г-

(prvo poglavlje)
!"fi'"
.~
"t:.:..
а;;,.

i,:.
i:·· PRIPREMA ZA NOVE PRIJATELJE:
~.:
.;:;::,
~;_. Ucimo о nama
~,
Fn

(-
)
I

1З

/ ... .._.I~I--'
~!.&, .. ---~-'(.__
. . _М*.-..-.....,..,...... _ _ _ _ _ _ _ .. __ . о, __ •
 Prvo poglavlje
;.
~' ..
~
'=~
'(:.
~W
-_._~

EPRIPREMA
.
'
ZA NOVE PRIJATELJE:
...;,.. ·v.
:?'Uclmo о nama
~.r.:- ------------------------------------------------------------------------
7"

~:. је
Svrha prvog poglavlja upoznati djecu s ројтоm
slicnosti i razlika medu ljudima. Као
~"'sto odgajatelji znaju, predskolska djeca.stalno otkrivaju nesto поуо о оЬјеЬiша, mjestima i
~; ljudima. I<.roz taj proces otkrivanja, djeca исе da sve ima kvalit~tu slicnosti i razlicitosti. Na
~~. primjer: "Моја lopta је velika i plava,lopta mog brata је velika i futa.", ili "Ваkinа kuca је siva
\~ bas kao i nasa; ali је пјепа napravljena od karnena, а nasa је drvena."
'ё:.

Poglavlje poCinje istrazivanjem ројта svijesti о sebi. Djeca sepoticu da mjereci, gledajuCi,
osjecajuCi i slusajuCi otkrivaju koje karakteristike dijele s vrsnjacima, а: ро kojima su jedinstveni.
Naucit се da svi imamo slicnosti, ali i razlicitosti. Naucit се da nas individualne posebnosti cine
oniffi sto jesmo, te d'a razlike mogu biti poticajneQ5Iёёa се spoznati da је и' геаи biti гаzliБD

',......: Aktivnosti navedene u оуоm poglavlju(sГv"araju osnovu za' razvoj s'posobnosti

. y.azumijevanjai prihvacanj~ ~ao i u 'ostalim pogla~ljima djeca се nauCiti da su medusobno
Г slicni kolL1(o i razliciti.-",Ot1crit се ја $Уа ostala djeca imaju iste potrebe, pogotovo potrebu da
; Dudu рпhvаСепа.
! -.,;; •

U paketu materijala za odgajatelje nalaze se crtezi i stranice za kreiranje Obiteljskog

аЉиmа Novi pгijatelji. Djeca mogu prvo napraviti "poglavlje" о sebi, pocevsi sa crtezom ili
fotografijom. Ostale stranice mogu sadrza'voati iпfопnасiје о djetetovoj visini, tezini, starosti,
adresi, obitelji, vrticu i ostalom sto se smatra primjerenirn. A..'<tivnosti u prvom poglavlju
zamisljene su tako da vas upute kako pomoci djeci pri prikupljanju tih informacija. Те su
aktivnosti zamisljene kao smjernice. Budite kreativni i dopustite djeci da istrafuju i otkriju sve
о sem.

Nakon sto dijete zavrsi poglavlje о sebi, uzivat се u stvaranju poglavlja za svaku lutku
Novog prijatelja koju upoznaju u razredu/grupi. Uzorci lutaka, kao i pomagala, omogucuju
djeci da stvore mnoge lL'<ove. Odgajatelji ili dobrovoljci се veCinu lutaka nuino morati unaprijed
izrezati za malu djecu. Mozda.cete pozetjeti nadopuniti rnaterijale koji se predlaiusa slikama iz
casopisa, slikama posjetiteija i izrescima iz kataloga opreme i pomocnih knjiga. Dok се mala
djeca. uCiri stvarajuCi рпс.и о svom ПОУот prijatelju, starija mogu i napisati jednostavne price.
Svrha је tih aktivnosti ojacati ројmоуе паисепе pri upoznavanju Novih prijateija, te ohrabriti
djecu da se ponose sobom i svojim Novim prijateljirna.

15

. . . 1&1.1. iIIIiU", • •i • • 118 МТЈА::

. - .- .. - - - :-=--.'
. &3 Щ ј .. ј..- -'.•...
--~
. . '. 1.2 ј 4 24 .2&д !2. $!з .Ј&и!$Щii
-
 РНIРАЕМА ZA NOVE PR!JATELJE: UCimo о паmа
1

PQVEzane aktivnosti

Koliki sam?
Dlan, stopalo, prst, nozni prst
. Моје omiljene s~vari .
Osoba tjedna
Siluete
Ја to znam
Iza platna
U kutiji.
О•

.Tko је pod plahtom?

N asa "klapa"
Individualne razlike
 Koliki sam?
SVRHA:
PomoCi djeci da nauce kako se ljudi razlikuju oblikorn i veliёinom

MATERIJALI:
metar, klupko vun~, kucna vaga .. _.

POSTUPAK:
Zamolite. djecu da se ok:up~ oko visinomjera kako biste im jednom ро
jednom izmjerili visinu. Visinusvakog djeteta upisite па stranicu "Sve о
теni" OBITEUSKOG ALBU1YfA NOVI РЮЈАТЕUI. Zatim izmjerite
~
kornad vune koji је dugaca.k koliko је dijete visoko. Za svako dijete pripre-
:~~ .
.~
оо!.
mite stranicu za njegov alburn nazvanu "Nit Уипе dugacka kao ја". Neka
sva.ko dijete zalijepi svoju nit па stranicu i ukljuci stranicu u svoj аЈЬиm.

Nadalje, zamolite djecu da stanu па vagu kako biste ih izvagali. Nakon

sto djetetu izmjerite tezinu pomozite.mu da је upise па stranicu "Sve о
rnеni" _Pripremite stranicu "S to teZi koliko i j~". Pomozite svakom djetem
da pronade sliku predmeta koji Ы rnogao teZiti podjednako koliko i опо.
Izrezite је i zalijepite.

Dlan, stopalo, prst, nozni prst

SVRHA:
.~::
PomoCi djeci da паисе kako su dijelovi ljudskih tijela razliCitih obli.ka i
~.:. veliCina

MATER2JALJ:
. dugaca.k kornad papira sirok oko·60 ~Пl srnjesten п.а podu,
Ьоја za prste ili jastucic za pecat.

