR ZEMLJIŠTA OBUHVAĆA
katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljišta
izlaganje na javni uvid podataka premjera i katastarskog klasiranja
zemljišta.
izradu katastarskog operata.
Zakonom su poslovi izmjere i katastra zemljišta kao i njhovo održavanje proglašeni za

poslove od općeg interesa za cijelu zemlju. Na osnovi ovog zakona svaka Republika
donosi svoj zakon o izmjeri i katastru, koji je u suglasnosti s osnovnim zakonom i svojim
specifičnim potrebama.
Osnovni zakon precizira i definira sve radove za potrebe izmjere i katastra zemljišta.
Izmjera zemljišta se obavlja po jedinstvenom sustavu radi utvrđivanja podataka potrebnih
za horizontalnu i visinsku predstavu terena cijele države
Održavanje izmjere i katastra zemljišta s obzirom na njihovu namjenu su poslovi od
interesa za cijelu zemlju, te je prema tome za njihovo izvršenje obavezna funkcija države.
Analogno tome zakonom su utvrđene i nadležnosti pojedinih društveno-političkih
zajednica u poslovima izmjere i katastra zemljišta i njihovog održavanja :
Federacija za osnovne radove (triangulacija, nivelman) i osnovnu državnu kartu u mjerilu
1:5000 i 1:10000
Republike za radove izmjere zemljišta u svrhu izrade karata i planova u krupnim mjerilima
od 1:500-1:5000 i za izradu katastra zemljišta.
Općine za sve poslove oko održavanja izmjere i katastra zemljišta.
Na osnovu izvršene izmjere izrađuje se katastar zemljišta, koji treba služiti za privredne,
upravne i statističke svrhe, te za izradu zemljišnih knjiga, kao i osnova za utvrđivanje
katastarskog prihoda i za druge potrebe državnih organa i građana.
49
Zakonom je izričito propisano da se izmjera mora izvoditi tako da se dobiveni podaci

mogu koristiti za državnu izmjeru i katastar zemljišta.
Smatralo se da je ovim zakom izvršeno spajanje katastarske izmjere i državne izmjere u
jednu novu detaljnu topografsko-katastarsku izmjeru koji je najekonomičniji i drušvu
maksimalno koristan, jer se njime prikuplja optimalan broj podataka o zemljištu i
objektima na površini zemlje i ispod nje.
na osnovi člana 5. Osnovnog zakona o premjeru i katastru zemljišta

Propis: Pravilnik o davanju na uvid određenih podataka premjera i o načinu i
postupku njihovog korištenja
Donositelj: Savezni sekretar za financije
Propisuje koji se podaci izmjere kao i osnovna državna karta mogu davati na javni uvid i
način korištenja tih podataka od strane zainteresiranih organa, organizacija i građana.
Dobivanje podataka uvjetovano je davanjem pismene "Obveze" korisnika o načinu
korištenja i čuvanja ustupljenih mu podataka izmjere i kartografskih publikacija.
Republički i općinski uredi nadležni za geodetske poslove obavezni su voditi evidenciju,
kome su ustupljeni podaci na korištenje (Božićnik 1973).
na osnovi člana 20. Osnovnog zakona o premjeru i katastru zemljišta

Propis: Uredba o načinu čuvanja i korištenja podataka premjera i katastra
zemljišta
Donositelj: Savezno izvršno vijeće
Određuje način čuvanja i korištenja podacima detaljne izmjere i katastra zemljišta.

Utvrđuje koje podatke izmjere čuva Savezna geodetska uprava, a koje podatke republičke i
općinske geodetske uprave. Građani imaju uz određene uvjete pravo koristiti te podatke
ako posebnim propisima nije ograničeno njihovo izdavanja (Božićnik 1973).
Propis: Zakon o premjeru i katastru zemljišta

Donositelj: Sabor SR Hrvatske
Objavljeno: Narodne novine 39/68.
Propisano da se radovi u nadležnosti Republike odnosno, izmjera, izrada i održavanje

katastra zemljišta te geodetski radovi od općeg značaja u postupku komasacije zemljišta
obavljaju na osnovu srednjoročnih i godišnjih programa.
5.1.1. Pravilnici o katastru
Propis: Pravilnik za državni premjer I deo

Triangulacija
Donositelj: Savezna geodetska uprava
Objavljeno: 1951.g
50
Pravilnik je tiskan u tri knjige, tako da se u prvoj knjizi nalaze odredbe:

• podjeli državnog teritorija na tri koordinatna sustava, podjeli mreže na redove, točnosti
određivanja trigonometrijskih točaka i o gustoći postavljanja
• opis terenskih radova

• propise za računanja pri prijelazu sa elipsoida na ravninu po Gauss-Krügerovom i
Gauss-Schreiber-ovim formulama kao i direktni i obrnuti geodetski zadatak po
formulama Klarka, Benoa i Helmerta
• izjednačenje trigonometrijske mreže
• izjednačenje trigonometrijskog nivelmana
• propise o izradi skica, karata i kataloga trigonometrijske mreže
Druga knjiga sadrži primjere zapisnika mjerenja i računanja u trigonometrijskim
obrascima, sa skicama karata i katalozima, a treće tablice za računanje
Pravilnik je izrađen u suradnji vojne i civilne geodetske službe
Propis: Pravilnik za državni premjer II-A deo

Osnovni radovi na gradskom premjeru
Objavljeno: 1956.g.
Propis: Pravilnik za državni premjer II deo

Opće odredbe o premjeru i propisi o poligonskoj i linijskoj mreži
Propis: Pravilnik za državni premjer III deo

Razgraničenje i snimanje detalja i reljefa zemljišta i detaljni nivelman
Pravilnici propisuju tehnička pravila kod izmjere i izrade katastra zemljišta, koja treba
ispuniti da bi se postigla propisana točnost u postupku mjerenja i obrade podataka. Daju
široke mogućnosti u radu i primjeni onih metoda, koje se u praksi pokažu kao najbolje i
najekonomičnije.
Uz opće propise o snimanju fotogrametrijskom metodom navedeno je da do donošenja
propisa za fotogrametrijske radove, osnovni radovi, pripreme za snimanje kao i snimanje
detalja zemljišta fotogrametrijskim metodama, a isto tako i izrada planova, vrši se prema
uputstvima koja se izdaju neposredno od strane ustanove koja je u tehničkom pogledu
rukovodi ovim radovima.
Pravilnici II, II-a, III dio izdani su kao privremeni propisi, a koristili su se više od dvadeset
godina.
51
Slika 16. Obrazac o trigonomertrijskoj točki
Prema uputama Geodetske uprave Hrvatske položajni opis trigonometrijskih točaka

sastavljaju se na obrascima, koji se razlikuju od onih propisanih Pravilnikom.
52
Propis: Rješenje o primjeni topografskog i kartografskog ključa pri izradi

geodetskih planova i karata krupnih mjerila
Ovim rješenjem Topografski ključ za planove u mjerilu 1:500; 1:1000; 1:2000 i 1:2500 i
Kartografski ključ za osnovnu državnu kartu u mjerilu 1:5000, koji su izdani kao posebne
publikacije Savezne geodetske uprave primjenjuju se kao propis.
Propis: Pravilnik o katastarskom klasiranju i bonitiranju zemljišta

Član 7.
Svaka parcela plodnog zemljišta, prema načinu iskorištavanja, svrstava se u
jednu od slijedećih kultura :
njive (oranice),
vrtovi,
voćnjaci,
vinogradi,
livade,
pašnjaci,
šume,
trstici i močvare.
Neplodne površine ne raspoređuju se ni u jednu kulturu.
Propisan je način na koji se obavlja katastarsko klasiranje zemljišta, odabiranje i

određivanje kotarskih uglednih zemljišta, utvrđuju klasa za svaku kulturu na području
katastarske općine, te kako se sastavlja elaborat osnove klasiranja.
Bonitiranjem se obuhvaćaju sva zemljišta sposobna za poljoprivrednu proizvodnju i vrši se
istovremeno sa katastarskim klasiranjem.
Propis: Pravilnik o izlaganju na javni uvid podataka premjera i katastarskog

klasiranja zemljišta
Član 1.
Podaci premjera i katastarskog klasiranja zemljišta izlažu se na javni uvid
radi provjeravanja upisanih podataka o korisnicima, vlasnicima ili uživaocima
zemljišta (u daljnjem tekstu:korisnici), kao i o površinama, kulturama i
katastarskom klasiranju zemljišta radi usaglašavanjatih upisanih podataka sa
stvarnim stanjem.
Član 2.
Podaci premjera i katastarskog klasiranja zemljišta (u daljnjem tekstu:
podaci)koji se koriste pri izlaganju na javni uvid sadržani su u elaboratu koji
ima ove dijelove;
1)spisak kuća
2)abecedni odnosno azbučni spisak korisnika;
3)skice detalja ili fotoskice;
4)originalne planove;
5)spisak površina.
Izlaganjem na javni uvid provjeravaju se izmjerom utvrđeni podaci o korisnicima,

dopunjavaju podaci koji nisu utvrđeni prilikom izmjere i otklanjaju propusti i nepravilnosti
u podacima izmjere (slika 17). Završetkom postupka izlaganja komisija dostavlja žalbe na
53
podatke izmjere i katastarskog klasiranja zemljišta, sa popisom prigovora i žalbi,

nadležnom republičkom organu.
Slika 17. Popisni list koji služi za izlaganje i sadrži podatke utvrđene izmjerom
na temelju čl. 42. Uredbe o izradi premjera I katastra zemljišta i njihovu održavanju
Propis: Pravilnik o tehničkim propisima za izradu originala planova i
određivanje površina parcela pri premjeru zemljišta
Pravilnikom su utvrđeni tehnički normativi, metode i način rada pri izradi originala
planova i određivanju površina katastarskih čestica kod izmjere zemljišta.
Sadrži sustav podjele i nomenklaturu listova osnovne državne karte i planova, grafičku
točnost, opće odredbe o kartiranju i tablicama za dozvoljena odstupanja. Posebno su
obrađene metode određivanja površina, izjednačavanja i dozvoljena odstupanja kod
računanja (slika 18).
54
Slika 18. Tablica 4 prilog pravilnika
Propis: Pravilnik o izradi i održavanju katastarskog operata

Propisuje sadržaj knjižnog dijela katastarskog operata i postupak same izrade operata.
Propis: Uredba o osnivanju Geodetske uprave

Donositelj: Vlada NR Hrvatske
Objavljeno: Narodne novine 113/47
član 2.
Zadatak je Uprave:
1. da u skladu s općim državnim i republičkim privrednim planom izrađuje plan
geodetske djelatnosti za područje Narodne Republike Hrvatske; da se brine o
njegovom izvršenju kao i iskoriščivanju izvršnih geodetskih radova;
2. da rukovodi izvođenjem svih geodetskih radova na području Narodne
Republike Hrvatske i daje ovlaštenja za njihovo izvođenje;
3. da vrši službu održavanja izmjere (katastarsku službu);
4. da rukovodi poduzećima republičkog značaja i republičkim ustanovama
osnovanim u svrhu vršenja geodetske djelatnosti;
5. da se brine o unapređenju geodetske struke i o izgradnji stručnih kadrova
na području Narodne Republike Hrvatske;
6. da raspoređuje stručne geodetske kadrove te vrši nabavu i raspodjelu
geodetskih instrumenata;
7. da prikuplja i čuva elaborate izvršenih geodetskih radova te ih umnožava i
objavljuje
55
Za proveđenje zadataka geodetske službe na području NR Hrvatske osnovana je pri

Vladi NR Hrvatske Geodetska uprava.
Propis: Zakon o narodnim odborima
Donositelj: Savezna skupština SFRJ
Objavljeno: 1953.g.
Tim zakonom služba za katastar uključena je u administrativni aparat narodnih

odbora kotara, kao samostalna služna tajništva.
(pod stručnim nadzorom Geodetske uprave Republike)
Služba za katastar uključena je u administrativni aparat narodnih odbora kotara, kao

samostalna služba tajništva, pod stručnim nadzorom Geodetske uprave.
Teritorijalno uredima za katastar propisana je nadležnost odlukom I.V.Sabora NRH od 10.
prosinca 1955. da području jednog NO Kotara ima dva i više ureda za katastar.
S obzirom da se teritorijalna nadležnost ureda za katastar proteže samo na dio područja NO
Kotara, na jednu ili više općina, uredi za katastar i ako kotarske ustanove, praktično su se
tretirali kao ustanove nižeg ranga (Jonke 1957).
• 1945.g.
Ministarstvo građevina
NRHrvatske
Geodetski odjel
• 1948.g.
Uredba o organizaciji katastarske službe
Glavna geodetska uprava

pri vladi FNRJ Geodetska uprava
savezna uprava pri vladi NR Hrvatske

za katastar republička uprava
za katastar
uredi zakatastar
kotarskih narodnih odbora
u skopu tajništva izvršnog odbora
kotarskog narodnog odbora
56
• 1951.g.
Uredba o organizaciji geodetske službe NR Hrvatske
ured za triangulaciju i nivelman
Geodetska uprava
ured za novu izmjeru zemljišta
pri vladi NR Hrvatske
uredi za katastar zemljišta i

arhivi mapa i geodetskih elaborata
osnivaju se kod
kotarskih narodnih odbora
• 1953.g.
Zakon o narodnim odborima
Geodetska uprava
NR Hrvatske
uredi za katastar
narodnog odbora kotara(grada) narodni odbor kotara
katastarska služba kao
samostalna služba tajništva
Teritorijalno uredima za katastar propisana je nadležnost odlukom I.V.Sabora NRH 1955.g. - područje
jednog NO Kotara ima dva i više ureda za katastar
• 1965.g.
Republički sekreterijat za financije

