UNIVERZITET U TUZLI – MAŠINSKI FAKULTET

IZVJEŠTAJ O POSJETI TE TUZLA

Predmet: OSNOVE ENERGETIKE

Ime i prezime: Vejzović Almir

Broj indeksa: II-10/16
Odsjek: Proizvodno mašinstvo
Datum: 13.05.2019
SADRŽAJ
1. Uvod 3
2. Osnovne karakteristike termoelektrane 4
3. Osnovni dijelovi termoelektrane 5
4. Način proizvodnje električne energije u termoelektrani 7
5. Zaključak 10

1.Uvod
9.05.2019. god. smo u sklopu predmeta „Osnove energetike“ imali posjetu termoelektrane u
Tuzli. Na ulazu u termoelektranu nas je dočeko predmetni asistent Jasmin Fejzić i plan
posjete je bilo da obiđemo i pogledamo sva karakteristična mjesta termoelektrane. Kroz
razgledanje termoelektrane nas je vodio kolega Mahir. On nam je objasnio osnovne
karakteristike termoelektrane, od koliko je blokova izgrađena termoelektrana i koja je
njihova pojednična snaga, način transporta uglja, dovođenja sirove vode i način odlaganja
šljake. Na samom početku prvo smo obišli mašinsku radionicu i tu smo vidjeli kako se radi na
održavanju pogona i izradi dijelova u termoelektrani. Nakon toga smo obišli prostor gdje su
smještene pumpe pojedinih blokova, a poslije toga i bazen „Bloka 3“. Na kraju same posjete
posjetili smo pogonski dio termoelektrane, kotao i prostorije za monitoring termoelektrane.
Ono što smo mogli vidjeti prilikom obilaska termoelektrane jeste njen princip rada, to jest da
se hemijska energija iz uglja pretvara u toplotnu energiju tj.potencijalnu energiju pare, nakon
čega se ta energija u parnoj turbini pretvara u mehanički rad, a kasnije na generatoru se
mehanički rad pretvara u električnu energiju.

2.Osnovne karakteristike termoelektrane

Instalirana snaga -  723 MW

Prosječna godišnja proizvodnja električne energije oko 3100 GWh
Godišnja potrošnja uglja oko 3,3 miliona tona uglja

Izgradnja kompleksa Termoelektrane realizirana je etapno, u periodu od 1959. do 1978.

godine. Proizvodnja električne energije počela je 1963. godine, puštanjem u pogon Bloka 1, 
snage 32 MW. Povećanje instalirane snage TE „Tuzla“ slijedi izgradnjom i puštanjem u pogon
ostalih proizvodnih jedinica: 

1964. godine Blok 2 (snaga 32 MW)

1966. godine Blok 3 (snaga 100 MW)
1971. godine Blok 4 (snaga 200 MW)
1974. godine Blok 5 (snaga 200 MW)
1978. godine Blok 6 (snaga 215 MW)

Blokovi 1 i 2 su trajno stavljeni van pogona. Električnu energiju TE "Tuzla" proizvodi u

termoblokovima 3, 4, 5 i 6 , a u planu je izgradnja bloka 7.

3.Osnovni dijelovi termoelektrane

Tipičan prikaz rada termoelektrane na ugljen:

1. Rashladni toranj;

2. Crpka rashladne vode;

3. Elektroenergetski sustav (trofazna struja);

4. Transformator (trofazna struja);

5. Električni generator (trofazna struja);

6. Niskotlačna parna turbina;

7. Kondenzatna crpka;

8. Parni kondenzator;

9. Srednjetlačna parna turbina;

10. Regulator parne turbine;

11. Visokotlačna parna turbina;

12. Otplinjač;
13. Regenerativni zagrijač napojne vode;

14. Dovod ugljena (pokretna traka);

15. Bunker za ugljen;

16. Mlin za ugljen;

17. Parni bubanj generatora pare;

18. Odšljakivač;

19. Pregrijač pare;

20. Tlačni ventilator zraka;

21. Međupregrijač pare;

22. Usis zraka za izgaranje;

23. Zagrijač vode (ekonomajzer);

24. Predgrijač zraka;

25. Odvajač čestica (ispirač plinova);

26. Isisni ventilator dimnih plinova;

27. Dimnjak za dimni plin.

4.Način proizvodnje električne energije u termoelektrani

Termoelektrana je vrsta elektrane koja proizvodi električnu energiju koja se dobija putem
vodene pare, a koja se zagrijava sagorijevanjem fosilnih goriva (ugalj, nafta, zemni gas,
nuklearna reakcija) a u novije vrijeme Sunčevom i Zemljinom toplotom. Danas se uglavnom
koriste parne turbine s pritiskom pare od oko 20 megapaskala (MPa) i temperaturom od 500
°C za pogon. Postoje još. termolektrane-toplane gdje se istovremeno proizvodi para za
daljinsko grijanje i električna energija , kakva je TE Tuzla.

Glavne komponente za proizvonju električne energije su:

1. Parni kotao

Para se dobija zagrijavanjem vode u parnom kotlu. Kotao se, kao ključna komponenta
termolelektrane, sastoji od velikog broja cijevi kroz koje protiče voda za napajanje. Pored
toga tu je ložište, gorionik, pumpa za protok, kao i postrojenja za deionizaciju vode. Kod
klasičnih termoelelektrana koje troše ugalj vlada visok pritisak do 285 bara i visoka
temperatura od 600 °C, dok su kod nuklearki ove vrijednosti znatno niže. Velike
termoelektrane imaju protok od nekoliko hiljada tona pare na sat. Postoje i tipovi
termoelektrana bez parnog kotla. Pritisak u TE Tuzla iznosi oko 180 bara a temperatura oko
540 °C.

2. Parna turbina
Parna turbina pogoni generator pomoću pare visokog pritiska. Spojeni su direktno
transmisijom te se okreću istim brojem obrtaja. Turbina ima nekoliko komora niskog,
srednjeg i visokog pritiska. Para se grije u parnom kotlu nakon što prođe tok predgrijavanja.
Koristi se nezasićena a u izuzetnim slučajevima i zasićena para. Turbine s zasićenom parom
koriste se kod nuklearnih elektrana.

3. Generator

Električni generator, koristeći dinamoelektrični princip, proizvodi elekričnu energiju. Obično

se, a prije svega kod velikih elektrana, koriste sinkroni generatori. Proizvodi se pretežno
trofazna struja. Pored toga postoje i jednofazni kao i generatori istosmjerne struje. Sastoje se
od rotora i statora. Kroz stator teče istosmjerna struja prilikom čega nastaje magnetno polje.
Većina generatora, zbog toga, zahtijeva vanjski izvor energije.

4. Rashladni toranj
Nakon što se para iskoristi u parnoj turbini i razhladi u kondenzatoru, topla voda (kondenzat)
prolazi kroz razhladni toranj. Tu se posredstvom energije isparavanja i efektom kamina
toplota oslobađa u okolinu. Zbog niskog toplotnog kapaciteta vazduha, toranj posjeduje
brojne cijevi rebrastog oblika (radijator) kroz koje teče topla voda. Pretežno se koriste
tornjevi s vodenim tokom. Neke termoelektrane u neposrednoj blizini mora, jezera, rijeka
itd. nemaju razhladnog tornja. U predjelima koji oskudijevaju vodom, koriste se tornjevi s
vazdušnom strujom koje pokreću jaki ventilatori, potrošnja energije iznosi oko 1-3%
električne snage elektrane. Moguća je i kombinacija raznih vrsta hlađenja. U novije vrijeme
razhladni tornjevi se koriste kao dimnjaci za ispusne plinove.

5.Zaključak
Kroz cjelokupnu posjetu smo mogli da saznamo mnogo informacija o radu termoelektrane u
Tuzli. Obišli smo svako karakteristično mjesto termoelektrane i mogli smo vidjeti o kakvim se
postrojenjima i gabaritima radi. Također smo saznali da su „Blok 1 „ i „Blok 2“ u fazi rušenja,
te da se planira izgradnja „Bloka 7“. Ova posjeta je bila još jedno novo i dobro iskustvo sa
velkim brojem novih, ali kvalitetnih i značajnih informacija.