DISTANTNA ZAŠTITA

Princip rada distantnih releja

Distantni relej ima dva ulaza. Ulazne veličine su napon i struja na mjestu na vodu gdje se
nalazi relej. Idealni distantni relej ne ovisi o veličinama napona i struje pojedinačno već
samo o njihovom omjeru i faznom kutu između njih. Idealna karakteristika kvara, koja
definira rubne uvjete djelovanja releja, je kompletno određena kompleksnom
impedancijom Zr = Vr / Ir . Impedancija Zr može biti prikazana u koordinatnom sustavu u
kojem je apscisa djelatni otpor, a ordinata reaktancija. Impedancija voda u kvaru koju
mjeri relej se može superponirati na isti R - X dijagram i donosi se odluka o isklapanju ili
neisklapanju.
Slika prikazuje priključke sa voda preko strujnog i naponskog transformatora
na jednostavni impedantni relej. Njegova karakteristika je najosnovnija među
raznim distantnim relejima. Slika također prikazuje najjednostavniju formu
elektromehaničkog distantnog releja, baziranog na principu uravnotežene
vage, primjera radi. Relej djeluje ako se vaga nalazi u ravnoteži ili ako
prevlada moment od sile proizvedene svitkom kroz koji protječe struja Ir .
Za sile na krakovima vage možemo postaviti:

Karakteristika kvara u R-X dijagramu

Karakteristiku kvara voda definiramo kao impedanciju viđenu sa sekundarnih

strana strujnog i naponskog transformatora na vodu u kvaru. Mjesto kvara se
mijenja od mjesta gdje se nalazi relej (strujni i naponski mjerni
transformatori releja) do željenog mjesta dosega zaštite, a kvarovi mogu biti
metalni ili sa lukom. Karakteristika kvara crta se u R – X dijagramu.
Stupnjevi zaštite

Pravilna koordinacija između distantnih releja u energetskim sustavima se

održava kontrolirajući postavljanje dosega i vremena djelovanja različitih
stupnjeva zaštite. Klasična distantna zaštita objedinjuje trenutnu usmjerenu
zaštitu prvog stupnja štićenja i jedan ili više vremenski odgođenih stupnjeva.
Tipični dosezi i vremenska podešenja za distantnu zaštitu sa tri stupnja
djelovanja prikazani su na slici
Obično se odabere doseg od 80% od impedancije štićenog voda za zaštitu u
prvom, trenutnom, stupnju zaštite . 20% koje ne štitimo je sigurnosna granica
koja osigurava da nema rizika za produženje dosega u prvom stupnju, koje bi
moglo rezultirati gubitkom selektivnosti preklapanjem sa trenutnom zaštitom
na slijedećem vodu. Sigurnosna granica je potrebna zbog grešaka strujnih i
naponskih transformatora, netočnosti podataka o impedanciji voda korištenim
za postavljanje i grešaka podešenja i mjerenja releja. U nekim slučajevima,
kad ova kombinirana greška to dopušta, doseg u prvom stupnju može biti
postavljen na 85%. Ostatak voda koji nije pokriven prvim stupnjem zaštite je
štićen vremenski odgođenim drugim stupnjem zaštite koji je također
usmjeren. Podešenje dosega drugog stupnja zaštite treba biti postavljeno na
najmanje 120% impedancije štićenog voda. Svako drugo povećanje ovisi o
relativnim impedancijama štićenog voda i najkraćeg idućeg voda. U mnogo
slučajeva, običava se povećati doseg drugog stupnja na impedanciju štićenog
voda + 50% impedancije najkraćeg idućeg voda. Tada se mora paziti da
maksimalni doseg drugog stupnja zaštite štićenog voda na bude duži od
minimalnog dosega prvog stupnja zaštite idućeg voda. Vrijeme djelovanja
drugog stupnja zaštite treba biti podešeno tako da se održi selektivnost
primarne zaštite idućeg voda, ukljućujući prvi stupanj distantne zaštite, ako
je ona postavljena, i vrijeme isklapanja prekidača.