POSTUPAK:
.Dajte svak.om djeteru jednu Ьоји zaprste. Neka svako dijete napravi сесiП
otiska (dlaria~ sшрalа, prsta i noznog prsta) па пјеши dodijetjenom
komadu рарПа. Na.kon sto је svako dijete ostavilo ouske postavit:e papir
~a zid i razgovarajte о slicnostima i razlikama. Izrezite komad papira па
..i...a'_O
. kojem su otisci pojedinog djeteta kako bi stao u njegov ОВIТЕUSЮ
o
•...,.;..с:: .....
~ ..:.
~t
~:.:: .._ .. ALBUM·NOVIH РЮfАТЕИА.
~.-::-.

~~
~.;..t •
.=er=:::.
~t·~·.· 17
~]:~~~ ..
........ & -

;i~
~~"

~,

~4il~!Љ"L~~?Ji~~'Р~1!~1ё~~~&~~~W4~~~Ш~~~1f~1~][:[~ir1f~~i~~~I;;;:!ј
 Моје отilјепе stvari
SVRHA:
Ротоб djeci da shvate kako svi јтато razlicite omiljene stvari

MATERIJALI:
nista..

POSTUPAK:
1. Recite djeci da izreiu slike hrane koju vole jesti~ predmeta koji је u
пјшоуој oioiljenoj Ьојј, necegasto vole raditi. Zamolite djecu da razmijene
sliku s drugima u grupi. Razgovarajte о tome kako slike govore nesto о
svakom djeteiu.
2. Pomijesajte slike. Provjerite mogu lј djeca gledajuCi slike prepoznati
kome pripadaju. Dodajte се slike djecjim knjigama. Mozete ih staviti i па
oglasnu plocu.

VARIJANTA:
--'-Neka djeca п~аи slike stvari koje ih cine sretnima, tuZnima, stvari koje пе
vole, itd.

l Osoba tjedna
,- SVRHA:
\ Pomoci svakom djetetu da razvije pozitivnu sllik.u о sebi, te da postane
sposobno usporedivati se s ostatom djecom и grupi.
,,
\ MATERIJAL1:
foto-aparat
odabrane stranice ОВПЕUSКОG ALBUivL4 NOVI PRIJATEUI

POSTUPAK:
OmoguCite svaki tjedan jednom djetetu da bude 'р redstavljеn.oпа oglasnoj
pioci nazvanoj :'Sve О meni" ili "Osoba tjedna". Fotografirajte dijete koje
се biti predstavljeno toga tjedna. Oko forografije postavite раршсе s уэi­
niш informacijama iz djecjeg аЉита. Nakonsro uredire oglasnu plocu
, organizirajte gшрпи disk:иsiju о odabranim izloscima. Mozda cete poze~e­
ti razgovaratis djetetoЦl о njegovim izloscirna. Upotrijebite svoju sposob-
nost prosudivanja i znanje о spremnosti svakog djeteta za takav razgovor ...

18

"

I
 Siluete
SVRHA:
PomoCi djeci da shvate kako su ljudi i r~citi i slicni

MATERIJALI:
svijetla lampa 5 j~oт ~aruljom ili projektor s јают svjetlom
bijeli papir za crtanje
crni papir za konstruiranje

.'POSTU РАК:
D а napravite siluetu svakog djeteta postavite jako svjetlo аа djeteta kako
Ы se па bijelom papiru stvori1a sjena. Iscrtkajte profi.l, izreZite ga i nalijepite
па cmi papir. То upotrijebite kao stranicu u ОВIТЕИSКОМ ALBUМU
NOVI PR1JATEUI. Prije nego sto uшеtnесе stranice u ШЬum. ostavite
siluete djece па nekoliko dana па oglasnoj рlоёi. Vodite s gшрот razgovor
orijentiran па slic.nosti i.razlike ~еd.u.~Џu~ta.:rp.а. Pitajte ~jecи tko iша
kоvrёаvu kosu, tko ravnu; tko iша duge trepavice; tko irnа mali nos; itd.
Ista..lmite i sliCnosti piranjima: Koli.1(o djece ima ko~Cavu kosu. ravnu kosu,
. itd.? Koliko djece iша duge trepavice?

1.":-',

... .: .
. k:;: :
.... -

19
\

Ја to znam
SVRHA:
Рошоб maloj djeci da паuсе kako su ljudi nadareni па razlicite nacine.
Pomo~i djeci da' uvide za sto su nadareni individualno i kao grupa.

POSTUPAK:
Napravite nekoliko ra.ziiCitih ЈА ТО ZNAl.\1 kutaka u kojima се svak.o
dijete moci istraiivati i пеstо nauCiti. Neki·prijedlozi su:

• kutak za lijevanje tekucine ~ bokala u salicu "ш casu

• kutak za sastavljanje slagalice od sest komada ..
• kutak za vezanje vezica па lиtkiпim cipelama
• kutak za zakopcavanje dugmadi i patentnih zatvaraca па lutkama
\ • kutak za Ьасапје lopte u kos
о kutak za skakutanje па jednoj nozi (sest skokova u jednom mahu)
\ I • kutak za nizanје ogrlice
• kutak za slikanje -.
• kutak za pjevanje
• kutak za izrezivanje likova
\
Mozete napraviti kutke рrilаgоdепе potrebama i sposobnostima djece !l
\ vaSoj grupi. ЈА ТО ZNAJ.'vf stranicu umetnite u OBТТEUSКI ALBUM
NOVI PRIJATEUI svakog djeteta. Kada dijete savl.a.da pojedinu vjestinu
oznaCite to па пјеgоvој "Ја to znam" strапici. Izbjegriite pretvaranje
паvеdепih aktivnosti u natjecanje. ..

Napravite пеkоlikо ЈА ТО ZNAМ kutaka u kojima Ge svako dijete moCi

istraiivati i uciti neke ·vjeStine.

20

\
ј

. _=_.=
'S!Il!!J!_~_~ __ = ___- . - -.,
оо --
\
 :Ја to znam'
Neki prijedlozi za istraiivanje i uсепје nekih vjestina su:

-
Ја zпа.щ vezati svoje cipele~

Јаznат uliti sok bez prolijevanja!