Geodetska uprava
• 1968.g.
Republička Geodetska uprava

SR Hrvatske
Uprava (zavod) za katastar i geodetske
poslove općine
57
Veliki broj propisa spominju u svojim odredbama zemljišno knjižnu evidenciju kao
instituciju u kojoj se moraju evidentirati i registrirati utvrđeni pravni odnosi na
nekretninama (Krmpotić 1958).
Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji

SL 64/45; 24/46;101/47; 105/48; 21/56; 55/57 i 10/65
Zakon o oduzimanju ratne dobiti, stečene za vrijeme neprijateljske okupacije
SL 36/45; 52/46
Zakon o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije SL 40/45; 70/45
Zakon o prelazu u državno vlasništvo neprijateljske imovine i
sekvestraciji nad imovinom odsutnih osoba SL 63/46
Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća SL 98/46; 35/48
Zakon o izvršenju kazni i mjera sigurnosti i odgojno-popravnih mjera SL 47/51
Zakon o poljoprivrednom zemljišnom fondu općenarodne imovine i didjeljivanju zemlje
poljoprivrednim organizacijama SL 22/53 27/53 4/57 46/62 10/65
Zakon o prometu zemljišta i zgrada SL 43/65; 57/65; 17/67 NN 52/71 ; 52/73
Osnovni zakon o o ekspropriaciji SL 28/47
Zakon o komasaciji zemljišta NN 60/54
Zakon o nasljeđivanju SL 20/55
Propis: Zakon o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6.04.1941. godinei

za vrijeme neprijateljske okupacije
Donositelj:
Temeljem ovog Zakona u bivšoj SFRJ i SRH primjenjivali su se kao pravna pravila
slijedeći propisi: Zakon o zemljišnim knjigama, Zakon o zemljišnoknjižnim diobama,
otpisima i pripisima, Zakon o unutrašnjem uređenju, osnivanju i ispravljanju zemljišnih
knjiga, Pravilnik za vođenje zemljišnih knjiga.
Propis: Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji

Objavljeno: Službeni list 64/45 ; 24/46 ; 101/47 ; 105/48 ; 21/56 ; 55/57 i 10/65
Tim zakonima likvidirani su veliki zemljišni posjedi kao i posjedi ustanova, te je utvrđena
količina zemljišta, koju može imati zemljoradnik i nezemljoradnik.
Propis: Zakon o provođenju agrarne reforme i kolonizacije na području NR

Hrvatske
Objavljeno: Narodne novine 111/47; 25/58; 58/57; 62/57 i 32/62
58
Potpuno su eksproprirani i unijeti u font agrarne reforme veliki posjedi tj.

takvi,od kojih ukupna površina prelazi 78 j. 316 čhv (45 ha) ili 43 j. 709 čhv
(25 ha) obradive zemlje, ako se iskorišćuje putem zakupa, napolice, pod trećinu
ili najamnom radnom snagom.
Potpuno su eksproprirani posjedi banaka, poduzeča, dioničarskih društava i
drugih privatno-pravnih osoba, osim dijelova ostavljenih za industrijske,
građevinske, naučne, kulturne i druge društveno korisne svrhe kao i posjedi
crkava, samostana (manastira) vjerskih i crkvenih ustanova i svih vrsta zaklada
svjetovnih i vjerskih.(Član3.)
Vlasnicima ovih posjeda, ako nemaju druge imovine niti zanimanja, od čega bi
mogli živjeti, a prihodi iz ovog posjeda su im bili isključivo sredstvo
uzdžavanja, pa bi oduzimanjem ovih posjeda ostali bez sredstava za uzdržavanje,
moglo se je ostaviti pored kuće za stanovanje i ostalog 8 j. 1102 čhv (5 ha)
obradive zemlje bilo na istom mjestu ili okolini .(Član 6.)
Od postoječih posjeda pojedinih bogomolja, samostana i vjerskih ustanova

oduzima se višak preko 17 j. 604 čhv (10 ha) od ukupne površine oranica, vrtova,
vinograda, voćnjaka, livada, pašnjaka i šuma.
Vjerskim ustanovama (crkvama, samostanima, crkvenim vlastima) većeg povijesne
vrijednosti ostavlja se od dosadašnjeg njihovog posjeda do 52 j. 211 čhv (30 ha)
obradive zemlje i do 52 j. 211 čhv (30 ha) šume.
Svi posjedi, koji pripadaju ili služe pojedinoj župi (bogomolji, crkvi)
odnosno crkvenoj općini ili vjerskoj ustanovi smatraju se jednim posjedom. (Član
18.)
Zakonom je određen maksimum poljoprivrednog zemljišta uopće (obradivog i šumskog) za

zemljoradnike i nezemljoradnike. Propis i šumska zemljišta smatra poljoprivrednim
zemljištem jer posebno govori o maksimumu šumskog posjeda, a posebno o maksimumu
obradivog zemljišta kao i o tome, da se nezemljoradnicima može ostaviti, ako nemaju
zemlje za obrađivanje, veća površina šumskog posjeda od propisanog maksimuma.
Propis: Zakon o poljoprivrednom zemljišnom fondu općenarodne imovine i

dodjeljivanju zemlje poljoprivrednim organizacijama
Količina obradivog zemljišta utvrđuje se po domaćinstvima te se u ukupnu

količinu tog zemljišta uračunava kako obradivo zemljište starješine domačinstva,
tako i obradivo zemljište članova njegovog domaćinstva, bez obzira na čije je ime
pravo vlasništva na zemljištu upisano u zemljišne knjige.
(Član 2.)
Zemljoradnici ne mogu imati u vlasništvu više zemlje od maksimuma određenog

ovim zakonom niti inače koristiti zemlju preko tog maksimuma izuzev slučajeva
određenih ovim zakonom.(Član 6.)
Obradivim zemljištem smatraju se oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade

i pašnjaci podignuti na obradivom zemljištu bilo prema stanju katastra ili
stvarnom stanju.(Član 19.)
Kod utvrđivanja koje se obradivo zemljište izdvaja i unosi u poljoprivredni

zemljišni fond neće se unositi zemljište sa zgradama, izuzev zemljišta sa
zgradama koje služe za njegovo privredno korišćenje te se imade voditi računa da
se zemljišni fond unosi u prvom redu zemljište bez zasada, a tek ako to nije
moguće, onda zemljište sa zasadima.(Član 22.)
Za maksimum obradivog poljoprivrednog zemljišta zemljoradnika mjerodavne su odredbe

ovog zakona po čijim odredbama u poljoprivredni zemljišni fond općenarodne imovine
ulazi osim poljoprivrednog zemljišta u općenarodnoj imovini i obradivo poljoprivredno
zemljište zemljoradnika preko 10 ha (17 j. 604 čhv.).Određen je novi - niži maksimum
59
obradive zemljišne površine zemljoradnika i da se višak preko tog maksimuma ima unijeti
u poljoprivredni zemljišni fond kao općenarodna imovina na temelju u tu svrhu
predviđenog postupka i određenu naknadu.Ujedno se donose odredbe o načinu
iskorištavanja zemljišta iz tog fonda. Kako na osnovu ovlaštenja iz člana 4. nisu doneseni
propisi za područje NR Hrvatske po kojima bi se moglo u nekim slučajevima ostaviti
vlasnicima više obradivog zemljišta, znači da je maksimum određen odredbama ovog
zakona.
Propis: Zakon o komasaciji zemljišta

Donositelj: Sabor NR Hrvatske
Član 1.
Komasacija zemljišta provodi se u cilju da se stvaranje većih i pravilnih
zemljišnih čestica omogući njihovo ekonomičnije obrađivanje i rentabilnije
iskorištavanje, kao i da se stvore povoljniji uvjeti za uređenje i razvitak
naselja.
U istom cilju uz komasaciju zemljišta, gdje je to potrebno izvode se
hidrotehničke melioracije i asanacije.
Član 10.
U postupku komasacije obnavlja se zemljišna knjiga. Vlasnički i drugi pravni
odnosi, vezani za nekretnine obuhvaćene komasacijom, imaju se srediti prema
faktičnom posjedovnom stanju, ustanovljenom u postupku za ispravak zemljišne
knjige.U tom se postupku mogu provoditi diobe kućnih zadruga i suvlasništva.
U postupku za ispravak zemljišne knjige vrše se izviđaji kao u redovnom
postupku obnavljanja zemljišnih knjiga.
Član 13.
Povodom komasacije zemljišta mora izvođač tehničkih geodetskih radova
sastaviti novi katastarski operat za odnosnu katastarsku općinu.
U postupku komasacije nema povraćanja u prijašnje stanje niti obnove
postupka.
Uklanjaju se sitne katastarske čestice, vrši se nova izmjera koja uključuje i intravilan,
revidiraju se i istodobno stvaraju nove zemljišne knjige, arondiraju se i stvaraju nove
granice katastarskih općina, projektiraju se i izvode nove mreže pravilnih puteva i kanala
za odvodnju i navodnjavanje, a svi ti podaci koriste, za izradu novih katastarskih planova i
nove katastarske operate, sa novom katastarskom procjenom zemljišta.
Propis: Odluka o evidenciji nepokretne općenarodne imovine

Donositelj: Izvršno vijeće Sabora
Svrha odluke je da se točno utvrdi sva nepokretna imovina u društvenom vlasništvu,

rasčisti posjedovno i pravno stanje, stvori osnova za njezino racionalno korištenje i
omogući vođenje nadzora nad društvenom imovinom. Pod pojmom nepokretne
općenarodne imovine, podrazumijevala se sva poljoprivredna i građevinska zemljišta u
društvenom vlasništvu, kao i društveni objekti na njima. Ovom evidencijom bile su
obuhvaćene i nekretnine u općoj upotrebi: putevi, rijeke, kanali, parkovi, trgovi, sajmišta i
sl. Temeljem odluke evidencija o ovoj imovini i o pravima vezanim za nju je službena i
javna.
Propis: Odluka o evidenciji nepokretne općenarodne imovine

60

Glava III
Svi organi, ustanove i druge organizacije kao i ostale pravne i fizičke
osobe, koji koriste bilo kakove nekretnine općenarodne imovine, dužni su na poziv
ureda za katastar, u određenom roku pružiti podatke odnosno predočiti isprave ili
druge dokaze o svom pravu držanja ili korištenja odnosnih nekretnina.
Glava IV
Evidencija nepokretne općenarodne imovine u uredima za katastar uspostavit će
se usklađivanjem podataka s kojima raspolažu uredi za katastar sa podacima
zemljišnih knjiga i podacima postojeće evidencije o nepokretnoj općenarodnoj
imovini općinskih narodnih odbora, zatim pregledom postojećih isprava o toj
imovini, kao i reambulacijom, identifikacijom, premjerom i utvrđivanjem kulture
tih površina neposredno na terenu.
Ovom odredbom prenesena je evidencija nepokretne općenarodne imovine u nadležnost

organa uprave nadležnih za poslove katastra zemljišta (do donošenja ove odluke evidencija
se vodila u raznim općinskim organima).
Propis: Uputstvo za provođenje odluke o evidenciji nepokretne općenartodne

imovine
Donositelj: Republički sekretar za financije
Član 10.
Za vođenje evidencije služe :
a) popis parcela u društvenom vlasništvu,

b) posjedovni listovi sa sumarnim pregledom i
c) dosije dokumenata s očevidnikom
Ovim uputstvom propisani su sastavni dijelovi elaborata evidencije kao i njihov sadržaj, te
postupak rada na uspostavljanju evidencije. Pored upute Geodetska uprava NR Hrvatske
izdala je raspise 1958. i 1961. godine kojima je regulirala tehniku uspostavljanja i vođenja
evidencije nepokretne općenarodne imovine, kao i suradnju na ovom poslu s ostalim
zainteresiranim organizacijama. Način vođenja evidencije organiziran je tako da se
pojedini dijelovi katastarskog operata koriste istodobno kao i dijelovi elaborata evidencije.
Osnivanje i održavanje upisa u evidenciju nepokretne općenarodne imovine (zemljišta) u
isključivoj je nadležnosti geodetsko-katastarske službe čime je vođenje brige o društvenoj
imovini u nadležnosti ureda za katastar. Zemljišnoj knjizi preostala je evidencija prava na
zemljištu.
Propis: Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta

Propisano da građevinsko zemljište u gradovima i naseljima gradskog karaktera prelazi u

društveno vlasništvo što je provedeno u zemljišnim knjigama.
Prema novoj odluci zemljišna knjiga je provodila evidenciju na slijedeći način: z.k. tijelo
pod A (posjedovnica) "zemljište i zgrada" u privatnom vlasništvu, dijelili na dva z.k. tijela
i to : z.k. tijelo A-I. "zemljište" u društvenom vlasništvu, i na z.k. tijelo A-II (A-III, A-
61
IV,...) "zgrada" u privatnom vlasništvu, u svim slučajevima kad zgrada nije nacionalizirana
ili kad se iz nacionalizirane zgrade izuzima jedan ili više stanova (Starčević 1962). Dok se
u zemljišnoknjižnom ulošku u teretnom listu C (teretovnica), knjiži na zemljištu opisanom
u listu A (posjedovnica) kao zemljišnoknjižno tijelo AI (jedan) pravo korištenja u korist
vlasnika zgrade opisane kao zemljišnoknjižno tijelo AII (dva), AIII (tri)...., dok na tom
zemljištu postoj zgrada ili dok nadležni organ ne donese rješenje o predaji zemljišta u
posjed općini ili drugoj osobi u korist.
Zakon o određivanju građevinskog zemljišta u gradovima i naseljima gradskog karaktera

