NASTAVNI LISTIĆ 6 - rješenja

1. Odgovori na pitanja!
a) Što je višestruko složena rečenica? Rečenica koja sadrži 3 ili više predikata, tj. sastoji se
od 3 ili više surečenica.
b) Nabroji sve vrste nezavisno složenih rečenica. Sastavne, suprotne, rastavne, isključne,
zaključne.
c) Koji su veznici kod suprotnih rečenica? A, ali, nego, već, no.
d) Koja su pitanja za načinske rečenice? Kako? Na koji način?
2. Dopuni sljedeće rečenice:
a) Glagolski prilog sadašnji izriče radnju istovremenu s radnjom predikata.
b) Radnja pluskvamperfekta se odvija prije radnje perfekta.
c) Glagolski prilog prošli se tvori od svršenih glagola tako da
na infinitivnu osnovu dodamo nastavke -vši ili -avši.
d) Pitanja na koja odgovara pogodbena rečenica su: Pod kojim uvjetom?
ili Pod kojom pogodbom?.
3. Na prazna mjesta napiši je li rečenica jednostavna, nezavisno složena ili zavisno složena.
a) U obzir dolaze perlice, kopče za kosu i ukrasne gumice, ogrlice i slično.
JEDNOSTAVNA
b) Treba posegnuti za majčinim ili bakinim šivaćim priborom i potražiti zalihe puceta.
NEZAVISNO SLOŽENA
c) Predlažem vam da izradite kalendar. ZAVISNO SLOŽENA
4. U sljedećim primjerima imenuj vrste nezavisnih ili zavisnih rečenica:
a) Kroz oblake se probilo sunce i prosulo svoj sjaj nad procesijom. SASTAVNA
b) Pitao se Salko kamo je Marta otišla. OBJEKTNA
c) Budući da ju nije vidio nekoliko dana, čudna se sumnja zavukla u njegovo srce.
UZROČNA
d) Njegov je vranac da bržega nadaleko nećeš naći. PREDIKATNA
e) Salko je beskrajno volio Martu, dakle patio je. ZAKLJUČNA

5. Napiši glagolski prilog sadašnji od navedenih glagola:

pripremati PRIPREMAJUĆI cvasti CVATUĆI
raditi RADEĆI trčati TRČEĆI
6. Napiši glagolski prilog prošli ovih glagola:
nabaviti NABAVIVŠI moći MOGAVŠI
odlučiti ODLUČIVŠI baciti BACIVŠI
7. Predikate u zavisnim surečenicama pretvori u glagolske priloge te tako napravi jednostavne
rečenice:
a) Umorio sam se dok sam plivao prema otoku. Umorio sam se plivajući prema otoku.
b) Budući da je položila vozački ispit, počela je voziti automobil.
Položivši vozački ispit, počela je voziti automobil.
c) Čim je stigao u grad, nazvao je prijatelja.
Stigavši u grad, nazvao je prijatelja

8. Navedenu rečenicu preoblikuj tako da glagolski prilog sadašnji zamijeniš zavisnom

vremenskom rečenicom:
Prolazeći Tovarnikom, razmišljao je o Matošu.
Kad je prolazio Tovarnikom, razmišljao je o Matošu.
9. Navedenu rečenicu preoblikuj tako da glagolski prilog prošli zamijeniš zavisnom uzročnom
rečenicom:
Uplašivši se vuka, djeca su počela plakati.
 Budući da su se uplašila vuka, djeca su počela plakati.

10. U složenim rečenicama prepoznaj odnose: istovremenost ili prijevremenost. Napiši i

nazive glagolskih vremena:
a) Ugledao sam je baš onda kad je autobus stao na semaforu.
Vremenski odnos: istovremenost; Glagolska vremena: perfekt (tj. 2 perfekta)
b) Bijaše ušla u jednu kuću prije nego sam ja stigao.
Vremenski odnos: prijevremenost; Glagolska vremena: pluskvamperfekt, perfekt
c) Čim bude svanulo, otići ću svom prijatelju, starom profesoru lingvistike.
Vremenski odnos: prijevremenost; Glagolska vremena: futur 2., futur 1.
11. Navedene rečenice prepiši tako da ispraviš pravopisne pogreške:
a) Ne ćemo doći ako nas ne će pozvati. Ne ćemo doći ako nas ne bude pozvao.
b) Propjevati ćeš ti meni kad ćeš mi dopasti u ruke. Propjevat ćeš ti meni kad mi budeš
dopao u ruke.
12. Od sljedećih riječi složi zavisne pogodbene rečenice:
a) posudit ću / svoje / Budete li / na zimovanje / skije. / vam / išli /
Budete li išli na zimovanje, posudit ću vam skije.
b) da / Tata / novine / je / ranije / ustao. / bi pročitao /
Tata bi pročitao novine da je ranije ustao.
13. Dovrši započete rečenice:
Kupiš li mi novi bicikl, bit ću ti zahvalna.
Ako zakasniš, nećemo stići na vlak.
Te su rečenice po svojoj vrsti pogodbene.

14. U sljedećim rečenicama podcrtaj predikate, odredi granice između surečenica i odredi
njihovu vrstu:
VREMENSKA OBJEKTNA G
a) Otkad ga je Mato poučio/ kako je svatko samome sebi jedini prijatelj,/ Luka nikome
DOPUSNA ATRIBUTNA
nije vjerovao/ iako je silno želio živjeti životom/ kakvim su živjeli obični, skromni
ljudi.
VREMENSKA G SASTAVNA ATRIBUTNA
b) Kad je pun mjesec,/ ne mogu spavati/ pa smišljam priče/ koje zapisujem.

15. Navedene jednostavne rečenice udruži u višestruko složenu:

Jura je iskočio iz vlaka. U vlaku je ostavio crtiće. Srce mu je strašno tuklo. Sasvim na
kraju stanice ugledao je djedove konje.
Kad je Jura je iskočio iz vlaka, u kojem je ostavio crtiće, srce mu je strašno tuklo, no
sasvim na kraju stanice ugledao je djedove konje.