Professional Documents
Culture Documents
Terotehnologija PDF
Terotehnologija PDF
Terotehnologija PDF
Hasan Avdic
Dzemo TufeKcic
TEROTEHNOLOGIJA I
Tuzla, 2007.
Dr. sc. Hasan Avdic
Dr. sc. Dzemo TufekCic
PREDGOVOR
ISBN 978-9958-633-73-7
1. Tufekcic, Dzemo
COBISS.BH-ID 15820294
SADRZAJ
PREDGOVOR
2.2. POLlzdanost Raspoiczivost i Funkciol1aina pogodnost ................... . 59 3.9. Model odrzavanja prC111a sIanju sa kontrolo111 paran1etara .............. .
2.2.1. Osnovni pojmovi ........................................................................ . 59 3.9.1. Osnovne karakteristike ............................................................... . 127
2.2.2. Pouzdanost, Raspolozivost i Funkcionalna pogodnost ............. . 60 3.9.2. Parametri tehnickog stanja sistema i njihova promjena ............. . 127
2.3. Parametri funkcije raspodjele .......................................................... . 3.9.3. Opis procesa promjene telmickog stanja sistema (historijat
2.4. Osnovne karakteristike funkcije pouzdanosti .................................. . 68 promjene stanja) ......................................................................... .
2.5. Pouzdanost sistema izradenog od vise dijelova ............................... . 74 3.9.4. Matematicki model procesa promjene tehnickog stanja ............ . 137
2.6. Analiza stabla otkaza ............................................................ :.......... . 76 3.9.5. Granice otkaza ........................................................................... . 147
2.6.1. Osnovni pojmovi ........................................................................ . 77 3.9.6. Algoritam historijata otkaza ....................................................... . 149
2.6.2. Simboli koji se koriste u analizi stabla otkaza ............................ . 77 3.9.7. Tehnicka dijagnostika stanja sistema ......................................... . 149
2.6.3. Metodologija konstrukcije stabla otkaza i obezbjedenja 3.9.7.1. Opste karakteristike .............................................................. . 149
pouzdanosti ................................................................................. . 79 3.9.7.2. Klasifikacija dijagnoza i dijagnostickih parametara ............. . 150
2.6.4. Primjena metode anaiize stabla otkaza ....................................... . 79 3.9.7.3. lzbor dijagnostickih parametara ........................................... . 158
2.6.5. Primjer formiranja stabla otkaza sistema za kocenje vozila .. , .... . 80 3.9.8. Anticipacija tehnickog stanja sistema ........................................ . 161
2.6.6. Kval1tativna i kvamita;:ivna analiza stabla otkaza ...................... . 81 3.9.9. OSl1ovni moduli odrzavanja prema stanju sa kontroiom
2.6.7. Analiza naCina, efekata i kriticnosti otkaza (FMECA) .............. . 82 lJaralll.etara .................................................................................. . 168
2.7. Gowvost i raspolozivost .................................................................. . 83 3.10. Model odrZavanja prema stanju sa kontrolom nivoa pouzdanosti .. 171
2.8. FunkcionalDa pogodnost .................................................................. . 85 3.10.1. Osnovni prilaz .......................................................................... . ] 71
2.9. Pogodnost odrZavanja ...................................................................... . 87 3.10.2. Odreaivanje potrebnog nivoa pouzdanosti sastavnih dijelova
1 ~-
2.9.1. Ocirzavanje i pogodnost odrzaval1ja ........................................... . 87 sistell1a ...................................................................................... . 1/)
i 7'~
2.9.2. Pogodnost odrzo.vanja ................................................................. . 88 . J ~ . F 01111iranje progral11a odrzavanja ................................................... .
2.9.3. I-:~on~;r::T~l:I1vna pogodnost odrza.vanja ......................................... . Z~J izbor 1110dela odrzavanja prenla stanju .......... -., ....... . 179
2.9.4. \1etod::- lJredvidanja 1}ogodnosti odrza·vanja ................ ,.............. . 95
3.13. Razvijeni modeli za optimall1e dijagnosticke kontrole stanja 1. SISTEMSKI PRISTUP TEILNICKOM ODRZA VANJU
sister113 ...................................... , .......................................
0 •••••••• _.... r80
3.13.1. Model Baldina za optimalne dijagnosticke kontrole stanja 113
osnovu mini11131nih troSkOV3 odrzavanja ................................. . J80 1.1. Osnovlli pojmovi 0 telmickim sistemima
3.13 .2. Model BaJdina za "slucajne" otkaze ........................................ . 183
3.13.3. Model Baldina za "pozne" otkaze ........................................... . ]84 Tehnicki sistemi predstavljaju skupove e!emenata (dijelova) i
3.13.4. Model Govoruscenka za odredivanje optimalne periodicl1osti relacija izmedu njih i njihovih karakteristika, povezanih meClusobno u
dij agnostike stanja sistema 113 OS110VU minimalnih troskova .... 185 cjejinll, 11a naci11 pogodan za obavljanje rada. Pojam sistem .ie izvedeD od
3.13.5. I\1odel Harzova - K.rivenka za graficko odredivanJe grcke rijeCi flro systerna", a oznacava "cjeIinu sastavljenu iz dijelova". To
periodicnosti dija!::,'110stike stanja na osnovu m111imalnih znaci da sistem predstavlja integriranu cjelinu, sto podrazumijeva
Iroskova ................................................................................... . 185 medusobnu povezanost i uslovljenost dijeiova, na bazi postavljene
3.13 .6. Simulaeioni moael za izbor optimalne periodicnosti funkeije kriterijuma. Ovo, dalje, znaci da za fUl1kcionisanje sistema niJe
dijagnostike stanja dijeia sistema ........................................... .. J 88 dovoljan same kvalitet dijelova vee i potpul1a odreClcnost re!acija izmedu
3.13.7. Model Bednjaka l1a bazi maksimalne raspo]ozivosti .............. . J90 nji11 [12].
3.13.8. Model Gertsbakh-a 11a bazi promatranja vektorskog procesa .. 191 Sistemski pri1az je novijeg vremena - rezultat .ie savremenog
3.13.9. Model za odreoivanje optimaine frekvencije dijagnosti6kih naCina 111151jenja. Tako postoje sistemi U masinsrvll, energetski, sistemi
kontro13 rnaksin1izjranje.1.TI dobili ................. : ......~.~~ ................. . 191 cern.ralnog grijanja~ kao i 111Z drugih. SistcTlli razilclIill vrSla su rezu!-t~lT
3 13.10. Iv1.ode! ten11iniranja opti1.l1alnih dijagnostjckih kontrola sisten1a projektova1Jja, ook vrijednovanje S1stelTla probiern sistenl-
anahze. Sisten1sk.i prilaz' onl0gucuje odr~dj'/anje sisterna u funk c.ij i
. . ,. . ~ • - ~ v1
= Xi -l! = 1. _
gdie su sa p oznaceni ponori (gubici) u sistel11u, nastali zbog okoline, poremecaja raznih vrsta unutar i izvan procesa, kao j prirodne
najrazlicit'ijih uticaja jli porel11ecaja na relaciji sistel11 - oko1ina i unutar te±nje za mirovanjem, entropija sistema stalno faste [12].
procesa rada sistema. Osnovna stanja sistema odredena su promjenom paramemra
Odnos I = pic; predstavlja osnovni predmet istrazivanja, funkcije cilja u vremenu, a pod dejstvom l1tjecaja razliCitih po velicini .
projektovanja i uprav1janja sistemima. pravcu i smjeru, pn eemu:
Ciljevi sistema su odredeni potrebal11a pretvaranja raspo10zivih promjena parametara funkcije cilja u okviru dozvoljenib granica
resursa u' rad, odnosno proizvode pogodne za zadovo1jenje potreba odreduje stanje sistema-zadovoijava, sto znaci da sistem uspjesl10
pojedinaca, preduzeca j dmstva u cjeiini. Na ovaj naCin uopsteni ci1jevi vfsi funkciju kriterijuma. Stanje zadovoljava oznacava sranje "U
obuhvataju teznju sistema za opstankom i potrebu razvoja i obezbjedenja RADU". Sve dok se sistem nalazi u stanju "U lV\DU".
novog kvaliteta [(2). obezbjedeno je dobijanje projektovanih, potrebnih i
Ostvarenje postavljenih ciljeva je rezultat promjena stanja izlaznih veliCina, odnosno zadovoljenje funkcije kriterijuma,
elemenata sistema u vremenu, odnOS110 u procesu rada sistema. Proces promjena parametara postav1jene funkcije k.riterijuma lzvan
rada sistema se moze definisati kao postupak uzastopnih promjena stanja, granica dozvo1jenih odstupanja odrecluje stanje sistema - Ill'
dobijenih dejstvom - aktivnim radom sistema. zadovoijava, sto znaci da sistem ne vrsi uspjesl10 postay ljenu
Funkcija ciIja sistema predstav1ja mjeru usaglasenosti izmedu: funkciju hiterijuma. Stanje ne zadovo1java oznacava stanje "U
zahtjeva donosioca odluka. uslova okoline i parametara procesa rada. OTKAZU". Stanje sistema "U OTKAZU" znaci da je u sistemu
buduceg SiSre111a i tTazi produblje.na raZ111atranja. \/ren1enski gledano, i njihovih karakteristika, da sistem ne vrsi postavlj::m.1
funkcija cilja moze biti razlicita za iste sisteme u razliCitim vremenskim kriterijuma i da je potrebno preduzeti mjere za vracanje sistema u
intervalima. Za razliCite sisteme, funkcija cilja moze biti data kao potreba slanje "U RADU". Ove mjere se sastoje u razliCiIim postl1pClma
ostvarenia: odrZavanja [12].
maksima1nog ucinka, koji predstav1ja mjeru tehnicke izdasnosti
Stanje sistema "U OTKAZU" je uvijek uslovljeno otk3Z0111 "eJa
procesa rada sistema i koji je odrec1en koJicinom izvrsenog rada u
sistema (evora, elementa iIi modula). Stanje "U OTI<:...l>,ZU" moze bm
jedinici vremena.
uzrokovano:
maksimalnog kvaliteta, koji predstavlja rnjeru sposobnosti sistema
potpunim otkazom dijelova sistema, PrJ cemu radna sposobnost
u zadovoljenju uslova okoliDe,
sistema pada na l1ulu, odnosno onemogu6eno je obavljanje
maksimalne ekonornicnosti, koja predstavlja mjeru ekonomske
funkcije ciJja sistema u cjeiini, i
izdasnosti procesa rada sistema.
djelimicnim otkazom dijelova sistema, pri cemu sistem vrsi rad,
Staeje sistema predstavlja sImp podataka koji daju potpunu
ali ispod donje granice postav1jene funkcije cilja.
infoTI11aciju 0 ponasanju sistema u datom trenutku vremena i dat:im
Radna sposobnost sisten18 je odredena paranletrinla. funkc::ije
uslovima okoline, pot'rebnu za podesavanje rada sistema, odnosno
procesa pr0l11jene stanja u datol11 vremenu i datin1 uslovinla radcL
projektov8.nje njegovog ponasanja u periodu zapocetoITI tin] trenutkonl.
Funkciju radne sposobnosti je l110guce izraziti kao:
Stanje sistemaje prema tome funkcija vremena [12J.
NeodreCcnos1. stanja podrazumiJeva stepen ostvarellja zadalih
uslova i postupaka karakterlstic~nib za odredena stanja . .J.6~kD se za vel1cinu "~" = I(us!ovil~. , ! )
I
r---:~ ___
r - " !- - -
O
__
- - - - - - -
lk_Ia_~_an_jc_o_tl_'a_za____~
,
naglo siri pojam odriavanja, pri cemu se danas moze reci da je odrzavanje
proces koji omogu6ava upravljanje tehnickim stanjem i pouzdanoscu u
toku cije10g zivotnog ciklusa sistema. Nadalje, ciljevi odrzavanja, izmedu
ostalag, zalaze i u sfern ekonomije poslovanja, pa se iskazuju u vidu
~~:__O_d_l_ag_al-D-c-na-st-an-k-a-ot-k-az-a~
racionalizacije i nacelno su mjerljivi. Zbog svega toga, savremena nauka
c,---s_p_ri_.ic_t2_V_"n_.l.1c_n_a_sra_n_k_ao_t_ka_Z"_'--,
proces odrzavanja sve vise izucava i padize na visi nivo znacaJnosti u
privredi i drnstY~Ll.
I Korislcn jc bez otkaza
S:'j/;,o j J. Tehnicko
Osnovni ciljevi koji treba da se postignu procesom odrzavanja su: 1.3. OdrZavanje kao funkcija
obezbijedenje (maksimiziranje) potrebnog nivoa pouzdanosti
tehnickih sistema u procesu eksploatacije (pouzdanost je Odrzavanje tehnickih sistema je funkcija osnovne proizvodnje u
vjerovatnoca rada bez otkaza u toku vremena t), preduzeeu. Zato se one organizuje u odredene organizacione forrr;e i
minimiziranje ukupnih troskova odrzavanja (direkhlih cjeline i funkcionise kao poseban podsistem u preduzecu. Odriavanje je,
indirektnih) , znaci, sustinski vezano za osnovni proces proizvocinje, jer doprinosi da se
zajedniclco ucesce (sa svim funkcijama u preduzecu) u upravljanju proizvodnja odvija na racionalan nacin, uz optimalni nivo pouzdanosti
proizvodnjom i finansijama, svih tehnickih sistema upreduzecu. Ono obuhvata kategorizaciju grupa
postizanje boljeg kvaliteta proizvoda, aktivnosti (s1. 1.2), 0 cemu ce biti govora u narednim poglavljima.
povecanje produktivnosti rada u proizvodnji, Kada se govori 0 jedinstvu funkcija odrzavanja i proizvodnje, kao
povecanje nivoa motivisanosti za rad (neispravni tehnicki sistemi jedinstvenom Ciniocu proizvodnje, onda se imaju u vidu osnovne
izazivaju lose stanje, pa i nezgode, kako u samom preduzecu tako postavke:
i njegovom okruzenju),
cuvanje svih raspolozivih resursa u preduzecu,
isporuka proizvoda kupcima navrijeme i dr.
Treba imati u vidu da odrzavanje u pogledu sadrzaja i dinamike
sprovodenja nlora biti vrio oclrnjereno i strage uskladeno sa Kar:lkrer aktivnosti od::-Za,\,2.nj2
I - prcvcntivno odriavanjc
drugih, dodatnih i jos ozoi1jnijih otkaza, eime se moze znaeajno smanjiti - naknadno odriavanjc
pouzdanost, uz osjetno povecanje troskova. Zato izmedu sasvim ]ogicnog
I - kombinovano odrZavanjc
~
- pr.rna stanju
problemima [52]. ,'--,-,.-,-j-v,-'o-ri-fi-m-an-,s-;ra-n-ja---'
Razvoj novih naucnih disciplina, zasnovanih na sve uorzanijem
.. , -.telruce.
razvoju tehnike i telmologije, posebno kibemetike, teorije sistema, ~ investiciooo
informatike i drugih grana sistemskih nauka, znacajno je doprinio
promjeni odnosa prema odrzavanju tehnickih sistema. Zahvaljujuci tome, Slika l.i K'ategorizacija grupa aktivnosti odriavanja
tehnicki sistemi se danas vise ne posmatraju kao uredaji iIi masine koje je
ukupna funkcija proizvodnjese sastoji od zbira aktivnosti
napravio covjek tako da se ponasaju po nekim sopstvenim, zamisljenim iii
dodjeljenim zakonima, nezavisno od okoline i drugih prij'odnih us]ova, proizvodnje i odrzavanja, podrzanih od ostalih poslova u
preduzecu (poslovi razvoja, marketinga, finansija i dr.)
vee kao integralni dijelovi opsteg prirodnog sistema, koji podlijeZu
funkcija oarzavanja (bez o'bzira kako je organizaciono
opstim i posebnim zakonima, svojstvenim i drugim sistemima u prirodi
postavljella) ne predstavlja usiuZnu djeiah1ost, nego 1111a
[1] .
proizvodni karakter,
radnici U odrzavanju su proizvodni radnici,
pos!ovi oarzavanja savremenih tehnickih sistema sumulti- koji se odrzava,to su, dakJe, sa stanovista oddavanja "spoljni elementi",
discipliname prirode i zahtijevaju strucniju radnu snagu nego od kojih poticu zahtjevi za odriavanje kojima sistem odrZavanja treba da
klasicni poslovi proizvodnje. se priJ.agodi. Nasuprot tome, preostali elementi, koji se odnose na
OdrZavanje je proces koji se proteze kroz sve faze nastanka i koncepeiju, tehnologiju, organizaeiju sistema odrzavanja, itd., cine
eksploatacije tehnickih sistema, do njihovog konacnog rashodovanja. Ono "ullutrasnje elemente" sistema odrZavanja, koji se rjesavaju nJegovlm
.ie sastavni dio reprodukcionog procesa, te ga zato treba posmatrati i projektovanjem i kasnije upravljanjem [52].
izucavati kao integralnu aktivnost u obezbijedenju planiranog zivotnog
ciklusa svakog tehnickog sistema. To je funkcija proizvodnje, koja ima
jasno definisan proces rada, a kao sistem, to je dio proizvodnog sistema
preduze6a. Savremena predvidanja, daje odrzavanju u budu6nosti,
odlucujucu ulogu u proizvodnji sa ciljom da se ostvaruju optimalni Pouzdanos!
proizvodni rezultati uz uvodenje novih tehnologija odrzavanja.
Raspoiozlvost
- ,- - j
: - - - 1- -
Lpmrcbni k-v8.lilCt
I ~I_ _ _----_---~
metodama integrc:lnog sistemskog prilaza, tj. k30 sIrup ve6eg broja I ,--,-------,
~.
segmenata koji svoju funkciju obavljaju u odredenoj okolini i u 3i
odreoenom vremenu. Drugim rijecima moze se govoriti 0 sistemu
L-i
i a---'
_---'-TChfiO_i0
oill-za"vanja, kao skupu segmenata iIi elemenata koji zajednicki111 dejstvoll1 Koncepcija
obezbijeduju odrzavanje tehnickog. sistema, u skladu sa postavljenim
zahtjevima i hiterijumima [52]. ! Organizacija
1.5.2. Koncepcija sistema odriavanja Preventivno odrzavanje, moze da se realizuje na vise nacina. Ovo
se posebno odnosi na vrstu i karakter postupaka preventivnog odrzavanja,
Koneepcija sistema odrzavanja predstavlja njegovo obiljeZje, koje a zatim i na vrijeme koje se odreduje za sprovodenje ovih postupaka.
utjece na opsti kvalitet sistema odrZavanja. Pod ovim pojmom
podrazumijeva se obiUezje sistema koje zavisi od principa na osnovu
koga se donose odluke 0 sprovoaenju postupaka odrZavanja. Tri su
osnovne koneepeijske moguenosti: preventivno, naknadno i kombinovano
odrzavanje. U prvom slucaju, postupci odrZavanja se sprovode prije nego
pojave otkaza za posmatrani sistem, odnosno njegov sastavni dio. U
drugom slueaju posmatra se i prati neki pokazatelj - parametar, koji
reprezentuje stanje posmatranog sistema, tj. njegovog dijela, i koji je po
svom karakteru slueajan. Obje ove vrste preventivnog odrzavac'1ja mogu
da se vefu za neki odreaeni period vrernena, ili za vrijeme koje se ne
odreduje unaprijed, vee se tokom rada sistema podesava (adaptira)
konstatovanom stanju, Od,'10sno informacijama 0 izabranim pokazateijima
I """,,,.,
.r
Naknadno
stanja koji se prikupljaju i analiziraju.
Moguce postupke preventivnog odrzavanja Cine sve one aktivnosti
koje je potrebno sprovesti da bi se tehnieki sistem odrzao u radno
HOC spo'sobnom stanju na zahtijevanom nivou eksploatacione pouzdanosti,
]
kako je vee reeeno. Detaljniji opis ovih postupaka bice dat u narednim
Y Ritmicko I poglavljima krVige.
r~111l071
i+_e,~ , i
!: !I _____ ~//~ 1I 1.5.4. Tehnologija odriavanja
i~/. 1 I
l' ---- :: I~
i i t)3 \
L...-_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
!
I, j
'----_ _ _ _ _ _ --.l,
It)'J ! 1r
1 _ ,_ _ _
~ ! ~ I I
j
~_~_~ J L_________
__
ttJ !
\
Telmologija odrzavanja ddinise postuplce odrzavanja i nacin
sprovoaenja posttlpaka odrzavanja. Telmologijom odrzavanja odredujese
~
na koji nacin postupak treba da se obavi, sa kojim alatom, kojim
Slika 1,6, Uzajaml1a'veza metoda odria-vanja i toierancija za dijagnosticke parametre redoslijedom, u kom vremenu. Ovo se odnosi na svaki nivo odriavanja
(5) (5je parametar promjene stanja)
posebno, a ina sve predvidene postupke odrzavanja:
U naeelu postoje dvije osnovne vrste preventivnog odrzavanja. U osnovno odrzavanje od strane rukovaoca,
prvom slucaju preventivno odrzavanje se sprovodi iskljuciv0 na OSnO\rLl preventivni periodieni pregledi, bez posebnih instrumenata,
informaeije 0 pouzdanosti, tj. na OSTIOVU raspodjele vremena rada do
12 13
kontrolni pregledi regulisani propisom i zakonom,
podmazivanje,
tehnicka dijagnostika,
preventivne zamjene dijelova,
trazenje i otklanjanje slabih mjesta,
popravljanje i obnavljanje istrosenih dijelova,
preventivne periodicne opravke (profilakse),
generalne periodicne opravke i moderrjzacije.
Ocigledno je da tehnologija odrzavanja zavisi u velikoj mjeri ad
konstrukcijskih i drugih osobina sistema koji se odrzava, ali isto tako j od
uslova u kojima se odrzavanje sprovodi. Ist1 utjecaj imaju ekonomski Slika 1.7. Tehnologija odrzavanja
Cinioci, koji se odnose na raspolozive kapaeitete, produktivnost, potrebnu
brzinu obavljanja po stupka odrzavanja, odnosno potrebnu gotovost 1.5.5. Proaktivno odriavanje
tehnickog sistema, itd. Shodno tome, tehnoloski postupei odrzavanja
mogu da se rijde na razlicite nacine, zavisno od niza bitnih utjeeajnih Procjene strucnjaka u svijetu idu u pravcu da ce prve dekade III
Cinilaca. miknijuma biti izrazito obiljezene aktivnostima vezanim za odrZ3vanje
Ocigledns je SIva; da tehnologija Gd;za,,;,~anja moze biti za svaki tehnickih sistema, jer su tebnicki sistemi sve slozeniji i sofictlciranijj.) a
posebni slucaj rijesena na mnogo raz1icitih naCina. Svako rjesenje vise iii time i nepouzdaniji, oonos11o, zahtijevaju sve "'ise kompleksnih znanja
manje neposredno utice na kvalitet sistema odrzavanja, odnosno na potrebnih za njihovo odrzavanje. Buduenost vjerovatno pripada
pogodnost odrzavanja, gotovost i dmge karakteristike procesa odr±avanja, ekspertnim sistemima koji treba da obezbijede proaktivno odrzavanje
a isto tako i na troskove odrZavanja ostvarene efektivnosti. lzbor ( sustina filozofije proaktivnog odrzavanja je utvrdivanje osnovnih
tehnologije odrzavanja predstavlja, prema tome, jednu od znacajnih faza u uzrocnika otkaza i njihove eliminacije).
projektovanju sistema odrZavanja jed.'1og teD..nickog sistema.
Tchnologiie
Na izbor tehnologije odrzavanja neposredno utjecu i dmge ,--_ _ _ _-'1
komponente sistema odrZavanja, odnosno koncepeija i organizacija
odrZavanja. To znaGi da sistem odrzavanja treba da se projektuje Poicdlnacne
14 15
objavljivanja prvih rezultata koji su svjedocili 0 velikim ustedama u jednoj petrohemijskoj fabrici sa 1.800 radnika u odrzavanju
postignutim primjenom ovog novog metoda .. (40% ukupno zapos1enih), uz proizvodnju od 2000 tona na dan
Postoji li i u cemu je sustinska razlika izmedu ovog koncepta j troskovi odrZavanja iznose 2% ukupnog prom eta,
dosada poznatih i primjenjivanih metoda u odrzavanju? kompanija "Shell" - Francuska je uvodenjem odrzavanja pomocu
Proaktivni pristup problemu odrzavanja telmickih sistema, baziran racunara realizovala jednokratnu ustedu na skladistu, VrIJeme
.ie na stalnom pracenju i kontroli osnovnih uzrocnika otkaza i cekanja, prenos, davanje na10ga smanjeno je za 15%, a
aktivnostima na njibovom eliminisanju iIi znacapom smanjenju proizvodnost je povecana 30%,
negativnog dejstva. Sa druge strane preventivno odrzavanje prema stanju "Hewlett-Packard" je smanjio broj sati opravki za 10%, troskove
usmjereno je na otkrivanje i pracenje ranih simptoma otkaza (vibracije, za 2,5%, uvodenjem savremenog odrzavanja uz koriscenje
temperatura, produkti habanja ... ). Proaktivni koncept ne prihvata otkaz tehnicke dijagnostike.
kao 110lmalno i moguce stanje, vee se sprovodi niz adekvatnih mjera da
do otkaza uopste ne dode. lednostavno reeeno tezi se da masine "vode 1.6.2. Osnovni uzrocnici otkaza kod tribomehanickih sistema
zdrav zivotl! i da im se na raj naCin maksimalno produzi vijek
eksploatacije. U cesto koriscenoj analogiji izmedu medicinskih metoda i Otkazi kod tribomehanickih sistema (masina) mogu se posmarrati
metoda u odrzavanju, savremeni postupci dijagnostike oboljenja (EKG, kao otkazi izazvani triboloskim procesima i oni nastali zbog ostalih
ultrazvuk, rendgen ... ) oq&.ovan:~li bi konceptu preventivnog odrZavanja po uzrocnika. Ovo stoga sto praksa pokazuje da su triboloski procesi
stanju, dok bi kontrola nivoa holesterola u krvi (kao dokazanog uzrocnika dOlninantni uzrocnlCl otkaza kod dinan1ickih n1aSll1sk.1h slstelna.
nmogih kardiovaskuiarnih oboljenja) odgovaraia proaktivnom pristupu ISIrazivanja pokazuju da u metalopreradivackoj industriji preovladuju
problemu odr.zavanja [106]. triboloski otkazi i iznose 60%, a dasu materijalni tr05kovi za opravku tih
sistema za tri puta veei od onih izazvanih netriboloskim procesima. Prema
podacima japanske firme Nipon, 40% svih otkaza je prouzrokovano
1.6. Troskovi odriavanja u zivotnom ciklusu tribolo.skim procesima.
Da su ove tvrdnje realne ilustruju i pregledi dati u daljem tekstu 0
uzrocnicima i vrstama otkaza kao i njihovoj distribuciji kod kliznih i
1.6.1. Troskovi odriavanja u industriji kotrljajnih le.zaja, dizel motora i pumpi (tabela T-l.l. ) [65].
Ekol1omski faktor je taj koji .ie pokrenuo danasnji poseban interes Tabela T-l.l. Uzroci i distribucija otkaza kod Jeiaja
za razvoj U odrzavanju.
Uzroi'nid otkaza Diatribuciia, 0;(,
Nekoliko statistickih podataka ce nas u to lako uvjeriti: Kotrljajni lel:aji Klizna !eziSta
gubici u proizvodnji radi odrzavanja iZl10se 30% od raspolozivih
kapaciteta, i +-__----''O13.8
Ncadckvatan nroracun.-'.;..::.ko"'-n:.:::sl".-'fl."'.lK"'ci.::;ia_ _ _ _ _ :'::::'_ _ _-L-_ _ _7'-'-_
9.! _ __
!! GIeSke 11 matcTi,"'ia;::iu'--_ _ _ _ _ _ _ _ _-'-_ __ 1.9 3,6
firma "Bross::'trd Consult:mts" ocjenJuJe troskove oarzavanja l1a '! Grcskc oroizvoQnle i monraze 14.4 10.7
j--';;cadckvatna ckSDloatacija, odriavanie i kontroia 37.4 39.1
6% ukupnog prihoda (vise od 10% u teskoj industriji), ,: Habanic tokom kontinuirano,Q r2da 28.5 30.5
jedna od anketa u Velikoj Britaniji koja je sprovedena u oko I~ Ustalo 4,0 7.(}
16 17
'1
Vrste otkaza kod industrijskih diesel motora koje odgovomost snosi sam konstruktor postrojenja. Ako to izrazimo
,
)i Vrsta otkaza
sarno putem troskova odrzavanja, mozemo govoriti oiznosu od 30%.
Na primjer, u slucaju industrije celika, gdje se pretpostavlja da
I
Qprema za naoaianic gorivorn
Curenie vode troskovi odrzavanja iznose 10% od fakturisanog iznosa, zna se, da zbog
, V cntili i sicdista
Leiaii rzreskaka u projektovanju nastaju troskovi koji iznose 3% ad prodajne
~ijene proizvoda. Tom iznosu se mora do dati steta zbog izostale
!
I Klipni sklap
i
Curenle ulia i sistema za oodmazivanie
Turboouniae
6.6
5.2
4.4
I Razni diielavi
I Osnova
! Koiicnasto vratil0
proizvodnje, koja je u metalurgiji svakako visoka.
, Zupcanici i pogon 3,9
1.6.4. Troskovi osposobljavanja i popravljar,ja istrosenih dijelova
Vrste ostecenja kod centrifugalnih pwp.pi sistema
[!~VLrs~te~o~s~te~ce~n~ia~~~~~____=-______
: Ostcccnic usliied trenia i habania
+=__________ ~~~~~
Distribucija..
25
% ________ ~-lit
Gubici uslijed ostecenja iIi trosenja dijelova tehnickih sistema su
Nasiini lorn i 18 ~ veliki. RacUlla se da sarno direktni gubici uslijed habanja u svijetu
Zaribavanie ! 18 ! premasuju sumu od 100 milijardi USA do lara godisnje.
Ii Pacerne nrskotine I
I Zamor I l Uzroci ostecenja dijelova tehnickih sistema su razliciti. Na slici
1.9. prikazani su opsti UzrOc1 ostecenja koji su slgumo razliciti za
Ako se dalje analiziraju vrste ostecenja koja nastaju kao r~zulta~ Radi sto brzeg uspostavljanja normalnog stanja otklanjanja
triboloskih procesa, veoma se lako moze utvrditi da su abrazlVno : posljedica otkaza dijelova sistema, preduzeca nastoje da sto spremnije
adhezivno habanje najprisutnije vrste i to abrazivno sa preko 50% 1 docekaju ove otkaze (dobra organizacija odrzavanja, dovoljno zahha
adhezivno sa oko 15%. Kod pojedinih masinskih sistema, leao sto su rezervnih dijelova, organizacija reparaturnih radionica i s1.).
hidraulicni sistemi 70 do 80% otkaza njihovih komponenti nastaje leao Doskora se smatralo da je najefikasniji naCin brzog
rezultat abrazije. Poznati svjetski proizvodac hidraulicne opreme Vikers osposobljavanja tehnickih sistema zamjena ostece11og iIi istrosenog dijela
to procjenjuje na 90%. Prema istrazivanjima kod k1iznih l~zista m~tora novim rezervnim dijelom. Zbog toga su preduzeca pribjegavala velikim
SUS, nezavisno od vrste materijaia ieiaja, dominantno Je abrazlVno zalihama rezervnih dijelova - da bi ih po potrebi mogla !ito prije ugraditi
habanje sa oko 60%, dokje adhezivno habanje registrovano kod oko 20% iIi zamijel1ltl. Osposobljavanju i popravljanju istrosenih dijelova
lezaja. pristupalo se sarno u slucajevima krajnje 11uzde hitnosti. Poslijednjih
godina prednost sve vise dobija osposobijavanje, dok se zamjeni pristupa
1.6.3. Utjecaji na troskove odriavanja sarno u odredenim slucajevima. Zamjenom novim dijelom, pored osnovne
prednosti, da je veoma brza kada je dio u magacinu, nosi sa sobom niz
Troskovi odrzavanja ne nastaju sarno zbog loseg funkcionisanja nedostataka:
tehnickog sistema (postrojenja). Kao potvrda ovoga, navode se troskovi angazovanje znatnih finansijskih sredstava za odriavanje lagera
odrzavanja raspodjeljeni prema uzrocima otkaza: zaliha rezervnih dijelova,
31 % zboa utiecaJ;a iz procesa proizvodnje, angazovanje prostora za skladistenje rezervnih dijelova,
'" "
47% zbog funkcioniranja, angazovanje administrativnog osoblja koje se stara 0 rezervnim
22% zbog drugih razloga. . dijelovima (nabavljaci, skladistari, kontrolori itd.),
Dakle, maze se utvrditi, da se veliki dio troskova odriavanJa (leao dugi rokovi isporuke, posebno za dijelove koji se uvoze,
i zaustavljanja rada postrojenja zbog otkaza) moze pripisati uzrocima za visoka nabavna cijena 110vih dijelova,
\
18 19
1.6.5. Metode analize i procjene
zastarijevanje dijelova na lageru, Prema duhu M~dunarodnog IEe Rijecnika, troskovi ostvarene
visoki troskovi lagerovanja rezervnih dijelova i dr. efektivnosti mogli hi! da se nazovu i perfonnanse ekonomicnosti,
Struktura troskova uskladistenja dijelova ukazuje na to da svaki podrazumijevajuci da S1= time obuhvataju sva svojstva tehnickog sistema
dio koji je uskladisten tri godine udvostrucava svoju vrijednost. U koja na bilo koji nacini u~iecu na troskove njegovog zivotnog ciklusa, U
uslovinia realnih kamata vrijednost rezervnog dijela se udvostrucava i za cjelini iii u pojedinim fazama [52J.
krace vrijeme. Analize i procj~ne tr08kova sprovode se u nacelu za sve faze
Sa druge strane, osposobljavanje pohabanih dijelova ima mz zivotnog ciklusa jednog tehnickog sistema, odnosno objekta odrzavanja.
znacajnih prednosti: One treba da zapocnu -irec u prvoj fazi zivotnog ciklusa, odnosno tokom
l1izi troskovi intervencija u procesu odrzavanja ( i do 90%), definisanja koncepcijsk,og i idejnog ljesenja tehnickog sistema, a tako
cesto su moguce interveneije na lieu mjesta, dobijene preliminarne iprocjene treba da se provjeravaju j po potrebi
vrijeme osposobljavanja najcesce je krace od vremena nabavke koriguju u fazama [52].'
novog dijela, ukoliko ga nema u skladistu. Osnovni model analize elemenata troskova respektuje sve faze
Mnoge analize pokazuju da osposobljavanje pohabal1ih dijelova zivotnog ciklusa, uzimaJucl u obzir sve komponente ostvarene
postrojenja ne premasuje eijenu od 10 do 60% cijene novog dijela. efektivnosti, odnosno! sigurnosti funkcionisanja. Pored investicionih
Ukoliko se primijeni preventivno odriavarije po stanju, tj. pennanentna ulaganja za l13.Davku tehnickog sistema i troskova koji se izazivaju
kontrola ugrozenih dijelova i njihovo pravovremeno obnavljanje, onda njegovim fl.ll1kcionisanjem (pogonska energija, rukovaoci i dr.), analiza
odrzavanje daje najvece ekonomske rezultate. treba da obuhvati i troskove preventivnog j naknadnog odriavanja, kao i
trciskove koji nasmju b10 rezuitat nemogucnosti sistema da izvrsava svoju
funkciju, odllosno tzv. troskove neraspolozivosti (raspolozivost ili
20 21
1
gotovost je vjerovatnoca da ce sistem u bilo kom trenutku vremena biti "parametar" podrazumijeva se bilo koja karakt~ristika sastavnog dijela
raspoloziv, odnosno dace biti u stanju da stupi urad). I sistema.