NN30/68
Zakon o određivanju građevinskog zemljišta u gradovima i naseljima gradskog karaktera
SL 5/68 i 20/69 NN 52/71
Zakon o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta
NN 14/73
Propisima navedenih zakona uređivali su se imovinski odnosi na neizgrađenom

građevinskom zemljištu.
Propis: Zakon o etažnom vlasništvu

Objavljeno: 1959.g.
Zakon o zemljišnim knjigama i Zakon o unutrašnjem uređenju, osnivanju i ispravljanju

zemljišnih knjiga iz 1930. g. zabranjivao je vođenje etažnog vlasništva jer suviše
komplicira vođenje zemljišnih knjiga (članak zakona). Tek je Zakonom o prijenosu
nekretnina iz 1954. g. vlasništvo nad dijelovima zgrada legalizirano. Navedeni Zakon
svojim odredbama rješava vođenje evidencije etažnog vlasništva.
Propis: Zakono vlasništvu na dijelovima zgrada

Donositelj: Zakonodavno-pravna komisija Savezne skupštine SFRJ
Objavljeno: Službeni list 16/59 ; 48/59 ; 12/62 ; 10/65 ; 43/65 (pročišćen tekst) i 57/65
Propisuje način uknjižbe prava etažnog vlasništva i uvođenje u sustav zemljišnih knjiga
posebne knjige »E« (knjiga nije uvedena), što nije bila zapreka za provedbu zatražene
uknjižbe prava vlasništva na stanu (ili poslovnom prostoru) kao posebnom dijelu zgrade.
Prema članu 37. ovog zakona za uknjižbu vlasništva na posebnim dijelovima zgrade
potrebno je zemljišnoknjižnom sudu donjeti plan posebnih dijelova zgrade koji mora
sadržavati zemljišnoknjižnu oznaku zemljišta na kojem je zgrada podignuta, površinu tog
zemljišta, oznaku zgrade na ulici, kućnom broju i posebnom nazivu, crteže iz kojih se
jasno vidi raspored zgrade prije diobe, oznaku, položaj i mjere posebnih dijelova zgrade na
kojima se traži uknjižba etažnog vlasništva kao i oznaku, položaj i mjere dijelova zgrade
koji služe zgradi kao cjelina. Plan posebnih dijelova zgrade mora izraditi stručna osoba
(projektantska organizacija, ovlašteni inženjer, arhitekt, tehničar) i potvrditi nadležni
općinski organ uprave (Žuvela-Josipović 1992).
62
5.3. Ostali propisi
Ljestvice katastarskog prihoda su baze za oporezivanje individualnih poljoprivrednih

proizvođača i obveznika preza na prihod od poljoprivredne proizvodnje (posjednika).
Propis: Naredba o odobravanju ljestvica katastarskog prihoda od zemljišta

Donositelj:
Objavljeno: Službeni list 50/64 i 8/65
U posebnom dodatku službenog lista tiskane su ljestvice katastarskog prihoda od zemljišta

za cijelo državno područje i odnose se na pojedine katastralne (procjenbene) kotareve
(slika 19).
Slika 19. Dio ljestvice katastarskog prihoda od zemljišta

Koliko se često mijenjala ljestvica katastarskog prihoda vidljivo je iz naredbi koje su
prestale važiti 1. siječnja 1965.godine:
Naredba o odobravanju Ljestvica katastarskog prihoda SL 31/57, 9/58, 30/58, 36/58

Naredba o odobrenju izmjena Ljestvica katastarskog prihoda SL 3/59
Naredba o izmjenama Ljestvica katastarskog prihoda SL 22/59
Naredba o dopunama Ljestvica katastarskog prihoda SL 32/59
63
Naredba o izmjenama i dopunama Ljestvica katastarskog prihoda SL 49/59

Propis: Zakon o društvenom doprinosu i porezima

Donositelj:
Objavljeno: 1952.g.
Član 21.
Prihod od zemljišta utvrđuje se prema površini zemljišta,njegovoj kakvoći

(bonitetu) i vrsti obrade (kulturi), odnosno na osnovu katastra zemljišta
(katastarski prihod).
Ovim zakonom vraćen je sustav oporezivanja prema katastarskom prihodu, odnosno

uređivanje katastra zemljišta u tehničkom i posjedovnom smislu te utvrđivanje novog
elementa visine prihoda.
Za utvrđivanje katastarskog prihoda propisana je jedinstvena metodologija, koja je polazila
sa sljedećih osnovnih principa :
- umjesto čistog katastarskog prihoda utvrđivat će se katastarski prihod, koji
obuhvaća i biljnu i stočnu proizvodnju
- podaci o prinosima za utvrđivanje prihoda od biljne proizvodnje utvrđivat će se za
područje katastarskih kotareva, dok će podaci o stočarstvu utvrđivati za područje
upravnih kotareva
- nove visine katastrarskog prihoda trebaju biti jedinstvene na jedinicu površine u
kojima će biti uključen prihod od biljne i od stočne proizvodnje......
Na ovim osnovnim postavkama određene su tokom 1953.godine nove visine katastarskog

prihoda i međusobno usklađene za cijelo područje FNRJ, (koliko su to omogućavali
raspoloživi elementi upotrebe), te primjenjene u novom sustavu oporezivanja
poljoprivredne proizvodnje.
Propis: Zakon o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta

Član 21. propisuje za čitavu FNRJ kako se imaju provoditi komasacije. Cilj je da se
stvaranjem većih i pravilnih zemljišnih čestica omogući ekonomična obrada
poljoprivrednog zemljišta i da se stvore povoljniji uvjeti za razvitak poljoprivrednih
naselja. Ti se radovi vrše onda, kada se propisima o arondaciji ne može izvršiti uređivanje i
zaokruživanje zemljišta poljoprivrednih organizacija, ili kada se zbog postojećih
posjedovnih odnosa ili zbog velike razbacanosti zemljišnih čestica ne može organizirati
proizvodnja, koja osigurava društvenu rentabilnost uloženih sredstava na područjima gdje
je odobreno izvođenje, gdje se izvode ili su izvedeni melioracijski radovi iz društvenih
sredstava.
64
Zahtjev za provedbu komasacije može staviti poljoprivredna organizacija ili organ, a

rješenje o tome donosi NOO. Isti imenuje komasacijsku komisiju, a za predsjednika suca
kotarskog suda, za provedbu tog postupka. Izvršna vijeća republika donose potonje propise
o uvjetima za takvo rješenje, jer se protiv istog ne može voditi upravni spor.
U tom postupku izuzeti su prigovori i zahtjevi u pogledu vlasništva, posjeda i tereta
katastarskih čestica te se upućuju na redovni sudski postupak. Uzima se stanje u
zemljišnim i drugim knjigama, jedino o posjedu, površini, kulturi i sl. (stvarno stanje).
5.4. Rezime
Katastar zemljišta vodi evidenciju o zemljištu po posjedniku, starješini domaćinstva,

organu upravljanja (državnom, zadružnom, društvenom i privatnom), te upravnom i
katastarskom području, obzirom na zajedničke karakteristike koje ima svako zemljište
(površinu, kulturu, klasu i katastarski prihod). Održava upise o zemljištu (nekretninama) u
suglasnosti s stvarnim stanjem na terenu, putem reambulacija i revizija.
Svi imovinsko-pravni odnosi na zemljištu rješavaju se na temelju geodetskih nacrta,
ugovora i drugih isprava koje odgovaraju stvarnim pravima, a da nisu evidentirane u
službenoj evidenciji. Prava vlasništva i posjedovanja u potpunosti su zaštićena i bez upisa
u zemljišnu knjigu, što znači da su stvarni posjednici (tkz. izvanknjižni vlasnici), u svojim
pravima potpuno izjednačeni s posjednicima-vlasnicima upisanim u zemljišnu knjigu.
Zemljišna knjiga provodi promjene na temelju podataka (prijavnih listova i rješenja) koje
dobiva od ureda za katastar, Narodnih odbora i sudova. Promjene koje se nisu provodile na
planovima, nego samo u pisanom dijelu evidencije (zemljišnoknjižnim ulošcima) čime
evidencija nije jedinstvena i potpuna, te ne odgovara stvarnom stanju.
65
6. SR Hrvatska
• Socijalistička Republika Hrvatska
Donošenjem novog Ustava, odnosno izdvajanjem iz Savezne administracije, na području

SR Hrvatske geodetska djelatnost ima potpunu samostalnost.
Propis: Zakon o preuzimanju saveznih zakona kojima se uređuju odnosi o

kojima po Ustavnim amandmanima XX do XLI na Ustav SFRJ odlučuju
republike
Ustavnim promjenama 1971.godine prenijeto je pravo na republike i pokrajine da

samostalno uređuju propise o izmjeri, pa je nakon toga svaka od njih mogla donijeti svoje
republičke, odnosno pokrajinske zakone i tehničke pravilnike o izmjeri i katastru zemljišta.
Propis: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o organizaciji i djelovanju

saveznih organa uprave i saveznih organizacija
Donositelj:
Odredbama ovog zakona prestala je djelovati Savezna geodetska uprava kao savezni organ
uprave nadležan za geodetske poslove.
Donjet je novi zakon, koji definira organizaciju i nadležnost pri izvođenju izmjere
zemljišta i jamči javnost katastra zemljišta kao službene evidencije o zemljištu. Zakonom
su uređeni i geodetski poslovi, koji ne predstavljaju poslove izmjere i katastra zemljišta, ali
su usko povezani s geodetskom izmjerom. Poslovi koji se se oslanjaju na mrežu stalnih
geodetskih točaka i utječu na promjenu podataka registriranih u grafičkoj i opisnoj
dokumentaciji geodetske izmjere i katastra zemljišta.
Uredba o izradi premjera i katastru

zemljišta i o njihovom održavanju Zakon o premjeru i katastru
SL 44/67 Osnovni zakon o premjeru i katastru zemljišta NN 39/68
zemljišta
SL 15/65 ; NN 52/71
Propis: Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta

66
Član 2.
Izmjerom područja Republike Hrvatske utvrđuju se mjerni i opisni podaci o
zemljištu određenog sadržaja i oblika, radi korištenja tih podataka za izradu
planova i karata, za potrebe prostornog uređenja i korištenja građevinskog
zemljišta, za izradu katastra zemljišta i drugih prostornih evidencija, za
istraživačke radove i za druge potrebe.
Član 11.
Javne isprave kojima sudovi i drugi organi rješavaju o pravima na zemljištu i
drugim nekretninama moraju sadržavati oznake i podatke o zemljištu onako kako je
označeno u dokumentaciji izmjere i katastra zemljišta.
Član 32.
Katastar zemljišta sadrži podatke o zemljištu u pogledu njegova položaja,
oblika, površine, načina iskorištavanja, proizvodne sposobnosti, katastarskog
prihoda i korisnika.
Podaci iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se, obrađuju i evidentiraju u
katastru zemljišta u odnosu na katastarsku česticu (parcelu) zemljišta (u
daljnjem tekstu : katastarska čestica).
Katastarska čestica je dio zemljišta koje se iskorišćuje na isti način i
pripada istom korisniku.
Svaka katastarska čestica označena je brojem katastarske čestice i nazivom
katastarske općine u kojoj leži.
Član 68.
Promjena na zemljištu može se provesti u katastru zemljišta samo na osnovi
rješenja organa uprave nadležnog za geodetske poslove.
Dok se ne provedu promjene u katastru, zemljišta smatra se kao točno stanje
koje proizlazi iz katastarskog operata.
Zakon definira katastar zemljišta kao dio sustav informiranja u kojem se prikupljaju,
obrađuju i iskazuju podaci o zemljištu, kao i neke činjenice vezane za njega. Poslovi
izmjere i katastra zemljišta dijele se na stručne i upravne. Stručni poslovi obuhvaćaju
geodetske radove i poslove klasiranja i bonitiranja zemljišta. Upravni poslovi su radnje
koje se provode na temelju propisa (Zakon o općem upravnom postupku), a potrebite su za
formiranje i održavanje katastra zemljišta.
Prihvaćen je princip da se promjena nastala na zemljištu može provesti u katastarskom
operatu samo na temelju rješenja organa općinske uprave nadležnog za geodetske poslove.
Rješenja koja donose sudovi ili nadležni organi uprave, a kojima se uređuje vlasnički i
drugi odnosi na zemljištu smatraju se prijavom promjene i tek po izdavanju rješenja
nadležnog katastra mogu se provesti u katastarskom operatu.
Definirana je i potreba trajnog održavanja izmjere i katastra zemljišta sukladno stvarnom
stanju na terenu time da točnost održavanja mora odgovarati točnosti s kojom je izvršena
izmjera. Obnova katastra provodi se pri pojavi znatnih neslaganja između podataka izmjere
i katastra zemljišta upisanih u katastarskom operatu i stanja na terenu.
Općinski organi uprave nadležni za geodetske poslove i geodetske organizacije udruženog
rada osnovane po I. V. Sabora, predstavljaju upravnu geodetsku službu.
Propis: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru

zemljišta
Članak 73. mijenja se i glasi

Organ općinske uprave nadležan za geodetske poslove neće provesti u
katastarskom operatu promjene u obliku i površini katastarske čestice ako je ta
promjena protivna prostornom planu odnosno urbanističkim uvjetima građenja.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, ako su na katastarskoj čestici već
izgrađeni objekti trajnog karaktera, a izgradnja tih objekata nije u skladu s
prostornim planom odnosno urbanističkim uvjetima građenja, organ općinske uprave
67
nadležan za geodetske poslove utvrdit će promjenu i provesti je u katastru

zemljišta, radi održavanja suglasnosti podataka izmjere i katastra zemljišta sa
stvarnim stanjem na terenu, i o tome će obavijestiti općinski organ uprave
nadležan za poslove urbanizma.
Promjenom navedenog članka Zakona za područja katastarske općine, obuhvaćene

prostornim planom odnosno urbanističkim uvjetima građenja, ograničeno je provođenje u
katastarskom operatu svake promjene nastale u obliku i površini katastarske čestice, ako se
s promjenom nije suglasio općinski organ nadležan za poslove urbanizma. Ograničenje se
proteže i za područja za koja nije donesen prostorni plan, ali koje je posebnom odlukom
određeno za izgradnju i razvoj grada ili naselja.
dodaje se Članak 93 b.
U organizacijama udruženog rada za izmjeru i izradu katastra zemljišta, koje
odredi Izvršno vijeće Sabora, u suodlučivanju o utvrđivanju i ostvarivanju
zajedničkih ciljeva, osnovnoj namjeni korištenja sredstava, programima razvoja i
osnovnim uvjetima stjecanja dohotka i poslovanja sudjeluju predstavnici korisnika
njihovih usluga, u sastavu, broju i na način utvrđenim statutom tih organizacija.
Na temelju članka 93b.