Tipovi distantnih releja

Distantni releji klasificiraju se po svojim polarnim karakteristikama, broju

ulaznih veličina koje imaju i metodi po kojoj se vrši usporedba. Uobičajeni
tipovi vrše usporedbu dvije ulazne veličine po modulu ili po fazi i imaju
karakteristiku koja je ili pravac ili kružnica u R – X dijagramu. U nastavku
ovog poglavlja bit će spomenuto samo par osnovnih tipova releja (odnosno
njihovih radnih karakteristika).
Impedantni relej

Impedantni relej ne uzima u obzir fazni kut između mjerenog napona i struje
pa je zbog toga njegova radna karakteristika u R – X dijagramu kružnica

sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava i radijusom jednakom

postavljenoj vrijednosti u ohmima. On djeluje za sve vrijednosti impedancije
koje su manje od postavljene vrijednosti, tj. za sve točke unutar kružnice, pa
djeluje i pri kvarovima koji se nalaze iza njega, na prethodnom vodiču.
Poboljšana karakteristika dobiva se kombinacijom impedantne radne
karakteristike sa usmjerenom karakteristikom .Takva usmjerena impedantna
karakteristika u R – X dijagramu je polukružnica i mjeri impedanciju kvara
samo prema naprijed.
Admitantni relej

Karakteristika ovog releja u R – X dijagramu je kružnica koja prolazi kroz

ishodište koordinatnog sustava , a usmjerena je tako da djeluje samo na
kvarove ispred releja.

Karakteristika se postavlja podešenjem vrijednosti dijametra kružnice i kuta

smjera dijametra. Nije nužno potrebno da kružnica bude u smjeru
pravcaočekivane impedancije kvara, ponekad se namjerno to usmjerenje
stavlja pod malo manjim kutem da bi relej uspješno djelovao i pri pojavi
otpora luka pri kvaru.
Poligonalni relej

U nastojanju da se postigne što bolja karakteristika razvijene su poligonalne

karakteristike korištenjem usmjerenih i rezistantnih članova te se mogu
idealno prilagoditi uvjetima štićenja Ove karakteristike koriste se za zaštitu
od zemljospoja na vodovima male i srednje duljine sa jakim izvorima gdje je
potreban visok stupanj tolerancije za rezistanciju kvara.

Postoje i razne druge vrste karakteristika za različite vrste kvarova i za

razne naponske razine. Uglavnom su to varijacije i poboljšanja ovih triju
ovdje opisanih koje se prilagođavaju zadanim uvjetima za određene kvarove.
 DISTANTNA ZAŠTITA U SUSTAVU ZA RAZDIOBU
ELEKTRIČNE ENERGIJE

 Općenito o zaštiti sustava za razdiobu električne energije

Zaštita sustava za razdiobu električne energije je fokusirana na zaštitu

pojnog voda. Problem stabilnosti ne postoji u distribuciji i općenito se drži da
otklanjanje kvara u najkraćem mogućem vremenu nije nužno potrebno.
Standardna zaštita na pojnim vodovima nazivnog napona u distribuciji su
nadstrujni releji. Uzevši u obzir ekonomske aspekte, to je najpovoljnija i
širokoprihvaćena zaštita tih vodova . Obično su pojni vodovi kratki i problem
stabilnosti ne postoji, pa se zbog selektivnosti koristi zaštita cijelog voda
vremenski usklađena sa zaštitama odcjepa.

Preduvjet da se koristi nadstrujna zaštita je poimanje cijelog pojnog voda

kao jedne cjeline. Kad se dogodi kvar na pojnom vodu, cijeli će vod biti
isključen, a restauracije opskrbe energijom za sekcije koje nisu u kvaru se ne
provodi, što ne doprinosi pouzdanosti opskrbe električnom energijom. S
druge strane i realizacija selektivnosti ovisi o vremenskom zatezanju zaštite,
što rezultira duljim vremenima isključivanja kvara i utječe na vijek trajanja
opreme. Ovaj problem može se riješavati na razne načine, kao npr.
postavljanjem uređaja za ponovni uklop po sekcijama pojnog voda, s tim da su
ti uređaji međusobno povezani telekomunikacijskom vezom. Može se
upotrebiti i distantna zaštita. Niže naponske razine sustava za razdiobu
električne energije uglavnom su radijalnog oblika i na njima se koriste
osigurači kao zaštita krajnjeg konzumenta i prekidači sa vremenskim,
termičkim i brzim okidanjem.