Postupak me trazi da se analizama obuhvate i jasno iskafu svi 2. ldentifikacija otkaza. - Otkaz kao apstraktni objekt, je neSto sto
elementami troskovi predvideni procedurom, cak i u slucaju kada su neb onemogucava tehnicki sistem da obavlja funkciju cilja. Osnovne
od njih sasvim mali, pa i zanemarljivi (ovo je posebno vazno radi komponente koje identifikuju otkaz su: uzrok otkaza, manifestacija
uporedenja pojedinih altemativa) [52). otkaza, mjesto otkaza (lokacija), i naCin otklanjanja otkaza.
Moguc pristup blizem odredivanju svake od ovih komponenti je:
a) Za uzrok otkaza:olabavljenost, rukovanje tehnickim sistemom,
1.7. Vidovi otkaza tehnickih sistema clscenje, podmazivanje, mehanicki 10m, preopterecenje,
korozija, habanje i dr.
1. Uopste.- Smanjenje iIi pak gubljenje radne sposobnosti b) Za manifestaciju otkaza: masma ne radi, masma radi ne
tehnickog sistema u procesu eksploatacije proizilazi od raziiCitih uzroka, adekvatno, nenormalan sum, previsoke vibracije i sl.
koji utjecu na pocetne parametre, izazivajuci habanje, deformaciju, c) Za mjesto otkaza: kaisni prenosnici, zupcasti prenosnici,
lomove, koroziju i druga ostecenja. Ako je stanje sistema takvo da hidraulika (hi drauli cni uredaji), pneumatika (pneumo
vrijednost makar i jednog zadatog parametra koji karakterise sposobnost uredaji), elektro-insta1acija, elektronika, pribor iIi alat i dr.
izvodenja zadate funkcije, ne odgovara zahtjevima utvrdenim d) Za naCin otklanjanja otkaza: podmazivanje, podesavanje i
normativno-tehnicl~om dolcu.mel1Iacijo111 proizvoaaca opr~Ine, sistem se stelovanje, zamjeri'a rezervnog dijela, dorada re-zervnog dije12~ i
smatra radno nesposobnom. Radnasposobnost maze hiti obnovljena pri dr.
odrzavanju, a moze se dokazati da je to tehnicki nemoguce iii ekonomski
necjelishodno. Kao pokazatelji mogucnosti i cjelishodnosti obnove Uzroei otkaza sistema
sistema javljaju se troskovi vremena rada i sredstava na odrzavanju, koji
se odreduju konstrukcionim osobinama sistema. Karakter pojavljivanja i
proticanja procesa ostecenja odreduju vidovi otkaza. Svi vidovi ostecenia
Primarni (ani koji prvi nasraju)
tehnickog sistema su neizbjefui uslijed njegovog rada. Ostecenja se moiu
pojaviti zbog gresaka pri projektovanju i izradi iIi zbog drugih razloga.
Se:kundarni (kao posljedica nckih df"l.1gih)
Neka neznatna ostecenja vremenom mogu prijeCi u kategoriju znacajnih,
koja dovode do otkaza tehnickog sistema. Ostecenja sastavnih dijelova
Ugradene mane (greSke pri izradi)
sistema dijele se na dopustena i nedopustena. Dopustena ostecenja su
postepeno habanje, zamor povrsllskih slojeva materija1a, i dr., koji se
Pogresna upotreba
odstranjuju u procesu eksploatacije pri sprovodenju planskih aktivnosti
odrzavanja, dok su nedopustena ostecenja zbog nedovoljne cvrstoce,
Strukrurne promjcnc (habanje, zamor)
'{toplotne prskotine", brzo proticuce habanje koje dovodi do zadiranja
I
povrsina i dr. Nedopustena ostecenja moraju biti odstranjena prije ulaska
sistema 11 proceseksploatacije.Na osnovu naprijed recenog, uzroci otkaza
---,L--____
I I Slucajni
---l
tehnickih sistema mogu se sistematizirati kao na s1. 1.10. SliIw 1.10. Uzroci otkaza
Pod otkazom se podrazumijeva dogadaj koji se desava u trenutku
kada je vrijednost kontrolisanog parametra "Y" (K) dostigla (gomju iii
donju granicu) svoje granice iIi izasla izvan tih granica. Pod terminom
23
3. Vrste neispravnosti sastavnih dyelova sistema. - Istrazivanja opravka (mala, srednja i generaina opravka), lose obezbijedenje od
vrsena u industriji, pokazuju da se sve neispravnosti uzrocnih otkaza klimatskih uticaja, slab kvalitet montaze, kOllstruktivni nedostatak, rani
sastavnih dijelova sistema mogu svrstati u vise grupa, ito: otkaz (greska u montazi), preopterecel1je, nagrizenost (korozija),
1. Slabljenje sastavnog dijela sistema: 10m uslijed zamora sa nedostaje sastavni dio, visa sila i dr.
prethodnom naprslinom, 10m uslijed zamora na zavarenom sastavu, 4. Karakteristicni otkazi na tehnickim sistemima. - Zavis110 od
pukotina na zavarenom sasta\'U uslijed zamora, gnjecenje na povrsini namjene sistema, eksploatacionih uslova, zahtjeva prema kvaliletu
(zamor povrsine), istrosenost, korozija, nagrizenost, erozija, starellje funkcionisanja itd., definicija otkaza treba da bude precizna i uskladena
l1emetall1ih sastavl1ih dijelova i dr. izmedu narucioca i proizvodaca sistema. Ovo je neophodno, jer promjena
2. Mehal1icka preopterecenja sastavnog dijela sistema: 10m uslijed parametara "Y" van odredenih granica ne mora uvijek da ima za
preopterecenja (bez prethodl1e pukotine), lorn uslijed preopterecenja na posljedicu gubljenje radne sposobnosti sistema.
sastavu dijelova, pukotina na sastaVl10m dijelu uslijed preopterecel1ja U literaturi se pominju razne podjele otkaza tehnickih sistema,
(udara), pukotina na zavarenom sasta\'U uslijed preopterecenja (udar), tako se navode:
plasticna deformacija sastavnog dijela, oslabljenje karakteristike opruge, sistematski utjecaji dovode do stanja "U OTKAZU" u perjodu
ostecenje povrsine (zasjecenosti i 81.) uslijed zamora, pohabanost od duge "DJECIJIH BOLES TIt" iIi tzv. ranih otkaza;
upotrebe, ostecenje uslijed slabe zastite (podmazivanje povrsina i s1.), slucajni utjecaji uslovljavaju stanja flU OTKAZU" kao posljedica
ostecenje uslijed slabe izolacije od vibracija i dr. nastaiih nestabilnih konstruktivno-tehJ?-oloc~l;;.ih paran1etara l!slo"\ia
5
3. Elektricno ostecenje sastavnog dijela sistema: slabljenje lconta- okoline mkovaoca i cirugih slucajnib utjecaja;
kta, slabljenje izolacije, slabljenje dielektricnosti, slabljenje emisione monotonodejsh·'Ujuci utjecaji 11a pojacana djejstva odredenih
moCi, vamicenje, ,razciesenost elektricnog kola, otkaz lomljenog spoja, procesa (habanje, zamor marerijala i dr.).
slabljenje elektricnih karakteristika, oslabljeno napajanje elektricnom Rani otkazi sistema. -lstrazivanje uzroka otkaza u pocetnoj fazi
energijom i dr. rada sistema (rani otkazi) uvijek pokazuje da je otkaz nastao kao
4. Fizicko-hemijska ostecenja: sagorjelost, istopljenost, pregre- posljedica nedovoljno proucene konstmkcije, lose izrade iii montaze, bo
janost, vlaga i kvasenje, gubljenje hermeticnosti, curenje tecnosti, pad i nedovoljne kontrole. Posebno mjesto u rangu uzroka, zauzima materijal,
pritiska fluida, dejstvo zracenja (elektromagnetsko i dr.), dejstvo statickog bilo da je posljedica lose izabranog materijala, nedovoljna paznja pri
elektriciteta, dejstvo spoljasnjih hemijskih agenasa, bakarisanje, njegovom prijemu i uskladistenju iii greske u termickoj obradi. Treba
promjenjene karakteristike tecnosti, dejstvo bioloskih agenasa i dr. l1apomenuti da se pod po,imom materijala podrazumijeva: sirovi materijal,
5, Nepodesenost: nepodesenost uslijed slabljenja veza, nepode- polufabrikati (otkivci i odlivci) i gotovi dijelovi iz kooperacije.
senost uslUed istrosenja (habanja), nepodesenost uslijed deformacije, Slucajni otkazi sistema. - Do pojave slucajnih otkaza te1mickog
nepodesenost uslijed korozije, nepodesenost uslijed slabe zastite od sistema moze doci u bilo kom trenutku zivotnog ciklusa sistema. Slucajni
spoijasl1jih uticaja, nepodeSenost bo posijedica neispravnosti dmgog otkaz moze biti zavisan i nezavisan. Djelovanje spoljnih utjecaja na··
sastavnog dijela, zaglavljivanje - zakocenje, nedostaje sastavni dio, tennicki sistem iZi:tziva zavisne slucajne otkaze koji mogu biti posljedica
nedostaJe montazni dio, gubitak preciznosti spoja (.perfonnanse i dr.), 1 ~ • .
loseg rUh::ovanja .,.
111 •
oct:zavanJs
v T 'e''-PQ''''",
SlSIenla~ 1:.1 L ~ . . ..., . vl~en
. , ill 01(OlnOSLl
1 1 "
smanjena brzina, netacnost povrsil1e, netacnost ugla polozaja i dr. oDterecenja udamom silom za koju sistem nije proracunat.
6. Posljedicna neispravnost: zaglavljivanje, nedovoljna koliCina ,. N~zavisni (inicijalni) slucajni otkazi mogu se pojaviti kod dijelova
fluida i energije i dr. sistema, uglavnom dijelova bez dugotrajne jacine, za koje postoji
7. Razlog zamjene sastavnog dijela sistema: slucajni otkaz, dugo odredena vjerovatnoca otkaza u periodu do predvidenog vijeka upotrebe.
nekoristenje, otkaz uslijed starerua, nepridrzavanje uputstva za rukovanje,
lose osnovno odc'zavanje (opsluzivanje od strane rukovaoca), neadekvatna
primjena tehnicke dijagnostike, lose izvedena preventivna periociicna
25
Postepeni otkazi. - Glavni razlog pojave otkaza i snizenja 1.B.2 . . Terotehnoloski pristup odriavanju tehnickih sistema
pouzdanosti sistema, kao i vijeka trajanja sistema, leti u pojavama
habanja, slabljenja i zamjena njegovih dijelova. Efektivnost funkcioniranja tehnickih sistema u industriji zavisi od
mnogih faktora, kako subjektivnih, povezanih sa projektiranjem, izradom,
1.8. Metodologije oddavanja eksploatacijom, odriavanjem, planiranjem osnovne proizvodnje i s1., tako
i od objektivnih, povezanih sa djelovanjem razarajucih faktora tehnologije
1.B.1. Osnovni pristupi - visokom temperaturom, agresivnim sredinama, velikim opterecenjem,
starenjem tehnickih sistema (postrojenja) i dr.. Te faktore mozemo
Danas u sVIJetu postoji nekoliko pristupa ( filozofija iIi skola) nazvati faktorima ili funkcijama terotehnologije (s1. 1.12. i s1. 1.13.) .
sistemu odrzavanja, medu kojima se izdvajaju (s1. 1.11.) Prvi faktor je «Kvaliteta tehnickog sistema» koji karakterizira
Terotehnologija odgovaranje tehnickog sistema zahtjevima tehnoloskog procesa, kao i
Logisticki sistem odrzavanja prilagodenost tehnickog sistema za modemizaciju. Pri tome se kao vaial1
Inteligentno odrzavanja . . .. pokazatelj kvaliteta javlja pouzdanost. Neophodan nivopouzdanosti
Odrzavanja prema pouzdanosti iIi skraceno OPP. (Rehabrlny dobiva se pri projektiranju i izradi tehnitkih sistema (bazna pouzdanost).
Centered Maintenance iIi skrateno RMC) [3,21,32] , 1 Osnovni zadatak terotehnologije u toj etapi, jeste osiguranje visoke bazne
Totalno moduktivno odrzavanje iii skraccno TPO (Total (pr\~obitno projel:rirane) pouzdanosti. Pri nlskoj baznoj pouzaanosn
Produ0tiv;' lvlaintenallc:e ib skraceno TPlv1). Ielmicki sistemi testo otkazuju u procesu eksploatacije, pa su neophodni
Odluke 0 odrzavaniu se donose posiije detaljnog izucavanja svih veliki troskovi za njihovo odrzavanje ( i do 40 % ukupnih troskova za
osobina sistema koji se ~drzava, tj. na bazi poznavanja svih njegovih odrzavanje).
karakteristika i osobina, a posebno karakteristika pouzdanosti, iIi se
odlucuje na bazi stalnog i sirokog uvida u trenutno stanje sistema koji se
odriava, posebno sa stanovista uspjesnosti izvrsavanja njegovih zadataka,
tj. efekata koji se o:;tvaruju njegovim radom i koristenjem.
tMETODOLOGIJE ODRZAVANJA I
Ul
-I 1! TEROTEHNOlOGIJA
2 I OORZAVANJE PffiOMA
POUZOANOSTI (RCM) PROJEKTOVANJE I! lZRADA
TOTAU,O PROOUKTIVNO
31 OORZAVANJE (TPM)
i
H41
,
11'TELIGENTNO ODRZAVA'IJE I
II!I(VALtflKACIJA
KONSTRUKTORA
II POOM'J.iVAN~! I;
TEHlIf'::I{''lS!2TEI,!/
LOGISTICKI SISTEM
'-- 5 I
OORZAVANJA OBUCAVANJE,
PRJPP.EMA,
RAZMJENA
:1 II
rSKUSTAVA
• KOM61NOVANO
sistema dovodi do smanjenja eksploataeijske pouzdanosti, sto uvecava
obim odrzavanja. • MOGUel OTKAZI
• SISTEMATIZACIJA
34 35
odrzavanje osigura «0 otkaza». tehnickih sistema, slicno kao kod kvaliteta 2. Autonornno odrzavanje koje izvode rukovaoci. Obavljanje
(<<0 defect<=:). ak:tivnosti autonornnog odrzavanja u malim grupama upotrebljavajuci
Osnovana definicija «Totalno produktivnog odrzavanja» moze se ({step» metoda (koracna metoda).
Tabela T-1.2. Poreaenje karakleristika (TQM) i (TPM)
dati prema:
1. Cilj TPM je maksimalizacija iskoristenja (raspoloiivosti)
tehnickih sistema Kategorija
I Totalno upravijanje
kvalitetom (TQC)
ITotaino produktivno
odrZa\"anie (TPM)
Formira ukupan sistem PM (Productive Maintenance) - I Ukupno usavrsavanje (poboljsani rezultati i stvaranje
produktivnog odrzavanja u toku zivotnog ciklusa tehnickog
Ii Opsti cilj- I oriiatnoQ radnog miesta)
sistema K vaiitet (izlazne velieine,
Predmet upravljanja Oprema (tehnieki sistem)
posliedice)
3. Pokriva sva odjeljenja (planiranje, eksp!oataciju,
Primjena upravljackog
odrzavanje itd.) Realizac~ia ispravnog stanja
sistema (slstematizacija i
4. U odrZavanju ucestvuju svi zaposleni (od rukovodilaca do Metod postizanja cilja oprelne i radnog Injesta .
srandardizacija) - softverska
hardverska orijentacija #
izvrSilaca u pogonu), 1 oriientaciia #
5. Unapreaenje PM motlVlranjem rukovodstava (npr. Koncentrisanost na
Koncen:risanost na
aktivnosti «kruzoka» - malih grupa). Obuka Ijudi tehnologiju upravljanja (QC
tehnologiju odrzavanja
tehnike)
TPJ\1 -ilC1a za cilj da maksimizira uCinak tehnickog sistema pn
Integr:::Jni dlo (or;anizacija
minimalnim troskovima u toleu zivotnog ciklusa eliminacijom tzv. «sest I Dobrovoljne akIivnosti
velikib gubitaka» koji smanjuju efektivnost sistema:
I
I_
i kruQ;Ova
'
I ~1~~;~~~~;~::):2 SL: ~b\'l10S11
a) gubi::i zbog zastoja: I
II Cilj Ii Kvaliiet PPlvi · forpUl12 'climinacija gubilaka
iznenadni otkazi I, (svoaenie na nulu)
posravljenje i podesavanje opreme (recimo zamjena alata)
b) gubici efikasnosti ('orzina rad) 3. Kreiranje planske pripreme za odrZavanje.
prazni hodovi i mali zastoji 4. Obuka za usavrsavanje operativnih znanja u vezi odrzavanja
smanjerJe stvame brzine rada (u odnosu naprojektiranu) 5. Priprema inicijalnog upravljanjatehnickim sistemom (stvaranje
c) greske u procesu: sistema koji bi garantirao pouzdanost odrzavanja pocevsi od etape
otklanjanje gresaka u toku radne operacije konstruiranja i proizvodnje opreme, do osiguravanja ekonomicnog
pad dohotka zbog gubitaka nastalih izmedu pocetne i stabilne funlcci oniranj a).
proizvodnje. Da bi se mogle primijeniti pet aktivnosti, l1liZno je osigurati
Aktivnost grupa u TPI\1 se razlikuje od kruzoka kvaliteta. Razlika pripremne korake (tabela T-1.3).
izmedu TPM i TQe se moze sagledati iz tabele T-1.2. Moze se zakljuciti Faze uvodenja i primjene predstavljaju aktivnosti koje su «stub»
da su TPM i TQC identicni sarno po cilju: ukupno usavrsavanje. Osnovu TPM a koje poc:inju fazom «hnsiranja».
TPM cine pet abvnosti koje predstavijaju minimum pri uvodenju: Akrivnosti autonomnog ocirzavanja precpostavljaju «kljuc» razvoJa
1. Poboljsanje efikasnosti svakog dijela sistema: izbor model a i uvoc1enja TPM.
opreme j fo;miranje projektnog tim a, obavljanje aktivnosti individuainog Ocigledno je da metociologija rPM trazi poseban odnos radnika
usavrsavanja u cilju eliminiranja sest glavnih vrsta gubitaka i poboljsanja prema masini, mnogo iskustva, ali jos vise paznje i stalne brige. U ,om
sveukupne efikasnosti tehnickih sistema za svaki model. smislu ova koncepcija povezuje klasicnu koncepciju preventivnog
odrzavanja sa aktualnom konc'C:pcijom «kolektiviziranja odgovornosti»
svih radnika, odnosno, svih ll:esnika u proizvodnom procesu Drugim
36 37
1
I
rJJeClma, odgovomost za provodenje i kvalitetu postupaka odrzavanja u I proizvodnog procesa. Ocigledno je, medutim, da u tom slucaju, potrebna
ovom slucaju imaju svi zaposleni. To ne znaCi da se za donosenje odluka ~isoka tehnoloska disciplina u odrZavanju zavisi od izvrsilaca, od svakog
o odrzavanju u slucaju koncepcije TPM ne koriste i informacije 0 pojedinca i cjelokupnogpersonala. Od njih, dakie, zavise i efekti koji se
pouzdanosti, nego Se samo insistira na «totalnoj» odgovornosti radnika za I postizu u odnosu na postavljene zahtjeve i elemente funkcije cilja. Zato
masine na kojima rade, tj. svih zaposlenih za poslove na kojima rade [52]. metodologija TPM, vjerojatno, nije preporucljiva za tehnieke sisteme koji
treba da se odrzavaju po visokim tehnoloskim zahtjevima, posebno sa
Tabela T-l.3. Elape uvoaenja TPM
stanovista sigumosti i utjecaja na okolinu[52].
Uz sve ovo treba imati u vidu da je rad po metodologiji OPP
KATEGORlJA ETAPA GLAVNE TACKE
1. Uprava prcduzcca objavijujc Namjcra sc objav1jujc ns znacajno skuplji, kako pri uvodenju, tako i u operativnom smislu. O'li,
odluku 0 uvodcniu TPM intcrnom TPM sastanku relativno veliki, troskovi mogu lakse da se podnesu ako se radi 0 skupljim
2. Edukacija i kampanjc za Izvrsioci: Prakticna obuka svih
uvodenie TPM nivoa postrojenjima, posebno ako je vise jednakih, all to se tesko moze isplatiti
Pripremna faza
3. Stvaranjc organizacijc koje ce
Spceijainc radne grupe za proizvodne linije sastavljene od veceg broja pojedinacnih, medusobno
Dromovisat; TPM
4. Ustanovljavanjc osnovne - Pokazatciji i eiijev; - razliCitih masina i uredaja, koje treba da garantiraju i niske proizvodne
Dolitikc i cilieva TPM I Predvidanic cfcktivnosti troskove [36]
5·. Formullsanjc glavnog piana Od priprcma za UVOdeDjC do faze
razvoia TPM . otpunc primj cne
38 39
cuva u racunaru i problema koji postavlja korisnik. On, takoder, zahtjeva
naCin za predstavljanje znanja u racunaru, znanje koje ekspertni sistem
treba da posjeduje ito, prije svega u obliku !ogickih struktura.
Ekspertni sistem CES) Svakako, prvi problem sa kojim se susreeemo kod ekspertnih
sistema je naGi11 predstavljanja znanja. Kako predstaviti znanje iz danog
U literaturi se maze naei veei broj definicija pajma «ekspertni domena u obliku pogodnih struktura podataka taka da se efikasno moze
sistem». Tako, jedna definicija opisuje ekspertni sistem kao racunarski iskoristiti u rjesavanju problema? Drugo, kako koristiti znanje? Kako
sistem koji ukljucuje organizirano znanje koje se tice nekog specificnog projektirari aparat zakljucivanja da bi se znanje efikasno koristilo u
podrucja Ijudske ekspertize (dijagnostika stanja sistema, ekonomsko rjesavanju problema? Treee, akvizicija znanja, kako znanje izvuCi iz glava
planiranje itd) u dovoljnom stupnju da moze da vrsi ulogu iskusnog i eksperata i staviti ga u racunar? Da Ii je moguee automatizirati ovaj leorak
ekonomski racionalnog konsultanta u tom podrucju, -iIi kao: i osigurati direktnu komunikaciju eksperta i racunara i nesmetan prijenos
«program opee namjene, za ziesavanje problema koji imitira Ijudsleu znanp.
inteligenciju», iIi «inteleletualna podrska visokog nivoa koja sluzi is to kao
i Ijudski ekspeli». Metode predstavljanja znanja
eini nam se da je slijedeea definicija potpunija i da osim cilja
objabjava i strukturu ekspertnih sistema. Ekspertni sistemi koriste Ovdje treba dati pregled opeih pristupa kOj1 se koriste za
formaine nacine predstavljanja znanja koje covjek-ekspert posjeduje i predstavljanje znanje. To su: produkciona pravi1a, hijel'arhije inkluzije,
metade logickog zakljucivanja, cia putem odgovarajueih racunarskih matematich logika, ramovi znanja, semanticka mrd:a, ogranicenja znallja
programa osiguraju ekspertni savjet iIi misljenje 0 problemu za koji je i relacione baze podataka.
korisnik zainteresiran. Produkciona pravila su opei metod predstavljanja znanja koji je
ZnaCi, ekspertni sistemi imaju za cilj da osiguraju odgovor na adekvatan kad je znanje opisano akcijama.
probleme koji zahtijevaju rezoniranje, poznavanje i kompariranje formi, Inkluzije su veoma pogodne za predstavljanje znanja 0 objektima
akviziciju novih koncepata, rasuaivanje, ukratko, oni daju odgovor na koje se moze grupirati u klasifikacije, tako da su neke kategorije pred
pitanja koja zahtijevaju inteligenciju. Ekspertni sistemi se mogu efikasno kategorije drugih. Hijerarhije inkluzije se mogu koristiti 1<:ao
primjenjivati u podrucjima gdje se misljenje 0 problemu svodi na logicko organizacione sheme u vezi sa drugim metodama , kao sto je, recimo,
rezoniranje a ne na izracunavanje i gdje svaki korak u rjesavanju predikatslei racun. Matematicka logika, kao sto je predikatski racun, daje
problema ima veCi broj alternativnih mogucnosti. Svakako, kljucni faktor oPcu i fundamentalnu moguenost koja podrZava logicko zakljuCivanje.
za dobru performansu ekspertnog sistema je kvaliteta znanja koje je u > Ramovi znanja osiguravaju organizacionu shemu za predstavljanje
njega ugradeno. Znanje se cuva u bazi znanja ekspertnog sistema i znan.la.
generalno razlikujemo dva lipa znanja. Skripte znanja su koristene u nekim eksperimentalnim sistemima
Prvi tip je one sto nazivamo faktima danog domena, odnosno za razumijevanje jezika u cilju predstavljanja scenarija sa standardnom
znanje koje je simko poznato i nalazi se napisano u udzbenicima, hronologijom, kao sto je: ~to pojedinac; radi kada ide na radno mjesto.
casopisima i slicno. Ovo znanje je, obicno, prihvaceno kao univerzalno Skripte znanja su slicne ramovima znanja sadodatkom opisa hronologije
tacno. (vremenski uradenog znanja).
Drugi tip znanja je heuristicko znanje, ono znanje koje covjek- Semanticke mreze, kao i ramOVl znanja, sluze za opeu
ekspert gradi na osnovu iskustva i koje kumbil1irano sa prvim tipom organizaciju znanja, ali se ne zahtjeva nikakva naroCita podrska na
znanja cin1 covjeka ekspertom. «niskom nivou» predstavljanja znanja: bilo koji sistem u kome se moduli
Osim znanja, ekspertni sistem zahtjeva i posmpak zakUuCivanja- znanja mogu opisati kao cvorovi grafa sa td:inama predstavljaju
metoda rezoniranja, koristen da napr"avi spregu izmedu znauJa koje se semanticke mreZe. Ogranicenja. znan]a predstavljaju odnos izmedu
40 .1 1
'T,
jednog, dva iii VIse objekata koji se moze razmatrati kao predikat. Racun iIi logika predikata se cestq koristi u predstavljanju znanja i
Ukoliko se naglasava koristenje ogranieenja u predstavljanju skupa osnova je takozvanog «programiranja logike»
objekata i njihovi veza, onda se, prirodno, moze koristiti metoda
ogranicenja znanja u predstavljanju znanja. Racun predikata
Relacione baze mogu ponekad da slliZe kao metoda predstavljanja
znanja. Kao sto se obieno implementiraju one su pogodne za manipulaciju Izrazajna moc raeuna propozicija je dosta skromna i ne dozvoljava
velikog broja struktumih podataka u obliku zapisa, ali na unaprijed poznat razmatranje objekata koji ulaze u propozicije. Racun predikata
i zadat nacin. omogucava rad i sa objektima i sa propozicijama i predstavlja standardnu
metodu predstavljanja znanja baziranu na matematickoj logici.
Pravila u predstavljanju znanja
Ramovi znanja
Produkcioni sistem se sastoji od kolekcije pal'ova tipa «)>uvjet
akcija» koji se nazivaju produkciona pravila (iIi pravila odluCivanja), Ramovi manja su kolekcija informacija i pravila koje se tieu
zajedno sa bazom podataka stanja sistema i procedura manipulacije danog objekta, situacije ili koncepta. Svab ram znanja sadrzi veci broj
produkcionih pravila. Svako produkciono pravilo sadrzi uvjet koji mora informacija, a baza znanja se sastoji od veceg broja ramova. Neb ramovi
biti zadovoljen pnJe nego sto se izvrsi akcija. Baza stanja sistema je se permanentno cuvaiu u bazi znanja dok se neb dinamicki poiaviiuiu i
k01tl{~.1ia Se' ca hi Se (' iSlinitosti nest2_~u tokorn p:;:oc;~ rJe~-;ivanja Strukturno) n-ln1o;:i ~ -' ~I .;e
nekog u\/jera.
Koncept hijerarhija
!;.•:;
,.
sastoje ad eva dijela: imena ran1a i liste parova.
Samo ime - ram znanja indicira da se ovom konstrukcijom zeli
omediti, uramiti dio znanja iz opceg znanja, odnosno grupirati fakta i
pravila koja su relevantna za dati kontekst razmatranja.
Veliki dio Ijudskog znanja se organizira hijerarhijski. Sve stvari 0
kojima nesto mamo se grupiraju u klase iIi skupove. Ove klase se potom j Pravila se mogu reiativno jednostavno kombinirati sa ramovima
znanja na taj nacin sto se mogu koristiti kao metode atasirane ramovima
grupiraju u nad-kIase, a ove ,opet, u klase viseg nivoa, i tako redom. znanJa.
Klase se identificiraju imenom koje im se pridrufuju. Grupiranje u klase
se bazira na mogucnosti prepoznavanja razIiCitih osobina koje su Semanticke mre±e
zajednicke za sve clanove klase.
Koncept relacije iIl.kluzije, odnosno pripadanja na skupu klase je Hijerarhije inlduzije se mogu lako generalisati dodavanjem novih
veoma vazan. Prirodni jezik svojim konstrukcijama pomaze da se lakse tipova relacija, odnosno, lukova i evorova u grafieku predstav'U. Ovakva
identificira relacija inkluzije u zadanom sistemu znanja. generalizacija se naziva semantickom mreZom. Koncept pristupa znanJa
putem «aktivacije» evorova u semantickoj mrdi laetanja preko lukova je,
Logika propozicija i predikata na neki naCin, analogan aktivl10sti mozga putem prijenosa elektricnih
signala kroz neutronske mreze.
U odredenim situacijama matematicka logika je pogocLl1a za. Prakticne prednosti semantickih Imeza su veoma mala redudanca
predstavljanje znanja. Racun propozicija se obieno koristi u teorijskim znanja jer se svaki objekt odnosno znanja vezano za njega pojavljuje
razmatranjima jer nije pogodan za izgradnju praktienih sistema. kako je sarno jednom u mrezi. Ovim se postize znacajna usteda u prostoIU, a
Oll, u stvari, pojednostavljena verzija racuna predikata, razumijevanje povecava j integritet baze znanja.
raeuna propozicija je obieno prvi korak u razlli'11ijevanju raeuna predikata.
1.8.6.2. Ekspertni sistel11 za dijagnozu stanja sistema
41 43
Dijagnoza stanja sistema .ie oteZana Cinjenicam da je relativno razmatra, te je prema tome u stanju da tretira svaki moguei
mali broj komponenti (dijelova) koje Cine sklap (sistem) podlozno scenarij greSaka koji moze da nastane u takvom sistemu;
direktnoj kontroli perfomlansi jer se nalaze, po pravilu, zatvoreni u dijagnostieki sistem sa «dubokim rezoniranjem» se moze,
odgovaraju6a ku6ista i ne moze im se direktno pristupiti. Obieno se relativno lako, prenositi sa jednog na drugi tehnieki sistem bez
mjemi senzori postavljaju u nekoliko taeaka koje su dostupne i bitnih modifikacija. To je moguee zbog razdvajanja kauzalnog
perfomlaJ.lse sklopa se njima mjere. Cilj dijagnostike stanja sistema .ie, dijela - struktumog i dinamiekog opisa ponasanja sklopa- od
prema tome, da na osnovu mjemih rezultata koji indiciraju mogu6e greske dijagnostickog proeesa;
dijela sistema, da se te greske, koje dovode do takve vrste simptoma lakse je odrzavati ovakav sistem, zbog toga sto se bilo kakve
otkrivenih mjerenjem i blize identificiraju, tako da se mogu i otkloniti. izmjene u projektu sklopa, uzimaju u obzir jednostavnom
Standardna praksa dijagnostike stanja sistema se oslanja na izmjenom struktumog opisa. S druge strane, sistemi sa «plitkim
informacioni sistem koji nadgleda rezultate kontinuiran.og testiranja rezoniranjem» moraju da preispitaju sve dotad koristene
komponenti, i u slucaju nezadovoljavaju6ih rezultata, ekspert zakljucuje 0 heuristike, da bi se usaglasili sa izmjenama u projektu;
kojem tipu greske se radi i donosi odluku 0 naeinuinterveneije. dijagnosticki proces je efikasniji u slueaju sistema sa «dubokim
Teb..nika ekspertnih sistema nudi Ijesenje za ovaj problem daju6i rezoniranjem» jer je vrijerne pretrazivanja, obieno, laaee;
moguenost zakljueivanja polazeei od ponasanja sklopa do strukture koja lakse je izvrsiti priznavanje kompletnosti i korektnosti
uVjetuje takvo ponasanje. Drugim rijeCima, na osnovu rezultata testiranja dijagnostiekog sisterpa zbog modulame predstave struktumog i
~. ...... : n ..... .; +~"-"-'f"l-~'--
dobivenih odgovaraju:5.inl TIljetnilTI lireQajinla~ ekspertni sisten'"~ odreduje ·X'r,..,.
GlnumlvKO",
r-,
0l-ilSa ".S',-LlHo..
struktume defekte koji. S11 odgovomi za otkaz sasraVl10g diiela sistema
[28]. 1.8.6.3. Izgradnja modeZa J.."valitativnog zak{juCivanja
Za dijagnosticku metodu .ie karakteristicno kvalitativno
rezoniranje, odnosno, zakljuCivanje i objasnjavanje ponasanja sklopa se Kvalitativno zakljueivanje u dijagnozi stanja se, u osnovi, sastoji
izvodi uz pomoe kvalitativnih koncepata, bez koristenja slozenih od slijedeeih elemenata [28]:
matematickih iskaza kao sto su recimo diferencijalne jednacizbe, u identifikacije liste dijelova u sklopu koji definiraju funkcionalno
modeiiranju dinamiekih procesa koje vezuju simptome gresaka sa ponasanja sklopa u cjelini;
uzroeima. Ovakav postupak osigurava efikasno rezoniranje tipa uzrok .. kategorizacije ovih dijelova u kategoriju Komponente, ukoliko
posljediea, eime se osigurava efikasan dijagnosticki postupak [28]. mijenjaju oblik iIi velieinu materijalnog toka kroz njih, iii u Vezu,
Postupak kvalitativnog rezoniranja se maze zasnivati na modelu ukoliko sluze iskijuCivo za prijenos materijalnog toka izmedu
«dubokog rezoniranja» iIi na modelu «plitkog rezoniranja». U modelu dvije Komponente, bez izmjene bilo koje od osobina toka;
«dubokog rezoniranja» se obuhvata i struktumi opis sistema. S druge identifikacije skupa strukturnih promjenljivih za svaki dio kao i
strane, postoje ekspertni sistemi takozvanog «p!itkog rezomranja» , koji njihove transformaeije u kvalitativne vrijednosti. Ovo su
lanae zakljucivanja baziraju jedino na rezultatima mierenja bez ulazenja u kvalitativne promjenljive koje uzimaju svoje vrijednosti iz,
strukturu sklopa. Ekspertni sistemi bazirani na modeiu «dubokog obicDO, malog skupa kvalit::nivnih ~vrijedIlosti. S'vak~a kvalitarivl1.a
rezoniranja» imaju siijede prednosti [28]. vrijednost predstavlja interval koji se ne preklapa sa bilo kojim
Dijagnoslicki sistem je u stanju da razmatra sve tipove gresaka. drugim, na realnoj osi, u kvalitativnom prostoru vezanom za III
Ekspertni sistem sa modelom «plitkog rezoniranja» je u stanju da promjenljivu;
putem ugradenih heuristickih sistema otkl'ije jedino greske koje su povezivanje Komponenti i Veza u Shemu koja oznaeavatok
ugradene u ekspertni sistem. Ekspelini sistem sa «dubokim materijaJa kroz sklop. Dva dijela su povezana u shemi, odnosno,
rezoniranjem» eksplieitno modelira kompletan sistem koji se mogu se smatrati susjednim, edino, ako imaju zajednicki
materijalni tok koji teee od ednog dijela ka drugom, tj.