Propis: Odluka o određivanju organizacija udruženog rada za geodetsku izmjeru
katastra zemljišta u kojima u suodlučivanju sudjeluju predstavnici
korisnika njihovih usluga
Donositelj: Izvršno vijeće sabora
Kojom su određene slijedeće organizacije: Zavod za fotogrametriju-Zagreb, Geodetski

zavod-Osijek, Zavod za izmjeru zemljišta-Split i Geodetski zavod-Rijeka, da sudjeluju u
suodlučivanju o utvrđivanju i ostvarivanju zajedničkih ciljeva, osnovnoj namjeni korištenja
sredstava, pragramima razvoja i osnovnim uvjetima stjecanja dohotka i poslovanja.
Prihvaćenim dopunama poslovi državne izmjere, izrade i održavanja katastra zemljišta
proglašeni su poslovima od posebnog društvenog interesa. Institucija geodetske službe
ugrađena je u novi oblik društveno pilitičke zajednice (Zajednicu općina).
Propis: Zakon o samostalnom obavljanju privrednih djelatnosti osobnim radom

Odredbama ovog Zakona ukinuti su članci 94.;96.;97.i 99. Zakona o geodetskoj izmjeri i
katastru zemljišta, čime je obavljanje geodetskih poslova izjednačeno s ostalim
djelatnostima.
6.1.1. Pravilnici, uredbe, uputstva i naredbe
Propisima koji su doneseni na temelju novog Zakona (tzv. tehnički propisi) uređene su
detaljno pojedine faze rada u cijelom postupku obavljanja izmjere i izrade katastra
zemljišta.
68
Propis: Uredba o načinu čuvanja i korištenja podataka geodetske izmjere i

katastra zemljišta
Član 1.
Ovom uredbom propisuje se način čuvanja i korištenja podataka geodetske
izmjere i katastra zemljišta (u daljnjem tekstu: podaci).
Ako način čuvanja i korištenja određenih podataka posebnim propisima
drugačije određen, primjenjivat će se ti propisi.
Uredbom je određeno koje će podatke (dokumentaciju) čuvati Državna geodetska uprava

odnosno županijski uredi za katastarsko-geodetske poslove i njihove ispostave i na koji
način će omogućavati njihovo korištenje zainteresiranim strankama.
Dokumentaciju izmjere i katastra zemljišta čine originalni podaci izrađeni i prikupljeni
detaljnom izmjerom, klasiranjem i bonitiranjem zemljišta, kao i planovi, karte i drugi akti
utemeljeni na podacima utvrđenim pri izmjeri. Trajno se održava sukladno stvarnom stanju
na zemljištu ili arhivira u posebnim arhivima i čuva uz mogućnost izuzetnog korištenja kad
za to nastane potreba.
Propis: Uputstvo o obrascu za vođenje evidencije o davanju na korištenje

podataka geodetske izmjere i katastra zemljišta
Donositelj: Direktor Republičke geodetske uprave
1.Organi uprave nadležni za geodetske poslove vode evidenciju o davanju na

korištenje podataka geodetske izmjere i katastra zemljišta (u daljnjem tekstu
podaci) prema obrascu koji je odštampan uz ovo uputstvo i čini njegov sastavni
dio.
Obrazac za vođenje evidencije sadrži: redni broj korisnika, naziv i adresu korisnika, datum
izdavanja, vrstu izdatog podatka, stupanj tajnosti te datum i broj pod kojim je u
urudžbenom zapisniku zaprimljen zahtjev.
Propis: Pravilnik o kartografskim znakovima

Objavljeno: Narodne novine 24/76 ; 52/89
Član 2.
Za prikazivanje sadržaja planova i karata iz člana 1. ovog pravilnika koji se
izrađuju automatskom obradom podataka (pomoću elektronskih računala, automatskih
crtača i sl. mogu se primjenjivati i kartografski znakovi koji nisu sadržani u
Zbirci kartografskih znakova, ali samo uz obvezatno objašnjenje svakoga takvog
znaka na svakom listu plana odnosno karte.
Sadržaj topografsko-katastarskih planova, osnovne državne karte i topografskih karata

malih mjerila prikazuju se pomoću kartografskih znakova sadržanih u Zbirci kartografskih
znakova, koja je sastavni dio pravilnika. Zbirkom su obuhvaćene stalne geodetske točke i
linije mjerenja, tlo i zemljišni oblici, vode i objekti uz njih, kulture na zemljištu, granične
linije i oznake, zgrade, prometnice i objekti uz njih, kulturno-povijesni i vjerski objekti i
znakovi, industrija rudarstvo i slično, vodovi i objekti koji im pripadaju, kratice naziva te
tipovi slova i brojeva (slika 20).
69
Slika 20. Kartografski znaci na digitalnom listu katastarskog plana
Propis: Pravilnik o izradi i održavanju knjižnog dijela katastarskog operata

Član 2.
Katastarski operat sadrži podatke o katastarskim česticama u pogledu njihovih
brojeva, njihova naziva, površine, načina iskorištavanja odnosno katastarske
kulture, proizvodne sposobnosti odnosno katastarske klase, katastarskog prihoda i
korisnika.
Član 3.
Katastarski operat izrađuje se na temelju podataka dobivenih katastarskom
izmjerom i katastarskim klasiranjem zemljišta i utvrđenih u postupku njihova
izlaganja na javni uvid.
Član 10.
Katastarski operat sadrži ove dijelove:
1. popis katastarskih čestica;
2. posjedovne listove;
3. sumarnik posjedovnih listova;
4. pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljišta;
5. abecedni popis korisnika zemljišta.
Pravilnik je podijeljen u četiri dijela tako da su u prvom dijelu dane opće odredbe o izradi i
održavanju knjižnog dijela katastarskog operata. U drugom dijelu propisana su pravila za
izradu katastarskog operata, koji treba sadržavati popis katastarskih čestica, posjedovni
list, sumarnik posjedovnih listova, pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljišta
70
te abecedni popis korisnika zemljišta. Dok je održavanje katastarskog operata propisano u

trećem dijelu pravilnika.
Propis: Pravilnik o izlaganju na javni uvid podataka utvrđenih katastarskom

izmjerom i katastarskim klasiranjem zemljišta
Član.5
Organu koji obavljanizlaganje dostavljaju se, za potrebe izlaganja, ovi
dijelovi elaborata izmjere i klasiranja zemljišta:
- skice detaljnog snimanja;
- abecedni popis korisnika;
- registar klasiranja zemljišta;
- popis površina;
- popisni listovi
Pored dijelova elaborata iz stavka 1.ovoga članka organu koji obavlja
izlaganje dostavlja se i kopija topografsko-katastarskog plana u izradi (u
daljnjem tekstu: katastarski plan).
Pravilnik definira postupak izlaganja i u slučajevima izvršene obnove izmjere i klasiranja

zemljišta. Izmjenama i dopunama Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta
propisano je da izlaganje podataka na javni uvid utvrđenih katastarskom izmjerom i
katastarskim klasiranjem zemljišta obavlja, umjesto Komisije za izlaganje, organ općinske
uprave nadležan za geodetske poslove.
Poslovi izlaganja na javni uvid smatraju se upravnim poslovima i u tom postupku se osim
odredaba iz članova 54.-59. Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta, moraju
primjenjivati i načela Zakona o općem upravnom postupku u pogledu donošenja rješenja,
žalbi i rokova.
Propis: Pravilnik o omeđavanju katastarskih općina

Član 2.
Granice katastarskih općina čine stalni, prirodni ili izgrađeni objekti
(vodotoci, vododjelnice, prometnice i dr.) ili međne linije katastarskih čestica
zemljišta.
Član 5.
Omeđivanje katastarskih općina sastoj se od :
- utvrđivanja granica katastarskih općina na terenu;
- obilježavanja granica katastarskih općina na terenu trajnim biljegama;
- opisa granica katastarskih općina u zapisniku o omeđavanju.
Komisija za omeđivanje katastarske općine omeđuje područje katastarske općine koje

odredi skupština općine. Pravilnikom je propisan način omeđivanja katastarske općine
odnosno kako se obavlja stručni posao opisa i obilježavanja na terenu (slika 21).
71
Slika 21. Vrste biljega koje se postavljaju i naslovna stranica zapisnika
Propis: Pravilnik o katastarskom klasiranju zemljišta

Član 6.
Svaka katastarska čestica plodnog zemljišta ili njezin dio svrstava se
katastarskim klasiranjem, prema načinu iskorištavanja, u neku od ovih
katastarskih kultura:
- oranica;
- vrt;
- voćnjak;
- maslinjak;
- vinograd;
- livada;
- pašnjak;
- šuma;
- trstik.
Članak 28.
Kotarska uzorna zemljišta odabiru se za sve katastarske klase i njihove
varijacije u svakoj katastarskoj kulturi.
Kotarska uzorna zemljišta odabiru se na samom terenu počevši uvijek s prvom
katastarskom klasom svake katastarske kulture.
Pravilnik propisuje postupak katastarskog klasiranja zemljišta kojim se utvrđuje način

iskorištavanja odnosno katastarska kultura i proizvodna sposobnost svake katastarske
čestice plodnog zemljišta. Prema kojim značajkama se utvrđuju pojedine katastarske
kulture (voćnjaci su zemljišta zasađena voćkama), zemljišta koja se ne klasiraju (ceste,
potoci, igrališta i dr.) i njihovo označavanje kraticama (»vć« ; »npl.kamenjar«...).
Propisuje koja su prirodna svojstva zemljišta i ostali prirodni uvjeti za proizvodnju te
gospodarske uvjete koji utječu na proizvodnju. Osnove za katastarsko klasiranje koju čine
uzorna zemljišta za svaku katastarsku klasu i način na koji se utvrđuje.
72
ropis: Pravilnik o bonitiranju zemljišta

Članak 6.
Svrstavanje zemljišta u bonitetne klase i podklase vrši se na osnovi
svojstava tla, klime, reljefa i određenih ostalih prirodnih uvjeta za
poljoprivrednu ili šumsku proizvodnju.
Članak 31.
Osnovu za bonitiranje zemljišta čine uzorna zemljišta na području Republike
za svaku bonitetnu klasu i podklasu, koja se utvrđuje na reprezentativnim
rudinama odnosno katastarskim česticama (republička bonitetna uzorna zemljišta).
Nakon utvrđivanja republičkih bonitetnih uzornih zemljišta utvrđuje se
bonitet ostalog zemljišta po mjerilima za bonitiranje zemljišta tako, da svaka
bonitetna klasa i podklasa toga zemljišta odgovara utvrđenoj bonitetnoj klasi i
podklasi republičkog bonitetnog uzornog zemljišta.
Propisuje mjerila i osnovu za bonitiranje zemljišta sposobnog za poljoprivrednu ili šumsku

proizvodnju i svrstavanje toga zemljišta prema plodnosti u bonitetne klase i podklase.
6.1.2. Propisi o katastru vodova
Pravilnik o metodama i načinu rada

pri premjeru podzemnih instalacija i
objekata SL 48/68
Pravilnik o izradi i održavanju katastru

vodova NN 2/77
NN 52/89
Zakon o katastru vodova
NN 44/73 ; 34/79
Zakon o katastru vodova

NN 50/88 Pravilnik o katastru vodova
NN 52/89
Kartografski znaci za vodove
Propis: Zakon o katastru vodova

Član 10.
Izrada katastra vodova obuhvaća geodetsku izmjeru postojećih vodova i sastav
elaborata katastra vodova.
Geodetskom izmjerom vodova utvrđuju se njihov položaj i dimenzije.
Elaborat katastra vodova sadrži grafičke, numeričke i opisne podatke o
vodovima na području grada ili naselja gradskog karaktera, odnosno na ostalom
području općine.
Član 13.
Radovi na geodetskoj izmjeri vodova i na izradi elaborata katastra vodova
izvode se po odredbama propisa o geodetskoj izmjeri zemljišta i po odredbama ovog
zakona i propisa donesenih na njihovoj osnovi.
73
Zakonom je utvrđeno koji vodovi trebaju biti obuhvaćeni evidencijom i registrirani u

katastru vodova. Obvezuje korisnike vodova da moraju uspostaviti evidenciju o vodovima
koje koriste i to tako da se mogu koristiti i za potrebe uspostavljanja katastra vodova, kao
javne evidencije o vodovima.
Izmjene i dopune Zakona o katastru vodova odnose se na preciznije utvrđivanje
nadležnosti općinskih organa uprave nadležnih za geodetske poslove u oblasti čuvanja i
održavanja dokumentacije katastra vodova. Ukidanje obveze općinskih skupština da u roku
od 5 godina od dana stupanja na snagu Zakona završe izradu katastra vodova.
Propis: Pravilnik o izradi i održavanju katastra vodova

Član 11.
U dokumentaciji izmjere vodova i elaborata katastra vodovi se prikazuju
pomoću kartografskih zanakova i boja tuša sadržanih u Zbirci kartografskih
znakova, koja je objavljena kao poseban prilog Pravilnika o kartografskim
znakovima ("Narodne novine", broj 24/76) i koja čini njegov sastavni dio.
U pravilniku je detaljno propisano koji su vodovi predmet evidencije u katastru vodova,

zatim način izmjere ovih vodova, sastavne dijelove elaborata katastra vodova te način
njihove izrade i održavanja u suglasnosti sa stanjem u stvarnosti.
Propis: Zakon o katastru vodova

