MEHANIZMI PERCEPCIJE, SVJESNOSTI I PAŽNJE

8.1.

- 3 su različite vrste osjetnih područja u kori velikog mozga:

1. primarno osjetno područje – dio korteksa koji prima većinu informacija izravno iz talamičkih
relejnih jezgara svog sistema kojem pripada

2. sekundarno osjetno područje – dio korteksa koji prima većinu informacija iz primarnog osjetnog
područja ili drugih

3. asocijativno područje – dio korteksa koji prima informaciju iz niza osjetnih sistema

- ove tri vrste područja djeluju u interakciji za koju vrijede sljedeća 3 načela:

1. hijerarhijska organizacija – svaka razina osjetne hijerarhije prima informacije s niže razine i dodaje
im novu razinu analize (što je više razina na kojoj dođe do ozljede, to je deficit specifičniji i složeniji) -
organizacija u niz razina koje je moguće rangirati.

+ osjeti – rezultat jednostavnog procesa detekcije prisutnosti podražaja i + percepcija – proces više
reda, koji obhvaća integraciju, prepoznavanje i interpretcaciju složenih sklopova osjeta.

2. funckionalna odijelnjenost na dijelova – podjela osjetnog područja od kojih svaki dio obavlja
različite funkcije

3. paralelna obrada – osjetni sistemi su paralelni sistemi, u njima su informaciji prenose kroz pojedine
dijelove preko više putova (najvažnija podjela: svjesni i nesvjesni)

SUVREMENI modul organizacije osjetnih sistema

- hijerarhijski, funkcionalno odijeljenjen i paralelno

8.2 KORTIKALNI MEHANIZMI VIDA

- Čitav okcipitalni režanj kao i veliki dijelovi temp. I parijetalnog režnja moždane kore uključeni su u
funkciju vida.

- Primarno vidno područje smješteno je u stražnjem dijelu okcipitalog režnja.

- Sekundarno vidna područja su smještena u:

* prestijarnoj kori: - prestrijarno područje korteksa je pruga tkiva u okcipitalnom režnju koja okružuje
primarno vidno polje

* inferotemporalno - donji dio temporalnog režnja sekundarno vidnog polja uključeno u

prepoznavanju predmeta

*asocijativna vidna područja nalaze se u nekoliko mjesta u moždanoj kori a najveći dio je u
posteriornom parijentalnom području - prima ulazne informacije iz vidnog, slušnog i
somatosenzornog sistema i uključeno je u percepciju prostornog smještaja
SKOTOMI – nadopunjavanje – područja sljepoće u vidnom polju

* perimetrija – postupak dobivanja mape skotoma.

- nadopunjavanje je postupak kojim vidni sistem automatski koristi informacije dobivene od

receptora oko skotoma da bi postiglo percepciju onog dijela slike koji nedostaje

*hemianopsija- skotom koji prekriva polovicu vidnog polja

SKOTOM: ,,SLIJEPI VID''

- Slijepi vid je sposobnost osoba sa skotomima da odgovre na vidni podražaj na skotomu iako
nisu svjesni postojanja tog podražaja
- Postojanje slijepog vida navodi na zaključak da se neke informacije provode paralelenim
putovima izravno u sekundama vidna područja

PERCEPCIJA SUBJEKTIVNIH KONTURA:

- Subjektine konture – percipirane vidne konture koje fizički ne postoje

*pojavljuju se zto što prestrijarni neuroni i neuroni primarnog vidnog područja odgovara kao
da su prisutne stvarne konture u slučaju kad se subjektivne konture odgovarajuće orijantacije
pojave u njihovim receptivnim poljima

FUNKCIONALNA POLJA SEKUNDARNIH I ASOCIJATIVNIH VIDNIH PODRUČJA KORE:

- Sekundarno vidno podrulje i dijelovi asocijativnog vidnog područja sastavljeni su od različitih

polja od kojih je svako specijalizirano za određeni tip vidne analize
- Kod čovjeka PET-a i FRMR-i metodom otkriveno je 10