45
promjenljivu koja karakterizira ovaj materijalni tok je ista za oba sklopa. Prostor svih kombinacija vrijednosti devijacija je, cesto, veoma
dijeia. Shema predstavlja struktumi opis sklopa; . veliki. Zbog toga se pribjegava heuristici koja ustvari otpoCinje proces
izrade skupa pravila ponasanja za svaki dio sheme. Ova pravila se dijagnostike stanja pretpostavljajuei da do abnormalnog ponasanja sldopa
pisu koristeei skup definiranih struktumih promjenljivih i dolazi do otkaza u samo jednoj komponenti sklopa. Tek ukoliko se
promjenljive koje karakteriziraju materijalne tokove. Svako pokaZe da ova pretpostavka ne zadovoljava prelazi se na ispitivanje
pravilo opisuje kako se ulazni tok u element transformira u izlaz, uzroka u veeem broju komponenti [28J.
za razlicite kombinacije kvalitativnih vrijednosti struktumih Na osnovu ovakve heuristike dijagnosticki sistem uvodi devijacije
promjenljivih i. pro~enljivjh materijalnih tokova. Pravila ( [-] ili [+] ) i to jednu po jednu, u skup struktumih promjenljivih.
predstavljaju opis ponasanja za svaki dio. Slijed transformacija Devijacije se uvode, ne u sve komponente i veze, vee sarno u one za koje
kojima podlijezu materijalni tokovi kroz dijelove sheme definira se sumnja da su u otkazu. Za svaku ovakvu probu formira se lista testnih
ponasanje sklopa u cjelini. parametara (promjenljivih materijalnog toka) cije vrijednosti SD
Na osnovu apstraktnog kvalitativnog modela mehanickog sklopa, promijenjene sa n0n11alne [0], na abnormalne [-] ili [+]. Po zavrsetku svih
moguee je izgraditi sistem dijagnoze stanja sistema. proba formiraju se dvije liste zavisnosti, jedna koja specificira
komponente i veze koje su promijenile vrijednosti sa [0] na [+], i druga za
1.8.6.4. Kvalitativno zaklj"uCivanje u dijagnozi stanja sistema promjene [0] na [-]. Ove liste zavisnosti opisuju znanje 0 ponasanju
sklopa u cjelini, koje je dobiveno lancem zakljucivanja kroz pravila
Otkaz u funkcioniranju mehanicicog sklopa se manifestira, ili~kao ponasanja individuaulih dijelova sklopa. generaliziranja i cDvanJa
abnom1alno izvrsavanje ili potpuni prekid funkcija. Dijagnoza stanja koji ovi11 listi zavisnosti je da se smanji broj potrebnih prolaza k1"OZ pmove u
se manifestiraju kao abnormalno ponasanje je nmogo slozenija i ovdje shemi, i koje ce se, u principu, cesto koristiti u dijagnostici stanja [28].
izlozeni pristup omogu6ava tretman i ove vrste otkaza.
Postupak kvalitativnog zakljucivanja poCinje od rezultata 1.8.6.6. Sagledavanje
dobivenih mjerenjem ponasanja (simptoma) sklopa kao baze
dijagnostickog procesa. Posto ova mjerenja predstavljaju dinamicko Sagledavanje je postupak predvidanja operativnog ponasanja
stal1je sklopa, mjere su promjenljive koje karakteriziraju materijalne sklopa (sistema) u cjelini, propagiranjem lokainog ponasanja hos shemu,
tokove u izabranim tackama sklopa . Postupak kvalitativnog zakljuCivanja uz pomoc pravila ponasanja. Na taj nacin se moze d06i do odgovora na
se moze definirati na slijede6i nacil1 [28]: pitanja kako utjece otkaz jedne komponente ( lokalno ponasanje) na
ponasanje sklopa u cjelini. Svaki dio sklopa ima svoje normalno
1.8.6.5. Formiranje lista zavisnosti i generalizacije hipoteza ponasanje sto implicira da se komponenta ponasa prema specifikaciji
projekta. Proces sagledavanja slijedi efekte devijacija u vrijednostima
Ako se pretpostavi normalno funl(cioniranje sklopa (sistema), tj. materijalnog toka putem lanaca zakljuCivanja u pravilima ponasanja
ako sve strukrurne promjenljive imaju vriiednost kao sto ie definirano dijelova sklopa koji se nalaze na putu tog materijalnog toka. Prema tome,
projektom sklopc., recimo kvalitativ~u vrijednost [0] u v~e koristenoj proces sagledavanja je simulacioni mehanizam koji omogucava cia se
notaciji, tad i sve promjenljive koje karakteriziraju materijalni tok sagledaju putovi kauzalne interakcije u sklopu [28].
uzimaju svoje llormalne vrijednosti tj. [0]. Drugim rijeCima, ukoliko svi Za svaki dio u listi kandidata za uzrocnike otkaza, uvodi se
dijelovi imaju normalno ponasanje, kako je definirano projektom, tad i devijacija u materijalni tok u njegovom izlazu i prati se prostiranje efekta
eitav skiop iInD llormalno ponasanje. Posljedica ovoga je da , ako bilo koji te devijacije kroz shemu koristeei praviia ponasanja. Kseiranjem
podskup marerij:.llnog toka ima abnonnalno ponasanje ( devij acij e), tj. devijacija u materijalnim tokovima na izlazu dijelova, impiicitno se
:ma .vrijednos[i H ili [+] to je posljedica abnormalnih vrijednosti [-J iJj pretpostavlja da lista kandidata sadrzi dio koji je odgovoran za
l+J Jedne iii vise struktumih promjenljivih koje karakreriziraju dijelove abnom1alno ponasanje sklopa. Propagiranjem efekta devijacije, putem
47
pravila ponasanja, dobiva se skup predvidenih vrijednosti promjenljivih Uzmi dio iz liste kandidata {Cd, uvedi devijaciju u promjenljivu
materijalnog taka, na izlazu svih komponenti. Ukoliko se ovaj simp ri1aterijalnog toka na izlazu dije1a i ispitaj propagiranje tog efekta
predvidenih vrijednosti slaze sa skupom mjerenih vlijednosti, onda se dio laoz shemu, amrirajuCi sve materijalne tokove. Usporedi ove
u pitanju iz liste kandidata progJasava uzrokom otkaza. U slucaju vrijednosti, koje zovemo predvidene vrijednosti testnih parametara
neslaganja odbacuje se hipoteza da je dio kandidat uzrok otkaza i proces sa skupom mjerenih vrijednosti testnih parametara {O}. Ukoliko je
sagledavanja se ponavlja sa slijedeCim dijelom iz liste kandidata [28]. skup predvidenib vrijednosti identican skupu {OJ} proglasi taj dio
za uzrok otk:az3. U suprotnom, izbrisi taj dio iz liste kandidata.
1.8.6.7. Algoritam kvalitativnog zakljuCivanja Ponovi postupak sa drugim dijelom;
Svi dijelovi, preostali u listi {Ci} poslije koraka (i) , se mogu
Faza 1. Formiranje listi zavisnosti potvrditi kaD izvor otkaza i dijagnosticka procedura zavrsiti;
Za dati sklop ova se lista pravi sarno jednom i sluzi za smanjenje Ako poslije (i) u {Cj} nema nijedan dio, ponoviti postupak dat u
vremena potrebnog za dobivanje dijagnoze [28]. (1) sa ostalim dijelovima koji nisu u listi {Ed. Pronalazenje ovih
Identificiraj skup dijela [Ei] za koje je poznato da mogu da budu dijelova se moze izvesti po nekom redu koji pocinje, recimo, od
uzrok abnormalnog ponasac'1ja sklopa dijela za koji se najvise vjeruje da je izvor otkaza. Dijagnosticki
Za svako Ej uvedi [+] devijaciju u materijalni tok MVi koji.ie na postupak se prekida kada se pronacie dio koji daje predviciene
izlazu tog dijela, vrijednosti testnih parametara identicne skupu mjerenih
Istrazi propagiranje efekta ove de-"/ijacije kroz SheI11ll~ slijedeci put vrijednosti [28].
InteraKclje materijalnog toka MVi amriraJucI vrijednosti
promjenljivih materijalnog toka na ulazu i izlazu svih dijelova u 1.8.6.8. Jnteligentno odriavanje - samoodriavajuCi tehnicki sistemi
shemi,
Formiraj !istu L j + svih testnih parametara (pOdShup promjenljivih K valitativna fizika je odigrala najvazniju ulogu u razvoju
materijalnog taka koje se mjere) Cije vrijednosti pokazuju [+] modelskog prilaza sistema rezoniranja. Na slici 1.15. je prikazan
devijacije i listu L;_ svih testnih parametara koje pokazuju [-] algoritam sistema rezoniranja, a na slici 1.16. je prikazana struktura
devijacije, sistema rezoniranjamodelskog pristupa [42].
Ponovi korake (ji) - (iv) sa [-] devijacijama za Mv; i azuriraj liste
Li+ i L;_, Pcdad 0
tenf1!ckom i,
Na osnovu lista Li+ i L i_, sastavi liste zavisnosti Dj+ i Dj_ , za j-ti stan)U i i
testni parametar, tako da Dj+ sadrii sve dijelove koji uzrokuju [+]
~~~'aog Y
~--~OBRO
devijacije u j-toj testnoj vrijednosti, a Dj_ sadrzi one dijelove koji
uzrokuju [-] devijacije u j-toj vrijednosti.
~STANJE
----
f~OMi ~ OT"':~
FUNKCIJE
48 49
c
'I
~:
BAZAZf\VV\t\UA ~ ED!TO~ MO~~A
! . r:==--~
'-,--)0-1 fl.4JCEU TBi'JO<OG
kao posljedica fizickih fen omena, koji su definirani njenim kvantitativnim
, FS.AOJAOJELO\Ai : TEHN!CKOG S. IcMA I SfST8AA ' prostorom.
~-~ ~'-1----· ~-~ Znanje 0 fizickim fenomenima omogucava da se prate izmjene u
~~:'Y~T~'~16~~~A C-'--~
grafu strukture dijelova kao i njihove relacije. Oni se u bazi znanja
(-: "\ I----~
I BPZAZNbJNJA mode1iraju pomocu teorije kvalitativnih procesa, koji predstavljaju
• METODE OOR1AVANJA !
- FUNKC1JE
~~ formalizam za opis otkaza koji izazivaju promjenu strukture masine.
Kada je model masine definiran preko grafa povezivanja dije]ova,
u slijedecem koraku se generise mreza modela parametara koii
KVALITATIVNI SIMULATOR j matematicki povezuju fenomene otkaza preko re1acije izvodenja. .
Navedeni prilaz modeliranja parametara omogucava slijedece
SISTEMI DIJAGNOZE SISTEMI PLANIRANJA .1
STANJA SITEMA ODRZAVANJA 1 karakteristike procedure planiranja dijagnoze i odrzavanja, (i) modeliranja
'--_.__ ~. __.____. ___ ~_~L. ______ .~ __.. _ . ___ ~!
parametara pomocu matematickih relacija omogucava jednoznacan opis
Slika 1.16. Model sistema rezonovanja pojava i procesa na mehanickim, elektricnim iIi elektronskim sistemima. i
(ii) razvoj sistema rezoniranja cini nezavisnim od oblasti koja se
Dijagnosticko znanje kao i znanje 0 odrzavanju tehnickih sistema modelira.
(ma~i~a) mozemo podijeli~i ll.~d~ij~. kategorije i to: (i) znanje 0 U dijagnostickom modelu otkaz se definira kao promiena atributa
:~~ t-,~~.1~ 'r-'~ ~
.. .-:.:....,~ ~
SLi Uh...tu .. ~ He ulj~lO\' .. ula. nla~llle.. 01TI1PIOTIl nredsta'\?l1a de£eneraClTU
r< ,;-.. ...., ""';;:''; ", .-" 'C. .'- .,
ponasanja masina sa okolinom. Ovaj naGin klasifikacija znanjaima funkcije koji dovodi do otkaza pod djelova~jem ~dgovaraj~ceg fenome~a.
slijedece prednosti u rjesavanju problema nepoznatih otkaza: (i) baza Dakle, dijagnosticki model se gradi na bazi veza i relacija: simptomi -
znanja obuhvata model masine, (ii) nepoznati otkazi i situacije fenomeni - otkazi, pri cemu obje relacije mogu biti: 1 - 1, 1 - n, i n - 1.
predstavljaju osnOvll za dopunu baze znanja leao i fizickih principa i avo prakticno znaci slijedece: jedan simptom - jedan otkaz, jedan
zakona, leao novih fenomena otkaza [42]. simptom - vise otkaza, vise simptoma - jedan otkaz itd.
Model masine generise znanja kojima se ona opisuje sa aspekta Na bazi opisa fun..kcije masina, a pracenjem stanja funkcija masine
strukture, dijagnoze i procedura odrzavanja i ona su esencijalna za razvoj pomocu senzora, formira se baza znanja simptoma, kao. dio sistema
model a rezoniranja ito, posebno, znanja 0 strukturi. rezoniranja. On pretrazuje bazu znanja, i to za sve one parametre koji se
Znanje 0 metodama odrzavanja se moze predstaviti u slijedecem mijenjaju i imaju kauzalne relacije: simptom Cu) - otkaz Cn).
obliku: ime - osigurac; parametar - Ul; pravac - nap on. Ovdje se opisuje Drugo, svi fenomeni Cije promjene izazivaju degradaciju funkcije,
procedura planiranja odrzavanja. Znanje 0 fizickim principima i zakonima prema naprijed navedenim relacijama, se pretrafuju u bazi znanja.
sadrzi vazne cjeline: znanje 0 dijelovima i relacijama koje opisuje U slijedecem koraku, sistem rezoniranja, na bazi moguCih otkaza,
karakteristike dijelova njihove relacije u obliku kvalitativnih gradi se model kvalitativne simulacije otkaza, cUi je algoritam prikazan
diferencijalnih jednadzbi. na s1. 1.17., koji ima dva modula: (i) odredivanje vrijednosti parametara i
Karakteristicni parametri se dijele u dvije grupe. (i) plVll, koju pretrazivanja aktivnih fenomena, i Oi) aktiviranje fenomena i izmjena
Cine parametri stanja, kao sto su brzina, pozicija i nap on, koji se mijenjaju modela objekata.
za vrijeme rada masina gdje se ona koristi, i (ii) parametara atributa Najzad, u cetvrtom koraku sistema rezoniranja, na bazi dodatnih
(karakteristika), kao sto su veliCina, tezina, otpomost, koji se tokom infom1acija i znanja, iz skupa moguCih otkaza generise najvjerovatniji
eksploatacije ne mijenjaju, sto znaCi da su oni u modelu kvalitativne otkaz, za koji se u slijedecoj fazi daje metoda odrzavanja. On obulwata
fizike konstantni. Medutim, ako, ipak, dode do njihove promjene to do1az1 slijedece cjeline: (i) odredivanje cilja odrzavanja, (ii) generisanje mogucih
modela odiZavanja, (iii) simulaciju odrZavanja, (iv) izvor metodai plan
odiZavarJa.
50 ::1
1.9. Buducnost odiZavanja
cMDDVL .. l.-l'-----
Na osnovu naprijed recenog moze se pretpostaviti da ee
, I ODRE~IVANJE
)1 VRIJEDNOSTI IZMJENA unapredenje odrzavanja u narednom periodu bit praceno slijedecim
MODELA
PARAMETARA
, zakljuccima:
I
troskove odrZavanja svesti na mllllmum na mvou direktnih
troskova (troskovi materijala i rezervnih dijelova i rad na
i
,___'l::__--, .---'--- r ----, odrzavanju) ( cilj ZC - Zero Cost),
PRETRAZIVANJE
,i funkcioniranje tehnickih sistema bez otkaza i zastoja ( ZF - Zero
AKTIVNIH AKTIVIRANJE
FENOMENA
FEN OMENA
Failure),
:___________ .A, ________ _
kvaliteta rada tehnickih sistema (opreme) bez greske / skarta
proizvoda/ procesa, (ZD - Zero Defect),
!
FENOMEN
PROSTOR zalihe materijala i rezervnih dijelova za odrzavanje bliske nuE (
ZS - Zero Stock), jer ee «narucene» zalihe biti odmah ugradene,
ODREfllVANJE
SLJEDECIH kadrove u odrzavanju obucene do perfekcije, da nema poslova
STANJA
J:,i~!
promjenljiva je odredena osobinama sistema u pogledu pojave otkaza, tj.
osobinama POUZd8DOSti: a dr;..~ga :l nacelu odreC~2-;J kvalitetoDl sisten]a
odrzavanja, ali i osobinama tehnickog sistema koji se odrzava [52].
I~
' - - - - - -_ _
:
I
! ' : !
1.10.2. Stanja lehnickog sistema i Slstern u , \ Stanje '". . \ Pre",:e.ntlvno, : Nakrl~dno j \
i redudansl : Funkcionaini i
; izvrsenj8 : Planl~an! : kon:Dlno~ano komblnovano :
.
(iii U SkI8diS!:.)::::
1"""
zastoj ,..
I d ' I zasto)
: za atKa)! :
,
.. ; 'odrzavanJe )r: od rzavanJe)' :,
- .
Tehnicki sistem u ekspioataciji moze biti u jednom od dva
moguca stanja: u «stanju u radw) iIi u «stanju u otkazu». Ako je u «stanju I
u radu» to znaGi da je ispnivan i da moze da izvrSava postavljeni zadatak,
na propisan naCin i u propisanom vremenu. Ako je u «stanju u otkazu»,
zadatak i funkcija cilja se ne izvrsavaju na propisan nacin [52].
Ovako definirana osnovna stanja tehnickog sistema nedovoljno
objasnjavaju sustinu procesa njegovog koristenja, a naroCito procesa Slika 1.19. Grajicki prir.a:: lehnickog slanja sistema
odrzavanja. Zato je nuzno da se uvedu bliza opredjeljenja. Ovo je
ucinjeno i u Rijecniku IEe [31], u kome se najprije uvode pojmovi radno 1.10.3. Vremenska slika stanja
stanje i neradno stanje, a zatim i slijedeca stanja sistema [52]:
neplanirani zastoj, sto predstavlja neradno stanje u vremenu rada, Struktura vremena odrzavanja analizira se u Rjecniku IEe [31 J.
odnosno, u vremenu kada se trazi da sistem izvrsava svoje Ovo je shematski objasnjeno na slici 1.20.
zadatke,
funkc.ionalni zastoj koji predstavlja neradno stanje u vremenu
nerada, odnosno, u vremenu kada sistem ne treba da radi,
stanje radne nesposobnosti koje oznacava stanje sistema u kome
011 ne moze da iZ'.frsava svoje zadatke iz bilo kojih razloga,
'_-v.-'
I
I
VR!JEME U RADU VR1JEME U OTKAZU VRJJEME U RADU Po ovoj definiciji se podrazumijeva da se odrzavanje moze vrsiti i
NERAONO VR!JEME
u vremenu u kome sistem radi, odnosno u kome izvrsava svoju fullkciju.
Uz pojam «vrijeme odrzavanja», utvrduju se i slijedeci pojmovi [52): .
III
VRIJEME ODRZAVANJA VR1JEME NEOTKRlVENOG
OTKAZA I ADMIN!STRATIVN! ZASTO.t VR1JEME PLAN!RANOG
ZA$TOJA
L-_ _ _ _ _ _~ - aktivno vrijeme odrlavanja koje je isto sto i vrijeme odrzavanJa,
ali bez vremena logistickih zastoja,
VRIJEME ODRZAVANJA
I vrijeme preventivnog odrzavClnja koje se odnosi na sprovoaenje
Dostupaka preventivl10g odrzavanja,
~rije~e naknadnog odrZavanja koje se odnosi na sprovoaenje
AKTjVNO VRlJEME ODR±AVANJA
VR1JEME PREVENT!VHOG
OORZAVANJA
VRlJEME NAKNAONOG ODRZAVANJA postupaka naknadnog odrZavanja,
~ktivno vrijeme preventivnog oclrzavanja,
AKTiVNO IL.._ _
AKTtVNO VR1JEME NAKNADNOG
_ _ _ _ _ _--'I
ODR1AVANJA
I I LOGIST1CKl aktivno vrijeme nakrmdnog odriavanja,
VR1JEME
PR::VENT1VNOG
ODR2ft.VANJA
I __ ZASTOJ
'-,_ _ __ ~
56 57
2. SIGUR.NOST FUNKCIONISANJA TEHNICKlH SISTEIVIA raspolozivost vjerovatnoca da ce sistem stupiti u dejstvo i uci u podrucje
dozvoljenih odstupanja postavljene funkcije kriterijuma u datim uslovima
2.1. Osnovne karakteristike sistema odriavanja okoline.
Svojstva karakteristike sistema odrzavanja ima i funkcija
Karakteristike sistema odrzavanja predstavljaju veliCine iIi raspodjele vremena trajanja postupaka odriavanja, odnosno funkcije
obiljezja pomocu kojih moze da se opise iIi blize odredi sistem pogodnosti odrzavanja (Po). I na osnovu ove funkcjje moze se definisati
odriavanja i njegove osobine. vise karakterisika i mjemih velicina. Pogodnost odrzavanja je
ad vise karakteristika (slika 2.1) koje se definisu u odrzavanju, vjerovatnoca da ce projektovani postupak odrzavanja biti izveden u datom
ukljucujuci i karakteristik~ procesa odrzavanja, n~veci znacaj imaju vremenu, datim uslovima okoline i prj minimainim troskovima.
karakteristike koje zbimo pokazuju utjecaj odrzavanja na efektivnost Uz pojam pouzdanosti (s1. 2.1) uvijek se pominje i intezitet otkaza
tehnickog sistema, tj. karakteristike koje povezuju osobine sistema u Ic(t) koji predstavlja vjerovatnocu da ce dio koji se nalazi u otkazu do
pogledu pouzdanosti i odrzavanja. trenutka t, otkazati u narednom periodu (to je, u stvari, brzina pojave
otkaza).
Osnovni pojmovi
59
Stanje "ne zadovoljava" oznacava stanje "u otkazu". Stanje sistema "u
otkazu".ie uvijek uslovljeno otkazom dijela sistema.
TEHNICKl SISTEMI ZA ODRtAVANJE
Pouzdanost. Raspolozivost i Funkcionalna pogodnost
EFEKTIVNOST TEHNICKOG SISTEMA
U razvIJemm zemljama, pa na l1lVOU odgovarajuCih
medunarodnih asocijacija, ddlo je do promjena u nekim bitnim
terminoloskim i pojmovnim opredjeljenjima. To se prije svega odnosi na -_i~
I
;:~
dokumente i standarde IEe [31], bo i na zdruzene ISO/lEe standarde
[20]. Pri tome treba da se napomene da standardi asocijacije lEe, koja se
bavi prije svega sistemima elektrotehnike i elektronike, samostalno iIi u / ,\ jt,::I1\ :ttnocn ti:!, ~;(, :-.1:,;:':111
.
saradnji sa ISO asocijac~iom koja iste posloveobavlja u oblasti masinstva, 1\1\' \',,,,,,,,,,1"";'" <I" "'0 ,j'''lll \ l.I~r)c::'lio \,,.SHI !1:lil~clJl!
\.:~PJt.:;'n!) :-.lUPltl U JI;J~l\'\l t1
kn~~'fllull,\;l H r:"oit:kitT':J1P(\l1"\
vaze prakticno za sve tehnicke sisteme, pa i za sve vrste masinskih l!~:~l'!'" ,!~'H~"::-:~l i j~~tim
., lL':1Je--r.I: ;,:~.b 1
!;~ir.t\ :'11:1 okdr~i~
sistema [52]. \ ,-btnn u;\ln'.i,n:~ "t-"diIlC
;';1
Osnovni koncept ovog vaznog IEe Rijecnika, prikazan je na slici Performanse dostupnosti : "Sposobnost tehnickog sistema da
2.4, neposredno u obliku u kome je i u samom standardu prezentiran. funkcionise u granicama dozvoljenih odstupanja i pod drugil11
uslovima koje zahtijeva korisnik" i
. :Pt )TJ..I.I·.I-{~~I
l..:VAl.ITFJ
_ _,--_~----'-i--~:~= ______________:
I
Performanse postojanosti : "Sposobnost tehnickog sistema da po
stupanju urad propisno funkcionise, pod datim uslovima i u
toku propisanog (zahtijevanog) vremena".
63
dovesti u takvo stanje, au slucaju da se odrzavanje sprovodi pod Ovdje spadaju :dostupnost objektil11a odrzavanja, dijagnosticka
datim uslovima, po utvrdenim postupcima i sa datim resursima", podobnost, lahka demontaza, uzajal11na zal11jenjivost i unifikacija i
Perfonnanse logisticke podrske odrzavanju : "Sposobnost standardizacija sastavnih dijelova sistema;
sistema odrzavanja, odnosno preduzeca koje vr51 odrza'vanje, da TRAJNOST TEHNICKOG SISTEM,.l\ : Svojstvo sastavnog
pod datim uslovima obezbijedi zahtjevano odrzavanje tehnickog dijela i/ili sistema da sacuva radnu sposobnost do nasrupanja granice
sistema, u skladu sa Strategijom (poIitikom) odrZavanja", otkaza (granicnog stanja) pri odrecienim uslovima eksploatacije i
Pored nabrojanih, ovdje cemo pomenuti i sljedece pojrnove koje odrzavanja. Karakteristicne velicine trajnosti su resurs J vijek trajanja
treba imati u vidu prilikom definisanja svih ranije pomenutih (zivotni ciklus).
performansi.
RADNOSPOSOBNO STANJE (RADNA SPOSOBNOST) : 2.3. Parametri funkcije raspodjele
Stanje tehnickog sistema, pri kome je on sposoban da vrsi zadatu
funkciju, saglasno odreoenim paramerrima (snaga, brzina, proizvodnost, Za ziesavanje problema pouzdanosti zahtijeva se odredivanje
potrosnja ulja i maziva i dr.) koji su definisani nonnativno tehnickom mnogih faktora, od kojih zavise pokazatelji pouzdanosti. Kao osnovni
dokumentacij om; javljaju se faktori vremena i reZil11a tehnicke eksploatacije sistema.
!SPRAVNOST : Tehnicko stanje sistema pri kome on odgovara Za prognoziranje pouzdanosti te1mickih sistema neophodna je
SVlm zahtjevima ispravnosti propisanim normativno-tehnickom informacija 0 iZl11jeni rfldne
......
sposobnosti sastavnih dijelova sistema u toku
...~-
, 1 •.
-65
gdje su : t max i tmin najvece najmanje odstupanje slucajnih
p(t) = (2 f(t)dt :::;; m
J, n veliCina. Empirijska raspodjela
- n t
gdje je : f(t) - gustina vjerovatnoce t=)'...l-
m - broj razmatranih slucajnih rezultata 7::N
Za neprekidnu slucajnu velicinu, zadatu svojom gustinom Karakterise se srednjom aritmetickom vrijednoscu.
vjerovamoce f(t), matematicko ocekivanje M[TJ i disperzija D[TJ VeliCina rasturanja djelimicnih vrijednosti oko njihove srednJe
su: vrijednosti karakterise se empirijskom disperzijom
b
111[1'] = Jt. f(t)dt 52 =-l-·im; ·(t i _1)2
a N -1 ;=1
gdje je :
a
Pa slucajna velicina uzima vrijednosti od "a" do "b". Ako se ona
mijenja od - os do + 00 , onda je
~ r..,
Pri N -'reX), SC :::;; DlT j.
Af[TJ= ft·f(t)dt
Empirijske krive raspodjele karakterisu se, takode, asimetrijom Aa
+ro i ekscesom Ee.
r",] = J1.2I .' f'It)'dt = (Hr""'1\2
D Ll iV1 Ll jJ - - 3
A
) ' I1dt
=---' /./
- t)
Za priblizne proracune moze se uzeti a s~
/
1 No
Cesto se funkcije karakterisu koeficijentima relativne asimetrije,
M[T]==-It; ·m; relativnog rasturanja i veliCinom granicnog polja rasturanja. Granicnim
No ;=1 poljem rasturanja naziva se rastojanje medu takvim dvjema vrijednostima
Srednje kvadratno (standardno) odstupanje tl i h slucajne veliCine pri kojima povrsina ogranicena krivom, osama
a[T] = ~DlT] apscisa i otsjeckom (tJ ,t2), je jednaka
'2
Odreauje step en rasturanja od srednje vrijednosti siucajne
velicine.
1- 2fJ = ff(t)dt
Koeficijent varijacije je gdje je : 2fJ vjerovatnoca rizika.
v[Tl= a[T] Granicno po1je rasturanja uzima se za polje tolerancije, tj.
J M[T]
~ to-tl k" d' l' 1 .. tl+to
Amplituda variranja 6 = ----, a oordmata sre me po Ja to,eranClje .6. = - - - - .
2 2
.~
68 69
I,
neprekidnih promjena dobija prema:
f
F(t) =' f(t )dt
o
i predstavlja povrsmu ispod hive funkcije gustine pojave stanja "U p(t) = dR(t}
dt
OTKAZU" (slika 2.5) koja obuhvata podmcje u granicama (O-t])
prekidnih promjena na osnovu:
promjenljive t.
Aka se srafirana povrsina na s1. 2.5. prosiri na ukupno podrucje
n-N f -
ispod krive funkcije gustine pojava stanja "U OTKAZU" dobija se po p(t)=--lPojava's-1 J
definicij i : n
00 Funkcija gustine bezotkaznog rada predstavlja diferencijalnu
F(t) = ffCt)dt=l funkciju raspodjele vjerovamoca pojava stanja ItU RADU" posmatranih
o sistema, Na osnovu prethodnih razmatranja je funkcija gustine pojave
stanja ItU R.A.DU" data kao komplementama funkcija funkciji gustine
Za slucaj prekidnih (diskrehlih) promjena kumulativna funkcija pojave stanja flU OTKiuU", odnosno:
gustine pojava stanja "U OTKAZU" se dobija iz:
p(t) = - f(t)
. ~/ '\ N
F(t)
\.
= .;.....t
; , Qr1nosno f' \! j =-
j;j n Kumulativna funkcija gustine pojava stanja "li radu" iii funkcija
bezotkaznog rada se, za slucaj neprekidnih promjena stanja, dobija na
osnovu (vjerovatnoCa da dio jos funkcionise u vremenu t])
I,
Ret) = 1- F(t) =1- ff(t)dt
o
Sada se pouzdanost moze iskazati kao (s1. 2,6.):
a) ugradene greSKO c) starosnc greSke
'"
Ret) = ff(t)dt
pa je tada:
. (\ = -,-'.
f(t) = ----r-).
1 dR(t) [ . . -I 1
H" i
Jd)
, RU)
- - pOJava stan
R\t dt "
Ja U otkazu s J II
Za prekidne promjene stanja intenzitet otkaza se dobija istim
I~~-j~
priiazorn kao odnos broja ispravnih dijelova u vremenskorn intervalu "I
.6.t=[t -(t+.6.t)] i srednje vrijednosti broja ispravnih dijelova u istom ",,,I
ii
intervalu, sto daje: II I
N I :
I~: I
f(!)
JcU) = -~-.- =
n· f,t
\= (
N [. - ]
pcyava s I
I
I I--_!
: i - -_____
i\(t) (n-N) \n-N)·f,t . "I 1 I
11
gctie je:
(n-N) - broj dijelova sistema "U RADU". Kako se radi 0 intervalu t u
kome su na pocetku svi dijelovi u stanju "U R.."-DU", na haju je broj ovih
dijelova (n-N), to se za izracunavanje intenziteta otkaza uzima srednja vrijednost
broja dijelova "U RADU" u obliku:
0,-
Jll (t )dt idt l
J
dogadaj moze odigrati.
t f-r)
Stabio otkaza Graficki, kvalitativni model raziicitih
Indeksom ,,2" ozuacen je dio u pasivnoj rezervi. Ako je intenzitet kombjnac~ia paralelnih i sekvencijalnih otkaza, ujedinjenih medu sobom
otkaza oba dijela konsrantan, bice: logickim relacijama.
)., (") }c, Vrsni dogadaj - Nezeljeni dogadaj sistema.
R()
s t = - exp /-1 U- - 1 exp(Jc,t)
}·2 - )°1 )°2 - /1 Skup presjeka - Skup dogadaja koji prouzrokuju vrsni dogadaj.
Minimalni skup presjeka - Minimalni skup dogaaaja (sImp koji
A ukoliko su intenziteti otkaza i meausobno jednaki, tj. XI =)h
se ne moze dalje redukovati), a koji prouzrokuje vrsni dogadaj.
bice:
Primarni dogadaj - Dogadaj koji se, iz raz1icitih razloga, dalje ne
Rs (t) = exp( -}.t) (1 + Jet) razlaze (granica redukcije sistema).
Za (11-1) dijelova u pasivnoj rezervi (od ulrupno n dijelova same Primarni otkaz Otkaz lisljed intemih karakteristika
jedan mora da radi) i za ).=const, vazi: posmatranog eJementa sistema.
?t-
/\'i \ Sskundarni otk3Z - Otkaz ~s1jed nepred~vidertc'g u
-:;-; toku operacije iii nepredvidenib uslova okoline.
,-:=0 f;
6. Ojefimicno parafefna veza - Sistemje izgraaen sa 711 paralelno Neispiavnost po komandi - NezeUeno funkcionisanje III
vezanih dijelova. nefukcionisanje posmatranog elementa sistema usljed otkaza eJemenata
Pouzdanost sistema ovakve strukhlre, kod koga broj isparvnih (ili elementa) koji treba da upravljaju prema uslovima u sistemu.
dijelova mora hiti veCi iIi jednak minimalnom potrebnom broju k jednak Otkaz zajednickog uzroka - Primami otkazi koji nisu nezavisni
Je: jer imaju isti uzrok.
Stablo dogadaja - lnduktivna tehnika za otkrivanje posljedica
R (t)=f m! RX(1_R)m-x inicijalnog dogadaja.
s '., "--' y\ ( "" _ _) I I I /
.,=k ~,.\lrI x. Vainost - Kvalitativna: rang dogadaja 11a 05nOV11 njihovih
gdje je R; = R; (1) pouzdanost pojedinacnih dijelova u par~lelno.i Goprinosa otkaza sistema. K vantitativna: procenat vremena u kome se
vezl. desava otkaz za specificirani minimalni skup presjeka.