Član 1.
U katastru vodova evidentiraju se vodovi položeni na zemlji, nad zemljom, pod
zemljom i pod vodom
(vodovi električne energije, telekomunikacija, vodovoda, kanalizacije, toplovoda,
plinovoda i tekućih goriva).
Pod vodovima smatraju se u smislu ovog zakona i objekti što pripadaju
vodovima.
Sadržaj i način vođenja evidencije vodova utvrđuju korisnici vodova svojim aktima i
moraju sadržavati geodetski snimak vodova i podatke o tehničkim osobinama vodova.
Evidenciju koju vode županijski uredi za katastarsko-geodetske poslove odnosno
katastarski uredi sadrži geodetske snimke svih vodova i osnovne podatke o njihovim
tehničkim osobinama te podatke o nazivu i sjedištu korisnika vodova. Ujedno su dužni
omogućiti uvid u podatke evidencije, odnosno dati te podatke na korištenje pravnim i
civilnim osobama, kada su im ti podaci potrebni u obavljanju poslova. Uvid u podatke
odnosno njihovo korištenje može se uskratiti odnosno ograničiti samo ako je to predviđeno
posebnim propisima.
Propis: Pravilnik o katastru vodova
Član 4.
Geodetsko snimanje vodova obuhvaća.
- snimanje prelomnih te početnih i krajnjih točaka vodova (horizontalni
položaj vodova),
74
- snimanje prelomnih točaka po visini na tjemenima podzemnih vodova a kod

vodova kanalizacije i na dnu kalote voda;
- snimanje objekta što pripadaju vodovima.
Član 7.
Evidencija vodova što ju za područje općine vodi općinski organ uprave nadležan
za geodetske poslove sadrži :
- popis vodova
- popis korisnika vodova,
- katastarske planove vodova,
- pregledne karte vodova
Pravilnikom je propisano kako se vrši geodetska izmjera vodova te kako se izrađuje i vodi
evidencija o vodovima i što se sve podrazumijeva pod vodovima. Kao sastavni dio
pravilnika su i kartografski znaci za vodove s uputama za crtanje i pravilima za opis
preglednih karata vodova (slika 22). Također navodi da se primjenom elektroničke obrade
podataka mora osigurati točnost i cjelovitost evidencije propisane pravilnikom.
Slika 22. Kartografski znaci za vodove vrelovoda i parovoda
Propis: Zakon o prometu zemljišta i zgrada

Odredbama zakona poljoprivredna zemljišta se ne mogu otuđivati ako zakonom nije

drukčije određeno, građevinska zemljišta u društvenom vlasništvu ne mogu se otuđivati, ali
se mogu stjecati prava određena zakonom (pravo korištenja), dok objekti u društvenom
vlasništvu mogu biti u prometu pod uvjetima određeni ovim zakonom.
Građevinskim zemljištem smatra se zemljište koje se nalazi u užem građevinskom
području gradova i naselja. Skupština općine može građevinsko zemljište u društvenom
vlasništvu davati na korištenje građanima radi podizanja obiteljske kuće, kao i drugim
društveno političkim institucijama radi podizanja objekta za njihove potrebe. Nositelju
75
prava vlasništva odnosno prava korištenja objekta podignutog na dodijeljenom zemljištu

prelazi i pravo korištenja zemljišta.
Propis: Zakon o građevinskom zemljištu

Određuje da se prostornim planom ili posebnom odlukom općinske skupštine (zamjenjuje

prostorni plan), moraju odrediti granice područja u gradovima i naseljima gradskog
karaktera na kojem će se sva zemljišta prenijeti u društveno vlasništvo.
6.3. Ostali propisi
Osnovni zakon
o utvrđivanju katastarskog prihoda
Zakon o načinu utvrđivanja S.L.52/64 NN 52/71
katastarskog prihoda
NN 45/66
Zakon o utvrđivanju katastarskog
prihoda NN 44/73
NN 13/88 NN 108/95 Uputstvo o načinu utvrđivanja
katastarskog prihoda
NN 54/74 NN 15/88
Zakon o utvđivanju vrijednosti ljestvica

katastarskog prihoda NN 47/67
Odluka o valorizaciji katastarskog prihoda
NN 50/83 i 48/87
Zakon o utvđivanju vrijednosti ljestvica
katastarskog prihoda NN 52/88
Propis: Zakon o utvrđivanju katastarskog prihoda

Objavljeno: Narodne novine 44/73 ; 13/88 ; 108/95
Član 1.
Katastarski prihod je prosječan prihod kojega ostvaruje sa zemljišta njegov
vlasnik, posjednik ili uživalac, uz uobičajeni način gospodarenja.On se utvrđuje
na način propisan ovim zakonom, kao i propisima donjetim na osnovi njega.
Član 2.
Katastarski prihod služi kao osnovica za utvrđivanje dohotka od poljoprivrede
i šumarstva za osobe iz članka1. ovoga Zakona, kao i za druge svrhe određene
zakonom, odnosno aktima jedinica lokalne samouprave.
Član 3.
Katastarski prihod jednog zemljišta obuhvaća prihod od biljne proizvodnje i
prihod od stočarstva.
76
Prema zakonskoj definiciji, katastarski prihod je normirana kategorija osobnog dohotka

koji ostvaruje vlasnik, nosilac prava korištenja ili uživalac nekog poljoprivrednog ili
šumskog zemljišta. Služi kao osnovica za razrez i naplatu poreza iz osobnog dohotka od
samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Koristi se i u drugim slučajevima kao
mjerilo imovinske sposobnosti pojedinca (pravo iz oblasti socijalne zaštite i slično).
Odredbama ovog Zakona točno je definirano što se smatra prihod od biljne proizvodnje i
kako se utvrđuje odnosno prihod od stočarstva, koji se posebno ne utvrđuje za pojedinačno
individualno domačinstvo, već se prihod utvrđuje samo za širu regiju ili cijelo područje
Republike Hrvatske. Također su navedeni elementi koji su značajni za utvrđivanje prihoda
od biljne proizvodnje za jedno poljoprivredno ili šumsko zemljište.
Za svaki katastarski kotar utvrđuje se ljestvica katastarskog prihoda to jest novčana
vrijednost katastastarskog prihoda za svaku klasu pojedine katastarske kulture za površinu
od jednog hektara. Na osnovi utvrđenih ljestvica, katastarski prihod obračunava se za
svaku katastarsku česticu plodnog zemljišta i upisuje u katastarski operat.
Propis: Uputstvo o načinu utvrđivanja katastarskog prihoda

Donositelj: Republički sekretar za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumatrstvo
u suglasnosti s
Republičkim sekretarom za financije
Direktor Republičke geodetske uprave Sabor
2.Katastarski prihod utvrđuje se za svaku katastarsku kulturu i katastarsku

klasu zemljišta na području katastarskog kotara, i to za:
1) oranice (njive),
2) vrtove,
3) voćnjake,
4) maslinjake,
5) vinograde,
6) livade,
7) pašnjake,
8) šume
9) trstike.
........
Uputstvo propisuje kako se utvrđuje prihod od biljne proizvodnje i stočarstva te samo

izračunavanje katastarskog prihoda. Prihod od biljne proizvodnje sastoj se od utvrđivanja
prinosa, utvrđivanja bruto-prihoda biljne proizvodnje i utvrđivanja prosječnih materijalnih
troškova proizvodnje (u materijalne troškove ne ulazi vrijednost uloženoga ljudskog rada).
Propis: Zakon o utvđivanju vrijednosti ljestvica katastarskog prihoda

Zakonom su utvrđene vrijednosti ljestvica katastarskog prihoda za sve kotareve u

Republici Hrvatskoj po kulturama i klasama za jedinicu površine od 1 hektara i tabelarno
prikazane.
Propis: Zakon o porezima građana

77
Oporezivanjem dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti usklađuje se

način utvrđivanja katastarskog prihoda putem kojeg se osigurava ravnopravan položaj
poljoprivrednih proizvođača u cijeloj zemlji u sustavu oporezivanja ovog dohotka.
Za zemljišta pod zgradama i dvorišta do 500 m2, kao i za zemljišta na kojima su podignuti
vodoprivredni objekti i objekti za obranu od poplave nije utvrđen katastarski prihod niti se
upisuje u katastarski operat te se na ova zemljišta uopće ne razrezuje porez na dohodak od
poljoprivrede.
6.4. Rezime
Katastar zemljišta je jedina cjelovita evidencija o zemljištu i nekretninama, koja sa svojim

katastarskim operatom i tehničkom dokumentacijom čini jednu cjelinu. Zemljišta i
nekretnine su definirana i opisana (iscrtana) sa svojim međama, načinom i vrstom
korištenja, vrednovane prema klasi i bonitetu i prikazane drugim površinskim sadržajem na
njima. Evidencija koja postaje nezamjenjivi izvor podataka o zemljištu, čijim se podacima
služi gospodarstvo, pravosuđe, uprava i dr.
78
7. Republika Hrvatska
• samostalna, nezavisna, suverena i demokratska država
Preuzeti geodetsko katastarski propisi
Zakon o izmjenama i dopunama

zakona kojima su određene kazne za
privredne prijestupe i prekršaje
NN 47/89 NN 26/93
Zakon o samostalnom obavljanju
Zakon o izmjenama i dopunama privrednih djelatnosti osobnim
Zakona o geodetskoj izmjeri katastru radom NN 19/90
zemljišta NN 10/78 51/89
Zakon
geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta
NN 16/74
Pravilniko kartografskim znakovima Uredba o načinu čuvanja i korištenja
NN 24/76 ; NN 52/89 podataka geodetske izmjere i katastra
zemljišta NN 27/76
Pravilnik o izradi i održavanju knjižbnog
dijela katastarskog operata NN 13/78 Uputstvo o obrascu za vođenje
evidencije o davanju na korištenje
Pravilnik o izlaganju na javni uvid podataka podataka geodetske izmjere i katastra
utvrđenih katastarskom izmjerom i katastarskim zemljišta NN 14/78
klasiranjem zemljišta NN 41/78
Pravilnik o katastarskomklasiranmju
NN 16/81
Pravilnik o omeđivanju katastarskih općins
NN 12/80
Pravilnik o bonitiranju zemljišta

NN 47/82
Geodetska djelatnost je ustrojena prema Zakonu o preuzimanju Zakona o poduzećima NN 53/91 i

Zakonu o samostalnom obavljanju privrednih djelatnosti osobnim radom NN 19/90
Kako nisu doneseni propisi (pravilnici): o postavljanju i određivanju osnovne mreže

stalnih geodetskih točaka, detaljnom snimanju i izradi planova i karata te o održavanju
izmjere i katastra zemljišta, koristili su se ranije donešeni propisi i to kao pravila struke.
Pravilnik o održavanju katastra u općinama u

kojima je katastar izrađen na osnovi izmjere
1930.godina Pravilniko tehničkim propisima za izradu
originala planova i za određivanje površina
parcela pri premjeru zemljišta
S.L. 8/70
79
Do donošenja novih propisa preuzete su i koriste se odredbe propisa koji su donešeni u

vrijeme SR Hrvatske, ako nisu u suprotnosti sa Ustavom Republike Hrvatske.
Propis: Zakon o izmjenama i dopunama zakona kojima su određene kazne za

privredne prijestupe i prekršaje
Donositelj: Zastupnički dom sabora Republike Hrvatske
Odredbama Zakona u članku 100. i 101. Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta
određene su nove novčane vrijednosti kazna za prekršaje za poduzeća koja obavljaju
geodetsku djelatnost i građanina kao korisnika zemljišta.
Propis: Naputak o parcelaciji građevinskog zemljišta

Donositelj: Državna geodetska uprava
Objavljeno: 1994.g.
Dozvoljava parcelaciju građevinskog zemljišta, kada se parcelacijom ne osnivaju

građevinske čestice nego rješavaju suvlasničke diobe, kupoprodaje i sl. Takva se
parcelacija u katastru provodi prema odredbama propisa o katastru zemljišta (Majetić
1996).
• 1990.g.
Ministarstvo zaštite okoliša,prostornog uređenja

i graditeljstva NN 41/90
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja
i stambeno komunalne poslove NN 53A/91
Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša
Uprava za katastar i NN 55/92
geodetske poslove
u sastavu ministarstva
Zavod (ured) za katastar
i geodetske poslove
u sastavu općine
• 1993.g.
Županijski uredi
Gradski ured
za područje županije
Ispostave
izvan sjedišta županije
• 1994.g.
80
Ministarstvo prostornog
Ministarstvo zaštite okoliša i uređenja, graditeljstva i
prostornog uređenja stanovanja NN 72/94
Državne upravne organizacije NN 15/00
Državna geodetska uprava
Središnji ured
u Zagrebu
Područni ured
za područje županije
Ispostave
izvan sjedišta županije
Novim Ustavom, potpuno je izmjenjen odnos prema nekretninama (zemljištu) i jamči se

pravo vlasništva.
Propis: Zakon o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. 04.