DORSALNI I VENTRALNI TOKOVI:

- Dorsalni tok – grupa vidnih putova koji iz primarnog vidnog područja preko dorsalni
prastrijarne kore idu do dorsalnog prastrijarnog korteksa
*prema prvom shvaćanju funkcija je vidna kontrola ponašanja

- Ventralni tok – grupa vidnih putova preko ventralnog prastrijarnog idu u inferotemporalni ortekst –
svjesna vidna percepcija

- teorija ''gdje'' naspram ''što'' – prema njoj dorsalni tok posjeduje percepciju smejštaja predmeta, a
ventralni tok posjeduje percepciju 'što' predmet jest

*alternativno objašnjenje podataka: teorija ''kontrole ponašanja'' naspram ''svjesne percepcije'';

dorsalni tok – posjeduje kontrolu ponašanja vidnim informacijama, a ventralni tok posjeduje kontrolu
svjesnog viđenja

- dvije prednosti alterantivnog objašnjenja:

1. obostrana ozljeda ventralnog toga – nema svjesti o viđenju predmeta no uspjeh u interakciji s
predmetom
2. bilateralna ozljeda dorzalnog toka – vide predmete no nisu u stanju pod vidnom kotnrolom stupiti
u interakciju

PROZOPAGNOZIJA:

- Vidna agnozija za lica (agnozija – nemogućnost prepoznavanja određene vrste podražaja koja
se ne može pripisati osjetnom deficitu) – vidna agnozija  specijalna agnozija za vidne
podražaje
- Obično prepoznaju lice kao lice, no ne mogu razlikovati različita lica
- Nalaz: obostarano ođtećenje donjeg prastrijarnog područja i susjednih dijelova
inferotemporalnog korteksa
- Nije ograničena na lica, ne mogurazlikovati vrste neke klase
- Mogu nesvjesno percipirati lice jer funkcija dorzalnog toka ostaje (nešti) iako je ventralni tok
obostrano ozljeđen

SLUH:

1. UHO: bubnjić (membrana tympani), slušne koščice (čekiš, nakovanj i stremen), ovalni prozorčić
(membrana pužnice koja prenosi vibracije sa slušnih košćica na kohlearna organizacija), pužnica
(dugačka savinuta struktura u unutrašnjem uhu), kortijev organ (Slušni osjetni organ,, koji se sastoji
od bazilarne membrane, slušnih osjetnih ćelija sa dlačicama i pokrovne membrane), osjetne ćelije s
dlačicama (slušni receptori), bazalna membarana (membrana kortijeva organa na kojoj su učvršćene
osjetne ćelije s dlačicama), pokrovna membrana (membrana pužnice koja se naslanja na slušne
osjetne ćelije), slušni živac (ogranak VIII. Kranialnog nerva koji provodi slušne impulse iz osjetnih
ćelija na bazilarnoj membrani)

- vestibularni sistem – osjetni sistem koji otkriva promjene u smjeri i intenzitetu pokreta glave i
pridonosi odražavanju ravnoteže slanjem signala u motorički sistem

- glavno načelo: u pužnici: različite frekvencije izazivaju različite osjetljivosti

- organizacija je: tonotopna

OD UHA DO PRIMARNOG SLUŠNOG PODRUČJA:

- Aksoni slušnog živca se prekapčaju u ipsilateralnoj kohlearnoj jezgri iz koje brojne projekcije
vode do gornjih olivarnih jezgara
- Aksoni olivarnih neurona u sklopu lateralnog lemniskusa odlaze do donjih kolikula odakle
aksoni vode u medijalno koljenasto tijelo u talamusu
- Aksoni ćelija iz medijalnog koljenastoj tijela odlaze u primarno slušno područje u kori v.
Mozga

PRIMARNO SLUŠNO PODRUČJE U KORI VELIKOG MOZGA:

- smješteno u lateralnoj pukotini i okrućeno sekundarnim slušnog polja
- dva načela organizacije: 1. U funkcionalnim kolumnama i 2. Tonotopna organizacija (organizacija u
skadu s frekvencijama zvuka)
LOKALIZACIJA ZVUKA:

- Posredovana aktivnošću lateralnih i medijalnih gornjih olivarnih jezgara

- Neuroni u medijalnom olivarnim jezgrima – odgovara na razlike u vremenu pristizanjem
zvuka iz 2 uha
- Neuroni u lateralnim olivarnim jezgrima – reagiraju na male razlike u amplitudi zvuka između
lijevog i desnog uha
- Gornje olivarne jezre – jezgre u produljenoj moždini koje igraju ulogu u lokalizaciji zvuka
- Donji kolikuli – strukture u tektumu srednejg mozga koje primaju slušne informacije iz gornjih
olivarnih jezgara

POSLJEDICE OŠTEĆENJA SKUŠNIH PODRUČJA PRIMARNE MOŽDANE KORE: - obostrano oštećenje

p.s.p. ne dovodi do nemogućnosti otkrivanja zvuka

8-4- SOMATOSENZORNI SISTEM: DODIR I BOL

- Somatosenzorni sistem – zajednički naziv za sistem zadužen za tjelesne osjete

- Čine ga:
- 1. Ekstroreceptivni – bilježi vanjske podražaje na koži
- 2. Proprioreceptivni - informacije o položaju tijela
- 3. Interoreceptivni – pruža općenite informacije o stanju unutar organizma
- Eksteroreceptivni ima 3 dijela: zaduženi za percepciju mehaničkih podražaj, zaduženi za
percepciju toplinskih podražaja i za nociceptivne podražaje (bol)

KOŽNI RECEPTORI:

1. slobodni nervni završeci - završeci nervnih vlakana

2. Pacinijeva tjelašca – najjednsotavniji u koži, brzreagiraju, nagli pomak

3. Merkelove pločice – sporo adaptiraju i reagiraju na postupno udubljivanje

4. Ruffinijevi završeci – sporo adaptiraju i reagiraju na postupno istezane kože

- stereognozija – prepoznavanje predmeta na osnovi opipa

DERMATOM:

- Područje tijela inervirano lijevim i desnim stražnjim korijenom određenog segmenta kičmene
moždine

DVA GLAVNA ULAZNA SOMATOSENZORNA PUTA:

1. sistem dorzalnih kolumni: medijalnog lemmiskusa – prenosi informacije vezane uz dodir i

propriorecepciju (penje se stražnjeg dijela bijele tvari)
2. anterolateralni sistem – prenosi informacije o boli i temperaturi

- sastoji se od 3 različita puta: spinotalamički vodi do ventroposterolateralnih jedara,

spinoretikularni i spinotektalni

- penje se anterolatelranim dijelom bijele tvari

SOMATOSENTORNA PODRUČJA KORE VELIKOG MOZGA

POSLJEDICE OŠTEĆENJA PRIMARNOG SOMATOSENZORNOG PODRUČJA

- Veoma blaga
- Nakon hirurškog zahvata javljaju se dva manja kontralateralna deficita: smanjenja osjetljviost
laganog dodira i smanjena sposobnost prepoznavanje predmeta opipom

SOMATOSENZORNE

- Asomatognozija – nemogućnost prepozavanja dijelova vlastitog tijela

- Asterognozija – nemogućnost prepoznavanja predmeta opipom
- Anozognozija - neogućnost percipiranje vlastitih simptoma
- Kontralateralno zanmerivanje – tendencija da se ne odgovara na podražaje na stranu tijela
koja je kontralateralna povrijeđenoj strani mozga

PARADOKSI BOLA:

- Adaptacija na bol
- Nepostojanje kortialne reprezentacije boli – odstranjivanje hemisfere – osjet boli očuvan na
obje strane tijela; prednji d