76- ""77
! !
Osnovne logicke kapije za konstruisanje stabla otk?-za su ILl i I
! S irl1 no] Nal'.iv ()zl1.ak'i Opis
kapije. Kapija ILI opisuje situacije u kojima se dogadaj na izlazu
Ii; ""~nj,,;
2.6.3. Metodoiogija konstrukcije stabla otkaza obezbjeaenja
/'"1 :,In',I,,'.,;"';,
pouzdanosti
dng,jJi..IjC
1 ,"ulin,,," ti"",,J,,)
Stablo otkaza se struktuira u vidu niza dogadaja koji dovode do
vrsnog, nezeljenog dogadaja medusobno !ogicki povezanih sa neieljenim
poddogadajima pomocu ILI i I kapije. Ulazni dogadaji svake logicke
kapije su takode izlazi drugih logickih kapija na nizem nivou. Ovi
dogadaji se razvijaju sve do niza dogadaja koji dovode do osnovnih
I
i o Logick;;. k;!:~1IJ3 };ojll. p:'"O[!"LI~j
l11k{'Jikn H: C~;:;(' ~V·!'
:!h)l?"";';!
)/\:::'':
W:'::\''.;';l
;;->,
znacajnih uzroka nazvanih "bazicnim dogadajima". Bazicni dogadaji koji
se prikazuju u vidu k.ruga i romba na ~nu stabla otkaza predstavljaju kraj
t[()nr"t1-:~lrr':t<=> . . . t n h1
h'-'~"-;:);' ..... Ul\. ...... lJ'~' ~ .. c!'......'la
n~,~."" '7
v_h.a...... a.
'"'" -"",--
h~c.n jol ~'l"~ '~'.17' l1' U proceSll KonsIrukcije stabla otkaza razlikuju se tri n1ehaniznla iii
uzroka koji doprinose stanju "u otkazu":
1 - primarni otkaz, tj. otkaz koji se odnosi na unutrasnje
karakteristike elemenata sistema koje se dalje ne razmatraju.
2 - sekundarni otkaz, tj. otkaz koji se odnosi na poremecaje u
lo.!:,'i2kl'
Iwpl)e
(/j
,
I II """5,, "" .•.
l\ fO'"' "''''''""' "I..,"' , " I
c'=.'~ 1aC11;:! '~GJ'.n du.!'" UO~I'..J;oJ
okruzenju iIi promjene radnog opterecenja elemenata sistema.
3 - otkaz po komandi, predstavlja nepromisljen postupak iIi
nefunkcionisanje elemenata sistema zbog otkaza elemenata koji
I~
()~.naC:lv:,
2.6.4. Primjena rnetode analize stabla otkaza
dt,~,'\'1}\! o",·",'.,,"'·U("< iz'
'.111;;" !~.'l nn;~\~;: .i:;mll)
78 79
Analizom mogucih potencijalnih otkaza i njihovih uzroka moguce 2.6.6. Kvalitativna i kvantitativna analiza stabia otkaza
je predvidjeti preventivne postupke odr±avanja sistema radi obezbjedenja
zahtijevane pouzdanosti u toku eksploatacije sistema. Na asnovu pravila Bulove algebre dogadaja i strukture stabla
otkaza za vrsni dogadaj - otkaz sistema za kocenje maze se napisati [105,
2.6.5. Primjer/ormiranja stabla otkaza sistema za kocenje vozila 106].
D = D POI U Dp02 U D P03 U D P04
Prikaz strukture stabla otkaza za vrsni dogadaj - otkaz sistema za A vjerovatnoca otkaza sistema za kocenje se moze lzraZHl u
kocenjedatjenaslici2.1O. [105, 106]. obliku:
4-i 4
(~" I
,
D,P - vrsni dogadaj i vjerovatnoca pojave vrsnog dogaaaja,
! ll, I D po ], P POi - otkaz i vjerovatnoca pojave otkaza na i-taj kapiji,
!
r - --~~fi~!I==~----1
I
! Otkaz dobcsa .sa
! P;:]j1Ul'.,~~nJ i Kur.::r;.im
I
~11IL:'1 d.,h";,, ,;, P~fRIC"1~'1 £:111110nn18
! ("U~·.'''"Hlh • ""hU",,, I
[
f/~:'\
( oprug.:;
\ p';~Jll'-';1
'-
PS .,.4
Slika 2.10, Struktura staala dogada}a za vrsni dogada) - otkaz siSlema za kocel~je OLkaz
zaptivaea
cili.t)d.n:;.
+ 4PB2 .4.2 + PS2.S + PS2 .6 + PS2 .7 + PS2 .8 + PS3.1 + PS3 .2 + PS4 .1+ PS4.2 +
+ PB4 .3 . 1+ PB4 .3 .2 + 4PB44 + PS4 .S + PS4 .6 + PS 4.7 2.7. Gotovost i raspolozivost
.,
2.6.7. Analiza naCina, efekata i kriticnosti otkaza (FMECA) tl Raspolozivost predstavlja vjerovatnocu da ce sistem u bilo kom
trenutku vremena hiti u stal1ju da ispravno radi, tj. da se ukljuei, urad
Ova analiza vrsi se u fazi konstruisanja i razvoja radi utvrdivanja (ukoliko neposredno prije toga nije vee bio u radu). OcigJedno je da
mOCTucih naCina otkaza i njihovih uticaja na rad sistema. Osnovni ciU postoje odredene raziike u karakteru "ukljuCivanja urad", u zavisnosti od
oval<:ve analize je otkrivanje oblasti kriticnih otkaza i karakteristika toga da Ii se sistem prije toga nalazio na koristenju iii u rezervi. Aka se
konstrukciie. Moze se vrsiti od nivoa sistema nanize iii od nivoa sistem nalazi na koristenju, njegovo stanje je poznato te ukljucenje urad
kompone;ata navise, do nivoa koji odgovara potrebarna, raspolozivorn nije praceno datom neizvjesnoscu. Aka se sistem nalazi u skladistu(u
vremenu i zahtievanom obezbjedenju. U okviru analize razrnatraju se svi rezervi), medutim, njegovo stanje u nacelu nije poznato, pa postoji
potencijaini ~tkazi u pogledu vjerovatnoee njihovog javljanja i neizvjesnost da Ii ee moci da se ukljuci urad ili ne [52].
83
Ukoliko se sistem u posmatranom periodu nije nalazio u rezervi (u sistema i da je uslovljena njegovim svojstvlma pouzdanosti,
skladistu), njegova raspolozivost se jednostavno moze izraziti kao odnos konstrukcijskim i drugim osobinama [52, 64].
vremena "stanja u radu" i ukupnog vremena posmatranja, tj. ukupnog Ostvarena gotovost lma siri smisao. U ovom slucaju se pored
vremena koristenja. Uobicajeno je da se ovako definisana raspolozivost vremena aktivnog odriavanja analizom obuhvata i vrijeme cekanja, i to
zove Gotovost. Drugim rijecima, po ovom prilazu Gotovost je isto sto i najcesce same u vezi sa rezervnim dijelovima. Ona se izrazava na sljedeci
raspolozivost, ali pod uslovom da se u periodu posmatranja sistem nije na6n [52, 64]:
nalazio (duze) u skladistu (rezervi), tj. ako se posmatra iskljucivo vrijeme
koristenja sistema.
Gotovost je jedna od karakteristika sistema odrzavanja. Ona zavisi gdje je:
od pouzdanosti, te stoga predstavlja kompleksnu karakteristiku, zbirnu toe - vrijeme cekanja.
mjeru kvaliteta sistema u pogledu odrzavanja i pouzdanosti. S obzirom da UkoIiko se posmatrani sistem u periodu vremena koji se analizira
su cinioci koji odreduju vrijednost gotovosti slucajni, to je gotovost preteZno na1az10 u rezervi (u skladistu) raspolozivost oGigledno treba da
karakteristika slucajnog karaktera. se definise na drugi naGin. ledna od mogucnosti je da se raspolozivost
Gotovost se moze definisati na vise nacina, zavisno od prilaza i iskaze kao vjerovatnoca povo~jnog "odziva" sistema, odnosno kao
ciljeva analize. U opstem slucaju vaii re1acija [52, 64]: vjerovatnoca da ce sistem "pozitivno odgovoriti" na poziv za ukljucenje u
G(t)
I
=~ t .'2::tn
= _'_r_ = ---==--=="..--
rad. Ovo-se moze izraziti u obliku [52, 64]:
t r + 10 ~'t '~r
n TL.,; of
]'1
gdje je:
gdje je :
A(t) - Funkcija raspolozivosti,
G(t) - funkcija gotovosti, do vremena t,
tr - vrijeme u radu (zbirno, od 0 do n, do vremena t) (T ur), Nit) - Broj "pozitivnih" (uspjeSnih odziva) do vremena t,
to - vrijeme u otkazu (zbimo, od 0 do n, do vremena t) (Tuo), N - Ukupal1 broj poziva za ukljucenje urad, do vremena t.
t - ukupno vrijeme posmatranja (T ut + Tuo).
Posto su vremena u radu i u otkazu slozene vremenske kategorije,
definicija za gotovost moze da se iskaze i na dmge nacine, u odnosu na 2.8. Funkcionalna pogodnost
pojedine periode iz vremenske slike stanja. Od vise mogucnosti paznju
zaslufuju pojmovi Unutrasnja gotovost i Ostvarena gotovost. Opste karakteristike - Funkcionalna pogodnost se moze
Unutrasnja gotovost se definise U odnosu na aktivno vrijeme definisati kao vjerovatnoca da ce se sistem uspjesno prilagoditi i vrsiti
odriavanja toa (bilo da se radi 0 preventivl10m topa iii naknadnom t ona funkciju kriterijuma u datom vremenu i u granicama odredenim
odrzav3nju), tako cia u tom slucajl.l vail [52, 64]: projektovai~iem slstema. Hi: Tlmkcio:nhla pogodnost je Tunkcija
slQzeno3ti sisterna i predstavlja projektovar:u y:-ijednost koja se u torn
G (t) =_tr_ vremenu ne mijenja [67].
v t,.+toa
Funl:cionalna podobnost oznacava mjeru fleksibilnosti sistema ili,
1z ove definicije se vidi cia unutrasnja gotovost. kao karakreristika jos bolje, osno-vnu podlogu - uslov koji treba zadovoljiti procesom
sistema odrZavanja, obuhvata sarno one vremenske intervale koji su projektovanja sistema. Ona nije tokom vremena neka konstanta, vee
direktno uslovljeni tehnickim sistemom koji se analizira, iskljucujuci takode, neka vremenski odredena funkcija, tj. slucajna funkcija oblika:
elemente koji predstavljaju rezultat logisticke podrske. To znaci da je
unutrasnja gotovost karakteristika S1scema odriavanja sarnog tehnickog
S5
-:'.>;';
J.?.,.," '
·T·······
I
I
FP(t, r) = FP: (t - r)· FPr (r), Funkcionalnu podobnost mozemo izraziti kao vjerovatnocu
gdje je: I izvrsenja zadataka, odnosno: FP = 1 - Pn , gdje je P n - procenat
FPz - funkcija promjene fJnkcionalne podobnosti za vrijeme I neizv'Isenih zadataka, odnosno vjerovatnoca neizvrsenih zadataka.
zastoja, i
FP r - odgovarajuca funkcija za vrijeme rada.
Ocigledno je da, ako je u pitanju vjerovatnoca, ne vaze 2.9. Pogodnost odrZllvanja
konstatacije da je FP konstanta, odnosno da se tokom vremena mijenja.
Sa druge strane, i pored projektovanih (propisanih) uslova i rdima rada 2.9.1. Odriavanje i Pogodnost odriavanja
nije moguce uvijek postiCi propisane rdime i zadriati ih na istom nivou.
Izraz za funkcionalnu podobnost }e do sada najblize odredio Odrzavanje i Pogodnost Odrzavanja imaju razlicita znacenja.
funkcionalnu podobnost, ali pitanje je da Ii prvi dio izraza - kada sistem Odrzavanje se odnosi na aktivnosti koje preduzima korisnik sistema da bi
ne funkcionise Cu zastoju) - egzistira, jer je u protivrjecnosti sa osnovnom se zadrzao postojeCi sistem u operativnom stanju iIi ga popravkom doveo
d~finicijom u vezi safunkcionalnim stanjem sistema. u takvo stanje. Pogodnost odrzavanja se odnosi na aktivnosti koje
Modefiranje izraza za funkcionalnu pogodnost - Funkcionalna preduzima konstruktor sistema, u toku razvoja, da bi ugradio takve
pogodnost za izvrSenje funkcije cilja predstavlja vjerovatnocu da sistem konstrukcijske karakteristike koje ce povecati lakocu odrzavanja.
uspjesno izvrsi projektovanu funkciju cilja.,..cukoliko fUlLkcionise) U Funkci.ia pogodnosti oci;:'zavanja je da obezbijedi da se sistem (kada se
. . ~. ...". ~. ., 1" .
projektllo proplsa~lm USlOVlrna raG.a (reZlil1a) 1 uslO\llma Ol(Onne. proizvede, instalira i pusti urad) moze odrzavati uz minimalne troskove
Dakle kada sistem radi (bez obzira na nivo pouzdanosti) postavlja ~drzavanja u toku vijeka trajanja i minimalnog vremena zastoja
se pitanje kv;liteta sistema, odnosno izvrsenja dijela funkcije kriterijuma. [54,69,73].
Kod slozenih tehnickih sistema, a posebno kombinovanih Za korisnika sistema je vazno formulisati potrebe i razviti
elektromehanickih i elektronskih, skoro je pravilo da je FP<1. Naravno, koncepte za s1stem, njegov rad i podrsku. On definise zahtjeve na osnovu
ovo zavisi ne same od tehnickih uslova propisanih projektom, nego i od kojih proizvodac konstruise sistem. Zadatak proizvodaca je da prenese
Ijudskih faktora (obucenosti rukovaoca, spremnosti izvrsilaca u postavljene zahtjeve korisnika u konstrukciju, proizvodnju i pustanje u
odrzavanju itd.). rad sistema, tako da ovi zahtjevi budu zadovoljeni na ekonomican naCin.
Funkcionalna pogodnost kao mjera vjerovatn06e izvrsenja ,
Dijalog na relaciji korisnik - proizvodac omogucuje da se odrzavanje i
funkcije cilja, za koju je sistem projektovan, moze se odrediti kao odnos pogodnost odrzavanja, postave u pravi kontekst. Odrzavanje predstavlja
mjere'izvrsenih zadataka i resursa (odnosno predvidenih zadataka) U
intervalu vremena Lit.
I potrebe korisnika, dok Pogodnost odrzavanja predstavlja odgovor
proizvodaca na te potrebe [54,69,73].
FP=~ Pogodnost odrzavanja je ugradena sposobnost sistema da bude
NR odrzavan, a zahtjevi u pogledu odrzavanja proizilaze 1Z analize odrzavanja
koja reflektuje potrebe korisnika. Pogodnost odrzavanja je vezana za
gdje je: specificne karakteristike konstrukcije sistema koje se odnose na
n - broj realizovanih zadataka (npr. ostvarenih veza kod PTT - mogucnost brzog odrzavanja uz minimalnu logisticku podrsku. Primjeri
uredaja, k01i6na obradenih dijelova, opterecenje, snaga i s1.), ovih specificnih karakteristika su pristupacnost, Ijudski faktori,
NR - predvideni (projektom) zadaci koje sistem moze da 1ZV1"51 ispitivanja, provjere, podesavanja, zamjene, popravke, itd., sto rezultira iz
(resursi). odobrenog koncepta odrzavanja i analize odrZavanja [54,69,73].
86 87
2.9.2. Pogodnost odriavanja
njihovog komponovanja (montaza, demontaza, lanka No = I,n; - ukupan broj pojava "ni" "U OTKAZU" odreaene
;:::::1
zamjenjivost, dostupnost, itd.),
velicine vremena U otkazu toi u datom intervalu .6 t,
kvalitet gradnje sistema,
no - ukupan broj pojava vremena "U OTKAZU".
uslove izvoaenja aktivnosti (postupaka) odrzavanja,
nivoa integralne sistemske podrske (odn. stepena
Istrazivanja pokazuju da se funk:cija gustine minimalnih interval a "u
organizovanosti fun..k:cija na relaciji sistem - okolina).
otkazu", ponasa po log-nOlmalnoj raspodjeli (s1. 2.12).
Pogodnost odriavanja zavisi od vise Cinilaca, kako unutrasnjeg
U ovom slucaju fulhkcijaf(to) moze se izraziti prema:
(konstll.lkcijskog), tako i spoljasnjeg karaktera (logisticka podrska).
Spoljne faktore izucava Logistika i teorija odrzavanja. Teorija odrza~~~1ja
--.r..( In to -v'n :'
.10 () = ----=.e
.( (t) 2\ cr )
ukazuje i na pDteve optin1izacije lil1utrasnjib :Eaktora~ lcoji prmsticu iz v-to "",,/LI[
konstlUk:cije sistema:
gdje SU:
lahka dostupnost dijelovima sistema,
1 no,
standardizacija i unifikacija ugraaenih sastavnih dijelova v!" = -:2)11 to; - prosjecna logaritamska vrijednost vremena
sistema, 110 ;~I
redosljed tehnologije u postupku odrzavanja, trajanja postupka odrzavanja,
mogucnost zamjene sastavnog dijela sistema sa rezervnrm I nn
- za prekidne promjene:
88- 89
Kumulativna funkcija gustine minimalnih intervala "u otkazu" je
prema s1. 2.13 i predstavlja vjerovatnocu izvoaenja postupaka odrzavanja
za vrijemet, odnosno ravna je povrsini ispod krive /(to) i ne moze po
definiciji gustine imati vrijednost vecu od jedan (sto je saglasno i sa
vjerovatnosnim svojstvom),
gdje su:
I j - broj izvrsenih intervencija odrzavanja u intervalu Llt,
In - broj neizvrsenih intervencija odrzavanja na kraju intervala ilt:
Pogodnost odrzavanja se cesto izrazava Weibullovim zakonom L1 t - vremenski interval.
raspodjele: Intenzitet odrZavanja zavisi ad parametara /(to). Za slucaj
eksponencijalne raspodjele intenzitet odrZavanja je:
gdje su: 1 1
J1(to) = - = =
....,'17 : ,p_arametar razmJere, v ruo
~
I~
Pokazateiji zahtjeva za pogodnost odrtavanja - Koeficijent
dostupnosti za sastavni dio sistema, se izrazava kao:
td
kd =1----
td + to
I gdje je:
Slika 2.13. Kumulativna fimkcUa gustine minimalnih intervala "u otkazli"
td - vrijeme dopunskih radova,
to - vrijeme osnovnih radova / operacija odrzavanja,
Intenzitet odriavanja - To je vjerovatnoca da ce dio tehnickog
Za tehnicki sistem je:
sistema koji nije vracen 1Z stanja "u otkazu" u stanje "u radu" do trenutka
t biti vracen u stanje "u radu" u trenutku tj.
Za neprekidne promjene je:
i=1
90 9J
Koeficijent montaze/demontaze je: obavljanja postupaka odrzavanja, pa i na trajanje stanja "u otkazu".
k m = 1- ATdm Drugim rijeCima, visoki step en unifikacUe i standardizaci,fe daje vecu
Tdm gotovost, uz mru'1je troskove [52,73]. .
0"d;p ie' KOl1strkciona pogodnost odrzavanja jeanog tehnickog sIstema
d}:n"- 'odsmpanje od potrebnog vremena za montazu/demontazu. neposredno utjece na sve elemente njegovog odrzavanja, a posebno na
Tdm - vrijeme potrebno za montazu/demontazu.
primijenjenu tehnologiju (s1. 2.14 i 2.15). Ocigledno je cia ovo u d~broj
Koeficijent zamjenjivosti je: mjeri zavisi od same konstrukcije tehnickog sistema. To ce se odrezltl Ina
aktivno vrijeme odrzavanja, pa ce time biti neposredno odreaeni i uslovi
preventivne opravke, odnosno opravljivosti iIi unutrasnja pogodnost
odrzavanja.
gdje je: Ukoliko su unifikacija i standardizacija ostvareni u visem stepenu,
Nz - broj konstruktivno medusobno zamjenjivih sastavnih dijelova sistem odrzavanja ce biti kvalitetniji, a pogodnost odrZavanja povoljnija.
u sistemu.
KONSTRUKCIONA
Nu - ukupan broj dijelova u sistemu. POGODNOST ODRZA VANJA
Koeficijent un ifikacije je:
ku
gdje je:
Nunif - broj unificiranih dijelova, Tvianjpulatlvnost
Nu - ukupan broj dijelova u sistemu.
Unifikacija
2.9.3. Konstruktivna pogodnost odriavanja
OJ
93
Na brzinu odvijanja postupaka odrzavanja utice i tehnologicnost POGODNOST
iIi tehnoloska prilagodenost tehnickog sistema odrzavanju. U najvecem ODRZAVANJA
broju slucajeva pod ovim pojmom se podrazumjeva pristupacnost
mjestima na kojima je potrebno nesto podesavati ili raditi, stepen
slozenosti operacija rasklapanja i sklapanja, i slieno. OV1 uticaji su
visestruki, kako u vezi sa trajanjem procesa odrZavanja, tako i u odnosu
na potrebne kvalifikacije radnika, njihovu obueenost, koristenje posebne
Dostupnost
dokumentacije itd. [52,73].
Alati i oprema sa kojima se izvode postupci oarzavanja, imaju
takode veliki uticaj na kvalitet procesa odrzavanja. Vrijeme odrzavanja Pogodnost
moze da se znaeajno skrati ako se za odredene postupke pnmlJene dcmontaic zavisnost dijclova
Organizacija i
cuvanjc rfd
94 95
sintezom, provjerom konstrukcije, ekstrapolacijom i metodom tabelamih
Predviaanje aproksimacijom
matrica [54].
Prilikom izbora odredene metode predvidanja (iIi alokacije)
Tem1in "aproksimacija" odnosi se na proceduru odstranjivanja
pogodnosti odrzavanja, ne mommo se ograniCiti na koristenje sarno jedne
nepravilnosti 11 nekom nizu podataka pomocu aproksimiranja ovih
metode. Moze se koristiti vise metoda p1'edvidanja (iIi alokacije) u
podataka krivam poznatog oblika, koja se zatim maze koristiti za
jednom projektu, stirn sto ce biti jedna osnovna metoda na kojoj ce biti
nredvidanje.
glavni oslonac. 1zoo1' metode imace uticaj same na pianove za
~ Ja~no ie da ovakva aproksimacija predstavlja riskantan proces.
prikupljanje podataka i komrolu programa. Na izbor metode predvidanja
Cak i kada ~Jiva veoma d~bro odgo~ara stvamim podacima, nema
pogodnosti odrzavanja mogu uticati neka prakticna razmatranja j fakto1'i,
garancije da ee se istj oblik ponasanja podataka nastaviti i u buducnosti.
kao sto su [54]:
Sto je dalja procjena u odnosu na raspolozive podatke, veea je
- razmatrimja uslova okoiine (nivo i vrsta odrzavanja, koncept
vjerovatnoca greske. Ukoliko kriva losije aproksimira podatke,
odrzavanja - sta, kada, gdje, zasto i kako ce se vrsiti odrzavanje, i
vjerovatnoca greske bice jos veea.
situacija u vezi logisticke podrske),
Najcesce se koristi tzv. eksponencijalna aproksimacija. To je
- slicnosti s cL.rugim sistemima,
jedan iterativni postupak pri cemu, aka je Xt stvama vrijednost u vremenu
- obim predvidanja (iii alokacije),
t i Xt aproksimirana vrijednost u vremenu t, metoda eksponencijalne
- zahtjevana tacnost predvidanja,
aproksimacije-glasi [54J:
- nivo U okviru sistema do kojeg se zahtijeva predvidanje.
5: = ax, + (1- 0')5: 1 _
Prije izbora Inetode predviaanja neopbodno je razviti lconcept 1
oarzavanja definisati port'ebu za nabadnim i preventivnim gdje je a konstanta aproksimacije i nalazi se u granicama od 0 do
odrzavanjem. Pri 1'azmatranju statistickih raspodjela koje se koriste za 1. Iterativnom metodom moze se izraziti preko XI ",x H , ..xo . Prvi korak
utvrdivanje srednjeg i maksimalp.og 'vremena odrzavanja, m?raju se je:
posmatrati stvarni uslovi pod kojima ee se sistem koristiti. Cesto se 1,. = ax, +(1-O')x'_1 +(1-O')"x,_"
x { =ax1 + (1-O')rax, 1 +(1-0')'5:.r-_r J
I. I~ I I
za dati sistem bira se metoda koja najvise odgovara, pri cemu se uzimaju aproksimacije da bIiska proslost ima veei znacaj u procesu predvidanja od
u obzir us10vi koristenja, p1'iroda sistema i planirani koncept odrzavanja dalje prosiosti, sto se vidi iz Cinjenice da je 0 < a < 1, takode
[54]. o < 1- a < 1, itd.
Moze se napisati jednacina U obliku:
METODE EKSTRAPOLAClJE. - Ekstrapolacija Je proces SI ex) = ax l + (1- a)SJ_I ex)
zakljuCivanja iIi predvidanja iznad poznatih informacija u oblasti koja je u Pa ce aproksirnacija n-tog reda imati oblile
izvjesnoj mjeri nepoznata. Primic:njena na Pogodnost odrzavanja; ~ ,....C;"r ('-'I = f'-'_\,n-1 (xl]= o::"n-I (,,) + S" (;:)(1- a)
ekstrapolacija se bavi predvidanjem karakteristika adrZav2'.lja novog l -"- / 1 } .u 1 """-' 1-1 \.
sistema na osnovu nieQ:ovih konstrukcijskih karakteristika i na osnovu Sa aproksimacijom nultog reda definisanom kao:
l1tvrdenih veza izm~d; konstrukcijskjl~ karakteristika j karakteristika
odrzavanja SliCllih sistema.
'::;'t) 97
METODE SABiRANJA VREMENA Metode predvidanja
pogodnosti odrzavanja preko sabiranja vremena sastoje se u simezi
PredvirJanje pomo6u funkcije raspodje/e vremena opravke e1ementarnih vremena potrebnih za izvrsenje zadataka o drzavanja, radi
dobijanja raspodjele vremena odriavanja za cio sistem. Ove metode
Ako je poznat oblik raspodjele vremena opravke sistema, onda se sadrze slj edece [54]:
moze dobiti bilo koja zeijena karakteristika te raspodjele, kao na primjer, a) razmatranje svih postupaka u vezl sa zadacima odrzavanja koji
srednja vrijednost i varijansa vremena opravke, vjerovatnoca dace se su potrebni za obavljanje funkcije odriavanja;
opravka zavrsiti u toku datog vremena, itd. Medutim, vrlo su rijetke b) analiziranje zadataka aktiv110sti odrZavanja u pogledu:
situacije kada je poznat obEk ove raspodjele, pa se umjesto toga uvodi vjerovat11oce uspjesnog zavrsetka,
predpostavka da raspodjela vremena opravke pripada nekoj od statistickih vr'emena potrebnog za izvodenje,
1'aspodjela (npL, eksponencijalna, lognormalna, Vajbulo-va, gama), a osjetljivosti na individualne razlike,
zatim se na osnovu raspolozivih podataka iz uzora, vrsi procjena odgovarajuCih frekvencija desavanja;
parametara usvojene raspodjele [54]. c) sabi1'anje rezultantnog tereta odgovomosti aktivnosti odrzavanja
Utvrdivanje statisticke raspodjele za vrijeme opravke datog sistema radi dobijanja ocekivanog tereta odgovornosti na svakom nivou
, ,
vrSl se preko testova, koji pokazuju da Ii se podaci kojima raspolaiemo > odrzavanja.
mogu aproksimirati sa .iednom ili vise statisticicih raspodjela. lma testova Osnovni faktori koji se koriste za definisa~e tereta odgovornosti
koji Sf: n-logu unu\'e;~tzalno prirrU::l1iti U IU svrhu., bez obzira na oblik su:
raspodjeie, a p6stoje i testovi za svaku od ovih raspodjeJa posebno, vrijeme izvodenja odredenog zadatka odrzavanja,
Ukoliko se dogodi da se poslije primjene ovi11 testova mogu odabrati frekvencija zadatka odriavanja,
dvije iii vise raspodjela za date podatke, onda se mora razmotriti priroda vjerovatnoca zavrsetka zadatka odriavanja,
aktivnosti u vezi sa odrzavanjem i na osnovu inze~erskih zakljucaka standardna devijacija (varijansa) i nivo povjerenja za izvodenje
donijeti konacna odlika [54]. zadataka odrzavanja,
Posto je funkcija pogodnosti odrZavanja vjerovatnoca da ce se neica medusobni uticaj kvalitativnih karakte1'istika konstmkcUe u
aktivnost u vezi sa odriavanjem zavrsiti u toku vremena t, procjena te pogledu pogodnosti odrzavanja i kvalitativno-kvantitativnih
funkcije mora da uzme u obzir sve vjerovatnoce zavrsetka aktivnosti karakteristika u pogledu Ijudsrva za odrzavanje.
odrZavanja za vremena ma11ja od t. Nepa1'ametarska procjena funkcije Osnovna fonnula koja se koristi u svim metodama predvidanja
pogodnosti odrzavanja poet) za vrijeme t, je: pogodnosti odrzavanja preko sabiranja vremena, glasi:
i
I;nj
P(t\=~ t=..:.I::::~I_ _-
o ,} [\-J-'.1
, , L
n
.,.-,> .,
gdje Je nj broj slucajeva kada je vrijeme zavrsetka aktivnosti "--' J i
i~l
odrzavanja tj, aN ukupan broj aktivnosti odrzavanja, tj, zbir svih nj. gdje je:
Prakticni 1'az10zi isk1jucuju vrijednost 0 za t; jer neka aktivnost
toal - srednje vrijeme funkcije zadataka odrzavanja na visem nivou,
odrzavanja uvijek zahtijeva minimalno vrijeme za zavrsetak. Vrijednost
nula, moze se uzeti sarno za izvjesne kategorije unutar aktivnog vremena toa2 - srednje vrijeme zadataka odrzavanja za nizi nivo,
opravke CnpL, pripremno vrijeme, vrijeme za dijagnozu otkaza, itd,), aii fi - frekvencija zadataka odrzavanja za nizi nivo.
se predpostavlja da se kompietna aktivnost odrzavanja ne moze Vremenske veliCine uvijek zavise od karakteristika konstmkcije,
realizovati u nuitom vremenu, opreme za odrzavanje i ljudskih faktora. Podaci 0 vremenima koji postoje
\
oC)
za postojece sisteme koriste se za sintetizovanje vremena za novi sistem matrica. Metode matrica kori5te se u oblasti pogodnosti odrzavania za
iIi za poboljsanje kvalitativnih karakteristika postojecih sistema u pogledu opisivanje zadataka odrZavanja i veze izmedu razliCitih elemenata: k~o sto
pogodnosti odrzavanja. su operativni zahtjevi, karakteristike konstrukcije i troskovi. Uglavnom su
Pri izboru odgovarajuce metode predvidaIl:ja pogodnosti odrzavanja, to kvalitativne metode, kojima nedostaju kvantitativni matematicki odnosi
osnovni princip je da onaj koji vrs1 taj izbor mora da poznaje i razumije zbog slozenosti kombinovanja promjenjivih veliCina zajednickih za
sistem, njegove karakteristike, namjenu i uslove pod kojima ce se koristiti kolone i redove u takvim l11atrieama [54].
[54 J. Postoji nekoliko primjera primjene kvantitativnih matrica ali ie to
METODE SIMULAClJE . ...: metode simulacije se koriste kada je ograniceno na mali dio problematike predvidanja pogodnosti odrzav~nja,
potrebno utvrditi odredene karakteristike sistema, a da se pri tome kao sto je npr. medusobna veza ljudstva za odrzavanje i aktivnosti na
umjesto sistema koristi odgovarajuCi model realne situaeiie. Pri dijagnozi greske. Da bi bile korisne u predvidanju pogodnosti odrzavanja,
definisanju modela realne situacije, neki faktori se mogu drz~ti pod matrice treba cia pokazuju kvantitativne veze, kao sto su koeficijenti
kontrolom a neki ne mogu. Za sve faktore (pod kontrolom iIi izvan korelaeije, vjerovatnoce prijelaza, varijanse i kvantitativni faktori
kontrole) koji Cine tzv. ulaz, postoji tzv. izlaz koji predstavlja odgovor na vremena i frekvencije. Do sada razvijene metode matrica uglavnom se
faktore koji su uzeti u razmatranje. Prema tome, mogu se dovesti u vezu odnose na dijagnozu gresaka i optimizaeiju procedura za dijagnozu
vrijednosti kontrolisanog ulaza sa vrijednostima koje predstavljaju gresaka [54].
odgovor na ulazne vrijecL'1osti. Kada je ta veza poznata, onda se moze
utvrditi optimal an uiaz, Li. onaj ulaz koji u skupu m02:ucih ulaza daie 2.10, Model procesa odd2vanja
najboUe izlazne vrijednosti [54J. ~ '- "'
U1r01·1, 0 ' <- .,• . • " . d 1 ) · · · ·
"",-- ;.11'>.0 s~ TI10Ze pOS~aYlLl TI1are.n1anCKl InO el .-.-(OJ1 obul.r.:ata SUStlnU
,. Slllcajni karakter procesa ocrzavanja namece potrebu da se za..
realne situaeije, obezbjeduje uvid u vezu izmedu uzroka i posljedica, i ako upravUanje ovim proeesom posebno u ~mislu traze~l:ia najpovoljnijih
se mogu izracunati Ijesenja, onda je analiticki prilaz superiomiji U odnosu rjesenja iIi optimizacije leoriste metode teorije vjerovatnoce i teoriie
na slllmlaciju. Medutim, mnogi problemi su toliko slozeni da ih je sJucajnih proeesa. .
nemoguce rijesiti analiticki, pa je simulacija jedini praktican prilaz. Po U najopstijem prilazu, proces odrzavania moze da se modelira kao
svom karakteru simulaeija moze biti fizicka (aerotuneli za ispitivanje i s1.) slucajni proces koji se karakterise obavIjanj~m postupaka odrzavanja u
1 matematlcka (problemi operaeionog istrazivanja). Matematicki modeli
slucajnim trenutcima vremena, u kojima se javljaju otkazi. Ako se
sj~1Ula~ije o~~suju. rad .sistema preko pojedinacnih dogadaja koji se predpostavi da se nastali otkaz otklanja zamjenom dijela koji je otkazao, i
desavaJu na dlJelovlma slstema. Znaci, sistem koji se proucava dijeli se na to tako da se ova zamjena obavzja veoma brzo, u vrlo luatkim_
sastavne dije10ve cije se ponasanje moze oredvidjeti za svako moguce zanemarljivim periodima vremena, ovaj opsti proees odrzavanja (koji s~
s~anje sistema i odgovarajuce ulaze. Uzajam~e veze i dejstva tih sasta~'nih naziva i proces obnavljanja) moze da se prikaze kao na shei 2.16. [33].
dlJelova takode su ugradeni u model [196].
U procesu simulaeije za pogodnost oorzavania. ulazni Dodaei su
sh1C'1J're r,~~o -,~, . ..,~~"'(. 1>"" 1--' ~...