1941.godine
Donositelj: Sabor Republike Hrvatske
Pravni propisi (zakoni, uredbe, naredbe, pravilnici i dr.) koji su bili na snazi na dan 6.
travnja 1941. godine primjenjivat će se u Republici Hrvatskoj kao pravna pravila, a odnosi
se na propise koji nisu uređeni važećim zakonima Republike Hrvatske ukoliko su u skladu
s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske.
Zakon o zemljišnim knjigama, Zakon o zemljišnoknjižnim diobama, otpisima i pripisima,
Zakon o unutrašnjem uređenju, osnivanju i ispravljanju zemljišnih knjiga, Pravilnik za
vođenje zemljišnih knjiga, Zakona o nužnim prolazima.
Propis: Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima

Donositelj: Sabor Republike Hrvatske
Objavljeno: Službeni list 6/80 i 36/90
Član 2.
Pravo vlasništva može postojati na pokretnim i nepokretnim stvarima.
Član 2O.
Pravo vlasništva stječe se po samom zakonu, na temelju pravnog posla i
nasljeđivanjem.
Pravo vlasništva stječe se i odlukom državnog organa, na način i pod uvjetima
određenim zakonom.
Član 33.
Na temelju pravnog posla pravo vlasništva na nekretninu stječe se upisom u
javnu knjigu ili na drugi odgovarajući način određen zakonom.
81
Preuzeti propis je usklađen s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske. Novom odredbom

zakon predviđa da građani, udruženja građana i druge građanske pravne osobe imaju pravo
vlasništva na stambene zgrade i stanove, poslovne zgrade i poslovne prostorije i sredstva
rada, a stječu se upisom u zemljišne knjige,
Paragrafi Općeg građanskog zakonika i drugi pravni propisi, koji su bili na snazi na dan
6.travnja 1941.godine, glede prava plodouživanja, prava uporabe, prava stanovanja, prava
stvarnog tereta i zadužbina (zaklada), primjenjivat će se kao pravna pravila ukoliko su u
suglasnosti s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske.
Propis: Pravilnik o ustroju i vođenju knjige položenih ugovora

Donositelj: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Objavljeno: Narodne novine 42/91 i 16/94
Članak 15.
Sud izdaje izvadak iz knjige “PU” na način kako se izdaje zemljišno knjižni
izvadak.
Članak 16.
Pravna pravila zemljišnoknjižnog prava i postupka shodno se primjenjuju i u
postupku polaganja ugovora i vođenja knjige “PU”, ako ovim pravilnikom nije
drugačije određeno.
Pravilnikom se uređuje postupak polaganja ugovora o kupoprodaji stana na temelju

Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a u slučajevima kada
nekretnina nije upisana u zemljišne knjige. Također uređuje ustrojavanje i vođenje knjige
položenih ugovora i dozvoljava primjenu elektroničke obrade podataka tako da
programska oprema mora podržavati sve evidencije i obrasce propisane ovim Pravilnikom.
Knjiga položenih ugovora se vodi kod zemljišnoknjižne službe suda i to odvojeno za svaku
katastarsku općinu, a sastoji se iz glavne knjige i zbirke isprava (vode se i pomoćne knjige:
imenik vlasnika stanova i popisnik upisanih stanova).
Propis: Zakon o zemljišnim knjigama

Donositelj: Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora
Članak 28
(1) Za svaku glavnu knjigu postoji zbirka katastarskih planova
(2) Katastarski planovi su planovi koje je izradilo tijelo nadležno za
katastar zemljišta, prikazujući u njima položaj i oblik svih katastarskih čestica
i zgrada, odnosno objekata koji se trajno nalaze na njima ili ispod njihove
površine.
(3) Zbirka katastarskih planova je sredstvo koje služi korisnicima zemljišnih
knjiga za lakše snalaženje glede položaja i oblika zemljišta.
(4) Tijelo nadležno za katastar zemljišta dostavlja zemljišnoknjižnom sudu
katastarske planove i sve njihove izmjene.
Članak 226.
(1) Zemljišnoknjižni sudovi su dužni zemljišne knjige osnovati i
preoblikovati sukladno odredbama ovoga Zakona u roku od 5 godina od dana stupanja
na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar pravosuđa donosi odluku kojom potvrđuje da su zemljišne knjige
iz stavka 1. ovog članka osnovane, odnosno preoblikovane sukladno odredbama ovog
Zakona.
(3) Odluka ministra pravosuđa iz stavka 2. ovog članka objavljuje se u
“Narodnim novinama”, a po potrebi i drugim sredstvima javnog priopćavanja. Od
dana objave odluke u “Narodnim novinama” pretpostavlja se da je stanje u
zemljišnim knjigama istinito i potpuno.
82
(4) Rok od 5 godina iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na one sudove u

kojima zemljišne knjige istinito i potpuno održavaju stvarno stanje nekretnina.
Zakonom je obuhvaćena materija pravnih pravila Zakona o zemljišnim knjigama, Zakona o

zemljišnoknjižnim diobama, otpisima i pripisima i Zakona o unutrašnjem uređenju,
osnivanju i ispravljanju zemljišnih knjiga (iz 1930. godine), čija je modernizacija izvršena
prema suvremenom austrijskom zemljišnoknjižnom pravu, a preuzete su i odredbe o
elekroničkom vođenju zemljišnih knjiga.
Odredbama Zakona zemljišna knjiga je javni registar o pravnom stanju nekretnina na
području Republike Hrvatske, koji vodi općinski sud, a mjerodavan je za pravni promet
ako za neka zemljišta nije što posebno određeno. Zemljišne knjige, izvaci, odnosno ispisi i
prijepisi iz zemljišne knjige uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava.
U četvrtom dijelu Zakona propisane su posebne odredbe za vođenje evidencije podataka o
pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet (zemljišne knjige),
elektroničkom obradom podataka (EOP-zemljišna knjiga). Knjiga se sastoji od katastarskih
podataka o obliku, površini i izgrađenosti zemljišta, te podataka zemljišnoknjižnog suda o
pravnom stanju zemljišta pohranjenih u bazu zemljišnih podataka (BZP).
na temelju članka 214. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 91/96).

Propis: Pravilnik o unutarnjem ustroju,vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju
drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (zemljišnoknjižni
poslovnik)
Donositelj: Ministarstvo pravosuđa
Članak 32.
(1) Zbirka katastarskih planova sastoji se od pojedinih katastarskih planova
(listova), koji su u svakoj katastarskoj općini označeni tekućim brojevima, a na
svakom listu označeni su:
1. naziv katastarske općine;
2. broj lista;
3. razmjer plana;
4. brojevi zemljišta (katastarskih čestica).
(2) Katastarski planovi su planovi koje je izradilo tijelo nadležno za katastar
zemljišta prikazujući u njima položaj i oblik svih zemljišta (katastarskih
čestica) i zgrada odnosno objekata koji se trajno nalaze na njima ili ispod
njihove površine (članak 28. stavak 2. ZZK).
(3) Zbirka katastarskih planova vodi se za svaku glavnu knjigu, a služi
korisnicima zemljišnih knjiga za lakše snalaženje glede položaja i oblika
zemljišta (članak 28. stavak 1. i 3. ZZK).
(4) Zemljišnoknjižnom sudu katastarske planove i njihove izmjene dostavlja
katastar zemljišta (članak 28. stavak 4. ZZK).
Članak 94.
(1) Katastar zemljišta i zemljišna knjiga moraju se održavati u stalnoj
suglasnosti.
(2) Zemljišnoknjižni sud će bez odgađanja prijavljivati tijelu nadležnom za
katastar zemljišta sve zemljišnoknjižne upise koji su važni za katastar zemljišta
(npr. otpisi i pripisi, diobe i spajanje, promjene glede vlasništva i sl), kao i
sve promjene za koje je na drugi koji način službeno saznao, a od važnosti su za
katastar zemljišta (članak 11. stavak 2. ZZK). Prijavljivanje takvih promjena
provodi se neposrednim dostavljanjem sudskih odluka tijelu nadležnom za katastar
zemljišta.
(3) Tijelo nadležno za provođenje promjena katastarskog broja, oblika, površine
ili izgrađenosti zemljišta u katastru zemljišta bez odgađanja obavijestit će o
tim promjenama zemljišnoknjižni sud dostavljanjem prijavnih listova (članak 11.
stavak 1. ZZK). Promjene prijavljene prijavnim listom tijela nadležnog za
katastar koje se odnose na činjenice koje se upisuju u posjedovnicu provest će se
u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja zemljišnoknjižnog suda donesenog po
službenoj dužnosti i bez saslušanja stranaka ako iz stanja zemljišne knjige za to
ne proizlaze nikakve prepreke. Rješenje zemljišnoknjižnog suda doneseno povodom
83
prijavnog lista dostavlja se strankama po pravilima ZZK o dostavi

zemljišnoknjižnih rješenja.
Pravilnik propisuje unutarnji ustroj, vođenje zemljišnih knjiga i drugih poslova u

zemljišnoknjižnim odjelima sudova.
Sastav zemljišne knjige
1. Glavna knjiga
Osniva se za sva zemljišta jedne katastarske općine i sastoji se od zemljišnoknjižnih
uložaka u kojima se upisuje zemljišnoknjižno tijelo i promjene na njemu, stvarna i druga
knjižna prava i druge činjenice određene zakonom.
2. Zbirka isprava
Nastaje ulaganjem izvornika ili ovjerovljenih prijepisa isprava na temelju koji je dopušten
zemljišnoknjižni upis.
3. Zbirka katastarskih planova
Vodi se za svaku glavnu knjigu, a služi za lakše snalaženje u pogledu položaja i oblika
zemljišta. Katastarke planove i njihove izmjene zemljišnoknjižnom sudu dostavlja katastar
zemljišta.
4. Upisnici, pomoćni popisi i druga pomagala
Vode se na propisanim obrascima i voditelj zemljišne knjige ih vodi samostalno bez
posebnog naloga zemljišnoknjižnog suda.
Propis: Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

Član 103.
(1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti
toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako
se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo
zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenju međa) obnovi ili
ispravi među.
(2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to
moguće i ako na to stranke pristaju.
(3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka,
sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u
pitanju, a ne bude li postignut sporazum prema posljednjem mirnom posjedu, a ne
uspije li ga utvrditi prema pravičnoj procjeni.
(4) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na
licu mjesta označiti među međašnim znakovima.
(5) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da
postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
(6) I nakom što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među,
svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtjevati da se u skladu s njim
označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to
zahtjevati nakom proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke
donesene u postupku uređenja međa.
Član 152.
(1) Zgrada koju netko bez znanja i volje vlasnika zemljišta izgradi na tuđem
zemljištu pripada vlasniku tog zemljišta.
(2) Vlasnik ima pravo zahtijevati da mu se preda u posjed njegovo zemljište
sa zgradom, a graditelj će moći od vlasnika tražiti nadoknadu, ako je na to
ovlašten po pravilima obveznog prava.
(3) Vlasnik zemljišta koji za to ima pravni interes može, umjesto prava iz
stavka 2. ovoga članka, zahtjevati uspostavu prijašnjeg stanja, pa će graditelj
biti dužan po tom zahtjevu postupiti , ne tražeći nikakve naknade za to, ali je
ovlašten sav materijal koji je bio njegov uzeti za sebe.
(4) Pravo vlasnika na naknadu od graditelja prosuđuje se po pravilima
obveznoga prava.
84
(5) Sa stajališta ovoga zakona smatra se zgradom svaki građevinski objekt

koji se razmjerno trajno povezao sa zemljišnom česticom na njezinoj površini ili
ispod nje, s time da je zgrada izrađena kad je dovedena u takvo stanje da ju je
moguće rabiti za svrhu kojoj zgrade redovito služe.
Uklanjanjem društvenog vlasništva iz pravnog sustava i jamčenjem prava vlasništva kao

najšireg i najjačeg prava na nekoj stvari, Zakonom su uređena i ostala stvarna prava -
pravo služnosti, pravo stvarnog tereta, pravo građenja i založno pravo. Okosnicu su činile
stvarnopravne odredbe iz Općeg građanskog zakonika iz 1811. godine s tim da su neke od
njih zamijenjene suvremenijim odredbama iz njemačkog i švicarskog stvarnog prava.
Odredbe ovog Zakona primjenjivat će se na sve stvarnopravne odnose osim onih koji će
biti uređeni posebnim zakonima. U odnosu na dosadašnje stvarnopravno uređenje Zakon o
vlasništvu i drugim stvarnim pravima donosi i značajnije novine. Uređuje pravo stvarnog
tereta i pravo građenja, originalna stjecanja prava vlasništva, susjedska prava i služnosti.
Detaljno su razrađene odredbe u ograničenjima prava vlasništva, unesene su osnovne
odredbe o javnim dobrima u općoj uporabi i javnim dobrima u javnoj uporabi, odredbe o
zaštiti povjerenja u zemljišne knjige u njihovu istinitost i potpunost.
Najznačajnija promjena izvršena je u sustavu etažnog vlasništva po uzoru na austrijski
Zakon o vlasništvu stana (Wohnungseigentumsgesetz) iz 1975.godine.
Propis: Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske

Donositelj: Ustavni sud Republike Hrvatske
I.
Ukidaju se odredbe članka 367. stavka 3. i članka 388. stavka 4. Zakona o
vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96) i odredbe druge rečenice članka
221. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 91/96)
II.
Odredbe članka 367. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i
odredba druge rečenice članka 221. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama
prestaju važiti istekom godine dana od dana objave ove odluke u “Narodnim
novinama”.
Ukidaju se odredbe navedenih Zakona jer nisu u suglasju s odredbom članka 48. stavka 1 i
članka 50. stavka 1. Ustava. Prestanak važenja sud je odgodio, iz razloga da omogući
zakonodavcu uređivanje situacije iz ukinute odredbe na način koji neće biti u nesuglasju s
navedenim ustavnim odredbama.
Propis: Zakon o gradnji

Upis građevine u zemljišne knjige

Članak 75.
(1) Nadležni sud će izgrađenu građevinu upisati u zemljišne knjige ako je za
tu građevinu izdana uporabna dozvola.
(2) Nadležni sud će izgrađenu građevinu upisati u zemljišne knjige i bez
uporabne dozvole, ako je za tu građevinu izdana građevna, odnosno lokacijska
dozvola iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, i po službenoj dužnosti će u
posjedovnici zemljišne knjige zabilježiti da dozvola nije priložena.
(3) Iznimno nadležni sud će izgrađenu građevinu upisati u zemljišne knjige i
bez dozvola iz stavka 1. i 2. ovoga članka i po službenoj dužnosti će u
posjedovnici zemljišne knjige zabilježiti da te dozvole nisu priložene.
(4) U sličaju iz stavka 2. i 3. ovoga članka nadležni sud rješenje o upisu
dostavit će građevnoj inspekciji
85
Navedeni članak Zakona propisuje u kojim će sve slučajevima zemljišnoknjižni sud upisati
izgrađenu građevinu u zemljišne knjige.
7.3. Ostali propisi
Propis: Zakon o mjernim jedinicama