Zпa.пi bacati loptu u kos!

~ Znапi izrezati tri lika!

~~

. Znam pjevati pjesmicu!

Znam zakopcati kosulju!

Znam sloZiti slagalicut

I
Znam skakati t
I 1
I,
Znam nizati ogrlicuI

Znam slikatH
l
Znam ...
\ I
.~
'~".
.... .. -
_.
:.'
.-
~ ..
Ф,"-' ...
~."
==-..
:t.'
.... :':,.: 21
\

Iza platna
SVRHA:
Ротоб djeci da паисе da su ljudi razlicitih oblika i уеЈјёinа, te da ih se
cesto moze prepoznati gledajuci dijelove tijela рпје nego sto vide cijelo
Ще~ .

MATERIJALI:
Platno koje se moze podici i spustati od lO-tak ст do nekoliko metara
iznad poda. Platno se moze napraviti tako da se velik komad papira za
plakate uCvrsti izшеаи dvije daScice ili па skolsku plocu.

POSTUPAK:
Zamolite 2-3 djece da stanu iza platna. Namjestite platno tako d~im se
. ;vide samo noge (pritom п;tоgu, аН i пе moraju izuti cipele). Jedn·o od
ostale djece treba stati naprijed i pogoditi Cijese noge vide i kojim
redoslijedom. Npr. dijete moze reci: "Оуо su Josipove noge. Slijede
Tomisla\!ove noge. Posljednji рат nogu pripada Sandri.". Tada podigrute
platno i1i neka djeca izadu ispred njega da se vidi је li dijete koje је ро­
gadal0 u pravu.

Za ртотјепи mozete podizati platno па razlicite visine tako da dje~a

prepoznaju jedni druge па osnoyi vise dijelova tijela.. Cija su оуо koljena? .
ili Тko је to kome se пе vidi glava'?

Nakon igre pogadanja slijedi razgoyor о slicnostima i razlikama тесЈи

djecom. Komentirajte kako su djeca uspjela prepoznati jedni druge па
os~oYi poznatih dijelova tijela, а da пе vide cijelo dijete.