}-'1 ·nl~;eljjl ,:,·e Vel1Clne . .\..0Je se oaDose na vr:'jenle oDra"'/l(e 1 vrlJenle
1 ,. - ..
L u ,"1
.....
]00 101
I na kraju, ako se otkazi javljaju sa konstantnim intenzitetom
otkaza, ·tj. ako se zakon raspodjele vremena do pojave otkaza moze
interpretirati eksponencijalnim zakonom (Poasonovski protok), tako da je
proces obnavljanja "stacioniran", onda je
. t = RiCt)
f() _,
I TUT
gdje je:
TUT = ~ - srednje vrijeme rada sistema do pojave otkaza.
I
,I
I :
i
102 103
(ovo je Pogodnost odrzavanja). Ukoliko ova raspodjeJa
eksponencijalna vazi ielacija
"realizacije") [52J. lTIrerpreraClJe Zlvornog C:IKlusa moze 01tl raZllCit, zaVlsno, prlJe svega OG
Raspodjela vremena do pojave otkaza nije nista cimgo nego funkcija vrste sistema i nacina posmatranja, odnosno zelja i ciljeva analize.
pouzdanosti, cija se gustina f(t) u slneaju stacionarnog procesa moze Uobicajeno je, med.utim, tu.macenje (a to odgovara i preporukama
izraziti n obliku: fvled.unarodnog standarda IEe-a) [25] da zivotni ciklus tehnickog sistema
ukljucuje pet vremenskih faza, koje obuhvataju sljedecih pet grupa
Jet) = ret) = RJt) = },R(t)
aktivnosti: koncepcijsko i lGejno l]eSenje, razvoj i projektovanje
Tur
(konstruisanje), proizvodnja i postavljanje (pustanje urad), koristenje i
gdje je:
odriavanje i rashodovanje (regeneracija, sekundarne sirovine).
FCt) - funkcija nepouzdanosti,
OCigledno je da su ovako definisane faze zivotnog cikiusa po svojoj
R(t) - funkcija pouzdanosti,
struk:turi takode slozene, tako da se mogu dalje, rasclanjivati. Ovo je
A - intenzitet otkaza,
ponekad i nuZno, posebno kada se rjesavaju razliCiti zadaci iz oblasti
f - srednie vriJ'eme do Doiave
lIr.., J otkaza. .I.
razvoja, proizvodnje i koristenja tehniekih sistema, koji obieno
Analogno tome, funkcija gustine raspodjele vremena odrzavanja obuhvataju probleme razECitog karaktera i obima.
foCt) moze se iskazati u oblilen Troskovi zivotnog ciklusa. - Ostvarivanje sv~1(e aktivnosti u
1- p (t) zivotnon1 ciklusu, pa i svakog segn1enta ovog cikIlisa pojedinacno,
/ oCt) =" - 0,'
To zahtijeva ulaganje odredenih materijalnih sredstava, odnosno
odgovarajuce "napore". U tom smislu se moze govoriti i 0 ukupnim
troskovima zivohlOgciklusa ili 0 ukupnim ulozenim sredstvima [52].
fu - srednje vrijeme obnavljanja (odrzavanja). Troskovi zivotnog ciklusa ukUueuju sijedece pojedinacne troskove:
Funkcija raspodjeJe PoCt) predstavlja zakon vjerovatnoce vremena - troskove nabavke, koji uk~iueuju i transport, dopremu, osignranje i
obnavljanja, odnosno vremena za koje se obavljaju postupci odrzavanja druge obaveze, itd.
104 105
- troskove rada, koji ukljueuju radnu snagu, tj. rukovaoce i ITroskovi zivotnog ciklusil tehnickDg
odrzavaoce, pogonsku energiju, pomocne objekte' i instalacije I Slstema
r
Cu = C v + ffU)dt + Ck ·T
o lzgradn.l"
gdje je: • pianiranje i progrnmimr\Je
Cu - ukupni troskovi zivotnog ciklusa, · oroizvodni sistemi
Cv - troskovi vlasnistva, • iogisticka podrSka
• izrada
Ck - troskovi koristenja ujedinici vremena,
¥""L~stine vre::Jena dt~,.pojave otkaza~ I - ispitivanje
~ t:prev!jm:je kvaiitetom
T - vr11eme koristenia.
Nesto bOlji uvid u ~trukturu troskova zivotnog ciklusa daje shema ~r-------U-~O-l-re-ba------'
j
prikazana na slici 2.18. Ona je dovoljno jasna i ne treba je posebno
- planiranje i programiranjc
komentarisati. Valja samo da se naglasi da je i ona uprostena i nacelna, - iogisticka podrSka
eksplicitno iskazujuci sarno grupe troskova koji obieno imaju najveci - koristenje (rad)
znaeaj. • tehnicko odrZ3vanje
• otpis
· sekundarne sirovine
2.11.2. Osnovni troskovi odriavanja
Stika 2.18. Troskovi odriavanja
Osnovni cilj u poslovanju svakog preduzeca je da se ostvan
maksimalna produktivnost uz minimizaciju troskova koji se pri tome Ako se analiziraju ukupni troskovi odriavanja, isti se mogu svrstati
pojavljuju. u dvije grupe ito: direktne i indirektne.
Nezavisno od primjenjene metode odrzavanja (iIi njihovih Direktnim troskovima (zavisno od metode odciavanja) pripada:
kombinacija) neophodno je da se prati proizvodni proces, prikupljaju izvodenje aktivnosti opsluzivanja sistema,
podaci i proraeunavaju elementi strukture troskova. Pri tome se na osnovu prol1alazenje neispravnih dijelova na tehniekom sistemu,
dobijenih rezultata, moze uticati na strategiju oddavanja (povratna veza) zamjena neispravnih dije1ova,
(s1. 2.19). zahvaijujuci ovakvom postupku, moze se planirati optimalni izvodenje preventivnih periodicnih opravlci, i
obim aktivnosti 1Z oblasti odrzavanja. Prikupljeni i obradeni podaci se popravka neispravnih dijelova sistema.
uvode u upravljacku spregu i koriste za poredenje sa blize definisanim Indirektni troskovi seodnose na:
ciljevima. Na osnovu toga se u upravljaekom dijelu vrsi analiza, neplanirane vremenske gubitke u proizvodnji (zastoje),
optimizacija i izucavanje sistema odrzavanja, odnosno postavljanje uslova ostecenje dijelova tehnickih sistema, i
i ogranicenja za odluCivanje [35, 62,99]. pad kvaliteta proizvoda, odnosno skart i dr.
106 107
Kada se analiziraju direktni troskov( njima uvijek pripadaju i svi 1z ranije navedenog je oCigledno da postoji optimalni intenzitet
oni koji se odnose na potroseni materijal (ulje, mast, itd.). odrzavanja koji se vezuje za minimalne troSkove [35, 62,99].
Osnovne zakonitosti promjene troskova najbolje se sagledavaju iz
analize uticaja intenziteta odrzavanja i postavljenih kriterijuma vezanih za
Co
gotovost i pouzdanost tehnickog sistema.
Polazeci od znac:aja proizvodnog sistema i tehnicko-tehnoloskog
nivoa opreme, neophodno je definisati intenzitet odrzavanja, koji ima
dominantan uticaj na troskove, s1.2.20 [35, 62,99].
i , G
L_GoPt·_1
Slika 2.21. Utica} gotovosti na troskove odriavGl?ia
Odl'7.2Vun.ic 1W!.:1H:',
knn.tcknn1 ,r.mjtl
i~-"'--"-"'-II
(JO?' fJ
Sa 51. 2.20 se vidi da sa povecanjem intenziteta odriavania dolazi R - P,)Uz. dRnolit, Ropt - oot!lnaina pOlJZcilHlOS~
em . mdll"O;::Klni t.roskovi oddilvanjn. C c • tTo:s'"ovi mdB
do smanjenja rroskova koji se odnose na zastoje opreme. Ocigleclno je da c. - troskoyj tehni.tke diJugnoliotik". c~ ~ lro§.kov: rezervnih dijeJova
I llHHenjah~
pri ovome do12zi j do smanienja vremenskih gubitaka u proizvodnji.
Povecanje intenzitera odrzav<il1ja dovodi do povecanja direktnih troskova. SlikQ 2.22. Urica} zahrijevane eksploatacijske pouzdanosri na rroskove odrzavanja
108 109
gdje je:
Sa s1. 2.22 se vidi da kod povlsenja nivoa zahtjevane
I"i - intenzitet otkaza i-tog dijela sistema,
eksploatacijske pouzdanosti dolazi do poveeanja direktnih i smanjenja
indirektnih troskova. Troskovi odrzavanja se pri tome mogu minimizirati MMHni - srednji utrosak radnih casova za naknadno odrzavanje i-
uz ostvarenje optimalne pouzdanosti. tog dijela sistema.
1z svega ranije recenog je ocigledno da se zavisnost od izabrene Od posebnog interesa su troskovi vezani za akcije odrzavanja.
metode odrzavanja (vezane za stanje i znacaj tehnickog sistema) u SljedeCi indeksi troskova mogu se razmatrati u fazi konstruisanja sistema:
mnogome mijenja]u troskovi odrzavanja. Takoc!e je neophodno KM/MA - troskovi odrzavanja po akciji odrzavanja,
napomenuti da se za odrec!ene uslove i postavljene zahtjeve navedeni KM/OH - troskovi odrZavanja po operativnom satu sistema,
troskovi mogu minimizirati. Veoma je bitno koliko se na ovaj naCin KM/MO - troskovi odrzavanja po mjesecnom radu sistema.
odrec!ene optimalne vrijednosti (pri minimalnim troskovima odrzavanja),
na primjer za gotovost i pouzdanost razlicite od onih koje diktira znacaj
tehnickog sistema, odnosno uslovi njegove eksploatacije. Ukoliko su 2.12. Pomocne karakteristike sistema odrfavanja
razlike beznacajne, moze se reei da je primijenjen optimalni naCin
odrzavanja [35, 62,99].
Od vise mjemili veliCina i pokazatelja, koje se izvode iz osnovnih
2,l1.3.lndeksi odriavanja i tro§kovi
karakteristika i pomo6u k01ih se maze ODisati sistem odrzavanja iii
pojedina njegova svojstva, ~kaza6e se na ~ekoliko najces6e korisrenih
Vremena odrzavanja odnose se na utroseno vrijeme za odredeni [52,54,100]. .
postupak odrzavanja, pri cemu se ne uzima u obzir broj Ijudi koji ce raditi
na tom postupku odrZavanja. Osim toga, odrzavanje se moze vrsiti na 1. Srednje vrijeme naknadnog odriavanja (ton) i sredl1je vrijeme
razliCitim nivoima (prvi, drugi iIi treCi nivo odrzavanja). Stoga se uvode preventivnog odriavanja (top). Uobicajeno je da se srednje vrijeme
sljedeCi indeksi odrzavanja:
naj<"nadnog odrzavanja zove i srednje vrijeme popravke MTTR (Mean
MMH/OH - utrosak radnih sati za odrzavanje po operativnom Time To repair). Ako se teii preciznijem odrec!enju, pored srednjih
satu sistema,
vrijednosti trajanja postupaica odrzavanja mogu da se daju i odgovarajuce
:rvlryfH/};f~ - utrosak radnih sati za odrzavanje po akciji
standardne devijacije i disperzije.
odrzavanja,
Nije suvisno da se napomene da vrijeme odrZavanja u opstem
MMH/MO - utrosak radnih sati za odrzavanje po mjesecnom
slucaju predstavlja slucajno promjenjivu veiicinu, koja se karakterise
radu sistema.
nekim zakonom raspodjele, tj. nekom funkcijom gustine. U tom smislu
Ovi indeksi mogu se izracunati posebno za naknad..l1o odrZavanje,
srednje vrijeme trajanja postupaka odrZavanja predstavlja matematicko
posebno za preventivno~odrzavanje, kaci i za ukupno (naknadno i
ocekivanje posmatrane slucajno promjenjive veliCine ili aritmeticku
preventivno) odrzavanje. Na primjer, srednji utrosak radnih sati za
srednju vrijednost svih njenih pojedinacnih realizacija. Tako srednje
naknadno odrZavanje moze se dobiti koristenjem slijede6e jednacine
vrijeme naknadnog odrzavanja, na primjer, moze da se izrazi preko
[54,100J:
r,
gustine vremena naknadnog odrzavanja f(t on) u obliku:
L/~iMMHl1i
co
MMH = ...'-i=:",I _ _ __ f
ton = ., JUon )dton
n /1 o
I/"i
;=1
110 11 J
iii preko n pojedinaenih realizacija vremena nalmadnog odrzavanja 3. Srednje akrivno vrijeme odriavanja (toal, koje se po pravilu
(trajanja svakog pojedinaenog, od
ukupno n obavljenih postupaka definise zbimo za sve sprovedene postupke prevemivnog i naknadnog
naknadnog odrzavanja) ton, U obliku odrzavanja. U skladu sa ranije datim definicijama ovako definisano
srednje trajanje postupka odrzavania obuhvata same aktivni rad na
t = Itoni
on odrzavanju, iskljueuje sve iogistieke, administrativne i druge zastoje [].
n
4. Srednje vrijeme izmeau odriava7~ia (ToJ 1\1TBM (Mean Time
Na isti nacin se ISKaZUJU i odgovarajuca vremena za preventivno
Between Maintenance) koje predstavlja prosjeeno Yrijeme izmedu svi11
odrzavanje.
posmpaka odrzavanja, preventivnih i nahmdnih. Srednje vrijeme izmedu
U slueaju sistema koji otkazuju po zakonu eksponencijaine
odrzavanja u nacelu je priblizno jednako srednjem vremenu izmedu
raspodjele, pri eemu su dijelovi u okviru sistema redno vezani, srednje
otkaza, sto predstavlja jednu od vafuih karakteristika pouzdanosti [49]
vrijeme naknadnog odrzavanja (opravke) je
N mada su moguca i izvjesna odstupanja (zbog kombinovanih otkaza,
),)d
....., I
preventivnih mjera, itd.) .
MFTR=~ 5. Srednje vrijeme izmeau preventivnih zamjena, MTBR (Mean
N
Time Behveen Replacement). Ova karakteristika se koristi prvenstveno za
:LA;
i:::::1
planiranje potrebnih rezervnih dijelova.
gcije je: ',- 6. lntenzitet otkaza i to : period "djeCijih bolesti", period "slucajnih
)~i - konstantan intenzitet otkaza i-to; dij·ela, otkaza", i period "poznih otkaza" (period: krive intenziteta otkaza).
7. lmenzitet odriavanja iii intcnzitet olmavljania kcji u slucaju
di - srednje vrijeme opravke sistema u slucaju otkaza i-tog dijela. eksponencijalne raspodjele predstDvlja recipro!:nu vrijednost srednjeg
2. Medijana aktivnog vremena odriavanja (Aftoal, koja se obicno vremena odrzavanja mo, odnosno u skladu sa ovdje datim definicijama
posebno iskazuje za naLl1adno, a znatno rjede i za preventivno pomocnih karakteristika, reciproena vrijednost srednjeg akti-'v'nog vremena
odrzavanje. Drugim rjeCima, moze cia se govori 0 medijani aktivnog odrzavanja toa , tj.
vremena naknadnog odrzavanja (M/Oa,J, a ponekad i 0 medijani aktivnog
1 1
vremena preventivnog odrzavanja (Uoap) (posto se postupci preventivnog jJ. = - =-=--
odrzavanja ostvaruju po pravilu bez eekanja, obieno nema smisla posebno 1110 too
govoriti 0 njihovom aktivnom trajanju [52,54,100]. 8. Broj sati odrzavanja po jedinici rada tehnickog sistema. Ovo je
Iyfedijana aktivnog vremena naknadnog odrzavanja, na primjer, karakteristika koja se veoma cesto koristi za opisivanje ukupnog "napora"
izrazava se na sljedeCi naein: koji treba uloziti u postupke odrZavanja, odnosno za opisno izrazavanje
M 10rm 00 prilagodenosti tep.niekog sistema odrzavanju.
J
o
(t
\t-oan )dtoan -- 0"-
,-- f(toaJdoan
A1,ucm
9. Srednje vrUeme trajanja dijagnostike stanja sistema (medijalno,
maksimalno i dr.) i srednje vrijeme izmec1u dvije uzastopne dijagnostieke
Pcznatc je cia je kod normalnog zakona raspodjele medijana isto sro kontrole.
srednja vrijednost,odnosno medijana aktivnog vremena odrZavanja 10. Srednje vrijeme trajanja do otkaza (Mean Time To Failure)
jednaka je srednjem vremenu Cnsknadnog) odrzavanja. Za dmge zakone eN
113
3. MODEL! SISTEMA ODRZAVANJA Iz ovakvog prilaza odrzavanju mogu se definirati tri osnovne
metode odrzavanja (s1.3.1):
metoda naknadnog odrzavanja
3.1. Upravljanje tehnickirn stanjem sistema
metoda preventivnog odrzavanja
metoda kombiniranog odriavanja
Kao parametar koji karakterizira modele odr±avanja tehnickih
sistema, moze se prihvatiti karakter informacija 0 tehnickom stanju i
pouzdanosti sistema, koje ee se koristiti kod odreaivanja periodicnosti i TEHNICKO
obima planskih aktivnosti (postupka) odrzavanja. Pored ovoga kriteriji ODRZAVANJE
SISTEMA
optimalnosti mogu biti raspolozivost i troskovi odrzavanja i dr.
Strategija odrzavanja mora proizaCi iz naCina ostecenja sastavnih
dijeiova sistema. Ako su svojstva osteeenja svih sastavnih dijelova, koji
• po konstantnom datumu
pripadaju jednom tehnickom sistemu, razliCita onda ce za te razliCite · po konstamnoj !rajnostJ
· prema stanju sa kontrolom
sastavne dijelove postojati u razliCite strategije odrzavanja. Znaei, oarametars
- prema stanju sa kontroicm
postojace strategije odrzavanja sastavnih dijelova sistema i strategije nivoa pouzdanosti
· ostali modeli
odrzavanja sistema (objekata). Racionalan zbir svih strategija odrzavanja
za c~ieli sistem saCiniava plan odrzavanja.
lvietoda odrza\/anja TI10Ze se dennrc3li kao algoritam akIjvnosti u Slilw 3.1. OSliovne Jl1etocle odria1- anja tehnickih sisrenzCI
J
114 1_ 'i )~
prvog stanja «U otkazu» na nekom od sastavnib dijelova sistema, a zatim odnosno sarno sa promijenjenim periodom preventivnih zarruena
se naknadnim odrzavanjem obavlja vracanje -sistema u stanje «u radu» i drugaCijom tehnologijom naknadnog odrzavanja, ali sa svim dmgim
. kasnije vrse zahvati preventivnog odrzavanja po propisanom postupku. elementima kao i u prethodnoj varijanti, treca u obliku
Razvoj i primjena navedenih metoda odrZavanja mora da se
zasmva na sveobuhvatnom poznavanju karakteristika pouzdanosti
sastavnih dijelova sistema, dobroj organizaciji osiguranja potrebnih
informac:ija, sirokom koristenju sredstava i metoda tehnicke dijagnostike, i tako dalj e.
uz osiguranje visoke eksploatacijske tehnologije sistema. Osim toga, Znati, prije usporeulvanja mogu6ih varijanti strategije
potrebno je i dobro organiziranje, planiranje i upravljanje funkcijom odrzavanja, treba precizno odrediti sto se trazi, koje vrijednosti pojedinih
odrZavanja u poduzecu (uz formiranje sluzbi za tehnicku dijagnostiku i karakteristika se moraju (iii ne smiju) ostvariti, sto su bitni kriteriji za
infonnatiku) pomo6u racunara. usporedenje, a sto ogranicenja. To, istovremeno, znati da ee, na primjer,
sa stanovista troskova jedna varijanta biti najbolja, odnosno «optimaina»,
3.2. Varijante strategije oddavanja dok ce sa stanovista gotovosti «optimalna» biti vjerojatno neIca drug a
varijanta [52,99,100].
Ako se pretpostavi da postoje mogucnosti da se koncepcija
odrzavanja rijesi kao preventivno oddavanje, i to sa preventivnim 3.3. Optimizadja procesa rada tehnickog sistema
zan1jenanla posJije Tnl iii TD2 cas ova, iIi kao na¥Jl(lQno odr~avanie~ ri. ta1:.:o
da se postupci odrza:val1ja obavljaju tek posta dode do otkaza~ ·i da: osin1 i\;t;atStTisticki rnodel eptiInizacije obuhvata fonnalizlran1e
toga, postoje i mogucnosti izbora razlicitih tehnoiogija odrzavanja, ko]e runl(Clja sranja i funkcija· prornjena stanja sa granicnin1 funkcjja~a
daju pogodnost odrZavanja P op1 (t) iIi P op2(t) za preventivno P anI (t) i P odt) procesa rada u smislu postavljanja konkrehl0g oblika funkcije cilja
za nalmadno odrZa'VaDje, dolazi se do zakijucka da za strategiju (funkcije kriterija, objektivne funkcije, funkcije_ reagiranja, funkcije
odrzavanja postoji u nacelu vise varijanti , od kojih se jedna moze kvalitera) u vidu:
definirati u obliku [52,99,100]
j 16 117
matematicko programiranje, analiticke metode, Boks - Vilsonov Da bi jedan matematicki model mogao da se uspjesno primjenjuje
gradijentni metod, simpleksni metod itd. za analize sistema odrZavanja on treba da ispuni nekoliko vaznih uvjeta
Analiza i optimizacija sistema odrzavanja pomocu [21J:
matematickih modela u llaeelu [21]: treba da na jednostavan, ali i dovoljno precizan naCin opisuje
pruza mogucnost cia se tehnicki sistem promatra kao cjelilla, tj. dinamiku sistema koji se analizira, tako da se relativno prostim
kao entitet, te da se simulacijskim ili drugim tehllikama postupcima moze doci do uspjesnih rezultata,
omoguci definirallje stupnja karaktera utjecaja svih mora da obuhvati sve parametre vazne za problem koji se
promjellijivih parametara, analizira, istieuCi posebno one koji imaju najveCi znaeaj (~i.
omogucava usporedivanje vise mogucih varijanti, sto je od stavljajuci u drugi plan mallje znaeajne),
neposredne koristi u izboru «najbolje» iIi . «optimalne» mora bit «karakteram>, tako da se pri svim ponavljanjima
varijante, dobiva uvijek isti karakter rezultata,
pomazu da se otkriju veze izmedu pojedinih utjecajnih rreba da bude dovoljno jednostavan, tako da se potrebne
parametara koje nisu ranije zapazene iii koje se ne mogu analize mogu obaviti u raspolozivom vremenu sa
ustalloviti verbalnim iIi ish.'1lstvenim metodama, raspolozivom tehnikom (podrazumijevajuci i mogucnosti
ukazuju na podatke koje treba osigurati da bi se sprovele modeliranja pojedinih dijelova promatranog sistema, te
potrebne analize na1madnog po,vezivanja ovako dobivenih parcijalnih rezultata),
olaksfj'/2. predvicianje buducih stanja iIi dogadaja, liZ procjene treba da omoguci -r:rilcnadna usavrsa"\lanja i! iii ukljucivanje
rizika iii granica povjerenja, ito., novih pararnetara, aka se za to ukaze potreba, itd.
Empirijsko-heuristicke metode za analizu sistema odrzavanja Sve to govori daje definiranje modela procesa odrzavanja osjetljiv
interesantne su zato sto osiguravaju [52 ] : i slozen zadatak.
obuhvacanje i cinilaca koji ne mogu da se ukljuce u I pored, ponekad, i relativno krupnih razlika, najveCi braj modela
matematicki model, odnosno koji De mogu analitieki da se odrzavanja ima izvjesna zajednicka obiljezja. Ovo se, prije svega, odnosi
jednoznacno poveZu sa drugim eiDiocima na slijedece [52]:
analizu subjektivnih i drugih cinilaca koji analitieki na mogu modeli odrzavanja, obieno, poclvaju na pokazateljima
da se opisu, . pouzdanosti; to neposredno znaci da je bitan preduvjet za
iskazivanje iskustava i kreativnosti, posebno u okviru dobro analizu i optimizaciju sistema odrZavanja poznavanje zakona
projektiranih i dobra programiranih ekspertnih sistema, itd., pouzdanosti tehniekih sistema koji se odrzavaju,
Bez obzira koje metode se koriste, postupak optimizacije zahtjeva modeE odrzavanja najeesce obuhvacaju koncepciju sistema
da se prethodno precizno definiraju kriteriji prema kojima treba odrzavanja, odnosno, usporeduju efekte primjene raznih
odabrati»najbolje», odllosno «optimalno» rjesenje, kao i bitna ogranicenja varijanti preventivnog iIi naknadnog odrzavanja, dok se rjede
o kojima treba voditi racuna. obuhvacaju i osobine sistema sa stanovista tehnologije i
organizacije: ovo znaeajno umanjuje stvame mogucnosti
modela, suzavajuCi i zbog mogucih kriterija optimizacije,
3.4. ModeIi odrZavanja kriteriji optimizacije, tj. kriteriji na osnovi kojih se od vise
mogucih bira najpovoljnije rjesenje, definiraju se prvensrveno
U teoriji odrzavanja razvijeno je dosta modela odrzavanja, vise iIi sa stanovista minimalnih troskova i slicnih ekonomskih
manje sveobuhvatnih, uprostenih iIi pojednostavljenih. pokazatelja iIi stanovista gotovosti; ima, medutim, i modela
koji omogucavaju optimizaciju sa stanovista sigurnosti (zastite
rukovaoca i drugih Ijudi) iIi drugih kriterijskih funkcija.
I l8 119
ModeE odrzavanja su podijeljeni na modele preventivnog i na
modele nalmadnog odrzavanja. 1ma i modela koji predstavljaju razne
kombinacije ove dvije osnovne vrste (naknadno-preventivni modeli) , t,,10DELI
~ KOl'..IB!NO·.;,;.,NOG
(s1.3.2.). \ ODP..!;;,.:..rANJA
Modeli naknadnog odrZavanja su znacajno manje razvijeni, posto
se njima rjesava sarno manji broj problema iz rada jednog sistema MODELl
odrZavanja. Ovi modeli, nairne, imaju zadatak da u trenutcima kada se TEHNI.C;KOG
. ODRZAV.4J."U,\
pojavi otkaz na promatranom tehnickom sistemu omoguce najbolji naCin I
provodenja potrebnih postupaka odrzavanja, sa najmanjim troskovima iIi
u sto kracem vremenu. Pomoeu ovih modela se, dakIe, ne odlucuje 0 tome
da Ii 6e se nesto raditi, da Ii neke dijelove treba zamijeniti, kada i pod /
r
/
/1..
kojim uvjetima, vee sarno kako odredeni postupak odrZavanja, koji je . . . ,_ ! MODELl
~"~-i PF.E"/EHTIVt-lOG
nametnut pojavom otkaza, najbolje obaviti. OCigledno je da oni, stoga, . ODP.zA"IANJA
Kod metode naknadnog odrzavanja (na osnovu pOJave otkaza) Prednosti naknadnog odrZavanja su:
sastavni dio sistema ostaje u sistemu do momenta otkaza. 1.) potpuno iskoristenje «rezerve upotrebljivosti» (s1.3 .4.)
2.) nije potrebno poznavati zakonitost osteeivanja sastavnih dijelova
sistema i s1.
120 121
Nedostatei ovog odrzavanja su: (postupka) odrzavanja tehnicko-eksploatacijske karakteristike sastavnih
1.) sastavni dijelovi sistema naglo ispadajuiz rada, a termini otkaza se dijelova sistema su dovedene u granice koje se traze od novog tehnickog
ne mogu unaprijed predvidjeti sistema (iIi priblizno). Preventivni~ postupeima odrzavanja vrsi se
2.) svi otkazi se moraju operativno otkloniti, pa je velika mogucnost da zamjena (obnavljanje) neispravnog sastavnog dijela sistema (dotrajalog)
ce doCi do duzih zastoja izazvanih odrzavanjem identicnim ispravnim (novim iii ranije opravljenim), pregled sastavnog
3.) nemogucnost planiranja periodicnosti eiklicnosti aktivnosti dijela sistema, podmazivanje dijelova sistema, rekonstrukcija dije1a
odrzavanja i slicno. sistema radi boljeg odrzavanja i dr.
Generalno se moze reCi da naknaOOo odrzavanje cini niz zahvata Zna6i, preventivno odrZavanja eml niz zahvata (postupaka)
potrebnih za vracanje sistema poslije pojave stanja «u otkazU» u stanje «u neophodnih za sprecavanje pojava stanja «u oticazu», oOOosno,
radU», u eilju vrsenja funkcije kriterija u granicama dozvoljenih odrzavanje parametara funkcije kriterija u granicama dozvoljenih
odstupanja. U ovom slucaju nema prethoOOih radnji koje se vrse da bi se odstupanja u ~to duzem vremenu trajanja. Osnovna razlika izmedu
sprijeCio otkaz sistema. Osnovni zadatak je da se prije i poslije nastanka nalmadnog i preventivnog odrZavanja, sa aspekta promjene stanja
otkaza omoguci potrebna radna sposobnost sistema. sistema,dana je na slici 3.4.
Na slici 3.3. dati su uprosteni modeli naknadnog odrzavanja u Kod stohastickih otkaza sastavnih dijelova sistema, zamjena
zavisnosti od pouzdanosti R(t) i promjene parametara stanja sistema gdje neispravnog sastavnog dijela bas u momentu pojave otkaza je nemoguca,
su: zbog toga sto sa sigumoscu nije poznato kad ce doci do otkaza. Zbog te
nesigurnosti, medutim~ zamje.na SastavDog dijela slst.e::J8. maze biri
Cl - pred otkaZllO Si:anje~ izvrsena prije pojave otkaza. Pri tome rreba Drimiieniti princip: ako su
(;;2 - maksimalno (granicno) stanje. ukupni troskovi zamjene posiije pojave ~tkaz~ manji iii jednaki
troskovima prije pojave otkaza, onda, zamjenu sastavnog dijela ne treba
I MODELl NAKNADNOG oDRtAVANJA vrsiti prije pojave otkaza. Zamjena sastavnog dijela sistema prije pojave
otkaza ima opravdimja sarno u slucajevima kada intenzitet otkaza (brzina
pojave otkaza) poCinje da raste.
i22 123
3.7. Modeli preventivnog oddavanja oznacava mehanicko. «zdravlje» i omogucava permanentno planiranje
aktivnosti odrzavanja ( zamjene iii popravke sastavnih dijelova sistema)
Modeli preventivnog odrzavanja najceSce se zasnivaju na laiteriju baziranih na stvamom tehnickom stanju povecavajuCi na taj na6n vrijeme
troskova, a znatno zjede i na kriteriju gotovosti (raspolozivosti). Pri tome efektivnog, rada tehnickog sistema i eliminirajuCi nepotrebne zastoje.
se laiterij optimizacije, na osnmrtl koga se vrSi izbor najbolje varijante Sprovodi se na taj na6n sto se najprije U odrecienim vrernenskim
strategije oGrzavanja, iskazuje u pn10m slucaju, najcesce kao [52]: intervalima, nezavisno ad stanja ostecenosti sastavnih dijelova sistema,
mimmum troskova, do koga se do1azi usporedivanjem vrsi dijagnosticka kontrola telmickog sranja, a nakon toga, u zavisnosri od
neposrednih i posredl1ih troskova koji se stvaraju razlicitim tehnickog stanja vrse se aktivnosti oddavanja na sastavnim dijelovima
kOl1cepcijama odrzavarJa, iii kao sistema iii oni ostaju i dalje u procesu eksploatacije [37,38,39,74].
maksimum profita iIi drugih pokazatelja poslovanja do koga se Prilikom svake dijagnosticke kontrole tehnickog stanja treba
d01azi usporedival1jem ekonomskih efekata, odnosno, razlike obavezno odluCiti da Ii je sastavni dio sistema za ponovnu ugradnju, za
«Qobivel1og» i «utrosenog», takode, za razlicite koncepcije popravku iIi mora biti izbacen iz dalje upotrebe. 1z ovog slijedi da za
odrzavanja. sastavne dijelove sistema koji se mogu oddavati treba da postoji vise
Prvi prilaz je naceIno sigurniji, te se naJcesce i primJenJuJe. granica istrosenosti, odnosno, granica upotrebljivosti.
Osnovni razlog za ovo je cil1jenica da je kategorija profita u osnovi Poznavanje dozvoljene istrosenosti jedan je od preduvjeta za
relativna, to jest da ovako ostvareni pozitivni ekonomski rezultat zavisi i l~!alit~!no i ekonomicno izvodenje aktivnosti o drZavanja, a, takode, i
od n1110gih detern1inisric,kih iIi slucajnih cir:ilaca. VIse iii ma!lie predu'vjet za primjenll ITletccia odTzavanjo. pre111a stanju.
l1ezavisnih od tehnickog sistema koji se odrza,·a (subjektivni cinio~i, Tehnic·ki SiSIe:11i u industriji, pruz3ju 111ogucnosr pI1l11Jene
t:ziste, konkurencija, kornunikacije, ekonomsk3. politika, ita). Pri tome se veceg nroja il1odelz. odrzavanja. pren1a stanju, pri cenlU moraju postojati
podrazumijevaju sarno oni troskovi koji su neposredno iIi posredno odredeni neopbodni uvjeti. lstrazivanja su doprinijela da se ti modeli
izazvani sistemom odrZavanja, a ne i doprinosi, porezi, takse i dmgi svrstaju u dvije grupe (stika 3.5. i s1.3.6.):
troskovi nametnuti drugim okolnostima. lako su, dakle, modeli trosk:o';a odrzavanje prema·stanju sa kontro]om parametra ,-
znatno bolji od modela profita, ima i uspjesnih priiaza koji se zasnivaju na odrzavanje prema stanju sa kontrolom nivoa pouzdanosti.
profitu, odnosno pozitivnim efekrima rada i koristenja sistema [52]. OdrZavanje prema stlliljU sa kontrolom parametra predvida stall1u
iIi periodicnu kontrolu i mjerenja tehnickih parametara kojima se
3.8. Karakteristike oddavanja prema stanju odreduje tehnicko stanje sastavnih dijelova sistema. Rjesenje 0
aktivnostima odrzavanja donosi se kada vrijednosti kontroliranih
Odrzavanje prema stanju je oblik preventivl10g odrzavanja Cija parametara dostignu «granicu upotrebljivQsti», odnosno, pred kritic nivo.
srrategija donosenja odluka 0 aktivnostima odrZavanja se zasniva na Odrzavanje prema stanju sa kontrolom l1ivoa pouzdanosti saswji
periodicnoj i l1eprekidnoj komroli tehllickog stanja sistema u procesu se u sakupljanju, obradi i analizi podataka 0 nivou pouzdanosti sastavl1ih
eksploatacije. Pre.ma rezu1t81irna dijagnosticke l-:ontrole donose se odluke dijelova sistema i razradi odiuke 0 neophodnim planskim aktivnostima
(} neophoanom roku i obimu planskih aktivnosti odrzavanja. odrzava.nja TI2kon
, Dok ,se kod klas!cl1og preventivnog oarzavanja aktivnosti Odrzavanje prema stanju, prema tome, predstavlja veoma uspjesan
odrzaval1Ja vrse nakon utvrdenog vremena, kod odrzavanja prerna sranlu nac.in upray}janja proc~sim2 cdr.z3vanja t(:linickih sistema~, koji '}.ma za cilj
vrsi se dijagl10sticka kontr01a odreeenih tehnickih pa:·zHl1etara SIal1ja" i sprecavanje pojave stanja «u otkazu>J j vracanje u stanie «u radm>. svakog
il1tervenira se sarno ako je tehnicko stanje izvan propisnih granica. sistema pojedinacno (kontrola parametara) iii jednor~dne grupe sistem;
Odrzavanje prema st3.nju clijagnosticki proccs koji omogu6ava (kontrola nivoa pouzdanosti), uz osiguranj:; maksimall10 moguceg perioda
odrzavanje tdmickog stanja svakog sastavnog dijela ,;istema, odnosno, rada sistema j minimalno moguCih troskova. Oba prilaza (kontrola
124 125
'i'"
I
parametara i kontrola nivoa pouzdanosti) imaju isti cilj, ali ga postifu na 3.9. Model oddavanja prema stanju sa kontrplom parametara
razliCite naCine sto prvenstveno zavisi od prirode tehnickog sistema i
karaktera procesa promjene njegovog tehnickog stanja.