Članak 2.
U svakom se javnom navođenju mjernih podataka u Republici Hrvatskoj moraju
upotrebljavati mjerne jedinice određene ovim zakonom, pod njihovim nazivima ili
znakovima.
Naziv Znak Veza s jedinisama Jedidica za Upotreba

SI veličinu samo za
morska milja 1852 m duljina pomorski,riječni i zračni promet
astronomska jedinica 1,495 978 7•1011 m astronomiju
ar a 100 m2 ploština ploštinu zemljišta
hektar ha 10 000 m2
Prikaz iznimno dopuštenih jedinica izvan SI s posebnim nazivima i znakovima.
Određuju se mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj, kao i njihovi nazivi i znakovi, područja
i načini primjene.
Propis: Zakon o porezu na dohodak (pročišćeni tekst)

Objavljeno: Narodne novine 25 / 95
Član 52.
Nadležna organizacija za katastar dužna je Poreznoj upravi dostaviti podatke
o katastarskom prihodu poreznih obveznika do 15.veljače godine za koju se
utvrđuje porez ako su nastale promjene u posjedovnom stanju, kulturi i bonitetu
zemljišta te popis novih posjednika s naznakom njihova prebivališta, jedinstvenog
matičnog broja, površine zemljišta i katastzarskog prihoda.
Određuje da je osnova za razrezivanje poreza na dohodak od poljopreivrede i šumarstva

katastarski prihod koji se utvrđuje prema posebnim propisima.
Propis: Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak

Objavljeno: Narodne novine 106 / 96
Članak 5.
(1) Članci 20. i 21. brišu se.
(2) Članak 22. briše se.
(3) Članci 23., 24., 25., 26., 27., 28. i 29. brišu se.
Ukida se razrezivanje poreza na dohodak na temelju katastarskog prihoda.
Propis: Pomorski zakonik

86
Članak 49.
Pomorsko dobro čine unutrašnje morske vode i teritorijalno more, njihovo i
morsko podzemlje te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen javnoj
pomorskoj upotrebi ili je proglašen takvim.
U svezi sa stavkom 1. ovog članka, pomorskim dobrom smatraju se : morska
obala, luke, lukobrani, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, ušća rijeka koja se
izlijevaju u more, kanali spojeni s morem te u moru i pomorskom podzemlju živa i
neživa prirodna bogastva (ribe, rude i dr.)
Članak 50.
stavak 6.
"U slučaju dvojbe da li određeno dobro predstavlja pomorsko dobro, odluku
donosi Vlada Republike Hrvatske, uz prethodno pribavljeno mišljenje državnog
pravobranitelja."
Propisom je definirano područje pomorskog dobra na kojem se ne može stjecati ni pravo

vlasništva ni druga stvarna prava (članak 51.) po bilo kojoj osnovi, te da se evidencija vodi
po propisima o evidenciji nekretnina.
Propis: Pravilnik o evidenciji i obilježavanju pojasa pomorskog dobra

Donositelj: Ministarstvo pomorstva, prometa i veza
Članak 1.
Pravilnikom o evidenciji i obilježavanju pojasa pomorskog dobra propisuju se
radnje potrebne za evidentiranje pomorskog dobra u zemljišnoj knjizi i katastru
zemljišta i obilježavanje granice pomorskog dobra na zemljištu.
Članak 2.
Evidencija o pomorskom dobru vodi se po propisima o evidenciji nekretnina,
odnosno zemljišta.
Na evidenciju pomorskog dobra i obilježavanje granice pomorskog dobra
primjenjuju se odredbe Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta i Zakona
o zemljišnim knjigama.
Navedenim propisom točno je definirano pomorsko dobro na zemljištu i potrebne radnje za

obilježavanje granica i evidentiranje u katastru i zemljišnoj knjizi. Postupak koji predhodi
donošenju odluke o određivanju pomorskog dobra provodi Povjerenstvo za granice
pomorskog dobra i na njegov prijedlog Vlada Republike Hrvatske donosi uredbu o
određivanju granica pomorskog dobra na temelju koje će katastar i zemljišna knjiga izvršit
potrebne radnje u svezi evidencije pomorskog dobra.
Propis: Zakon o hidrografskoj djelatnosti

Članak 7.
Hidrografsku izmjeru mora, marinsku geodeziju i snimanje objekata u
priobalju, moru, morskom dnu i podmorju, mogu obavljati i druge pravne osobe
registrirane za obavljanje tih djelatnosti, ako ispunjavaju propisane uvjete.
Uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba za obavljanje djelatnosti iz stavka
1. ovoga članka, te pobliže uvjete i način obavljanja tih djelatnosti, propisuje
ministar nadležan za poslove pomorstva.
Članak 15.
Pomorski katastar je evidencija koja sadrži podatke o moru, morskom dnu i
morskom podmorju, značajne za sigurnost plovidbe, osim podataka od interesa za
obranu.
87
Pomorski katastar sadrži podatke o korisnicima, načinu i opsegu korištenja

mora, morskoga dna i morskog podmorja, kao i evidencije objekata, radova, pojava
i sl. značajnih za sigurnost plovidbe, premapodručjima jedinice lokalne
samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave.
Bliže propise o ustrojavanju, sadržaju i vođenju pomorskoga katastra, te
plaćanja pristojbi, propisuje ministar pomorstva, prometa i veza, po pribavljenom
mišljenju Hrvatskog hidrografskog instituta.
Evidenciju s podacima iz stavka 2. ovoga članka, koji su značajni za obranu,
vodi ministarstvo nadležno za poslove obrane.
Osniva se pravna osoba za obavljanje hidrografske djelatnosti od interesa za Republiku

Hrvatsku "Hrvatski hidrografski institut". Djelatnosti značajne za hidrografsko-
navigacijsko osiguranje plovidbe brodova i brodica s ciljem zaštite ljudskih života i
imovine na moru, istraživanja, zaštite okoliša i gospodarenjem morem. Obuhvaća
hidrografsku izmjeru mora, geodetske i druge izmjere objekata u priobalju, morskog dna i
podmorja, marinsku geodeziju...., djelatnosti koje se obavljaju u skladu s propisima o
geodetskoj izmjeri.
Predviđeno je i osnivanje pomorskog katastra kao evidencije koja sadrži podatke o moru,
morskom dnu i morskom podmorju, značajne za sigurnost plovidbe.
Propis: Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje

hidrografske djelatnosti
Donositelj: Ministarstvo pomorstva, prometa i veza
Članak 3.
Za obavljanje hidrografskih djelatnosti pravna osoba mora imati :
1. osiguranu kvalitetnu tehničku opremu s odgovarajućim mjernim uređajima
koji omogućuju točnost podataka i to:
1.1. za hidrografsku izmjeru
a) za pozicije
+/- 2m u opasnim kanalima, međuotočnom području te do 10km udaljenosti od
obala otoka ili kopna
+/- 5m na ostalom dijelu Jadranskog mora
b) za dubine
grafička rezolucija 0,5% od dubine
dubinomjere sa podešavanjem brzine zvuka kroz vodu
za dubine veće od 30m panoramski dubinomjer (SSS)
1.2. za marinsku geodeziju
pravna osoba mora ispunjavati uvjete propisane za geodetsku izmjeu
1.3. za snimanje objekata u priobalju, moru, morskom dnu i podmorju
potreban je uređaj opremljen s pozicijskim sustavom
2. najmanje dva zaposlenika visoke stručne spreme (VSS) i jednog zaposlenika
srednje stručne spreme i to:
jednog dipl.ing. geodeta hidrografa sa najmanje 5 godina radnog staža u
struci
jednog dipl.ing. elektrotehnike
jednog zaposlenika SSS nautičkog, geodetskog ili elektrotehničkog smjera
3. osigurana odgovarajuća materijalna i tehnička sredstva za obavljanje
istraživanja i izvođenje radova, te ostale dozvole sukladno drugim propisima.
4. osigurane uvjete tehničke zaštite, zaštite na radu, zaštite u slučaju
nesreće na radu u skladu s propisima i uobičajenim standardima kod obavljanja
istraživanja mora.
Propisani su uvjeti koje mora ispunjavati pravna osoba za obavljanje hidrografske izmjere
mora, marinske geodezije i izmjeru objekata u priobalju, moru, morskom dnu i podmorju,
te pobliže uvjete obavljanja ovih djelatnosti. Pravna osoba koja obavlja izmjeru mora
ispunjavati uvjete propisane za geodetsku izmjeru.
Propis: Pravilnik o načinu vođenja evidencije o poljoprivrednom zemljištu
Donositelj: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva
88
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se način vođenja evidencije o poljoprivrednom
zemljištu na području županije i to :
1. po katastarskim kulturama i katastarskim klasama;
2. površini i svrsi zbog koje se mijenja namjena;
3. po komasiranim površinama
4. hidromelioriranim površinama i
5. posjedovnoj strukturi
Članak 5.
Za evidenciju o površinama poljoprivrednog zemljišta po katastarskim
kulturama i klasama te posjedovnoj strukturi vlasnika i ovlaštenika, nadležno
upravno tijelo za poslove poljoprivrede županije, odnosno Grada Zagreba koristit
će podatke nadležnih županijskih tijela za katastar i geodetske poslove, odnosno
Gradskog zavoda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba.
Pravilnikom su točno definirani podaci koji se za potrebe evidencije poljoprivrednog

zemljišta preuzimaju iz katastra zemljišta.
Zakon o naseljima
NN 54/88
Pravilnik o označavanju imena Pravilniko evidencijama naselja,ulica i
naselja, ulica i trgova te o trgova te brojeva zgrada
obilježavanju zgrada brojevima
Propis: Pravilnik o načinu označavanja imena naselja, ulica i trgova te o

obilježavanju zgrada brojevima
Član 17.
U naseljima ili dijelovima naselja podijeljenim na ulice i trgove,
obilježavanje zgrada brojevima počinje na onom kraju ulice koji je bliži glavnom
ili središnjem dijelu naselja ili glavnoj ulici u odnosu na ulicu u kojoj se
obilježavaju zgrade.
U naseljima ili dijelovima naselja smještenim pretežno uz jednu cestu,
obilježavanje zgrada brojevima u ulici na toj cesti počinje i teče u smjeru
oznake kilometara, a ako smjer označavanja kilometara nije utvrđen, obilježavanje
zgrada brojevima počinje od kraja koji je bliži glavnoj cesti.
Zgrade s lijeve strane ulice, odakle obilježavanje počinje, obilježavaju se
neparnim brojevima od broja 1 na više, a zgrade s desne strane ulice parnim
brojevima od broja 2 na više.
Pravilnikom je propisan način označavanja imena naselja, ulica i trgova, te obilježavanje

zgrada brojevima.
Propis: Pravilnik o evidencijama naselja, ulica i trgova te brojeva zgrada

član 12.
89
O brojevima zgrada u okviru svake ulice odnosno trga u naselju evidencija

sadrži slijedeće podatke:
- broj zgrade,
- broj katastarske čestice (uz oznaku katastarske općine), na kojoj se zgrada
nalazi
- matični broj statističkog kruga kojemu zgrada pripada ako su ulica odnosno
trg podijeljeni u dva ili više statističkih krugova,
......
Propisan je sadržaj i način vođenja evidencije imena i granica naselja, ulica i trgova te
brojeva zgrada.Evidencija se prikazuju na osnovnim kartografskim prikazima ili krupnijeg
mjerila (1:5000) i preglednim kartografskim prikazima (mjerila 1:25000) i točno
propisanim sadržajem pojedinog kartografskog prikaza.
Propis: Metodologiju za uvođenje i vođenje jedinstvene evidencije i jedinstvenog

registra prostornih jedinica
Donositelj: Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku
Jedinstvena evidencija prostornih jedinica službena je evidencija prostornih

jedinica (u daljnjem tekstu: SEJP) u kojoj Državna geodetska uprava, Gradski
zavod za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba i županijski uredi za
katastarsko-geodetske poslove vode službene podatke o prostornim jedinicama.
Jedinstveni registar prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: RPJ)
automatizirana je evidencija prostornih jedinica koju, kao vremensku bazu
podataka o prostornim jedinicama, za potrebe evidentiranja, prikupljanja, obrade
i publikacije statistièkih i drugih podataka, vodi Državni zavod za statistiku.
Uređuje se način uvođenja i vođenja podataka o prostornim jedinicama u jedinstvenoj

evidenciji i jedinstvenom registru prostornih jedinica radi racionalizacije vođenja svih
postojećih evidencija i registra koji sadrže i podatke o prostornim jedinicama u Republici
Hrvatskoj.
7.4. Rezime
Napretkom tehnologije i uvođenjem elektronske obrade podataka i digitalne izrade

planova, a u nedostatku novih propisa donose se razne popratne upute za rad. Tumačenje
tih uputa provodi se pismenim (najčešće usmenim) putem direktno izvođaču radova, tako
da postoji čitava zbrka takvih dopuna i izmjena. Izmjene kojih nema ni u jednim službenim
novinama niti u bilo kojem stručnom listu, ni onda kad je taj list glasilo nadležne službe.
Uklanjanjem društvenog vlasništva i jamčenjem prava vlasništva, otvorena je mogućnost
izgradnje stvarnopravnog sustava, a donošenjem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim
pravima, pored prava vlasništva uređena su i ostala stvarna prava (pravo služnosti, pravo
stvarnog tereta, pravo građenja i založno pravo).
90
8. Zaključak
Katastar zemljišta osnovan radi pravilnog oporezivanja, ukidanjem podaničkih odnosa