2.2
,'
1
:-.. . ~

~-;.:.".~ .
~~~-
~~:j] .

U kutiji
SVRHA:
PoтoCi djeci da prepoznaju i ајепе individualne razlike u grupi vrsnjaka

MATERIJAL:
kutija, dovoljno уеша da u пји stane troje djece; ili kreda i1i vrpca kojom
cete. oznaCiti "kutij1i' na. podu.

POSTUPAK:
Recite djeci da cete pozvati neke od пјЉ da stanu u kutiju i otpjevaju
pjesтu. Zatim se odlucite za nekoliko grupica djece koje cete zamoliti da
stanu u kut:iju. Npr. mozete reci: Za kutiju trebaт jednog cr/enokosog,
jednu pjevacicu ijednog CCnogoтetaSa". Djeca·koja imaju te karakteristike
ulaze u k:иtiju. Tada ih zamolite da па m.elodijll neke роznаtеdјеёје
pjesmice otpjevaju slijedece stihov.e: .

Gled-aj nas,
nismo li super!
Crvenokosi, pjevacica i nogometa.S.
Gledaj nas!
Nismo li super!

Zaтolite nekol.L1.:o grupica djece da se izredaju u kuriji i рјеуаји pjesmu.

Razgovarajte s grupoт о individualnim razl.L1<ama... Naglasite da.razli~itosLi

сinе ljude posebnim i zanimljivim. Kaiite djeci da se svi mi razlikuj'emo i .
da је (о u redu.

,;~.
:2.
~.
_-о

.~.
~

.....
"t!,..
~:.
.'
.:ь::.
'R· .
~___ о
-.....,-
~:' .
.....,... .
~
....
~ .. ,

23 .
 Tko је pod plahtom?
SVRHA:
PomoCi djeci da паисе "kako postoje razni пасini prepoznavanja ljudi а da
ih se пе vidi

МА TERJJALI:
'plahta

POSTUPAK:
Zam.olite dvoje-troje djece da se dobrovoljno јауе i "sakriju" pod plahtu.
Zatim odglumite trэiепје svakog djeteta dodirujuCi obrise pod plahtqm i
\ slusajuCi пјшоуо hihotanje., Mozda pozelite dodati malo tajanstvenosti i
humora сој ak.'tivnosti komentirajuCi npr.: "Nasla sam neke prste! Ciji Ы
moglio biti? Da vidimo, jedan је prst kratak, drugi је poput palca, itd.".
\ Pretvarajte se zbunjeni, pitajuCi koji prst pripada'kojem djetetu. Govorite
о dijelovirna tijela koje prepoznajete, te kako su оni sliCni i razliciti. Оуа
Ы aktivnost za svaku grupu djece trebala trajati kratko (1-2 min).
1
-
Za promjenu se netko od djece moze javiti da опо identificira svoj~
\ vrsnjake.

Na...'I(on svakog kruga prepoznavanja djece koja se nalaze pod plahtom,

\ razgovarajte s grupom о nacinima identificiranja koji nisu vizualni:
dodirivanje, slusanje zvukova, glasova, itd.,

l
\

l
24

·11~~il __. ___ o ••

~ . ....
'l ~
'о'
·i
.~
-'
Nasa "klapa'~,

SVRHA:
I
.~.
'.:!:: Роmоб djeci da shvate doprinos koji individualne razlicitosti daju cijeloj
!?
gruPL

DOBNA SKUPINA:
pred.SkoLska. djeca.

MATERIJALI:
Popis karakteristika koje svako dijete сinе posebnim. Na primjer: duga
kosa, smede oci, та1а stopala, netko tko'zna bojati, netko tko voli со ko linо ,
itd.

POSTUPAK:
~
': Predstavite aktivnost ,razgovaraj~Ci s djecom о braci Vragec iz serije
"SmOgovci". Ak:o је moguce pri.Тcaiite djeci neku epizodu te serije ili orga-
nizirajte aktivnost ~ vrijeme kada se ona prikazuje па televiziji. Razgova-
rajte о tome kako su likovi u seriji i sliCni i raZIiCiti. Zamolite djecu da se
pO,dijele u gшре zasnovane па navedenom popisu karakteristika.
о.

N а primjer, mozete reCi, za "klapu" broj 1 trebam јеdnи plavo,kosu osobu,o

,jednu koja zna pjevati, jednu visoku i jednu koja voli cokoladne kekse. U
"klapi" broj 2 trebam jednu osobu s plavim tenisicama, jednu koja iтa
brata, jednu koja ima macica i jednu koja zna ubaciti loptu u kos.

Nakon sto ste роdiјеШi djecu u "klape" mozete svak.oj grupi dati zadata.k,
npr. "klapa" br. 1 treba postaviti stol za nzinи, "klapa" br. 2 'се pospremiti
о nakon uzine. Razgovarajte s djecom о tome kako ljudi svrlo razlicitim
.:. . karakteristikama i sposobnostima mogu raditi zajedno i dobro obaviti'
~,

,. ; posao •.

$i.-." :::"0
~,~'.
жvt.f.:~ .
~~-'
~';,f.:;,.
~-,-, --------------------------------_-..:..-
r:~"
25
\

Individualne razlike
.
SVRHA:
Рпсе koje slijede napisane su kako Ы priыiz1ee djeci ројат individualnih
razlika. Odgajatelj moze ispricati ili odglumiti price koristeci lutke Ноуе
prijatelje i ostale odg'ovarajuce rekvizite (kuce, stike clanova obitelji,
nogometna lopta, itd.). Pitanja koja slijede nakon prica mozete upotrijebiti
za vodenje djece kroz istraiivanje ројта individualnih razli.k.a. Те su price
sarno prijedlozi koji se mogu prilagodi!i za razlicite lutke da odraiavaju
interese, slicnosti i razlike djece jz va.se grupe.

POSTUPAK:
1. Odgajatelj ili neki odrasli dobrovoljac moze ispricati ili odglumiti рпси,
koristeCi lutke Ноуе prijatelje'i ?dgovarajuce rekvizite.

2. Nakon рпсе, odgajatelj i1i dobrovoljac mogu postavljati djeci pitanja

vezana uz рПСи. Materijal se moze upotrijebiti i· tijekom diskusije, kak.o
Ы djeca producirala razlicite ideje i kao ротое djeci u рашсепји detalja.

'Рууа prica: Iyana i Matea

MATERIJALI:
Dvije lutkeNovi prijateiji ili neke druge lutke; slike obitelji, clanova obitelji,
kuca ili drugih lutaka.
PRICA:
Ivana i Matea zive u susjedstv"U. Vole se posjeCivati zaro sto su im obitelji
jako razlicite. Ivana zivi sa шаmоm i tetom. Matea zivi s шашот, tatom
i dvije sestre. Kako је raz1icito u njihovim kucama! Mateina kuca је vrlo