3.9.1. Osnovne karakteristike
~---'-Zn-;t~;'~;~-;;~~~'--'--'JI
; TEHNICKOIl1 ~TANJU
,
------~-.,--.---.-----------.
Model odrzavanja prema stanju sa kontrolom parametara mora
imati predupredni karakter. Planiraju se periodicnost i obim radova za
tehnicku dijagnostiku, dok se predupredni karakter omogucava putem
stalnog pracenja (kontrole) tehnickog stanja sistema u cilju othivanja
pred otkaznog stanja (el) i granice istrosenosti (e2 = emax).
Za otkrivaI1je stanja el i 102 moze se iskoristiti princip odredivanja
l.o;;TR..A..iJ\:rA..'N'JE ODREDIY.AN.JE ISTRAZIVANJE
LAKONITOSTI , , ! PREDOTI~NIH ZAKONITOSTI NORll:llRAN.lE
preduprednih tolerancija za dijagnosticke parametre (dijapazon izmedu
PROALlENE ,-'- ,- I VRIJEDNOSTI PROM.lENE NIVOA
1:ARAIclERL~TIKA POUZDANOSTI maksimalnog i pred otkaznog nivoa parametra). Pri tome otkaz sistema
__ P_C\.lL_,u,_lE_I_AlL_'-_-,I'
STANJA , i _ _P_CUlAl
,I _ _M_ETARA
SIA."JA_ __ PODLDANOSTI
nastaje onog trenutka kada parametar stanja sistema dostigne granicni
IZBORl\lETODA ODREDIVANJE AAZRADA !" I ODREBIHNJE
nivo (e2).
r SREDSTAVA OPTThlALNlH S L H E M A ! I OPTThIALNIH REZIMA'
TEHNrCKE REZIMA , ~AJ....~I,JANJA I !o._.. _. __ .__".. \ I r,,;IETOD KONTROLE Ako parametar stanja dostigne vrijednost 10J to znaci da treba
TE~~a....r; AN::.u.IZE PODA.T.AK.~ , J\!-rVOA
DIJAGNOSTIKE
DIJAGNOSTIT·:::E PO TiLl; AN O;iTI iZVTsiti neke aktivnost odrzavanja kako oi se izbjegao otkaz sistema
(zamjenusastavnog dijela sistema vrsiti u momentima dijagnosticke
Shira 3.5, Osnovne metode odriavanja prema stanju kontrole kod (£ 2: 1OJ). Pri tome je , znaci, velicina preduporedne
tolerancije (f:. £ = 102 - 101), vezana za ve1icinu periodicnosti dijagnosticke
MODELl ODRZAVANJA PREMA STAI1JD kontrole
T J - moment prve
T 2 - moment druge dijagnosticke kontrole [7].
126
s1.). Dok prostorne koordinate definiraju uzajamni polozaj poje¢inih produkata habanja u ulju, zamor materijala, protok fluida itd.) . Promjene
sastavnih dijelova sistema, impulsne koordinate im odreduju energetski parametara najeesee vode smanjenju funkeionalnosti tehniekog sistema.
nivo. Osnovo je da su koordinate mjerljive'velieine j da se izmjerene Parametri su, U opcem slueaju, sa kOl1Stantnim, rastu6im i iznenadno
vrijednosti mogu usporedivati. dejstvujuCim utjeeajem na tehnicko stanje promatranog tehnickog
Posta se stvarno tehnieko stanje sistema stalno mijenja, a sistema.
dijagnostika se ne maze reducirati samo na jedno adredeno stanje, slijedi lspravan iii neispravan tehnicki sistem maze se predstaviti leao
da ana mora podrazumijevati pracenje i registriranje mjerljivih promjena dinamieki sistem, Cije se tehnicko stanje u svakam momentu odreduje
fiziekih koordinata stanja. Zapravo mjemih venema, odnosno, vrijednostima ulaznih, unutrasnjih i izlaznih parametara. Odnosno, avo
proejenjivanje stanja sistema osnovni je zadatak odrzavanja prema stanju pitanje moze se rjeSavati i putem kibernetickog principa «erne kutije».
sa kontrolom parametara. Sistem «erne kutije» u osnovi predstavlja jednostavan model
Stabilizacija parametara tehniCkog stanja sistema sadrzi u osnovi realnog slozenog difuznog sistema, elF je unutrasnja' struktura
teznju na drzanju ulaznih, procesnih i izlazn·ih parametara i velieina mehanizam inerakeija i zakonitost toka procesa nepoznatih iii djelomicno
tehnickih sistema u granicama dozvoljenih odstupanja projektirane poznatih. ledino su poznati ulazi (vektor kontroliranih iIi upravljajuCih
funkcije cilja, odnosno, tdnju ka vraeanju parametara i velie ina u granice faktora) i vektor nekontroliranih faktora koji obuhvata poremecajne
dozvoljenih odstupanja po njihovom izlazu, u rezultatu dejstva (destruktivne ili slueajne) faktore i izlazi (vektor funkeije stanja) [9,1 OJ.
poreme6aja, izvan -graniea u minimalno neophodnom vremenu i zadatim OznaCimo ii sa K n - mjemi vektor, Cije su komponeme
... . "" -"'.,~
uvjetima rada [7]. vrijednosti «n» ulaznih proill,ienljj'vih I(1, K~, ... I::n koje karakterizirajt:
Drzanje parametara stanja sistema u granieama dozvoljenih uvjete eksploatacije reilnickog SiSLe.Ill2.~ analogno ovome, P. . je t- n~jerrli
odstupanja i otklanjanje pojava stanja «u otkazU}> predstavlja proees vektor «t» unutr3-snjih prcTnjeIllji\rih F~l: P'<-2, .. ~ .R!; koje karakteriziraju
visokog stupnja slozenosti i posebnog znaeaja za ostvarenje stabilnosti pokazatelje rezima rada, a P je k-mjemi vektor «k» izlaznih funkcija PI,
izlaznih vdieina stanja teh.nickih sistema. P2 , .... Pk, koje pored svih eksploataeijsbh karakteristika obuhvaeaju
Znaei, aktivnosti odrzavanja prema stanju, kako je vee reeeno, pokazatelje pouzdanosti sistema. Tako se mogu napisati jednaozbe:
vrse se u funkciji tenniekog stanja sistema koje se utvrduje procesom
tehnicke dijagnostike. Po utvrdenoj dinamiei ( koja je takode u fLlnkciji p = cpc(K. R, t)
tehnickog stanja sistema) vrsi se dijagnostika stanja sistema i na osnovu
dobivenih rezultata donosi se odluka 0 provodenju aktivnosti odrzavanja
(popravka, zamjena i s1.) iii 0 daljem radu tehniekog sistema.
ledan od najsIozenijih zadataka u procesu eksploatacije tehnickih Prva jednadzba je u5tvari matematieki model ispravnog, a druga
sistema jeste odredivanje njihovog telmickog stanja. Pri ovome treba reci jednadzba neispravl10g stanja tehniekog sistema [37,38,39].
da ukupnost tehlli6kih stanja (za svaki sastavni dio sistema i za svaki Usvojimo Ii dalje da mogu postojati pojedinaene neispravnosti N'
parametar, stanja posebno) odreduje monu sposobnost iii pravilno (elcmentarna neispravnost koja Dl0ze biti, a i ne mora, predstavljena
funkcioniranje siS:Iema, a da se _pri tOTI1e fonnir3ju odgovarajl1ci obbci sveukupnoscu nekoliko drugih neispravnosti) j visestruke nelspravl10sti
tehniekog stanja sistema. Za odredivanje oblika tehniekog stanja «N» ( sveukupnost dvije iIi veceg broja neispravnosti), onda se na osnovu
neophodno je poznavanje tehnickog stanja koje se odreduje putem prethodnih jednadzbi za sve skupove razmatranih Cne obavezno svih
dijagnostike. GlOguCih) neispravnosti N moze f0n11irati eksplieitni oblik
ZnaCi, tehnicko stanje sistema se moze opisati odredenim skupom
parametara karakteristika koje treba da zadovolje projektiranu fun.kciju
eilja pri odrec!enim uvjetima i U odredenom vremenskom periodu (npr.
karakteristike mogu biti: nivo vibraeija, nivo buke, napon struje kolieina
128 129
U eksplicitnom obliku se moze zadati samo model ispravnog
stanja sistema a ponasanje sistema u «i» neispravnim stanjima se moze
predstaviti posredno preko skupa N moguCih neispravnosti. U tom slucaju Ovako postavljen model odrzavanja prema stanju sa kontrolom
moze se formirati model parametara (iednadzba yet)) treba da rijeSi pitanje periodicl1osti
dijagnostickih kontroJa kao i pitanje vremenskog trenutka (momenta)
kada treba izvesti odgovarajuce aktivnosti odrzavanja, da bi se omO£uClo
normalan proces eksploataeije sistema. -
Ako su matematicki modeli neispravnosti poznati za sve N1£N, to Kao sto je ranije receno, za odredivanje brojnih vrijednosti
parametara tehnickog stanja koristi se tehnicka dijagnostika. Dijagnoza se
se pretvaranj em
post~vlja put~m otkrivanja (raznim metodama) simptoma neispravnog
stanF, odre~lvanja stvamih vrijednosti parametara sistema i njihovog
usporedlvanp sa dozvoljenim (nominalnim) parametrima. Detalini oDis
tehnieke dijagnostike kao posebnog postupka preventivno o odrza~ania 'bit
mogu dobiti sve zavisnosti p', a time preci od modela ce detaljnije opisana u posebnom poglavlju. '=' "
Izvrsne operaeije tehnicke dijagnostike se mogu podijeliti u tri
etape: transformaeija fizickih pojava, koje prate rad ispitivanog tehnickog
slS!e;}la _ II vpl~c:;:~nu)' mi pr°l) 'IP
(registriranje) odredenih parametara dijagnostickog ~si'~~~l~' (n~~;: -~;e;~;
na model relativna velieina); usporedenje vrijednosti izmjerenih pa~ametara
dijagnostiekog signala sa dozvoljenim vrijednostima utvrdenim tehnickim
normama (£2)'
.Ako je £< 82 znaei daje tehnicki sistem radno sposoban, ako je
8> £2 slstem se nalazi u neispravnom stanju, pa proces eksploataeije mora
Ako su matematicki,modeli nekih (iIi svih) neispravnosti iz skupa
biti prekinut iii ce se i dalje izvoditi pod posebnom kontrolom.
N nepoznati, to zavisnost P moze biti dobivena kao rezultat sprovedenih
U rjesavanju zadataka razrade i plimjene modela odrZavanja
eksperimenata na tehnickom sistemu.
prema. stanju sa kontrolom parametara, naroCito mjesto pripada
S obzirom da se svaki realni tehnicki sistem sastoji od velikog
ekspen~entalnim. istrazivanjima. Kompleks istrazivanja omoguCio je da
broja sastavnih dijelova, ciji ulazni parametri predstavljaju pokazatelje
se otkt,Je nekohko moguCih varijanti odrZavanja prema staniu sa
rdima rada Rl, R 2 , ..• R\, a izlazni parametri pokazuju njihovo tehnieko
kontrolom parametara. Tako se raznovrsnost varijanti odliku;e po
stanj e S 1, S2, .. ,Sm, to se maze zapisati [10,12]. [14,15]: J
rezimu dijagnostike (sa kontinuiranom diskretnom
kontrolom),
mjestu izvrsenja dijagnostiekih kontrola (u radu, pri Dopravei),
Analizirajuci prethodne jednadzbe moze se zaldjuciti da uVJetl
karakteristikama sredstava (instrumenta) za' tehnicku
procesa eksploataeije i rdimi rada tehniekog sistema utien na promjenu
dijagnostiku (ugradeni i neugradeni instrumenti).
njegovog tehnickog stanja kao ina pokazat:::lje pouzdanosti. Zato se ovdje
Vazno mjesto u sistemu dijagnostike tehnickih sistema zauzima
i uspostavlja funkeionalna zavisnost izmedu promjene parametara
dijagnostieka kontrola «kritienih Darametara». Pri tome se u toku rada
telmickog stanja i pouzdanosti sistema:
moze vrsiti: mjerenje i kontrola nivoa vibraeija, kontrola koneentraeije
J3 J
produkata habanja u ulju, kontrola funkcionalnih parametara (pritisak i S obzirom da tehnicki sistemi kad kojih promjena tehnickog stanja
razlika u pritisku, temperatu'ra radne tecnosti, nivo radne tecnosti, utrosak nastaje trenutno kao posljedica procesa lomova, pregorijevanja i s1. imaju
radne teenosti i dr.); kontrola uslijed zamora u materijalu sastavnih poseban tretman i da su do sada u dostupnoj literaturi dasta tretirani, to
dijelova sistema; kontrola udara, zazora, habanja uslijed trenja sastavnih ce ovdje biti razmatrani tehnicki sistemi sa monotonom promjenom
dijelova i dr. U tom cilju se za svaki tehnicki sistem (posebno i svaki tehnickog stanja.
sastavni dio sistema) pravi posebna tabela koja maze sadrzavati: varija:1LU Karakteristika ovih tehnickih sistema je postepena promjena
odrzavanja prema stanju sa kontrolom parametara, kontroiirane telmicke tehnickog stanja za koju se moze odrediti fl.lDkcionalna zavisnost izmtau
parametre, instrumente za dijagnostiku stanja i dr. intenziteta promjene parametara telmickog stanja i perioda rada. Promjena
1zbor parametara dijagnosticke kontrole tehnickog stanja traienja stanja je posljedica starenja i habal1ja sastavnih dijelova sistema. Na
otkaza svakog sastavnog dijela if iIi sistema vrsi se na osnovu: izucavanja osnovu ovoga moze se zapisati zavisnost promjene parametara tehnickog
njihovih fhnkcija, nacma i uvjeti rada, analize mvoa njihovog stanja· od perioda koristenja sistema [26] :
funkcioniranja, sastavljanja logiekih shema uzrocno - zavisnih veza
parametara i faktora koji utieu na radnu sposobnost tehnickog sistema i e = f(t)
analize otkaza i dr. gdje su:
Izabrani parametri tehniekog stanja treba u potpunosti da s - promjena tehniekog stanja
definiraju stanje sastavnih dijelova i / iIi sistema, sto omogucava t - vrijeme koristenja sistema
predvicfJ.Die~·~ 1110menata kana ce dcci do odstunanja os;~ovl1ih Na osnovu svega naDrijed izloze.nog moze se form irati model
karakteristika sastavnih dijelova iii sistema od" nominalnih
<
odrzavanja premo. stanju sa k~or;trolom paran;etara koji predvida prirl1jeIlU
(dozvoJjenih) vrijednosti. Pri izboru parametara treba \Toditi racuna du metoda za:
njihov broj bude najmanje moguc (najpovoljnije je imati jedan dva iIi vise definiranje zakonitosti promjena tehniekog stanja (na bazi
parametara). historijata promjena stanja),
Ovdje treba reCi, da pored ovih parametara, postoji veoma veliki definiranje sistema tennieke dijagnostike (ocjena staIlJa u
broj ulaznih parametara koji karakteriziraju uvjeti eksploatacije zadanom trenutku vremena),
(angaZiranost i motiviranost za rad rukovalaca i odrzavalaca, upou·eba definiranje sistema anticipacije (dobivanje predstave 0
odgovarajucih sirovina u procesu Droizvocinie, antikorozivna zastita tehniekom stanju u buducnosti iIi prognoziranje rezerve
kinematski faktori, tenno el~stiel1ost s'astavnih dij~lova sistema i s1.) [13] : l.lpotrebljivosti).
ImajuCi u vidu da se svj navedeni parametri u toku procesa reaIne
eksploatacije sistema mijenjaju, dolazi se do veIikog broja veoma 3.9.3. Opis procesa pron~iene te!mickog stanja sistema (historijat
heterogenih faktora k05i utieu na proces promjene tehniekog stanja i promjene stanja)
njegovo definiranje.
Prema tOLlIe, praccnje i kvantitarivno n1ierenle promiena stClnja Na osnovu prethodne analize faktora koji utieD i odreuuju proces
sistema vr5i se preko odgovarajuCih p2;ram~tara -, koji s~ nazivaju promjene tehl1i(:kDg star~a sisten1a 1110ze se zakljuciti cia ispitivanje
«parametri tehnickog stanja». tehniekih sistema putem dijagnostike obuhvata dva aspekta:
}\.ko se \.'zme 11 obzir prorrllena tehnickog stanja sistema koia iZl.lcavanje osobina i karakteristika realnih tehniekih sistema u
dovodi do «izlaska» paT81T:etara iz ~lOminalnih Q:r~nica i izvrsi njiho~;a procesu eksploatacije,
podjela U odnosu na b~zi'1il promjena tehnickog stanja (moguci kriterij za metode fomliranja matematiekih modeIa promjene stanja
klasifikaciju), sve telmicke sisteme u industriji mozemo Dodiieliti na tehnickih sistema.
sisteme kod kojih se promjena relmieKog st3.l1ja vrsi trenutno '( dislaerno) i Prvi aspekt obubvata: prikupljanje i obradl.l statistickih podataka
one kog kojih se promje la tehnickih stanja vrsi postepeno (monotono).
1 koji omogucuju odrec1ivanje raspodjele mogucnosti moguCih stanja
132
sistema, zakonitosti pojave ot1<:aza pojedinih sastavnih dijelova i / iIi
sistema i troskova dijagnostike; izdvajanje mogucih tehnickih stanja
sistema, tj. mogu6ih kombinacija otkaza sastavnih dijelova sistema; a) ~min)
134 135
Na osnovu istrazivanja nekih zakonitosti, promjene tehnickog Linijskom funkcijom se moze, pored ostalog, priblizno opisati
stanja mogu se prikazati dijagramski kao na slici 3.9. Ove zakonitosti trend porasta vibracija kao jedan od najznacajnijih parametara za analizu
narociti vjerno reprezentiraju promjenu tehnickog stanja slozenih stanja sistema u industriji.
tehnickih sistema. Istrazivanja su pokazala da IT'.nogi matematicki modeli pri
Krive date na slici 3.9. reprezentiraju zakonitosti promJene aproksimaciji velikog broja promjena tehnickog stanja daju priblizne
tehnickog stanja i mogu se opisati (aproksimirati) citavim nizom rezultate, njihov izbor zavisi od specificnosti i slozenosti svakog
matematickih modela, meau kojima se mogu koristiti: linearna runkcija, tehnickog sistema. Ovdje cemo se zadrht1 samo na modelu sa linijskom
eksponencijalna funkcija, stepena funkcija, logaritamska funkcija, promjenom tehnickog stanja sistema, pri cemu treba reci da se u realnom
hiperbolicna funkcija i drugo. ~remenu ekspioatacije tehnickog sistema, period uhodavanja i period
/// /jf:I/
!lIt) / ' !}! intenzivnog habanja (havarije i sL) djelomicno zanemaruju.
1/
/ I 3.9.4. Matematicki mode! procesa promjene tehnickog stanja
/ f
f
/ I
I I Za poznati zakon promjene tehnickog stanja, pod u~jecajem svih
- - - I
parametara i faktora, svaki pojedinacno promatrani sastavni dio i / iIi
sistem, imat ce neki svoj zakon promjene tehnickog stanja koji ce bili '",
1 _ PrOml/lnil parametanllJ, 1
2 .Pr(}mJllnfl "er",;11e\~r<lb'. 2
sEean zajednickon-l zakonu pron1jene tebllickog st:lI?j3 opisanog g1l3toconl
raspodijele f (£, t) U I110mentu ti (i == 1,2~3, ... n).
Slika 3.8. Siucajni proces promjene tehnickog stanja l~a bazi is:razivaDJa koja Sli vrsena D8 t~hnic1:im sistemima u
.:1' __"' __' .~~ industriji usvojeno je da se gustoca raspodjele f (G, t) pokorava
e, :'~Zl
normalnom zakonu raspodjele. Ovo, uglavnom, vazi za slozene teblicke
.-(t) ,I
i Ii
I sisteme u neprekidnom procesu eksploatacije (tehnicki sistemi u industriji
s./' t '1', I celika) [7,10].
y \ I 1
cJ Za odredivanje karakteristika pouzdanosti sistema neophodno je
poznavati gustocu raspodjele <p (t) vremena do prvog presijecanja granice
polja tolerancije (max. 11ivo) , odnosno gustocu raspodjele stanja sistema
U otkazu ( U ovom slucaju usvojeno je da se ona pokorava normalnom
zakonu). Za slucaj k.ada se zakon raspodije <p (t) u vertikalnim presjecima
«t» ne mijenja, aproksimiraju se nckim funlccijarDa na pojeciine realizacije
t: (t), vee parametri gustoce raspodijele f (s, t). 1'..Ja primjer matematick.o
ocekivanje i disPerzija se mogu aproksirnirati nekim posebnim
fUl1kcijarna ( ill £(t) = ;m(t), GEe):=
Poslije definiranja zakona prornjene tetillickog stanja i vrijednosti
f (G, t) pristupa se odredivanju uzajamr:e uvjetovanosti promjene
Siika 3.9. Zakonitosri promjene tehnickog stanja ([.,,:S [.:s s-zJ parametara sistema i prornjene tehnickog st::mja cijelog sistema. Zato se
Pri forrniranju modela odrZavanja prema stanju sa komroJom posluzimos1.3.10. [17].
parametara oVuJe su koristene linearna, i lineamo- izlomljeTlz, Moment u kome veliCina parametara tel:-i11icK<:.'g stanja dostigne
eksponencijalna funkcija. vrijednost G2 odreduje period resursa T uri koji odrcclujc potrebu izvodenja
~36 1-37
aktivnosti odrzavanja. Aktivnosti odrzavanja svode parametre stanja u Bn~exp - '!1 (u-m2 f J2 ]
dozvoljene granice (so:Ss:S S2) poslije cega se proces ponavlja najcesce sa f( u ) =
au -V 2;r L - au
intenzitetom drugog vida, sto uvjetuje i razjiCito vrijeme trajanja perioda
resursa u odnosu na prethodni slucaj, sto znaci da je. Gdje je Bn - nom1aliziraju6i faktor odreden izrazom
T U1 .,...._ ;;!c. T.
V'li
;;!c. ••. ;;!c. Turm
I £, =consl(max nivo)
¢- Gausova funkcija
mu, au - matematicko oceKlvanje i srednje kvadratno
odstupanje odgovarajuce raspodjele
UI, Ul - donja i gomja granica brzine promjene parametara
stanja .
Slika 3. JO. Proces promjene parametara lehnickog stanja tokom procesa eksploatacije
13x 139
Gustoca raspodjele rada sistema do otkaza jednaka je
.") I lIr
Bn fJ /3)
([),I (t)=-_PXPI--I--a
1
...
( \2]
1
Zadatak odrzavanja u ovom smcaju je, ustvari, ustanovljavanje
I);
I
? ~V'
r -J LX L ~,t
')\
perioda res ursa, pri Kojima mogucnost otkaza sistema treba da bude
minimalna. U periodu reSursa Tur predvic1a se provocenje planskih
pri cemu su: aktivnosti odrzavanja, u toku kojih se OSfVC!rujU dijagnosticke kontrole
stanja tehnickog sistema.
Na osnovu informacija 0 stanju tehnickog sistema ustano'vljava se
konkretni vid funkcije c (t) u nekom intervalu (O,t) i na osnovu apriornih
svojstava te funkcije, odreaenih karakterom promjene stanja sistema,
predvida se moment njegovog otkaza.
Otkaz tehnickog sistema moze nastupiti u intervalu (s1. 3.10) Ako je poznata vrijednost c (t) u momentu preventivne aktivnosti
odrzavanja (u momentu kontrole i dobivanja informacija 0 stanju sistema)
vrijeme nastupanja momenta otkaza moze se odrediti iz izraza
"" +
~r _t,,_I'"
1 ["t/52 -Tnil .t}t_(t _tn_!)~\ (UI -mil '1'1
! u:2 -mI ( ii, 'i~
11
- - - -0.---
\
Jl,
-in
If
\1 .
to
I
\
u u ,t
. ,'"
\\. 0;~I
;
J.
J I
Pri cemu su: ~
\ Uu /I 'I\ u u )
140 1-1-1
Apsolutna veliCina srednjeg vremena neiskoristenog resursa dijelova sistema, u kojoj je menu remontni period minimal an. Tak:va
(rezerve upotrebljivosti) Tnr kod zamjene poslije odredenog resursa (<<po strategija odrzavanja predvina maksimalnu koncentraciju remontnih
konstantnom datumu») Tr je: snaga (izvrsilaca za izvodenje remonta) na povisenje nivoa pouzdanosti
najmanje pouzdanih telmickih sistema.
00 Radi odredivanja jednadzbe koja povezuje funkciju gustoce
T",. = Tur - Tr = fR (t )dt raspodjele parametara tehnickog stanja f( c, t) i funkciju gustoce
raspodjele stanja sistema u otkazu f( t, c::), posluzimo se 81.3 .11., pri cemu
I,
usvajamo da slucajno promjenljive (c, t) i ( t, c2) imaju normalnu
raspodjelu.
Pri tome je relativna vrijednost srednjeg vremena neiskoristenog
Zadatak je da se, prvo, odredi veza periodicnosti dijagnostickih
resursa[14] .
kontrola (i'.T = T2 - T]) i signalne' tolerancije (i'.s =C2 - cl) pri
00
osiguravanju zadanog nivoa pouzdanosti, optimalnog rezima dijagnostike
T fR(t)dt (i'.t,i'.c) kod usvojenog kriterija optimalnih (minimalnih) troskova
8=...:.!!!.-=:.;:1,_ _-
odrZavanja prema stanju sa kontrolom parametara. Pri tome se
Tur I R(t)dt
pretpostavija da je granicni nivo parametara tehnickog stanja (c2) poznat
[13,15].
Usvajajuci da 8U Tl i T2 odgovarajuci momenti vremena
obavljanja prve i dmge dijagnosticke komrole, a tx - slucajni moment
KoristeCi se poznatim relacijama iz teorije mogucnosti slucajnih presijec3nja nivoa G] iIi C2, i koriste6i se s1.3 .11. moze se napisati
veliCina, moze se dobiti: mogucnost ispravnog rada sistema koriste6i cp(tx, cJ) i f(s], T2) kao
gustoce raspodjele slucajneveliCine tx na nivou Cl i slucajne velicine c EO
c (t) u l110mentu T2 [101] >
Gdje je:
Up - kvantil (reda p) raspodjele (vrijednosti Up za koju je odnosno, koristeci se poznatim zakonitostima lZ teorije
vjerovatnoce, mogu se napisati jednadzbe:
F(up) = 1 - R(up) = p,
co 7]
G- sreci..'1je kvaclratno odstupanje,
Kv - koeficijent varijacije. Jf(c,T2 )dc = f\D(tx,c1)dt x
Ondaje
142 143
A poslije usporedivanja prethodnih jednadzbi moze se dobiti U slucajevima c i d (s1.3.12.) posljednja jednadzba poprima drugi
matematicki model smisao i oznacava vremenski i.nterval od momenta prelaska u stanje
preventivnih zamjena (presijecanje nivoa £1) do momenta zamjene
sastavnog dijela sistema. U tom slucaju odredivanje signalizacijske
tolerancije omogu6ava signaliziranje otkaza.
U toku realnog procesa eksploatacije sve vrijednosti B( t x) ce se
grupirati oko srednje vrijednosti E (tx ) i imat ee rasipanje oko nje izrazeno
Tako se moze zakljuciti za monotoni proces set) sa zadatim T 1 i S2 - standardnom devijacijom. Odnosno, u rezultatu procesa u sistemu u
slijedeei moment dijagnosticke kontrole T2 i pred kriticni nivo C), podrucju trajnosti (stariji sistemi) mijenja se oblik krive raspodjele
zadovoljavaju jednadZbu za opee uvjete tehnicke eksploatacije sistema. izlaznih velicina time se mijenjaju i parametri raspodjele m i 0 u odnosu
1z posljednje jednadZbe slijedi niz strategija zamjene sastavnih na no vi (opravljeni, remontovani i s1.) sistem. Aka sa 01 oznacimo
dijelova sistema, kako je to predstavljeno na s1.3.12. standardnu devijaciju nastalu uslijed cestih zaustavljanja i pustanja
sistema, sa 02 standardnu devijaciju nastalu uslijed djelovanja faktora
koji definiraju uvjete i kvalitetu procesa eksploatacije (temperamme
deforrnacije, korozija i s1.), sa 03 standardnu devijaciju nastalu zbog
elemenata rezima rada sistema, a sa 04 standardnu devijaciju nastalu
uslijed nepovratnih procesa u materijalu, dobiva se [37,38,39J:
.
E(t)i
2,1---- ;"'---1
a)~1
:/1
r i
so: - !
1, 1, T T
145
d) Z31TIjcna prcma stanju sa diskrctnom kontrolom paramctara
Eu~promjcna tchnickog stanja u pocctnom trcnutku
Er-prcdkriticnl nivo tchnickog stanja
82-maksimaino (granicno) stanje o r,
c(t)-promjcna tchn;ckog stanja
'"
P{S2 < c::; w,tJ= ff(s,tj:b;::; Po
a gustoca raspodjeie vremena prvog presijecanja pred kriticnog
odnosno: mvoa
]46 147
najvaznijih mjesta i od njenog pravilnog izbora zavisi i primjenljivost h.ryarto - stanovi za valjanje limova, imat ce obavezno visoke mvoe
modeia. vibracija (recimo, vise nego veliki ventilatori).
Za svaki kontrolirani parametar (vibracije, buka, produkti habanja Prilikom utvnlivanja dozvoljenih nivoa vibracija, treba razmotriti
u ulju itd.) potrebno je odrediti granice otkaza ~majucj na umu slijedece: iskustvo i faktore leao sto su sigumost, troskovi radne snage, troskovi
preporuke proizvodaca opreme, norme DIN, ISO, dijagrame preporucene uslijed prekida proizvodnje i vainost rada tehnickog sistema za dobit
od strane proizvodaca insrrumenata za dijagnostiku, iskustvo kod slicnih i tvrtke.
specificnih tehnickih sistema i 51. Slieno vibracijama maze se uCiniti prilaz de finiranju
Praksa zahtjeva postupke koji omogucavaju laku primjenijivost maksimalnih nivoa i za druge parametre tehnickog stanja sistema, leao sto
granice otkaza sa dovoljnom tocnoscu koja je potvraena iskustvom. Tako su buka, kolicina produkata habanja u ulju i s1.
su stvoreni neki standardi za univerzalnu primjenu.
Odredivanje granica otleaza je slozen posao i zato se sprovodi u 3.9.6. Algoritani historijata promijene stanja sistema
timskom radu (konstruktori, tehnolozi u odriavanju) pri
eksperimentalnim istrazivanjima uz koristenje svih raspoJozivib podataka Ovdje se daje jedan razvijeni algoritam za definiranje historijata
statistike. Neka licna iskustva sugeriraju da «akcioni nivo vibracija» promjene tehnickog stanja (s1.3.13.), koji je proistekao iz naprijed
treba da bude postavljen na dva puta ( 6 do 10 dB) iZl1aG nivoa vibracija navedenih cinjenica i zaleljucaka.
koji se smatra nonnalnim. Posebno mjesto, Qvdje, pripada ulaznim podacima, odnosno,
T,Tn_,..,1,- ... c, ..... ;,..,T'··ko -~ )''''' . ..., 1".--7;',,,:;,,{::. 1'-;1,f':~~7a"";0 . . II·1. . . ~~~1,,~·;,... tehnicko eksploatacUskhl1 faktol~jina koji karakterizir~ljll promJene
J.'"l...a.l.._1t\.t:.:.~L0~t......... FunJ!;:.::-anJc.~ L~,,-,;..d.""" , t......D~I.. lJJ'-- \- ..llD'-.:J'-'
1.• rTljer p. . . se u
cilju urvr6ivanja ~velicina ili ozbil.;nosti vib~-acija. S ~spek[a rada rehllickog stanja . Ispitivanja pakazuju, da u proCeSU eksploatac.ije
rehniekog sistema, amplituda vibracija predstavlja indikaw:- koji se koristi tehniekih sistema u industriji lTeba upravljati sa oko 40 razlicitih faktora.
za utvrdivanje tehnickog stanja sistema (koliko je dobar iii los rad Svi ovi faktori se mogu podijeli u tri grupe:
sistema). Sto je veca amplituda, to je ozbiljnija vibracija . pogonski uvjeti sisten1a
Da bi se odgovorilo na pitanje «koliko vibracija je suvise mnogo» karakteristike i svojstva materijala od kojih su napravljeni
vaZl10 je imati u vidu to da je nas cilj da upotrijebimo kontrolu vibracija sastavni dijelovi sistema, kao i materijala koji se koriste u
za otkrivanje smetnji u ranoj fazi rada sistema kako bi mogli pristupiti procesu eksploatiranja ( sirovine, ulja i s1.) i
planiranom otklanjanju vibracija. Osnovni ciU nije da se odredi koliko konstruktivno i tehnolosko izvodenje sastavnih dijelova
vibracija neki tehnicki sistem moze da izdrZi prije nego sto otkaze, vee da sistema i drugo
se postigne odgovarajuca opomena u pogledu neispravnosti koje prijete
da se mogu eliminirati prije otkazivanja tehnickog sistema [6]. 3.9.7. Tehnicka dijagnostika stanja sisrerna
Licna iskustva pokazuju cia je vrlo tesko ouabrati maksimalni
nivo vibracija za svaki tehnieki sistem posebno. Razvoj mehanickih 3.9.7.1. Opste karakteristike
neispravnosti i otka.zil'anja tehnickih sistema .ie prilicno kompleksan
proces. Tehnici;:-a dijagnostika, kao sastavni dio TI10deia odrzavanja pren1a
Medutim, moguce Je da se vibracije efikasno upotrijebe kao stanju, kako je ranije receno, treba da utvrdi tehnicko stanje sastavnog
indikator tehnickog stania sistema, dole se ne odrede izvjesne sl1lic:mice, a dijela i I iii sistema sa odreoenom tacnoscu u odredenom trenutku
godine iskustva i prakse odrZavaoca koji su dobri poznavaoci te,Imickog vremena. To je (zapravo) nauka koja se bavi prepoznavanjem stanja
sistema i njegovih vibracija, omogucit ce dobivanje realnih smjernica. sistema.