koristiti se kao podloga za osnivanje zemljišnih knjiga. Postupno prelazi u evidenciju o
zemljištu koja služi za tehničke, ekonomske, gospodarske, statističke svrhe i oporezivanja
prihoda od zemljišta te izradbu zemljišnih knjiga. Vezan i ograničavan raznim propisima iz
drugih područja, ostaje prventsveno porezni katastar.
Zemljišna knjiga za razliku od katastra zemljišta, temelji se na registraciji pravnih odnosa
na nekretninama, gdje se zemljišno knjižni upisi temelje na pismenoj ispravi koja stvara
pravni učinak u smislu materijalnih propisa.
Prvi pouzdaniji katastar zemljišta (Franciskanski katastar), izrađen je "grafičkom

metodom-geodetskim stolom", kartiranjem izvornih planova neposredno na terenu, kojima
je osnovna kvaliteta bila zadovoljavanje poreznih i statističkih potreba. Promjenom
političko upravnih-vlasti, donjeti su i novi zakoni (o katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi)
te niz pratećih propisa, koji su ostali poznati kao najopsežniji u geodetskoj praksi na našem
području. Dio tih propisa koristilo se kao pravna pravila gotovo do današnjih dana.
Novim političkim promjenama i uvođenjem društvenog vlasništva dolazi do bitnih
promjena u vođenju evidencije katastra zemljišta i zemljišne knjige. Evidenciju društvenog
vlasništva na zemljištu, tehnički i pravno na području Hrvatske, osnivaju i vode uredi za
katastar. Upis u zemljišnu knjigu ostavljen je na dispoziciji zainteresiranih osoba, a nema
ni jedinstvenog propisa za obvezan i pravilan način zemljišno knjižne registracije
izvršenog pravnog posla. I mnoge druge okolnosti vezane uz propise imale su utjecaja na
volju i ponašanje stranaka u pogledu uknjižbe stečenih prava u zemljišnu knjigu (kontrola
prometa nekretninama, plaćanje propisanih poreza i pristojbi) i usmjeravalo ih na
instituciju izvanknjižnog prometa i vlasništva. Zemljišna knjiga prelazi u pasivan položaj
prema svim vrstama promjena koje nastaju na zemljištu.
Uspostavom Republike Hrvatske kao samostalne, nezavisne, suverene i demokratske
države, jamči se pravo vlasništva kao najšireg i najjačeg prava na nekoj stvari.
Katastar zemljišta i zemljišna knjiga, pod velikim utjecajem političkih kretanja, slijedom
povijesnih zbivanja na području Republike Hrvatske, nesumljivo nose pečat utjecaja
političko-upravnih vlasti. Danas možemo zaključiti da izmjera nije jedinstvena, katastarski
planovi su izrađeni raznim meteodama izmjere (geodetskim stolom, ortogonalnom,
tahimetrijskom ili fotogrametrijskom metodom) u različim mjerilima i različite točnosti.
Propisi ne prate suvremena kretanja u geodeziji, te dovode do nesporazuma i
nerazumjevanja u samoj primjeni, a ponekad i do samovolje. Nova tehnologija koja je
uveliko našla primjenu u izvođenju geodetskih radova, izvodi se, prikazuje i tumači na
različite načine.
91
LITERATURA
Benčić, D. (1984): Zakon o mjernim jedinicama iz 1871.g., Geodetski list, 4-6, 148-151.
Borčić, B., Frančula, N. (1969): Stari koordinatni sustavi na području SR Hrvatske
Božičnik, M. (1973): Kartografske publikacije-čuvanje i korištenje, Geodetski list, , 240-
255
Božičnik, M., Zanić, J. (1976): Dokumentacioni centar Grada Zagreba-podaci Geodetske
izmjere i Katastra zemljišta kao njegov sastavni dio, Geodetski list, 4-6, 102-112.
Božičnik, M. (1978): Povodom 160. obljetnice katastarske izmjere u Hrvatskoj, Geodetski
list,, 283-301.
Božičnik, M. (1981): Geodetski pravilnici ogledalo našeg rada u prošlosti i budućnosti,
Geodetski list, 1-3, 39-49.
Božičnik, M. (1981): Jučer, danas, sutra katastarske izmjere i katastra zemljišta u SR
Hrvatskoj, Geodetski list,7-9, 283-301.
Božičnik, M. (1982): Problematika osnivanja katastra zgrada, Geodetski list, 1-3, 62-69.
Božičnik, M. (1983): Zagrebački katastar zemljišta između druge i treće katastarske
izmjere Grada Zagreba od 1914 do 1960 godine, Geodetski list, 7-9, 167-181,10-12,
247-258.
Božičnik, M. (1988): Kako geodetske podloge prilagoditi potrebama izrade provedbenih
urbanističkih planova, Geodetski list, 4-6
Božičnik, M. (1988): O granicama općina kao osnovnih društveno političkih zajednica i o
problemima njihovog utvrđivanja, Geodetski list, 7-9, 259-270.
Božičnik, M. (1991): Izvornici za sastavljanje Hrvatske geodetske monografije, Geodetski
list, 4-6, 165-177.
Božičnik, M. (1995): Hrvatski katastar zemljišta na putu ka obliku međnog katastra,
Geodetski list, 1, 25-36.
Čuček, I. (1978): Obnova grafičkih katastarskih planova 1:2880, Drugo jugoslavensko
savetovanje o katastru zemljišta-Portorož, 63-71.
Eurorecht (1996): CroLex 96
Jonke, K. (1952): Neki problemi geodetsko-katastarske službe, Geodetski list, 9-12,278-
281.
Košutić, M.(1910): Gruntovno pravo, Zagreb
Košutić, M.(1931): Tumač k Zakonu o zemljišnim knjigama, te Zakonu o unutarnjem
uredjenju, osnivanju i ispravljanju zemljišnih knjiga, Zagreb
Köröškenji, V.(1874): Geodäsija, Zagreb
Krbek, I. (1922): Zemljišna zajednica, Zagreb
Kreiziger, I. (1950): O postanku karata i planova, Geodetski list, , 318-326.
Krmpotić, F.(1958): Utvrđivanje maksimuma poljoprivrednog zemljišta i izdavanje viška u
postupku komasacije zemljišta, Geodetski list, 10-12, 475-480.
Madžarac, Lj. (1987): O katastarskim izmjerama i zemljišnoj knjizi u općini Glina,
Madžarac, Lj. (1991): Vrste međa i točnost njihova prikaza na katastarskim planovima,
Majetić, J.(1992): Zbirka geodetsko katastarskih propisa, Narodne novine, zbirka propisa
Majetić, J.(1996): Primjena upravnog postupka kod provedbe promjene stanja u katastru
zemljišta, Geodetski list, 1, 41-50.
Narodne n. (1996):Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakon o zemljišnim
knjigama, zbirka propisa
92
Narodne n. (1999): CD-ROM - Zbirka izašlih brojeva službenog glasila Republike

Hrvatske narodne novine od 1990. do 1998.
Senđerđi, J.(1958): Prvi zemaljski - jozefinski premjer, Geodetski list,1-3, 64-73, 7-9, 382-
396, 10-12, 482-505.
Smrekar, M.(1889): Zakon o zadrugah, Zagreb
Starčević, J.(1962): Pitanje evidencije o zemljištu, Geodetski list,,277-287.
Tomić, M.(1951): Arhiv mapa i katastarskih operata u Splitu, Geodetski list, 4-9, 153-157.
Tomić, M.(1955): Ekonomski elementi u katastru zemljišta i problematika u vezi s njima,
Tomić, M.(1975): Zbirka geodetsko katastarskih propisa, Narodne novine, zbirka propisa
Tomić, M.(1988): Zbirka geodetsko katastarskih propisa, Narodne novine, zbirka propisa
Tončić, D.(1902): Zakon o zadrugama s novelom, Zagreb
Ungarov, B.(1950): Prilog povjesnom proučavanju katastarskih radova u Dalmaciji,
Geodetski list, , 286-298.
Vežić, M.(1880): Zakoni i naredbe o zadrugah u Hrvatskoj i Slavoniji, Narodne novine
Vežić, M.(1882): Urbar Hrvatsko-Slavonski, Zagreb
Zuber, A.(1973): Osvrt na najveće geodetske radove zemaljske katastarske izmjere u
Hrvatskoj i Slavoniji 1851.-1877., Geodetski list,,98-114,183-192,256-268
Žuvela, M., Josipović, T.(1992): Zemljišnoknjižno pravo, Prilog lista informator, Zagreb
93
ŽIVOTOPIS
rođen 07.01.1957. godine u Puli
roditelji : Ferucio i Giuliana Vlah
1963 - 1971. osnovna škola “Vladimir Gortan” u Puli
1971 - 1975. srednja tehnička-građevinska škola “V. Božec” u Puli
1975. upisan na Geodetski fakultet u Zagrebu, studij VII/I stupanj stručne spreme
1982 – 1984. tajnik astronomskog društva “Oton Kučera”
1984. regulirao vojnu obavezu
1985 – 1987. tajnik astronomskog društva “Oton Kučera”
1987 – 1990. rad u Gradskom zavodu za katastar i geodetske poslove – Grad Zagreb
1990 – 1997. rad u “Inženjerski geodetski biro” Zagreb
od 1997. rad u “Geodis – Zagreb” Zagreb

Vvlah PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vvlah PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET

UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF GEODESY

Katastarski i zemljišnoknjižni propisi

Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roić

Zagreb, svibanj 2000.

U ovom diplomskom radu prikazani su katastarski i zemljišnoknjižni propisi, koji su se

This work is an overview of cadastral and groundbook regulations used on teritory of

2. POVIJESNI PREGLED ............................................................................................................................. 3

javni registar podataka o zemljištu, skup grafičkih i pisanih dokumenata u kojima je

S obzirom na strukturu informacija i način na koji se one prikazuju u dokumentaciji imamo

• Klasični evropski parcelarni katastar,

Katastar prema svrsi kojoj služi u pojedinim zemljama dijeli se na:

• porezni (fiskalni) katastar,

javni registar podataka o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet.

Prvi općeniti urbari za vladavine Marije Terezije bili su:

a) Slavonski urbar Marije Terezije

§.1. Pokehdob vsakojačke daće, i službe urbarijalske k selišća naredjenju

2.1. Izmjera zemljišta

Prvi počeci izmjere i organiziranja katastra zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske

Slika 1. Dokument o izmjeri posjeda u selu Studenci

Pouzdanija katastarska izmjera Dalmacije (od Karlobaga do Albanije) izvedena je 1756. g.

2.2. Jozefinska izmjera

• Vojni, geografki premjer sadrži uputstva za

Premjeravanje parcela vrši se prema istim načelima i načinima, kao i

Propis: Izmjera čestica - Grundausmessung patent

U razdoblju od 1785. do 1789. godine izmjerena su u austrijskoj carevini sva obradiva

POMAGALA PREDVIĐENA ZA IZMJERU BILA SU SLIJEDEĆA:

drveni bečki hvat,

Slika 3. Upute za izmjeru zemljišta uz regulaciju kontribucije1 cara Josipa II (1784.)

Na osnovi tako prikupljenih podataka mjerenja i naknadne procjene, izrađen je "Jozefinski

Za daljni napredak katastra zemljišta značajan je postupak u Francuskoj, gdje je uspješno

• Provincijal (građanska uprava)

• Vojna Krajina (vojna uprava)

• Austro-Ugarska nagodba 1868.g.

3.1. Geodetsko-katastarski propisi

Propis: Instruction für die bei k.k. österreichischen Landesvermessung

Prema navedenim instrukcijama izrađena je računska triangulacija i postavljena mreža

Mreža triangulacijskih točaka sadržavala je točke :

I reda glavna (velika mreža) 10000-16000 bečkih hvati

Grafička triangulacija rađena je na listovima naljepljenim na staklo u mjerilu 1:14400

Propis: Patent über die Einführung des stabilen katasters

Propisom je određeno da se pristupi katastarskoj izmjeri zemljišta i klasiranju te izradbi

Slika 4. Dio katastarskog plana mjesta Silba u mjerilu 1:2904,17 iz 1824.g.

Za područje Dalmacije kod izvođenja izmjere izrađen je za svaku katastarsku općinu i

Operato dell‘Estimo censuario del Comuna di Selve

Sadržavao je podatke o topografskom opisu otoka po katastarskim općinama (član 1.);

Propis: Instrukzion fur Mesztischaufhahme

Slika 5. Topografski ključ iz 1820.g.

Propis: Naputak kako treba održavati očitost privremenog porezovnika

Propis: Instruction zur Ausführung der Katastral-Vermessung K. U. K. Hof-und

Dozvoljena pogriješka p za izmjeru površine po nacrtu : p=0.001 F1 + 0.5 √F2

Dozvoljena pogriješka p mjerenih kuteva poligona :

Slika 6. Upute za tlovidno risanje

Propis: Naredba c. kr. glavnog zapovjedništva kao krajiške upravne oblasti u

Izvornike detaljne katastarske izmjere hrvatsko-slavonske krajine, do tada pohranjene kod

Slika 7. Dio katastarskog plana Grada Zagreba iz 1862.

Propis: Zakon o evidenciji zemljišno-poreznog katastra

Osnivaju se katastarski uredi u sjedištima tadašnjih kotarskih poglavarstva tzv. "Uredi

Propis: Instruktion für Mesztischaufnahme

Propis: Instruktion für polygonale (theodolit) Vermessungen

Propis: Utasitas az orsagos kataszteri felmeres vegrehajtasara utasitas az orsagos

Pravilnik tiskan istovremeno na mađarskom i hrvatskom jeziku. Podijeljen u dva dijela :

Propis: Vorschrift für die katastralmapen Archive