"prometna", bucna i vesela. Ivanina kuca је vrlo tiha, zato sto njena teta
l radi nocu. 1 tu је takoder zabavno, jer Ivana i Matea mogupovjeravati
jedna drugoj tajne. 1 osta1a·djeca koja Z.ive u njihovom susjedstvu iшаји
vrlo razlicite obitelji.
\
PITANJA:
l cemll se razlikuju Ivanina i Mateina obitelj?
Ро
. Кak:vihjos iша obitelji?
Koga ti iшэS u svojoj obitelji?

••
..
ОО

. ' ", .
26

l , iI

_
<j:.~_.:.. .....,. .. ....
.... . .. ' -"........,..~--------

l
~ ~
 Druga prica: MisJav i Edin

MATERIJALI:
Dvije lutke Novi prijatelji ili neke druge lutke; slike ili modeli nogometne
lopte, psa, macke, te umjetnickih i znanstvenih a.ktivnosti.
PRICA:
iV1islav i Edin SU' najbolji prijatelji. Zive u i§toj zgradi i idu u isti vrtiC.
Мislav је vrlo stidljiv, а.Еdin la.ko sklapa prijateljstva. Vole zajedno igrati
nogomet_ Мislav najbolje brani, а Еdin najbolje udara loptu.
Mislav i Edin sliCni su u mnogo сети i razliciti 11 mnogo Сети. Mislav zna
brojati do 10 i voli znanstvene eksperimente. Edinove orniljene aktivnosti
su umjetnicke. Оп najvise уоli crtati avione. Mislav voli macke, а Edin
pse. Obojica vole zivotinje.
PITANJA:
::. Ро сети su Mislav i Edin slicni?
-=-• (Obojica su djecaci, vole nogome.t,. vole. zivotinje, idu u isti vrtic itd.).
7
.:..;.
. ; Ро сети se razlikuju? .

'Е:
--
~.
=:/"~

!ii!.
~_.
(Edin voli umjetnost, а Мislavznanost; Edinje crnokos, а Мislav plavokos;
Mislavova је kosa {аvnа, а Edinova kovrcava; M~slav је dobar vratar, а
;..
'~r::
..ы
Edin dobro udara loptu, itd.)
""
~;
З;Я'
Које razlike vidiS?
~.. Којш se razlika sjecas?
..... .
~

J.f,;.'
f
Treca prica: Karl'o Marija

MATERIJALI:
Dvije lutkeNovi prijatelji ili neke druge; slike ili modeli kamiona, sladole-
da, vrtica, рПiса, i dr.
PRICA:
Karlo i Marija su najbolji prijatelji. ОЬоје nose naocale. Idu и isti vrtic.
Volese igrati karnionima.u.pjescani.lru. Orniljena im је igra lovice.
Karlo iMarijaimajusvo]U tajnll-Кarlo uciMariju talijanski. Оп i njegova
obitelj su se prije dvije godine doselili iz Italije.
~
~.

'0 о МаПја voli kod Karla jesti lazanje. Кarlo misli da Marijina mаша radi
s;..= najbolju ресепи pile.tinu_ ОЬоје vole sladoled od va:пiliјео'sа:-рreljеvош od
~' cokolade.
~i PiiANJA:
4-~: о Ро сети su Karlo i МаПја slicni?
"
Ро сети se razlikuju? оО .
- . 'Pomajes 'li.nekoga:tkd'"goVori neki clrugi jezik. osimhrvatskog? ". .

27
\ ~ -i: :

РЯЈРRЕМА ZA NOVE PRIJATELJE: Ucimo Q пата

l
Knjige za djecu

Brenner, Barbara: Faces, Childcraft Corporation : Oci, usi, nos, usta, tvoje lice, тоје, ЬП
cije liсе - iпиајпе fotografije Georgea Anсопе prikazuju slicnosti i razliCitosti ljudskih lic;

Раynе, Етту: КасуNo Pocket, Boston: Houghton Мiff1in Со., 1944. godina. IlustracU
H.ARey. Јемп klokan uCi kako se prilagoditi тош t'ez tobolca~

Rogers, Fred: Josephine, The Short-Neck Giraffe, Family Comrnunications, inc. 1975.g0diш
Distribucija: Hubbard. Upoznaje nas sa stavovi~a i osjecajima prema slicnostirna i railikamc

Showers, Paul: Уоuт Skin and lVfine, New York: Crowell Press, 1965. godina. Bez obzira п;
Ьоји, koza svih ljudi iша iste funkcije i svr~u.

Simon, Norma:All Kinds о!Faтilies, Childcraft Corporation: Obitelj сinе razlicite vrste ljudi
razliCito уеliЮ, razlicito stari. Оуа prica уеliса razne vidove obiteljskog zivota, te уиЬау, osjeca
pripadanja i podrsku koju obitelj pruza.

$imon, Nora: Иi'hу Ат [ Different?, Chicagq: Albert Whitrnan and Со., 1976. godina. Кnjigc
omogucuje djeci da uvide kako је uobicajerlO i u redu biti razliCit.
I

Spier, Peter: People, New York: Doubleday, 1980. godina. Кnjiga se bavi ljudima sirom svijeta

Weissman, Ј ackie:AllAbout 1vfe and Lec)s Ве Friends, distribucija: Gryphon Ноше, Inc. Кnjigc:
i ploca opremljeni cmo-bijelim fotografijama Davida Giveans, koje nisu rasisticke, пШ
seksisticke, te prikazuju i djecu s posebnim potrebama.

I ;
\ ~

28

,I .>Jt--. .
\
 (Trece poglavlje)
[

I КАКО CUJEMO:
Upoznajmo Anu
I
:[ ••0

"-"--' .... ~o".. l.."\~."'",

о ОО. о, /~.;:~.:~ ~ .:~\'J: о

45.

0--0
'-5- ,. __....1М2JZ
 Trece poglavlje

v •
КАКО сиЈЕМО: UpoznaJmo Anu

Odgajateljima:

U ovom се poglavlju djeca iz vase grupe upoznati дnи. Anа је sposobna petogodisnj,
djevojCica sa raznim interesima. Upravo se doselila u susjedstvo. Nedavno је proslayil:::
rodendan i vrlo је ponosna па· knjigu koju su јој roditelji poklonili. Njena omiljena prica је
Snjeina kraljica. Anа takoder voli slusati muziku i plesati. Ima psa koji se- zove Dino, kojegc.
dresira uz роmос svog ujaka.
Anа ima pomagal0 za sluh zbog konduktivne nagluhosti. Ugodno јој је kad razgovara
s djecom iz svoje nove grupe о tome kako је to kad -imas problema sa sluhom. Scenarij u
ovom poglavlju dat се уаm smjernice za UFюzпаvапје djece s Anоrn i problernima' sluha.
Neka djeca s tak.-vim problemima imајU~Е._~~~~.Л~Il~9.9.i~~.I1._g.~~~~,.Мо~dа cete pozeljeti
zatraziti роmос u predstavljanju Ane od osobe kojoj su problemi sluha bliski. Bitno је оа