Naravno, predlozene toleranciJe vibracija U odredenim smjemicnna ne Teorija raspoznavanja se koristialgoritmima, pravilima
mogu da se primjene na sve telmicke sisteme. Na primjer, neki teh:,iei.i modelima radi odredivanja stanja sastavnih dijelova i / ili sistema, dok se
sistemi u industriji celika, kao sto su cekicar drobilice za drobljen}e n.,de i kod teorija pracenja stanja na osnovu diFgnostickih inforrnacija
1-18 149 .
automatskog pracenja stanja vrsi sprijecavanje stanja u otkazu, iii se pak Kontrole podrazumijevaju obilazak tehnickog sistema koji maze
ono locira kada se pojavi [7]. biti u unaprijed predvidenom programu, radi sagledayanja stanja bez
dublje analize i preduzimanja odgovarajucih, relativno, jednostavnih
3.9.7.2. Klasifikacija dijagnoza i dijagnostickih,parametara aktivnosti, «njege sistema» kako bi se mogucnost pojave otkaza smanjila.
1I"
---PR~]l.L~- ! PREklA PREI\lA.
mvrdivanja radnog stanja, C'lL.JU ! PRI]vllEN! OBIl\.IV
150 151
., ..
I
svi preduvjeti ?s sveobuhvatno koristenje iii primjenu, kako funkcionalne, interesiraju I11jere se direktno. Na primjer, mjerenje zazora kliznog leiista
tako i dijagnoze osteeer~ja. pomocu komparatora kroz radijalno pokretanje osovine jeste jedina
direktna dijagnoza. I utvrdivanje istrosenosti bokova zubaca zupcanika
Kompleksna dijagnoza nekog mjenJaca pOlloei endoskopa predstavlja, talmae, direktnu
dijagnozu.
Pod njom se podrazumijeva kontrola stanja masine. Ovo IndirektTla dijagnoza, nasuprot direktnoj, ne mjeri stanje mas me
utvrdivanje kompleksnog stanja proislice na osno'V'U nIDogobrojnih direktno, negc se odreduju parametri masine koji su sa stanjem rna sine u
kompleksnih mjemih veECina. direkt110j zavisnosti. To su dijagnosticki signali. Preduvjeti za indirektnu
I utvrdivanje cjeiokupnog stanja vise sklopova jedne masine dijagnozu su: da zavisnost izmedu parametara i stanja masine bude
predstavlja jednu kompleksnu dijagnozu, ako se sprovodi pomoeu poznata. Indirektna dijagnoza primjenjuje se tamogdje su dijelovi koji
kompleksnih mjernih veliCina. Na primjer, mjerenje snage motora iIi treba da se dijagriosticiraju nepristupacni. Stanje masine se utvrduje na
gustoce izduvnih gas ova kod dizel motora kompleksna je dijagnoza jer se osnovu mjerljivih parametara bez demontaze masine. Jedan primjer za
na osnovu kompleksnih veliCina snage motora, odnosno gustoce izduvnih indirektnu dijagnozu je mjerenje visine zvuka. Posto se masine ne
gas ova utvrduje stanje cjelokupnog sistema cilindar - klip, uSlsnog demontiraju, moraju se, po praviiu, indirektnom dijagnozoll mjeriti
sistema !cao i cjelokupnog sistema ubrizgavanja goriva. vanjske pojave i na osnovu njih donosi se sud 0 stanju masine [7].
Kroz komp1eksnu dijagnozu treba da se odluCi da Ii se neka
dubinska ili rem:::ljita dijagnoza iii ispitivanje masina iii nekog sklopa Subjektivna i objektivna dijagnoza
uopee treba izvrsiti.
Kompleksna GlJagnoza se zbog toga primjenJuje za stalno Na osnovu toga da Ii se dijagnoza masma ostvaruje sarno na
ispitivanje - nadziranje. stanja masina. Da bi se neka kompleksna osnovu subjektivnih signal a iIi i pomocu mjemih uredaja, razlikujemo
dijagnoza jedne masine mogla cesto provoditi, potrebno je da vremena za subjektivnu i objektivnu dijagnozu, .
njeno provodenje budu mala. Kod sUbjektivne dijagnoze tehnicko stanje masine procjenjuje se
na osnovu nasih culnih opazanja (zvucnih, oprickih, mirisnih).
Dubinska (temeljita) dijagnoza Uvijek, kada nisu potrebni mjerni uredaji, kazemo da se radi 0
subjektivnoj dijagnozi. Cesto koristena vrsta subjektivne dijagnoze je
Ona predstavlja detaljno ispitivanja mas ina. Detaljna iIi dubinska ocjenjivanje stanja masil1e na osnovu zvuka koji masina daje u pogonu i
dijagnoza primjenjuje se onda kada kompleksna dijagnoza daje na osnovu ispitivacevog sluha. Prerna toj metodi se vee dugo vremena
nezadovo~javajuce rezuItate, kada neka masina pretrpi havariju iIi ako se ocjenjuju motori, mjenjaCi, i njihovi s!clopovi. Slijedeei primjeri za
mjesto greske ne moze odmah utvrditi. Na primjer, kad dizel motora je sUbjektivnu dij;;cgnozu su vizuelrie ocjene ispusni gas ova dizeI motora ili
dubinska dijagnoza potrebna aka se kompleksnom dijagnozom dobiva utvrdivanje zazora leZista preko radijalnog pokretanja osovine. Za
mala snaga mot:)ra iii veea gustoea izduvnih gasova. U tom slueaju treba prosirenje prilnjene. i poboljsar;je pola::-::ne rocnosti subjektivne dijagnoze
ispitati pritisak kompresije, pritisak ubr~.zgavanja} kao i pocet2k i kolicin:.r il10gU se korisriri 1porllocna rehnicka sredstva.
ubrizgavanja i neke druge parametre. Na primjer, za poboljsanje mogucnosti procjenjivanja zvuka
primjenjuje se stetoskop. Iskusan sIrucnjak moze pomoeu stetoskopa cia
Direktna i indirektna dij2gnoza lokalizira i zvuk najmanjeg intel1Zitcta. Mora se naglasiti da se
endoskopija primjel1JuJe i 11a objektivne postupke dijagnoze ako se slika i
Razlika izmeau direktne i indirektne OlJagnoze proistice 1Z snimi i u~~poredi sa nekim sabionol11. Ovaj primjer pokazuje da se kod
postupka dijagnoze. Direktna dijagnoza je takva dijagnoza gdje se stanje razlicitih subjektivnih postupaka dijagnoze pojavljuje mogucnost da se
masine iIi dijelova masine odreduje neposredno. Parametri stanja koji nas primjenom mjemih uredaja dode do objektivnih nalaza.
153
Svrstavanje razliCitih postupaka dijagnoze u subjektivne i se, nacelno, sprovodi u pianiranim intervalima poslije odredenog vrernena
objektivne postupke moze se, prema tome, tokom razvoja mijenjati. leoristenja masine iii poslije izvrsenih radova. Pri tome se ocjenju.i~ stanje
Prednost subjektivne dijagnoze je sigumo u niskim troskovima jer se ne neke grupe rnasina uzimajuCi u obzir troskove proizvodnje, kvalitetu rada
koriste mjerni uredaji, a osim toga je j vrijeme za dijagnozu malo jer se i pouzdanost same masine. Cesto se leao rezultat u vezi sa ovim javijaju
mjemi uredaji ne prikljucuju na masinu. Nedostatak ove dijagnoze je potrebe za manjim radovima podesavanja iIi odrzavanja na samoj masini.
zavisnost nalaza od iskustva ispitivaca (dijagnosticara) i znamo umanjen
sadriaj infonnacije 0 stvamom stanju masine. Da bi se na osnovu Dijagnosticki parametri (signeli)
subjektivnih podataka dijagnoze dosiodo sigurnih ocjena 0 stanju masine
ispitivac mora da ima veliko iskustvo. Protivl1o ovim nedostatcima Pri odrec1ivanju tehnickog stanja sistema, kako je vee receno,
subjektivna dijagnoza na osnovu vee izrecenih prednosti se ne smije u koriste se dijagnosticki parametri. Dijagnosticki parametri su posebne -
potpunosti staviti van razmatranja. Kod objektivne dijagnoze utvrduje se individualne velicine povezane sa struktumim pararnetrima (npr. zazor u
stanje masine pomoc:u rnjernih instrumenata. Utvrdeno stanje se nacelno leZaju) i nosioci su tacnih infonnacija 0 tehnickom stanju sistema (npr.
pokazuje u mjemoj velicini. Da bi se pomoGu ove rnjeme veliCine doslo pritisak ulja). Oni mogu biti parametri radnih procesa, parametri
do objektivne procijene stanja potrebno je da postoje i granicne propratnih procesa i geometrijski pararnetri (s1.3.15.).
vrijednosti kada se masina iskljucuje, koje treba da se usporec1uju sa
rnjemim veliCinarna. Tada je moguce, bez obzira na ispitivacevo iskustvo I-"~~-- ~---.-.-"-".--- .. "-".------"...--"--"-"-----.-.-.--.;
Uzimajuei u obzir obim dijagnoze razlikuju se djelomicna i Parametri radnih procesa koji odreduju osnovne funkcional11e
sveobuhvatna dijagnoza. Djelol11icna dijagnoza odnosi se sarno na karakteristike sistema (snaga, ucestalost pustanja u rad itd.) daju opsm,
odredel1e dijelove jedne masine. Pri tom se ocjenjuje stanje samo pojedine veoma detaljnu, infol111aciju (kompleksnu informaciju) 0 stanju sistema u
grupe ma8ina. Cesto se djelol11icna dijagnoza sprovodi na masini zajedno cjelini. Ta infol111acija se javlja kao OS11ova za daUe produbljivanje
sa l11jeral11a odrzavanja na masini. Kod cjelokupne dijagnoze ispituju se dijagnostike. Parametri propratnih procesa (vibracije i buka, temperatura
sve grope masina koje su kod neke dijagnoze opravdane i moguce. Ona ita.) daju uZu infonnaciju (lokalnu irrfonnaciju) 0 stanju sistema koji se
154 155
dijagnosticira. Oni se mogu dosta tacno i siroko primjenjivati pn djeluju tako da trenutno davode do nemogueposti daljnjeg
dijagnostici stanja slozenih sistema. koristenj a [6,7],
Geometrijski parametri koji odreduju pojedine elementame veze Objekti dijagnoze su tehnicki sistemi kod kojih ima smisla
izmedu pojedinih dijelova u sistemu (zazor, slobodan hod i s1.) daju postaviti Ijesavati zadatke provjere njihove ispravnosti, radne
ogranicenu ali konkretnu informaciju 0 tehnickom stanju sistema. sposobnosti, pravilnosti funkcioniranja iIi zadatke istrazivanja
Dijagnosticki parametri, posebno struktumi, mogu se javiti leao l1~eispravnosti. Posljedice pojava ili djeloval1ja koji tehnicki sistem dovode
slucajne, neprekidne velicine. Pri mjerenju dijagnostickih parametara u neko neispravno stanje, nazivamo fizickim neispravllostima tehnickog
obavezno se registriraju i smetnje koje su uslovljene ili konstrukcijom ili sistema.
taC110SCU tj. mogucnostima koristenog mjemog pribora. Uzajarnnost utjecaja sistema i vanjske sredine ostvaruje se preko
Moguea klasifikacija d~iagnostickih parametara je prikazana u osnovnih i dopunskih ulaza i izlaza. Signale na ulazu i izlazu sisten1a
tabeli T - 3.1. na slici 3.16. . karakterjziraju parametri njihovih fizickih veliCina, pomocu kojih predaju
Granicna stanja se definiraju 1-::ao granice pouzdanosti. Ona su signale. To su ulazni i izlazni para~TIetri. Cesto se Ilan-lece potreba
veoma znacajna kod svih tehnickih sistema koje treba preventivno proucavanja unutrasnjih parametara, tj. takvih parametara koji se ne
odriavati. Posto se kao rezultat dijagnoze jednog tehnickog sistema uzima pojavljuju ni kao ulazni na kao izlazni. Kada je objekt predstavljen
ispravno iii neispravno stanje, granicna stanja moraju biti poznata. zbirom uzajamno povezanih dijelova, pojavljuju se unutrasnji parametri
Odredivanje ovih stanja je sastavni dio tehnicke dijagnostike. na ulazu iIi izlam sistema.
~----------------------------,
Parametre stanja mozemo podijeliti na: jednostavne i kompJeksn::.
Jednosnrvlli definiraju san10 Jednu karakterisriktl stanja sIst'ell1a.
Kompk:ksni parametri stanja definiraju istovremeno osobine jednog niza ~ ~1"1.!;n·"u::.,/J!'i.l..l,. r r7.\:!~',~".SA.';!.-'. r•. "! II,.!-:Tt i()<;I.l
jednost;:wnih parametara stanja. Na taj nacin se smanjuje broj parametara
koji su potrebni cia OplSU stanje terLnickog sistema. Pri razradi
,~================~
i
~L'
I m:VEK1( lSi'OJ"f.lA J I:"TROSKOPT.lA
______________________________ ~
I
parametl1 stanja sa. !0nsta.ntnim utjeca.jem - svaka promjena ovih ~ PRlTI;'; ..',.K
lS6 157
3.9.7.3. Izbor dijagnostickih parametara
Izlazni parametri procesa tehnicke eksploatacije karakteriziraju I lopiotna provodljivost, koeficijent prenosenja
toplote, koefic~jent temperatume
provodijivosti.
I
sustinske osobi;'e tog procesa pri cemu se stanje sastavnih dijelova i / iIi
sistema moze odrediti sa ukupnim unutrasnjim osobinama U odredenom Zvucni pritisak, prostorna brzina, zvucna
trenutleu vremena, pri cemu je prijeJaz sistema iz jednog u drugo stanje energija, gustina zvucne energije, fluks zvucne
slucajan dogadaj. 6 AKUSTICKl energije, imenzitet zvuka, akusticni otpor,
specificni akusticni otpor, nivo intenziteta
Kako je ranije receno, ocjena tehnickog stanja svakog sastavnog zvuka i zvucnog pritiska, akusticna prodomost.
dijele i / iIi sistema £ (t) moze se odrediti dijagnostickim parametrima p,
odnosno, moze se napisati [26] Prilikom izbora dijagnostickog parametra sistema neophodno je
utvrditi karakter njihove veze sa parametrima tehnickog stanja. Pri tome
£ (t)=f(p) jedan iIi vise dijagnostickih parametara mogu definirati sarno jedan
parametar tehnicko
Da bi parametar izlaznog procesa mogao postati «parametar lzbor dijagnostickih parametara moze bit izveden na
dijagnostike»· tj. da se moze primijeniti kod dijagnostike, on mora osnovu nekoliko osnovnih kriterija koristenja slijedecih karakteristika
zadovoljavati odredene zahtjeve: jednoznacnosti, sirini polja promjene i [7,10]: informativnost, max. relativni odnos, suglasnost, varijacija i
dostupnosti mjerenja parametara. korelacija.
"' _ ... .eo.,.
I 4 MOLEKULARNE
OSOBINE MATERlJALA
koeficijent uzduinog istezanja, modul
elasticnos[i, tvrdoca. dinamicka viskozl1ost, ,
tetina») moze se ocijeniti preko broja informacija 0 tehnickom stanju
sistema koji sadrZi taj parametar
I keficiient difuzije. I
I Temperatura, kolicina toplote, temperaturni l
I gradijent, top]omi fluks, gustina toplotnog
5 TOPLOTNI
I fluks~, toplotni ka~acitet, topIola fazne .
I i lranSrOrmaCJ1t. wpiota SClQ'OII]eVall1a gonV3. I
I
Gdje je:
158 159
H(s) - potpuna entropija sistema, VARIJACIJA
Hie - entropija sistema poslije izvrsene tehnicke dijagnostike Varijacija predstavlja odstupanje dijagnostickih paran1etara od
srednje staticke vrijednosti.
Veca informativnost dijagnostickog par:ametra h, bit ce za manju
entropiju Hk i za sto vise informacija 0 tehnickom stanju sistema koje se KORELACIJA
nalaze u dijagnostickom parametru.
Srednja vrijednost informacije moze biti koristena, ne sarno za Korelacija je osobina koja govori da ocjena tehnickog stanja
izbor dijagnostickih parametara, vee i za ocjenu efektivnosti dijagnosticke preko dijagnostickog parametra postaje nemoguca ukoliko se pri
kontrole. odredenoj vrijednosti parametra tehnickog stanja odgovarajuca vrijednost
dijagnostickog parametra stabilizacije, tj. p1'ibiizava nekoj vrijednosti.
Pri ljesavanju konkretnih zadataka se kao mjera povezanosti
M,L\X. RELATIVNI ODl'-lOS izmedu dijagl10srickih parametara i odgovarajuCih pa1'ametara tehnickog
stanja moze uzeti koeficijent korelacije»r» ( U ovom slucaju «n> je stupanj
Max. relativni oOOos parametara moze se definirati na sIijedeCi veze izmedu 2 i p).
na6n [26]: Istrazivanja su pokazala da se apsolutna vrijednost koeficijenata
korelacije krece izm~QuD,5 i 0,85, sto pok3.zuje znacajnu lineamu vezu i
ilna prakticnu ~/rjjednost u iL1GUSlriji [7 ~ 1
Pmax - /)/7
Za ocjenu pouzdanosti dobivenih rezultata moze se ko1'istiti
kriterij pouzdanosti !lR, koji se izracunava po poznatom obrascu iz teorije
informacija:
Za nep1'ekidne veliCine pokazatelji relativnog odnosa parametara,
moze se pokazati izrazom
do
M1 =-'-
d de
gdje je:
pri cemu dati odnosi treba da imaju sto vece vrijeOOosti. Np c broj parova ohiljezja
160 161
neophodnih aktivnosti odrzavanja. Znaci, rezultati anticipacije
'"
predstavljaju osnovu za donosenje odluka. pk2 <c:s;oo,tJ= jf(c,tJdc:S;po
Predstavljanje ponasanja parametara stanja Je moguce na dva
nacina (metode): .
na osnovu srednje statisticke vrijednosti toka promjene stanja, moze dobiti moment prve dijagnosticke kontrole tehnickog stanja
poslije unosenja fCE, T 1) za normalnu raspodjelu (£2 se, recimo, unosi u
na osnovu pojedinacne vrijednosti toka promjene stanja. )1.m)
Prilikom svake dijagnosticke kontrole tehnickog stanja sastavnog
dijela i I iIi sistema treba odluCiti da Ii je sastavni dio sistema za ponovnu
ugradnju ( da li moze i dalje funkcionirati), za popravku iii mora biti
izbacen iz dalje upotrebe. Ova ocjena moze biti verbalna iii poredbena.
Zato je razvijen matematicki model rezima dijagnostike i aktivnosti
odrZavartja. Gdje je:
Postavljena pitanja mogu se rijesiti u nekoliko faza: -Ul-po - kvantil norrnalne raspodjele (kumulativne ucestalosti) koji
odredivanje momenta prve dijagnosticke kontro1e tehnickog odgovara mogucnosti bez otkamog rada pz za vrijeme .6.T.
stanja sastavnog dijeli i / iii sistema,
odredi\lanie granice dijagnosticirane velicine 'e" (parametri~ Granice diJagnostlcirane veficine
karakreristike lTd.), odnOS110 signalizacijske rolerancije~
odredivanje momenta slijedeCih dijagncistickih kontrola Ocjena granica dijagnosticiranih veliCina se , u pnnClpu, moze
tehnickog stanja sastavnog dijela i lili sistema, izvesti na dva naCina:
odredivanje momenta provodenja aktivnosti odrzavanja. altemativna ocjena , i
Kao ulama veliCina u prognozi rezerve upotrebljivosti sastavnog prognoza rezerve upotrebljivosti (period preostalog
dijela i I ili sistema javlja se i potrebni nivo pouzdanosti (pz = Rz) koji se koristenj a).
izrazava kvantilom norrnalne raspodjele (Ui-PO) Cija se brojna vrijednost U oba slucaja potrebno je odrediti granicne vrijednosti parametara
tabulira i moze uzeti iz literature. stanja. Kriteriji za utvrdivanje granica su: tehnicko - tehnoloski
Poslije razrade matematickog modela rezima dijagnostike i (proizvodni, montazni i dr.), ekonomski (cijena zamjene, rizika i dr.),
aktivnosti odrzavanja treba fonnirati matematicke modele procesa sigurnosno - bezbjedonosni, ergonol11ski i dr.
eksploatacije sastavnih dijelova i I ili sistema za razlicite strategije Npr.: tehnicko - tehnoloski kriteriji mogu biti: zazor sklopa vratila
zamjene. Nakon toga treba usvojiti optimalnu varijantu odrzavanja prema i kliznog Idista, debljina termicki obradenog sloja vratila, zvuk u radu
stanju sa kontrolom pararnetara za svaki sastavni dio i J iIi sistem u skladu reduktora i s1. Ekonomski kriterij uzima u obzir troskove izrade /
sa prihvacenim l<.nterijem optimalnosti. popravke i zamjene sastavnog dijela sistema itd. Sigumost i bezbjednost
se moraju razmatrati u skladu sa mogucim posUedicama pojave otkaza.
Moment prve dijagnosticke kontroie tehnickog stanja Ergonomski aspekti se sve vise analiziraju zbog odnosa covjek -
tehnicki sistem ( npr. buka i vibracije, potrebna snaga pri opsluzivanju
itd.).
Moment prve dijagnosticke kontrole tehnickog stanja moze se Odredivanje granicne vrijednosti parametara tehnickog stunja se
dobiti iz uvjete da sastavni dio i liE sistem ispuni zahtijevanu pouzdanost moze iZVfsiti. na osnovu: empirijskih islcustava / postupaka;
( Rz).
T ako se iz izraza
16:2 163
eksperimentalnih istrazivanja, ispitivanja na pokusnim stolovima i 1'1 T = T2 - T i - periodienost dijagnostickih kontrola
teorijskim proracunima.
Empirijski postupak se zasniva na pretpostavci da iskusni Ukoliko izmjerena vrijednost parametara tehnickog stanja prelazi
prakticari mogu procijeniti rezervu granice upotrebljivosti. Oni , obicno, unaprijed definirane granicne vrijednosti (E (TJ) 2: Ell, treba izvrsiti
na odabranim sastavnim dijelovima i ! ilisistemu snimaju i prate propisane aktivnosti odrzavanja, dok ce u slucaju c (I,):::: 01 sastavni dio i
napredovanje promjene tehnickog stanja (apr. istrosenost), a rezultate I ili sistem nastaviti da radi do slijedeee dijagnosti6ke kontrole[6,7,9]
statisticki obraduju i iz toga postavljaju rezen'u granice upotrebljivosti.
Ovako dobivel1e rczultate koriste u remontima i u diUgim slucajevima
provodenja aktivnosti odrzavanja. Moment slijedecih dijagnostickih I~ontrola tehnickog stanja
Eksperimentalni postupak u odredivanju rezerve upotrebljivosti
sastoji se u konstatiranju zavisnosti izmecu tehnoloskih parametara i
vremena upotrebe. Ako je izmjerena vrijednost parametara tehnickog stanja ispod
Ovaj postupak, kao i empirijski i proraeunski, se vee znaeajno definirane graniene vrijednosti, onda se mora traziti moment kada treba
primjenjuju u industriji. vrsiti slijedeeu dijagnosticku kontrolu stanja. Ovo treba uraditi za svaki
OVdje se za odredivanje priblizne gral1lcne vrijednosti sastavni dio i I iii sistem posebno.
parametara tehnickog stanja, moze iskoristiti relacija U tom cilju treba prvo izracunati 1'1 £(T l ) = £J- £(TJ)
Nakon obavJjenih Iransforrnacija i integraciia i uvodeniem iz;-aza
• ,-,.1 -'
31 = u. 11 -{- 8 0
T,
164 165
( T2+ n ), ukoliko izmjerena vrije.dnost nije presla propisanu dozvoljenu A."'TICIPACIJA STANJA SISTEMA I
vrijednost, se moze vrsiti metodom interpolacije. Prvo se izracuna srednja '\1 i N, NZAD 7
ocekivana vrijednost parametra tehnickog stanja 12! :N;:: 1
Or<'-'"- - - - '
N:$ NZAD S =So+U·t±OUk:G2:S;
)NE D
s =o·p+b;r;R ;So;
iZ.SOR Imin = T1 I I
4 U 1-""'; m.:'m.:Ba;i)D
Zatim se ractina
b,£(T2) s(T2 )- ~(T2)
::0
4 N2NZAD
Aktivnosti odrzavanja, osim navedenih slucajeva, mogu se vr5iti i 2s1 IZRA(:UNA\~JE S
M=1
u slucaju kada se i od sastavnog dijela i / iIi sistema zahtjeva da radi duze i
I
(T2+0),
38 ET(2"'III~~1
Ovo se odnosi na tehnicke sisteme koji rade u kontinuiranom
137 1 8T(2"'n1
procesu proizvodnje pa nema moguc11osti za cesta zaustavljanja. l
36 T = T T
Ova1<:vi slucajevi se predstavIjaju 2+n
N?: NZAD ~
I DA
]66 167
Na slici 3.17. dat je razvijeni algoritam antlclpacije tehnickog
stanja kod model a odrzavanja prema stanju sa kOlltrolom parametra.
Algoritam omogucava koristenje N dijagnostickih parametara pri
cemu se uvijek od N moguCih vrijednosti za dijagnosticke kontr'ole , T 1, IVlodnl j,I1
/ _4..nalunfakrornkuji Ivlodu11n
T 2, T 2+ n , biraju najmanje. Izracunavanje paramerara stanja, za sve , oclreduju p-races pnllnJene odl'f'(!ivanjf' 2.nkonn.osti
tf"hllickogstP.njR i prmnjeut'teimiC..Kog
dijagnosticke parametre vrsi se u momentima T lmin, T 2min , T 2 +nmin' tHlreruvRUjIT jlnrmnetru:a sUlfij:tsiste:ma
td.lllickog stanj-n
MotiulM4 l.1ndulll-13
tldreli'':.l.ajelP~lti{nl' o{h--edn':.lll,/" m..,tan.,tiU.. ug
'\-'l'ij t'l:hlosQ p.,rmn>!t:l1't1 modE'la prol'"~ 111'(Onl('ll~
te.tlul'.);:og~mj<l teiulii'kug st:lll1~ .'i!lit0;5.U;'
s.i ...:~r':ll?<llriceod:az:.::.
11o-du! J..11
1endencij<'l nIlvoja
. procesa pnnnJeIle .... , /
telmitkog st:U~Jll sistema
(istorijat p ramjeue
stanj:J. si.'>tern,"I)
Slika 3.19. DejinirG11je hisrorijata ponasanja tehnickog starlja sistema
Odl'e-divanJe
Izvouenje wed On{,~znill .. modul M1 - analiza faktora koji odreduju proces
alrrivHosti vrije-unosti promjene tehnickog stanja i odredivanje parametara
odr7.m·anja pal'mnrrill'a
Model stauja tehnickog stanja sistema,
od.chrvanja prE-ran
.'it."UljU
\ O!l modul M2 odredivanje zakonitosti promJene
sa kOlltrolmn p~u·;unet"1.1~
tehnickog stanja sistema.
III modul M3 odreciivanje matematickog modela
procesa promjene telmickog stanja sistema,
klodul Jvn
Prmll]€'lt<! Wllde:adje-
promj l'!l£- teluriH~og :<;t.;nja
i\Iodnl.r.t2 • modul M4 odredival1ie granicne vrijednosti
O'jaL.' t~.lniCkogstallja
sistema ubudufHO;;ti
(o!irt.>dh":lll..i(' o}:":im:llnih
5i.'>te:n.1 u (btcm Inomentu parametara tehnickog stanja sistema,
(111.10)" mf{(",;f~! j .sredst:<lV'l
nS/.lHClli'lH.;j.CJ..;",
t(>lmifke (lij:t~:c:-.tike)
.lij:JgHH:>t21:ei ;)kti'.'llOstl
odrzav,mj:l)
definiranje sistema dijagnostike stanja sistema, ito ( s1.3.20.):
.. mOGul JvIl definiranje izbor dijagnostickih
paran1etara,
Sliiea 3.18. Elape razvoja odriavania premo stm(ju sa komroiol11 paramclora
'" modul h12 - izbor i razrada metoda dijagnosliciranja,
4> modul Iv13 izbor instrumenata (sredstva) za
definiranje zakonitosti promjene tehnickog smnja (na osnOVLl
dijagnostiku
historijata promjene stanja j to (s1.3.19.):
f> modul M4 - ocjena dijagnostickih parametara,
168 J 69
".~:
'.,
:T'···········
DIJAGNOST.!I.:A
ST..i.NJA SI~TE:MA
3.10.1. Osnovni prilaz
170 III
procjena pouzdanosti analizom naprezanja (npI'. promjena
Modul M3
0dr,,<'))""oJc Irc:nuln(>g
tehniekog naprezanja kod turbina moze posJuziti kao realan
parametar za procjenu pouzdanosti).
NaroCito mjesto kod ovog modela odrzavanja zauzima izbor i
namjena dozvoljenog nivoa pouzdanosti Rd, koji se utvrduje za svaki
II sastavni dio i / iii sistem, uz analizu troskova odriavanja. Za pocetak
ODH,ZAVANJE PRE
ST/>NJUSA
I KONTROLQM "'!J~A
I primjene odrzavanja prema stanju sa kontrolom nivoa pouzdanosti
POUZDA"'-JOSTI
moguee je utvrc1ivanje dozvoljenog nivoa pOllzdanosti (Rl) na osnovu
islcustva u eksploataciji sistema za prethodnih 3 - 5 godina. Tako se moze
preporuCiti primjena periodicnosti kontrole: dnevna, nedjeljna, mjeseena,
kvartalna i godisnja, u zavisnosti od vrste i uloge tehniekog sistema u
proizvodnom lan::u. Moze se korisriti razvijeni algoritam za kontrolu
nivoa pouzdanosti sastavnih dijelova i / iii sistema s1.3.23. [7,lOJ
2ATEC'ENO STANJE
TfHNICKOG SlnEM-\
(i i START)
Slika 3.22. 1l1oduli edriavanja premo stan)u so /controlaln nivoo pouzdonosli PU('ET.".1:Pk.';'C[;('iJ"'_ !
;-\!\'U_~.F:<;)UZIlAr;o~n !
U v oc1el1je odrZavanja prema stanju sa komrolom 111voa ------------------~'r
pouzdanosti za tehnicke sisteme u il1dustriji predvic1a l~iesa.vanje niza ,I
i' .3,
USLO\OI PROCE;;..;.
Eh:~r..OATA(1JE {lIL4. .KRO
organizacionih i tehnickih zadataka, obradu podataka 0 pouzdanosti, I J'I'Uh'R0 nRUhjURo\)
172 1 / ,}
Koristenje odrZavanja prema stanju sa kontrolom nivoa pojave pred otkaznog stanja, shodno istrazivanju zakonitosti proIrl.Jene
pouzdanosti, koja bazira na obradi statistiekih podataka u toku cijelog karakteristika pouzdanosti.
perioda eksploatacije, predpostavlja siroku primjenu racunara. Pri tome se
racunar koristi ne samo kao sredstvo operativne obrade podataka, nego i 3.10.2. Odreaivanje potrebnog nivoa pouzdanosti sastavnih dijelova
kao aktivna karika koja upravlja telmickom eksploatacijom sistema uz sistema
optimalne troskove.
Najslozeniji zadatak kod odrzavanja prema stanju sa kontrolom Projektiranje pouzdanosti novog sistema u industriji predstavlja
nivoa pouzdanosti jeste operativna ocjena pouzdanosti sastavnih dijelova veoma slozen zadatak koji je neusporedivo slozeniji od odredivanja
i ! iIi sistema u eksploataciji. Potreba za rjesavanje tog zadatka proistiee iz pouzdanosti sistema u procesu tehnieke eksploatacije. On podrazu.mijeva
neophodnosti upravljanja kvalitetom proizvodnje i popravke sastavnih alokaciju «razdjeljivanja» pouzdanosti sistema na sastavne dijelove koji
dijelova i / iIi sistema, odredivanje efikasnosti obavljenih aktivnosti za treba da zadovolje postavljene zahtjeve u pogledu zadate pouzdanosti
povisenje nivoa pouzdanosti sastavnih dijelova i I iii sistema, kao i zbog sistema.
preciziranja rezima planskih aktivnosti u eksploataciji. Ovaj problem je slozen iz vise razloga, a posebno zbog razliCitih
Odrzavanje prema stanju sa kontrolom nivoa pouzdanosti moze se uloga pojedinih sastavnih dijelova sistema u izvrsavanju opee fwnkcije
primijeniti na sastavne dijeiove i Iili sisteme za koje: sistema, razlicitog utjecaja otkaza koji mogu da se ostvare na ovim
pouzdanost omogueava osiguranje izvrsenja svih zah0eva sastavnim dijelovima nejednakog vremena rada i broja sastavnih dijelova,
telmicke ekonomske efikasnosti procesa tehnicke od11osno slozenosti sistema, razlicitog"efekta ulozenih napora iii ulozenih
ek.sploatacije sisrema u cjelini, sredstava za razvoj pojedinih sastavnih dijelova u odnosu na funkciju cilja
troskovi odrzavanja sa kontrolom nivoa pouzdanosti ne sistema itd. Medutim, metodama alokacije nije moguee obuhvatiti sve
prolaze troskove planiranog preventivnog odrzavanja iIi ove utjecajne Cinioce, te se mora iei na odredena pojednostavljenja.
odr±avanja prema stanju sa kontrolom parametara, osim u Postupci alokacije pouzdanosti su posebno znacajni za slozene
izuzetnim· s lucajevima, sisteme u industriji koji se obieno projektiraju od posebno konstruiranih i
se obavlja indikac~ia otkaza tehnoloskim instmmentima koji su posebno dimenzioniranih sastavnih dijelova Cije je karakteristike
ugradeni u sistemu iIi prellosivim instmmentima u mallJem pouzdanosti unaprijed veoma tesko procijeniti.
broju slucajeva, Za nmoge sastavne dijelove sistema koji se koriste u elektronici
konstmkcija sistema posjeduje visoku tehnologiju, vee postoje brojne informacije 0 njihovim karakteristikama pouzdanosti.
otkazivanja ne mogu izazvati veee havarijske i njima sliene Na osnovu ocjenjenih intenziteta otkaza sastavnih dijelova sistema
situacije (iIi ako postoje paralelne veze pojedinih sastavnih moze se pristupiti prognoziranju intenziteta otkaza sistema.
dijelova, kao npr. uljne pumpe za startovanje turbo agregata) i Zbog velikog broja parametara slucajnog karaktera, koji odreduju
je moguce primijeniti eksponencijalnu i normalnu raspodjelu uvjete rada sistema, mogu6e ih je adekvatno opisati sarno metodama
moguenosti bez otkaznog rada. statistickog m o d e l i r a n j a . -
uvodenJe o a::-zavarJa prema stanju sa kontrolom nivoa U literaturi postoje i drugi madeE zasnovani na Poason -ovom
pouzdanosti za tennicke sisteme u industriji predvida Ijesavanje niza zakonu raspodjele za odredivanje parametra kretanja otkaza u toku
organizacionih j tehnickih zadataka od kojih su najvazniji: organizacija procesa eksploatacije.
sistema stalnog operativnog skupljanja i obrade podataka 0 pouzdanosti,
razrada metoda utvrdivanja gornjeg dozvoljenog nivoa pouzdanosti, 3.11. Formiranje programa odrZuvanja
organizacija operativnog usporedenja stvarnog nivoa pouzdanosti sa
dozvoljenim i analiza posljedica uz obavezno koristenje racunara, Pod programom odr±avanja se podrazumijeva dokumentaciono
formiranje pouzdanih kriterija za daljnju eksploataciju sistema u slucaju oformljen skup usvojenih metoda i reiima odrzavanja za sastavne
174 ] 75
dUelove i I iii sistema, koji omogucavaju zadato upravljanje tehnickim Kompleks istrazivanja na formiranju programa odrzavan.ja
stanjem i pouzdanoscu u zadatim uvjetima procesa eksploo.tacije. sastavnih dijelova i / iIi sistema treba, u principu, do. sadrzi tri etape
Fom1iranje programaodrzo.vanja bice zasnovano na racionalnom (razvijeni aigoritam na 51.3.25.) [7,9,10] :
kombiniranju odrzavo.nja premo. stanju sa tradicionalnim preventivnim . formiranje ,-arijanti programa odrzavanja prvog nivoa,
odrzavanj em. formiranje- varijanti programa odrzavanja drugog nivoa i
Tako se, u zavisnosti od koristenih modela odrzavo.nja, mogu ocjena efektivnosti i izbora varijante programa odrzavo.nja.
razlikovati s!~jedeCi programi odrZavanja [7,9,10J :
«premo. konstantnom datU111u» (za preventivno odrzavo.nje «po ( SJ}\RT )
konstantnom datumu» i «po konstantnoj trajnosti» ), i
«prema tehnickom stanjU» (za odrzavanje prema stanju sa
kontrolom parametara i kOl1trolom nivoa pouzdal1ostl).