djeca upoznaju A.nu kao sposobno, simpaticno dijete koje im је prije slicno nego razlicito.
Aktivnosti u ovom poglavlju kreirane su tako da djeca kroz пјЉ nauce i istraze sve
aspekte slusanja: usi, razlike u zvukovima, vibracije, kao i da simuliraju probleme sa sluhom.
Navodimo teme koje mozda pozelite prodiskutirati s djecom uceCi ih о sluhu i
ostecenjima sluha:
• diј elovi uha
• kako сијеmо
• razlike u sposobnosti slusanja
• iпfопnасiје о slusnim pomagalima .
• ostali nacini komuniciranja (pisanje, govor prstima, itd.)
• kako biti pazljiv prema vrsnjaku koji ima ostecen sluh
• dijete s ostecenim sluhomje prije slicno svojim vrSnjacima nego sro se razlikuje
od пјЉ

slusni aparat koji se nosi па tijelu

46
 КАКО CUJEMO: Upoznajmo Али

Pitanja koja se cesto postavljaju

PITANJE:Kakvih sve ostecenja sluha ima?

ODGOVOR: Djeca s ostecenim sluhom mogu па dva nacina imati probleme s primanjem
zvukova: zvukovi mogu biti nedovoljno jasnl ili su iskrivljeni. Dijete је gluho ako mu је sluh
toliko ostecen da ga niti uz роmос slusnog aparata ne moze koristiti u svakodnevnom zivotu.
Slabo сије опо dijete koje uz ротос pomagala ipak Cuje. Tezina ostecenja sluha moze se
podijeliti u cetiri kategorije: blago, umjereno, tesko i potpuno. Postoje dvije vrste gubitka
.. . sluha: konduktivno (disfunkcija vanjskog ili srednjeg uha) i ozbiljnije, perceptivno (disfunkcija
unutamjeg uha).

'PITA~JE: Sto Ы и уеп s djetetom'koje ,та ostecen sluh moglo zabrinuti njegove vrsnjake?

ODGOVOR: Dijete s ostecenimsluhom moze imati teskoce u kontroliranjujaCine svog glasa,

moze slabo artikulirati i1i imati previsok i1l prenizak glas da Ы verbaliziralo zvukove. Mnoge
potpuno gluhe osobe mogu i doista uce govoriti. Djeca s ostecenim sluhom imaju veliklh
problema u savladavanju jezika i govora, kao i u razvijanju rjecnika. Drustvo, medutim, uzima
verbalne sposobnosti kao mjeru inteligencije. Zato Ы se moglo pretpostaviti da је gluhoca
povezana sa slabim intelektualnim funkcioruranjem. Medutim, djeca s ostecenim slUhom
iПlајu isti potencijal za kognitivni razvoj kao i ost,lla djeca..

PITANJE: Da li osobe s ostecenim sluhom razvijaju "sesco osjetilo"?

О DGOVO R: Mada se osoba koja пе сије mora osloniti па vid i taktilne vjestine da Ы sakupila
informacije о svijetu koji је okrufuje, nije tocno da takve osobe razvijaju sesto osjetilo.

'0

l slusni aparat koji se nosi na..uhu

l 47

:а . si Е : 1.1" ..2.. . :; ." !ЩiC .

PITANJE: Кako napraviti [исk:u koja ima оЈСесеn Jluh?

ODGOVOR: Prilagodba osnovne lutke moze se napraviti uz ротос ЬНо kojeg od dva slusna
aparata:

1 • pomagalo koje se nosi па uhu

2. pomagalo koje se nosi па tijelu

Navedena se pomagala mogu nabaviti u bolnicama kod audiologa ili se mogu napraviti
od odbacenih stvari (tranzistor ili mala..kva.dratna k.utija koju па prsa lutke priёvrstite ротоси
neke trake, te povezete k:utiju i dugmad u lutkinim. usima ротоси Zice).

'-

48

.~·E. ~" Ј:- 1. • .. .. "о - ......... •••• • _ ........

 КАКО CUJEMO: Upoznajmo Anu

Prijedlozi tema i nacina razgovora

5 djecom о sluhu:
з
Grupna diskusija: Biljeske za odgajatelje:

Slusamo usima. Koristiтo se usima kako N eka djeca pogledaju jedno drugome uSi.
bismo nauci1i рипо stvari svakoga dana.

Uho iша tri dijela: vanjsko, srednje i ипи­ Upotrijeblti sШш. ili тodel uha za pokazi-
tarnje uho. Uho i zivci salju signale mozgu. уаnје' onoga о сети pricate.
U mozgu se ti sign~li pretvaraju u zvukove
koje razurnijemo i ((еијето".

Neki ljudi пе сији dobro kao drugi. Oni .

imaju ostecen sluh. Ponekad se oni nazi-
уаји "gluhima".

Neki ljudi s osteceniт sluhom koriste slus- Po.kaiite sliku sluSnog aparata. Neka djeca
ni aparat. Aparat Cini zvukove glasnijima. razmisle kako Ы mogli pomoci osobama koje
Bez njega serijeci tesko razumiju. Ponekad imaju ostecen sluh.
ni slusni aparat пе pomaZe ljudima da Сији.
Mozemo im ротоБ tako da govorimo gla-
snije i polaganije. PomaZe i ako pri govoro
osoba s ostecenim sluhom moze vidjeti па­
se liсе. Nakoje јо!; naCine mozemo рото­
,.?
Cl.

Gluhi ljudi ponekad govore upotreblja-
vajuCi ruke. То se zove "јеш znakova".
ivfoida cete poieljeti pokazati jezik znakova
Ш pozvati neku osobu s ostecenim sluhom
da to napravi. Ne zaboravite s nјот razgova-
rati i о njenim interesima i hobljima, а nе
samo о nјеnот ostecenom sluhu.

49
 КАКО CUJEMO: Upoznajmo Апи

Primjer !';cenarija:
Upoznajmo Anu

ODGAJATELJ: Danas cete upoznati jednu djevojcicu koja се ici s уата u grupu. Оnа Је
zove Аnа i nedavno је s mаmоm i sestrom doselila u nаЈ grad. Као sto moiete
vidjeti Ала nosi Ј[иЈn! ара га с. Оп јој pomaze da bolje сије, ali ipak mотаmо
govoriti po{ako i omoguciti Ani da vidi nаЈа 'lica kad јој Је оЬгаСаmо.

DоризШе djeci da pozdrave Апи.

ODGAJATELJ: Аnа, mozesli djeci теа nesto о sebi?

ANA: Ра, nosimstusni aparat zato sto imam osteten stuh. То znaci da пе сијеm dobro
tihe zvukove. То је Ьо kad toliko smanjite ТУ ili rad'io da ih пе mozete cuti.
Kad stavim stusni aparat kao da ројасаm zvuk па ТУ -и ili radiju. Sve postaje
glasnije i razumljivije. (Demonstrirajte to за radiom.)

Sfijede pitanja koja Ы djeca mogfa postaviti. Ako јп djeca ipak пе postave, odgajatefj
Ы trebao ukfjuciti navedene sadriaje u razgovor s Апоm, ifi omogu6iti da neka
druga odrasfa osoba postavi ta pitanja.

PITANJE: Је li to dugтe utvoт uhu ?

ANA: Ne, to је dio stusnog aparata_ Zice idu do baterije koja ројасауа zvuk, kao npr.
tranzistor sa slusalicom u obliku cepica. (Апа pokazuje djeci.)

PITANJE: Spavas li sa sluJnimaparatom па ЈеЫ?

ANA: Ne, skidam ga kad idem spavati, plivati ili se kupati.

PITANJE: Zasto јтаЈ ostecen sluh?

ANA: Tako sarn roctena.

PITANJE: Носе} li uvijek тorati nositi sluSni аратас?

ANA: Da, uvijek си ga nositi.

PITANJE: Kakav је osjecaj nositi slи.sni aparat?

АНА: Мој slusni rз.раrаt je.udoban i Сini. sltiSanje рunо lakSim.. Ne таraш se toliko
naprezati prilikom slusanja, ali ipak је potrebno da ljudi govore polako, а
pomaie rni i ako im vidim lica dok govore.

50

ЦМ] g
 PITANJE: Jes( li ti gluha?
ANA: Nisam. Gluhi ljudi иорсе ne cuju. Ја cujem zvukove, ali su mi pretihi.

PITANJE: Da li је gluh isto sto i glup?

ANA: Ne! То su samo dvije rijeCi koje slicno zvuce.

ODGAJATELJ: Sto najviSe voliJ raditi, Аnа?

ANA: NajdraZi su mi trenuci smojim psom Dinom. Оп zivi па imanju moga ujaka
izvan Zagreba. Dino se jako uznemiri kad те ugleda kako dolazim zato sto mu
uvijek donosim hranu. Ujak ше da sam jako dobra u dresuri pasa а tek mi је
pet godina..

ODGAJATELJ: То је zaista sjajno, Аnа! Sto јоЛ voliS raditi?

~NA: Ј05 ne znam citati, ali volim gledati slike u knjigama, posebno u k.njigama о
psima. Takoder volim i gledati ТУ.

ODGAJATELJ: [таЈ li ртоЫета sa slи.sanjeт ljudskih glasova па ТV? ,

ANA: Malo, аН mi slusni aparat рошa.zе. PosluSajte, mozete li те ra:zumijeti dok
govorim bez glasa? (Pokusajte s nekoliko пј"еCi i jednostavnih fraza kao sto је
"Volim te". Kaiite te гiјеёi bez ispustanja glasa.)

ODGAJATELJ: Pokusajte sada razumijeti теnе. (Stavite ruku па usta kako Ы lagano
prigusili govor.). Neki ljudi ostecena sluha па [ај nааn сuјu zvukove.

ODGAJATELJ:- Recinam nesto viSe о gluhim ljudima. [тајu li oni poseban nacin govora?
ANA: , Imaju. Orii koriste "jezik znakova" za govor rukama. (Pokaiite djeci sliku гиёпе
abecede iIi jezika znakova. Potaknite ih da паиёе pokoju jednostavniju гјјеё.)

ODGAJATELJ: [та li nesto posebno sto moiemo uCil1iti kako bismo ti pomogli, Аl1а?
ANA: Kad razgovarate sa mnom potrudite se da уаm vidim lice kako ЬЉ vas bolje
razumijela. Osjecam se iskljucenom kad ne cujem sto se dogada.

ODGAJ ATELJ: Hvala ti sto si пат pricala о sebi. Uvijek је Щеро upoznati nоуе prijatelje.

5,1

i/ri;
.~::

'ii-
,~ , . "о .с ..Ч!if .... ,ICi:;Мз..,,.. : 'о .':'!с
 КАКО CUJEMO: Upoznajmo Anu

Povezane aktivnosti .

Glasni i tihi zvukovi

Prepoznavanje poznatih z~ukova
Ucimo о vibracijama
Brzi i spori zvukovi
"Tihi" ekran
Simuliranje oStecenog sluha
Vrijeme kad se ne prica
Ucimo о jeziku znakova.

52

• I

\
 Glasni i tihi zvukovi
MATERIJALI:
сеюс i cavli
perje
carape punjene vatom
plasticna zlica
metalna zlica

POSTUPAK:
Udarajte gore navedenim predmetima ро tvrdoj podlozi kako Ы proizveli
tihe i glasne zvukove. Razgovarajte о tome kako sastav predmeta cini
razlicitim zvukove koji se cujuo

VARIJANTA:
Pustajte djeci glasnu i tihu muziku. Razgovarajte о tome kak.o glasnoca
moze utjecati па to kako se osjecamo.

PrepC?znavanJ~ poznatih zvukov'a

MATERIJALI:
zvonCiCi
brusni papir
zvizdaljka
melodika
itd.

POSTUPAK:
KoristeCi navedeni materijal, stvarajte zvuk:ove izvan vid.okruga djece.
Nekadjeca..pr.epoznaju.sto је izvorzvuka.

'a~!"'
Il~"
l'
I
:~"
'~':
"""
.~:.

°lo,~"~"
• "о

~:" 53
.!~; ~o

.. ~"~~.
 .~..
~

~II· •I .

~I nl\::
., it.i. р

'[
!
.
~: ~

'..ј
..•..
;ј .. ,

Ucimo о vibracijama
MATERIJALI:
ЬuЬапј, glazbena уiliса ili klavir

POSTUPAK:
1. Neka djeca istraiuju gore navedene instrumente s
osjecajuCi vibracije.

2. Neka djeca opisuju kako se pritom osjecaju.

VARIJANTA:
Potraiite i druge пасinе ~a se u svakodnevnim aktivnostima osjete".;,h"';';~:-A
(npr. iupanje vratirna, buka velikog karniona, glasna muzik.a).

Brzi i polagani zv.ukovi

[~ MATERIJALI:
gramofon ili kazetofon
ploce Ш kazete sa brzim i laganirn pjesmarna

POSTUPAK:
1. Pustajte pioce sa brzim i iaganim pjesmam~ а. djeca. neka se
ritmu. Razgovarajte о tome kak.o se uz muziku osjecaju. Obratite .... - -........
па to kako тЈјепјаји pokrete reagirajuCi па brzinu muzik.e.

2. Stisajte gramofon i ponovo pustajte iste pioce. Razgovarajte о

plesanja i odriavanja ritma.kad se шuzikа. пе сије dobro.

54
 "Tihi" ekran
MATERIJALI:
kratki crtani film, igrani film, dijafilm ili ТУ prograrn

POSTUPAK:
1. Prikaiite djeci nesto od gore navedenog bez zvuka.

2. Neka djeca objasne sto se u filmu dogodilo i kako su se osjecali gledajuCi