1 I REKO!'~~STRt. .JK..CIJA
Odredivo.nje programa odrzaval1ja, moze se re6, predstavlja \7
1
SPS"TAY'No.'3
p ~~ ... 1::"
t
I
~ l~ I2I30P~ SREDSTAVA,
METODA 1 REZllVA
DIJ AGNOSTI KE
¥
X. - wrijante politika odriav.anja
I A2: - Rezirni odrz.avanja
)C;, - Troskovi odrzavanja (dlrektni j indirektni)
I1 II OCJENA T"OSKOVA
10~REAL!ZACIJF l~te VAF.l,lAl\"TE!
PROGRAMA ODRZAV.lliJ}. .
I
J
I:. :::~":::;':::::7::::~:::;"'"
Razmatranje varijant"e programa
';j"'" ;",; """""
! FORMIRAl..!.lE
12!VARIJ.A,hTE PF::.DC.lR.PJ\.1A
,-tEo
! ODPj..AVAl'-!) A 11 N]\Q/\,
v
odrzavanja (ei~sterne VTjjednosti) ! PP...iP;-:EM.fl>. r~ODATAIG-'\.
·1
l
(eksterne vrijednosti)
'if'"'
Y - Cb-e::'ator veze izme0u "X" i "Z:' ! AJ'-!ALIZ.... EFEKTTvNc
/16 VARD Al"-<'T~ PRC{JR-A1v1A
P~'~;mjene do ko5ih .ie doslo primjenom modeliranja !. ODR?A,VANJA I
prc'~::'"sa tehn ieke (:~, splG~ltacije
y
<i-...i71_--,-,KR=-=-:r'V=--~)
----------------~
Slib 3.24< lvfodeliraJ(/e procesa tehniCke e/r.sploaracije Slika .L25< Algoritam jormiranja program a odriavanja prema stanju
176 177
Ukoliko otkaz sastavnog dijela sistema ne utice na pouzdanost provjera hipoteze 0 zakonu raspodjele otkaza prema hiteriju
sistema u radu, onda se kod porasta intenziteta otkaza vr51 usporedba Pearson - a i s1.
srednjih troskova za naknadnu i preventivnu zamjenu, a u slucaju da su ti Prema rezultatima modeliranja se mogu odrediti:
tro8koV1 isti sastavni dio sistema se odrzava prema stanju sa kontrolom ucestalost ulaska u pojedina stanja procesa eksploatacije,
nivoa pouzdanosti. srednja koIicina othivenih otkaza sastavnih dijelova i / iii
Ako su troskovi nalmacL.'1og odrzavanja veCi od tr05kova sistema u pojedinim stanjim i dr ..
preventivnog odrzavanja, onda se primjenjuje odrzavanje prema stanju sa Pri ovome se mogu izracunati i odredeni pokazatelji efektivnosti
kontrolom parametara. programa odrzavanja kao sto su:
U slucaju da je intenzitet otkaza priblizno konstantan, onda se mogucnost ulaska u pojedina stanja eksploatacije,
primjenjuje odrZavanje prema stanju sa kontrolom nivoa pouzdanosti. koeficijent iskoristenja sastavnog dijela i / ili sistema prema
U slucaju da otkaz sastavnog dijela sistema utice na pouzdanost nam] em,
sistema u radu, to ce se kod porasta intenziteta otkaza koristiti odrzavanje specificna stanja zbog odrZavanja,
prema stanju sa kontrolom parametara, dok ce se kod ne rastuceg srednje vrijeme obnavljarija sistema,
intenziteta otkaza primjenjivati odrzavanje prema stanju sa kontrolom specificni troskovi odriavanja sastavnog dijela ilili sistema i
nivoa pouzdanosti. dr..
Prilikom ocjenjivanja utjecaja otkaza sastavnog dijela na Utjecaj konstrukcijsko - eksploatacijskih osobina sastavnih
• . ,~; • .• ... v·."1 ," "" '-' .
11 slSter:1R !la ele,K!1"V110st prrTI1]ene raZllClt1.tl srrateglJa oarzavanJa~ a
siSteID maze naci. Nomlan1a tehnjcke eksploatacije u industriji ,mogu se nme 1 na efektivl1Qst programa odrzavanja u cjelini, treba, obavezno,
utvrditi slijedeca stanja: analizirati kroz promjene pokazatelja pouzdanosti i troskova odrzavanja (
a) stanje iskoristenja: normalno (rad bez pojava neispravnosti), direktnih i indirektnih).
manje slozeno, slozeno
b) stanje odrzavanja: u otkazu (naknadne i preventive popravke i
dr.), u popravci ( planirani remont), u zastoju zbog 3.12. Algoritam za izbor modela odrZavanja prema stanju
provoaenja tehnicke dijagnostike,
c) stanje u cekanju (zbog organizacionih i tehnoloskih razloga). U literamri su poznati algoritmi za izbor modela odriavanja
Ocjena utjecaja otkaza sastavnog dijela na pouzdanost tehnickog sistema, razvijeni za odredenl problem. Medutim, ovi algoritmi, odnosno
sistema u radu se vrsi putem usporedbe vjerovatnoce pojave jednog od varijante, nisu od opceg znacaja, ogranicene su primjene, jer ne
mogucih stanja sistema sa odgovarajucim dozvoljenim vrijednostima koje obuhvacaju sve moguce modele odrzavanja prema stanju.
daje proizvodac opreme. Pri time se koriste metode matematicke statistike Ovdje je dat osnovni algoritam za izbor modela odrzavanja prema
i analizira se intenzitet otkaza. Zajormiranje dijagrama intenziteta otkaza stanju za potrebe industrijecelika (s1.3.26.) [7,10].
neophodno je obratlivati statisticke podatke po otkazima sastavnih Na osnovu ulaznih podataka 0 otkazima sistema u obliku
dijelova sistema u procesu rehl1icke eksploatacije za period ne manji od 2 vremenskih slika stanja pojedinih sastavnih dijelova sistema vrsi se
- 3 godine. utvrdivanje ponasanja sistema pri otkazu. U slucaju da se kod sistema ne
Analiza bez otkaza sastavnih dijelova sistema se maze vrsiti zahtjeva maksimalna pouzdanost u radu, potrebno je odabrati odrzavanje
prema pozna tom redoslijedu: prema stanju sa kontrolom parametara (sarno ako su ukupni troskovi
formiranje dijagrama intenziteta otkaza (formula), odrzavanja za varijante odrzavanja priblizno isti).
prema karakteru promjene intenziteta otkaza 12vodi se Opisivanjem karaktera promjene intenziteta otkaza moze se
pretpostavka 0 zakonu raspodjele pojava otkaza, svakom sastaVl10m dijelu i I iIi sistemu odrediti model odrzavanja prema
stanju, iIi konstrukcijska dorada sa cil]em osiguranja mogucnosti
)70
{o
.t - 179
odabiranja strategije odrZavanja prema stanju (nekada je potrebno izvrsiti 01 &TART )
180 181
f ':~:F
"·····.··,e
I
ro Ii ~
minimizirajuCi ukupne troskove odrzavanja. Troskovi svake dijagnostike ::4l 00
ce biti konstantni ( C;). Na osnovu takve pretpostavke moze se zakljuCiti tz =I f(t; -tJr(tJdt =If; .[RtJ-At;J]- ft -J(tJdx= 2.I ·l-I· p - m
x x
~~ ~ ~
da su troskovi naknadnog odrzavanja (Cn) proporcionalni vremenu
izmedu trenutka kada nastane dogadaj koji vodi sistem u stanje losije od gdje je:
dozvoljenog i trenutka kada se otiaije taj dogadaj. m - srednje vrijeme izmedu otkaza (T ur ).
Optimalna strategija provodenja dijagno'stike stanja moze se SredIlji broj dijagnostika stanja (ni) do otkaza moze se izracunati
postiei svodenjem troskova odrzavanja na ocekivani minimum ( Cumin ).
Pretpostavimo takvu strategiju provodenja dijagnostike stanja koja
~(
n; = L..., 1- P
)i-I I-
. p--
ee uvijek teziti da jednu vrijednost «p» zadrZi konstantnom
i=! P
lJ =
F(t\J-F(t I) = const.
1 1- Sada je optimalna strategija provodenja dijagnostike stanje za
. R(t;_I) ukupne troskove (C u):
gdje je:
C; C ·t. (p)\
Cu ==--"-
p - moguenost nastanka otkaza izmedu dvije dijagnosticke 'n z\
p
kontrole stanja,
R(t) - pOllzdanost sisten1a u Vren1enU t ,
tx - vrijeme nastanka otkaza (slucajna promjenljiva),
jednaka:
FCt) - ukupna mogucnost nastanka otkaza izmedu 0 i t,
ti - vrijeme izmedu dvije dijagnosticke kontrole stanja . dCu = 0
jednadzba moze biti rijesena dp
odakle se moze dobiti jednadzba «Slucajni» otkazi predstavljaju rezultat preopterecenja za koje je
intenzitet otkaza A tokom vremena priblizno konstantan (<<drugi period» u
dijagramu intenziteta otkaza).
Model se zasniva na pretpostavci da je vrijeme izmeau
gdje je: dijagnostika stanja:
Ako je otkaz nastao u trenutku tx , koji je u intervalu (ti-I, ti), onda Pa je zbog toga potrebno poznavati vrernena izvodenja
e sredrJe vrijeme trajanja otkaza prije njegovog otkrica pokazano dijagnostika stanja.
ednadzbom: Kod model a je potrebno izvrsiti minimiziranje funkcije troskova
(C u ) koja ima slijedeei oblik
Cu = C; . ni + Cn • P + Cp (1- p),
182 183
Gdje je: U. t -t
=_i_ _u_r
- normalizirana promjenljiva (daje se tablicno),
Cp - troskovi preventivnog odrzavanja
Cn - troskovi nakuadnog odrzavanja
'.[t:;:
Cj - troskovi dijagnostike stanja. tops - promjenljiva raspodjele vremena U otkazu
Za srednji broj dijagnostika staIlja (ni) do otkaza: t - srednje vrijeme u radu ( Tur),
ur
gdje je
J84 185
i;.
3.13.5. Model Harzova - Krivenka za grajicko odredivanje periodicnosti R(t)1
dijagnostike stanja na osnovu minimalnih troskova i
,[
Optimalna periodicnost dijagnostike stanja moze se, u prvom R(t,)1 A
priblizavaDju, odrediti graficki metodom ako su poznati kriva mogucnosti
pouzdanosti dijelova R(t) i uk'TIpni troskovi odrzavanja (C u ).
Kriva Ret) se dijeli na line arne dijelove (slika 3.27.), pa je u tom
slucaju intenzitet promjene R(t) na svakom dijelu konstantan.
Troskovi za preventivno odrzavanje (Cp) odreduje se prema
formuii
o t, h t
gdje je:
Cp - srednji troskovi preventivnog odrzavanja, Slika 3.27. Shema podjele pouzdanosti R(t) ~a linearne dijelove
Pn - mogucnost izvodenja naknadnog odrzavanja u funkciji od
periodicn'asti ili.fagnostike,. Periodicnost dijagnostike (tj) se odreduje n& dijelu AB koji
Retl) - '2) - mogucnost pouzdanosti na vremenskom intervalu odgovara vremenskom intervalu rada dijela (elementa) (tl' t2) i
pouzdanosti
n - broj dijagnosticiranih elemenata.
gdje je
gdje je:
Cn - srednji troskovi naknadnog odrZavanja.
Cp - troskovi preventivnog odrzavanja
Cn - troskovi naknadnog odrzavanja
Troskovi dijagnostike (Ci) se odreduju: C; - troskovi dijagnostike stanja
Cm - troskovi neiskoristenog resursa rada dijela ( iIi sistema u
cjelini).
Troskovi nelSKOnStenog resursa (Cnr) ( to su troskovi koji se
adnose na prijevremenu zamjenu dijela - elementa) izracunavaJu se
prema formuli:
Gdjeje
C; - srednji troskovi dijagnostike stanja
{t;2 [R(t 1)- R(t 2 )]. n . Ct.! }
e",. 2(t2 -tJ.6.t
186 187
gdje su:
C'"t - troskovi nepravovremenosti zamjene dijela za beskonacno
mali interval vremena rada Llt. gdje je:
U opcem slucaju mogucnost izvodenja naknadnog odrZavanja Pn = C r - troSkovi radne snage
f(tD, odreduje se eksperimentalnim putem i u funkciji od peliodicnosti Cmv - troskovi matelijala
dijagnostike stal1ja l1alazi se u slijedecim zavisnostima:
gdje su:
K 1, K2, m - koeficijenti koji se odreduju eksperimentalnim putem.
Optimaln:a perrodicnost dijagnostike eti) 11a vren;enskom illtervalu
r '
rada dijeJa ltl ~ t210dreduje se iz uvjeta nlininliziranja funkcije troskova.
c:- u trcnutkt:. t! element (dio) l.l ispraVDorn stanju
Metoda diferenciral1ja je u praksi veoma tdko realizirati. Zbog toga, c~- u tfcnutku t2 ciem~nt u ncispmvnom stanju
mozemo ga zamijeniti metodom grafickog odredivanja hive zavisnosti i c~- u trcnutku t3 vrSi sc provjcra sranja c1cmcnta
Cr u trcnutku 1-4 vrsi sc odrzavanjc prema stanju
troskova od promjenljive ti. c::- u trcnutku ts vrsi sc nalmadno odrzavanjc
3.j].6. Simulacioni model za izbor optimalne periodicnosti dijagnostike Slir.a 3.28. Karakteristicna stanja dijeia u slucaju primjene odrzavanja premo stQl1ju
stanja dijela sistema
Troskovi preventive zamjene dijela (Cp), koja se izvodi za
U modelu su definirani slijedeci faktori: odredeno srednje vrijeme (/t2), mogu se izracunati:
sirina intervala (h) izrazena u satima rada,
mogncl1ost uspjesnog prognoziranja (P) u okviru spomenutog
inter~.Jala (11),
koeficijent varijacije vremena radaizmedu otkaza (V), gdje je:
odnc::: troskova naknadnog i preventivnog odria\·anja (Cn / C c - troskovi elemenata,
Cp ), Cm - troslcovi neiskoristenog resursa.
posredni troskovi (Cd), Naknadno odrzavanje se vrsi za srednje vrijeme ( tk) i uz troskove
vrijednost dijela (Co), ('
~q'
.
odnos vremena naknadnog i preventivnog odrzavanja (tn / tp).
188 189
Co - posredni troskovi koji se odnose na izgubljenu dobit koja bi 3.13.8. Model Gertsbakh-a na bazi promatranja vektorskog procesa
se ostvarila da je sistem bio ispravan
U, modelu koji koristi prognosticki parametar razmatra se sistem
3.13.7. Model Bednjaka na bazi maksimalne raspoioilvosti sa jednodimenzionalnim parametroill. To je, naravno, ozbiljno
pojednostavljenje realne slike. Mora se uzeti u obzir Cinjenica da se
Kod ovog modela se definiraju moguca starija sistema, pa se predvidanje' stanja nekog sistema moze izvrsiti dobivanjem infoIDlacije 0
odreduje izraz za raspolozivost. Optimalni period preventivnoa nekom visedimenzionalnom (multidimenzionalnom) parametru. To je
odrzavanja dobiva se na osnovu kriterija maksimalne raspoloiivosti. 0 veoma tezak zadatakjer se na bazi malog broja parametara, koji su obicno
Dijagnostika, kao element modela, moze se razmatrati kao na raspoJaganju, tesko moze omoguciti zadovoljavajuci statisticki opis
samostalno stanje u kojem se sistem podvrgava kontroli parametara stania visedimenzionalnog procesa na jednodimenzionalni.
ili, pak, kao spajanje dijagnostike stanja sa odrzavanjem (s1.3.29.). - U praksi je veoma tesko opisati stanje sistema
Za efektivnost modela treba nab raspolozivost G jednodimenzionalnim parametrom. Mnogo cesce je konkretan opis nekog
sistema dat u vidu visedimenzionalnog objekta 11 (t) .
190 191
sto je maksimalna dobit ( u jedinici vremena) promatrajuei rad sistema u
duzem vremenskom periodu.
Optima!na frekvencija kontroie stanja
Prikaz modela
192 193
.~ ...
OFFAV'K'.
Tr
Ocekivani troskovi ciklusa:
I """m, .
I Xn~2 1[C (O +1)+ Co(Xj - 1)+ CJ j(t )dt
x, x" Xn .. , t'1"2 i
~1.__________________~J~ffi~~'~CI~~~~~A~________________~.1
0' X,
o
x,
Slika 3.31. Model terminirw?ja optimalnih kOI1t/'ola ~tanja + f[C;(l +1)+ CO(X2 - t)+ CJ j(t )dt
x,
.Ako se otkaz desi izmedu Xl i X2, tj. u trenutku t2, troskevi ciklusa gdje je:
su: Tuo srednje vrijeme trajanja otkaza sistema.
Zamjenom u izraz za ukupne troskove dobiva se:
a ocekivana vrijednost:
X,
f[Ci(l) + Co(Xj -t)+ CJ j(t )dt
o
Na slican nacin kako je prikazano, dobiva se za sve moguce
lzraz je matematicki model koji stavlja u vew plan dijagnosticke
cikluse rada ocekivana vrijednost troskova leaD:
kontrole stanja Xl, X}, X3 .... , Xn i ukupne jediniene troskove. Optimah1i
194 195
plan kontrole stanja je onaj za koji je desna strana jednadzbe minimalna, a POPIS TABELA
dobiva se kad parcijalni izvod ukupnih troskova po Xk za sve vrijednosli k
= 1,2,3, ... ,n, bude jednak nuli. Tabela T-1.1. Uzroci i distribucija otkaza kod lezaja
Tabe!a T-1.2. Poredenje karakterisrika (TQl'vl) i (TPM)
Postupak 17davanja jednadibe Tabela T-1.3. Etape uvodenja TPM
Tabela T - 3.1. Paramelri dijagnosticiranja (fizicki)
Postupak Ijesavanja optimalne dijagnostike stanja (dat ad strane
Brendera, kao i kod Barlow-a i Prochan-a ) je:
(1) Definira se rezultanta funkcije kao
R (L; Xl, X2, X3····, Xn) = LEI (Xl, X2, X3····, Xn) - Ee (Xl, X2, X3· ... ·, Xn)
gdje:
L -predstavlja ili procijenjenc minimalne troskove C (X), Xl, X3 .... ,
xn) iii vrijednosti C(x!, X2, X3 .... , xu) dobivene u prethodnoj iteraciji.
2) Brender je dokazao da optimalni plan kontrole stanja (XI, Xl,
X3 .... xn) koji daje maksinmm funkcije R(L; Xl, X2, X3 .... , xnLie isti onaj
j
196
1
I
POrIS SLlKA
Oznaka Znacenje
f Funkcija la.i.terijuma
v.
"-1 Ulazne veliCine
Izlazne velicine
Ponori (gubici) u sistenm
Step en dobrote ostvarenja funkcije kriterijuma
Funkcija radne sposobnosti
Uslovi odreaeni zahtjevima donosioca odluka, uslovima
okoline i parametrima procesa rada
Ulazne velicine uslovljene kvalitetom okoline i pripreme
procesa rada sistema
Ostvarene izlazne veliCine sistema
, Tral1sfonnaciona Inatrica iZlneau svib ulaza i izlaza
-'- j,i-;.-l
Vremenski parametri
p Prostomi parametri
set) Parametar promjene tehnickog stanja
OPP Odrzavanje prema pouzdanosti
RMC Reliability Centered Maintenance
TPO Totalno produktivno odrzavanje
TPM Total Productive Maintenance
A nDn ;1;
rl.\JJ.. \J I I I I\1etoda "Analiza oblika i posljedica otkaza H
(FMEA)
ILP Integralna logisticka podrska
TQC Total Quality Control
PM Productive Maintenance
ES Ekspertni sistemi
ZC Zero Cost
ZF Zero Fai lure
ZD Zero Defect
ZS Zero Stock
ZR Zero Rework
E(t,T) Funkcija efektivnosti
R(t) Pouzdanost, odnosno vjerovatnoca rada bez otkaza u
toku vremena t
Rs(t) Pouzdanost sistema FP r Odgovarajuca funkcija podobnosti za vrijeme rada
G(t) Raspolozivost iIi Gotovost, odnosno vjerovatnoca da ce n Broj realizovanih zadataka (npr. ostvarenih veza kod
sistem u bilo korn trenutku (kalendarskog) vremena T PTT - uredaja, koiiCina obradenih dijelova, opterecenje,
biti raspoloziv, odnosno da ce biti u stanju da radi ili da snaga i s1.)
se ukljuCi urad Predvid:eni (projektom) zadaci koje sistem moze da
FP Funkcija pogodnosti, odnosno stepen zadovoljenja izvr5i (resursi)
funkcionalnih zahtjeva(prilagodavanja okohni, .frJto) Funkcija gustine minimalnih interval a "U OTKAZU"
fleksibilnosti) 11. Prosjecna logaritamska vrijednost vremena trajanja
F(t) Nepouzdanost postupka odrzavarJa
J(t) Diferencijalna funkcija raspodjele Hi funkcija gusTine Varijansa, odn. srednje kvadratno odstupanjevremena
vjerovatnoce pojave intervaJa "U OTKAZU" oddavanja
posmatranog sastavnog dijela sistema Parametar razrnjere
pet) Diferencijalna funkcija raspodjeJe iIi funkcija gustine Parametar oblika krive
vjerovatnoce pojave stanja "U RADU", odnosno Intenzitet oddavanja
vjerovatnoca bezotkaznog rada posmatranog sasravnog
diiela sistema Srednje vrijeme "U OTKAZU"
N Ti"'-pnJ'
TVJ..'-U' ct..l
'0""1'
.l.,..<.-, ShI'l'
\..U-
n IIIl.J1 OTV 'IZ rU Til l'_'- t~:';:,·",··tl:,-,
1,,)0- J..I:>......r~ ,-l",",l.~U i\,.!...-l.
posmatranja
Broj izvrsenih intervencija odria'l'anja u intervalu L1t
n Ulrupan broj stanja
Broj neizvrsenih intervencija oddavanja na kraju
Lit Interval posmatranja
intervala L1 t
n-N Ukupan broj ispravnih sastavnih dijelova u trenutku Koeficijent dostupnosti za sastavni dio sistema
kd
posmatranja
n Ukupan broj sastavnih dijelova u trenutku to=O Vrijeme dopunskih radova
Vrijeme osnovnib radova / operacija odrzavanja
}"(t) Intenzitet otkaza km Koeficijent montaze/demontaze
AfTTF=Tur Srednje vrijeme do otkaza (Mean Time To Failure) Odstupanje od potrebnog vremena za
(Kod takozvanih nepopravljivih sistema) montaZuJdemontazu
r . Vrijeme potrebno za montazu/demontazu
MTBF Srednje vrijeme izmedu otkaza (za popravljive sisteme) ..tam
'T'
1ur Ukupno vrijeme u radu Koeficijent zamjenjivosti
Tuo Ukupno vrijeme u otkaTtJ Broj konstruktivno medusobno zamjenjivih sastavnih
t
t-oa PJ~tivno vrijeme odrz,3.val1ja dije.lova u siste:-n.u
t
lOC \T r ijerl1'::; cekanja ukupan broj dijelova u sistemu
ACt) Funkcija raspolozivosti ku Koeficij ent unifikacije
Nu(t) Broj "pozi[ivnih" (uspjesnib ociziva) do vremena t 1'\unif Droj unificiranih dijelova
N Ukupan broj poziva za ukljuceIlje urad, do vremena t Cu UhLlpni troskovi iivotnog ciklusa
FP(t, r) Funkcionalna podobnost Troskovi vlasnist'/a
Funkcija promjene funkciomtlne podobnosti za vrijeme Troskovi koristenja u jedinici vremena
zastoja VrUeme koristenja
Co Troskovi odrZavanja Maksimalno (granicno) stanje
Cz Troskovi zastoja Zahtijevana pouzdanost
Cd Direktni troskovi odrZavanja Momenat prve dijagnosticke kontrole
f10pt ObJast optimalnog intenziteta odrZavanja Momenat druge dijagnosticke kontro1e
G opr Optimalna gotovost Brzina promjene parametara stanja
R,pt Optimalna pouzdanost P Dijagnosticki parametar
Cin Indirektni troskovi odrzavanja H(x) Entropija
Cr Troskovi rada Broj mogucih stanja sistema «Xi})
Cj Troskovi tehnicke dijagnostike Mogucnost da ce sistem «Xi» poprimiti i-to tehnicko
Cc Troskovi rezervnih dijelova i materijala stanje
MMH/OH Utrosak radnih sati za odrzavanje pO operativnom satu h lnformativnost dijagnostickog parametra
sistema H(£) Potpuna entropija sistema
MMH/MA Utrosak radnih sati za odrZavanje po akciji odrzavanja Hk Entropija sistema poslije izvrsene tehnicke dijagnostike
MMH/MO Utrosak radnih sati za odrZavanje po mjesecnom radu Md Max relativni odnos parametara
sistema
r Koeficijent korelacije
_.,NMH" Srednji utrosak radnih sati za nalmadno odrzavanje Kriterij pouzdanosti
PR
Intenzllet ot1caza i-tog slsteT21a Np parova obiijezja
1\1MB,,! Srednji utrosak radnih cas ova za nalmadno odrzavanje i- C](p Ukupni troskovi za odrzavanje prema sranJu sa
tog dijela sistema kontrolom parametara
I<._M/MA Troskovi odrZavanja po akciji odrzavanja
KM/OH Troskovi odrZavanja po operativnom satu sistema CKNP Ukupni troskovi za odrzavanje prema stanju sa
KM/lv[O Troskovi odrZavanja po mjesecnom radu sistema kontrolom nivoa pouzdanosti
Vrijeme naknadnog odrzavanja Troskovi nakuadnog odrzavanja
Vrijeme preventivnog odrzavanja T roskovi preventivnog odrzavanja
Srednje vrijeme nalmadnog odrZavanja Troskovi neiskoristenog resursa rada dijela ( ili sistema u
(Mean Time To Repair) cjelini)
(MTTR)
Srednje vrijeme preventivnog odrzavanja
Srednje vrijeme odrZavanja sistema u slucaju otkaza i-
tog dijela
MIQa Medijana aktivl10g vremena odrzavanja
TOi Srednje vrijeme izmedu odrzavanja
(MTBM) (Mean Time Between Maintenance)
MTBR Srednje vrijeme izmedu preventivnih zamjena
(Ivfean Time Between Replacement)
Funkcija kriterija
Pocetno stanje sistema
Pred otkazno stanje
------c-~------------~ --
LITERATURA
edings, 6 th International Research! Expert Conference "Trends [86J Avdic,. H.,Tufekcic, Dz., Diagnosis of Tribology Technical
in the Development of Machinery and Associated Teclmo- Conditions on CUMMINS Diesel Engines KTA 50 C
logy" TMT 2002, 18-22 septembar, Neum, 2002. Proceedings, (671 - 674), 8th International Research! Expert
[79J A vdi6, H., TufekCic, Dz., Seio, R., Primjena vjestackih Conference "Trends in the Development of Machinery and
neuronskih mrda pri anahzi vremena odrzavanja, Zbornik Associated Teclmology" TMT 2004, Neum, Bosnia and
radova, (583 - 597), Medunarodni naucno-strucni skup Herzegovina 15-19 September, 2004.
"Stanje i perspektive razvoja rudnika uglja u Bosni [87] TopCic, A., SeIo, R., TufekCic, Dz, A vdic H., Analiza parametara
Rercegovini", 26 i 27 Septembar, Kakanj, 2002. rada tracnog transportera primjenom softwerskog paketa, Naucno-
[80J Avdic, H., Tufekcic, Dz., Opravdanost uvodenja tehnicke strucni simp IRl\1ES 04- Istrazivanje i razvoj masinskih elemenata
dijagnostike u Rudnicima Imkog uglja - BanoviCi, Zbornik i sistema, Kragujevac, Srbija i Crna Gora, 16 i 17 septembar,
radova, (65 - 74), 9. Medunarodno savjetovanje HDO, 2004.
Odrzavanje 2003, 26.-28. maja, Opatija, 2003. [88J Avdic, R., TufekCic, Dz., Lubrication process control of the
[81 J Avdie, H., Karie, A., Tufekci6, Dz., Regression and correlation equipment in coal mine Banovici, Proceedings, (49 - 56),
analysis application for maintenance time modeling, Proceedings, Conference on fuels, Tribology and Ecology, SLOTRIB 04,
(V - 001 - V - 010), 9th International Scientific on Production . Radenci, Slovenija, 11. - 12. novembar 2004 .
Engineering, Computer integrated manufacturing and high speed .. J89] Avdic, H., Jakubec, K., Tufekcic, Dz., Pnlljena metode udarnog
Inachining - CL\1 2003~ 05.-06. juna!' ~ul11bard2,~ IZ.orcula, 2003. impulsa (SPM metoda) pri utvrdivanju stanja kotr~iajnih lezaja,
[82] Avdic, H., TufekCie, Dz., Karie, A., Vibration influence on Zbon~ik radova (247 - 256), 11. Medunarodno savjerovanje HDO-a,
operational status of complex technical systems, Proceedings, ODRZAV ANJE 2005, 16.-18. maja, Sibenik 2005, Hrvatska.
(375 - 380), 2nd DAAAM Inernational Conference on [90] lwdic, H., Tufekcic, Dz., Organization of technical dia!:mosis
Advanced Technologies for Developing Countries - ATDC03, department in brown coal mine- Banovici, Proceedings, (\1_ 1),
111
25-28 juna, Tuzla, 2003. 10 International Scientific on Production Engineering, Computer
[83J Avdi6, H., Selo, R.,TufekCic, Dz., Cluster Method Application for integrated manufacturing and high speed machining - Clivi 2005,
Analyzing Time and Maintainabilityin Complex Technical 15. -17. juna, Lumbarda, Korcula, 2005.
Systems, Proceedings, (997 1000), i h International [91] Avdic, R., Tufekcic, Dz., Mujkic, M., Diagnosis of steam boilers
Research/Expert Conference "Trends in the Development of condition by applying certain diagnostic methods, Proceedings,
th
Machinery and Associated Technology" TMT 2003, LIoret de (455 - 458), 5 International Scientific Conference on Producti~n
Mar, Barcelona, Spain, 15-16 September, 2003. Engineering, Development and modernization of production RIM
[84] Avdic, R., TufekCic, Dz., Selo, R., Factor method application for 2005,14.-17. septembar, Bihac, 2005.
time analysis for maintainability of complex technical systems, [92J Avdic, R., TufekCic, Dz., T~akic, E., Diagnosis of Flexibile
Proceedings, (355 - 360), 4th International Scientific Conference Production Systems Condition, Proceedings, (4l3 - 416), 91h
on Production Engineering, Development and modernization of International Research/ Expert Conference "Trends in the
production RIM 2003, Bihac, 25.-27. septembar 2003. Development of Machinery and Associated Technology" TMT
[85J Avdic, E., Tufekcic, Dz., Demirovic, A., Dijagnosticiranje stanja 2005,26.-30. septembar, Antalya, 2005.
visokoproduktivnih sistema u rudarstvu, Zbornik radova, (167 - [93J Avdic, H., Ivanis, D., TufekCic, Dz., Managing the Cummins
174), 10. Medunarodno savjetovanje HDO-a, ODRZAVANJE KTA 50C engine lubricatio process at Banovici Coal Mine,
2004, 17.-19. maja, Opatija 2004. XXXVIII Scientific Symposium LUBRICANTS 2005, 19.-2l.
oktobar, Rovinj, 2005.
[94] Avdic, H., Tufekcic, Dz., Jakubec, K., Utjecaj vibracija na stanje
ispravnosti mehanizma dizanja bagera Marion - 201 M, Zbomik
radova, (257 - 267), 12. Medunarodno savjetovanje HDO-a,
ODRZAVANJE 2006,16. - 18. maja, Rovinj, 2006.
[95] Adamovic, Z., Jevtic, M., Racunar u procesu odriavanja tehnickih
sistema, Kiub NT, Beograd, 1994.
[96] Blanchard, B., Venna, D., Peterson, E., M<\INTAINABILITY: A
Key to Effective Serviceability and Maintenance Management, A
Wiley - Lnterscience Publication, New York, 1995.
[97] Vasic, B., Neodredenosti u odrzavanju, OMO i DQM, Beograd,
1997.
[98] Vasic, B., Upravljanje odrzavanjem, OMO, Beograd, 1997.
[99] Sebastijanovic, S., Tufekcic, Dz., Odrzavanje, JU Univerziret u
Tuzli, Masinski fakultet, Tuzla, 1998.
[100] MajdanCic, N., Strategije odrZavanja i infonmcijski sustavi,
Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 1999.
[101] Jurkovi{;, M., Matemaricko mocleliranje inzenje:"skih procesa i
sistema, Masinski fakultet, Bihac, 1999.
[102] Tufekcic, Dz., Jurkovic, M., Fleksibilni proizvodni sistemi,
Masinski fakultet, Tuzla, 1999.
[103] Selo, R., Tufekcic, Dz., Fleksibilni transport, JU Univerzitet u
Tuzli, Tuzla, 2002.
[104} Klaric, S., Upravljanje kvaiitetom, Masinski fakultet, Mostar,
2005.
[105] Odrzavanje IIS - Prilaz, Fakultet tehnickih nauka, Novi Sad,
1997.
[106} Zbomik radova, XXIII Jugoslovenski majski sImp, Odrzavanje
tehnickih sistema, Kragujevac, 1998.