filrn bez zvuka.

Simuliranje ostecenog sluha

MATERIJALI:
cepiCi za usi
ploce
grarnofon

POSTUPAK:
1. Neka djeca za vrijeme grupnogracia stave cepiee ili ruke па u.si.

2. Pustite im tiho s ploce pricu koja traje tri minute ра ih pitajte. jesu li
razuri.jeli pricu. Razgovarajte о tome k.akav је osjeeaj k:ad. пе mozes
rаzпmijе.ti опо sto se govori

VARIJANTA:
Gramofon namjestite па pogresnu Ьrzinи i pustite djeci plocu s pricom.

55
 Vrijeme kad se пе prica
MATERIJALI:
nista

POSTUPAK:
Izaberite neko vПјеmе kad nitko пе smije govoriti (tiјеkош rucka се to
biti zabavno). Djeca се morati promatrati.geste k.ako birazumijeli о сети
se kornunicira. Кasnije razgovarajte о tome kako su se osjecali.

Ucimo о jeziku znakova

MATERIJALI:
primjerak k.njige Handtalk (pogledajte literaturu)

POSTUPAK:
Razgovarajte о jezik.l1 znakova i о toте kako se оп koristi. Potaknite djecu
da паисе neke znakove. Neka djeca gledaju ТУ programe u kojima se
upotrebljava takav jezik.

Dodatne aktivnosti mozete пасi u poglavlju о kornunikaciji.

VARIJANTA:
Razgovarajte s djecom о govoru prstima korisreci тarerijal sa sljedece
stranice.

56
\

Ј
 :~:. Govor с

. rstima

R т

u Z
[I
1 I
I
I, I
I
'/
I I
57
I I
'-
~'.-
г-"
~ --
,.--
:о',

...,..
i"~·
r-'"'
~,1 h·
~:':

(Cetvrto poglavlje)
,"
КАКОSE KRECEMO:
Upoznajmo Marka "

.",

59
 I v

,. Cetvrto poglavlje

, . ~ ..
КАКО SE КАЕСЕМО:' Upoznajmo Ma~ka

Odgajateljima:

u оуот poglavlju djeca се upoznati Marka. Оп је simpaticno, . sposobno .oredskolskl

dijete. Djeca u vaSoj grupi uzivat се slnSajuCio &larkoVim 1adorijama sa ZПlајеm. Postao јl
strucnjak u vodenju zшаја otkad ти ga је tetak k:upio. Danas iша sest raz1iCitih zmajeva.
Marko se rodio sa samo tri prsta па lijevoj ruci i пета cijelu nogu. Оп nosi proteze
kaze da se cak moze penjati bde od svog brata.Markovi iskreni odgovori па pitanja ohrabri
се djecu da izraze svoju znаti.ZеЧu i uznemirenost njegovom ројауот. Lutka s umjetnim iJ
deformiranim ekstremitetom izabrana је zato sfopredskolska djeca cesto iтajи рипо pitanji
i zaniша..ТЈ.ја za osobe s takvim. nedostaci...'Ila.Postoje brojni tjelesni, nedostaci koje mozdi
pozelite istraZiti: lutka s cerebralnom рагalizош. lutk.a u invalidskim kolicima, itd. Ciljevi pr
predstavljanju bilo kojeg od tih ostecenja isti su: da se djeca oslobode postavljati pitanja, t~
da upoznaju dijete s tjelesnim оStе6~цј~_щ_Ј9.-_()-.9_S0Q~_~р_~~,?Ьпu da zivi produktivan
.zadovolj ауајиб zivot.. Aktivnosti u Оу'от poglavlju krеiiап.е su tako d?-..dјеса 'isirazuJli-k'аkо-s{
.
"п}Љоvо- tiJ~io~p.9~el.~a iskuse ograniceno kr~tanje.
·------··---T~~·~ koje bi mogle biti k'orisn~'-za роduсаvаще djece о tijelu, pokretima i ogranice
njima pokreta: :
• razlicitinacini kretap.ja ljudi;::
о dijelovi tijela ukljuceni ukret~je
о karakteristike kretanja: ritaIIl,brzina. smjer
е pomagala pri kretanju: ЫсikЩkаmiоni, invalidska kolica. klizaljke, saonice
udlage
• ljudi s tjelesnim ostecenjima sunam рпје slicni nego sto se razlik.--uju od па
, о kako mozemo pomoCi osobi s tjelesnim ostecenjem?

60
 КАКО SE. КRECEMO: Upoznajmo Marka

Pitanja koja se cesto postavljaju

Navest сета nek9. pitanja о Novim prijateljima i tjelesnim hendikepima.

PITANJE: Sto su tjelesni hendikepi?

о DGOVOR: Тjelesni hendikepi mogu varirati od blago ogranicenog koristenja ruke ili noge
ра do potpune nepokretljivosti. NajceSca ostecenja su cerebra1na paraliza, spша
bifida i misicna distrofija. Та ostecenja mogu varirati od umjerenih do teskih.

Р ITANJ Е: Jesu li ljudi s tjelesniт ostecenjima bolesпi i slabi?

ODGOVOR:To niје nuino tako. Vесша tjelesno hendikepiranihosoba z'dravaje i snaina.

Oni uZivaju raditi i zele raditi isto sto i ljudi koji петаји ta1.'Va ostecenja.

PITANJE: Sto znаа vezanost za invalidska kolica?

ODGOVOR: Cesta је predrastidaI

da su korisnici " "
invalidskih kolica vezani za svoja kolica.
Neki, medutim, mogu i zaista izlaze iz kolica. Nek.i cak mogu i hodati, ali im је
lakSe ili prak.tiCnij~ koristiti kolica,.
I .. , _ _ ... __ о •

/':,;::'.i:,,;.:, ,
PITANJE: Kakvih Ы problema mogla imati djeca u mојој gnlpi s prihvacanjem tjelesno
ostecenog djeteta? .

ODGOVOR: Buduci da su tjelesna ostecenja vidljiva, таlа се djeca ima~i рипо pitanja, а '
mogu se i osjecati tjeskobno u vezi s поуiш djetetom u grupi koje iша tjelesno
ostecenje. Та su pitanJa Ь.Опnalпа i пе treba ih sprecavati. Vrlo je'Ъitno pomoCi
шаlој djeci da vide ka.k.o је iza hendikepa osoba. Dj;ci је lа1<о sроzпаti
оgrашсепј'а·КОј'а-dопоsi tјеlеsпа.,Щvalidпоst, ali teSko I:a.ZШiJi~а:јU-dа-ijUd1S
tjеlеSnјтi"ОStё[е-Щ1Шаuсе-s-аУlа:dkv~ti:-f)ОfёSКосе·i YOilltllspunje~ prodill.1iVan
Z§)LиаЈа ёIјесащоgu:"sё:Uртaslti,~а,је1јеlеsil(i"invilidri:Оs{zaraznа, ра bi mogli'
izbjega.vati kontakt s ta1.'Vim djetetom.

PITANJE: кo.ko naрrаviti.1шkи s tjelesnim oitecenjem?

ODGOVOR: Postoj~ razlicita tjelesna ostecenja. Navest сета samo neke prijedloge za
prilagodavanje osnovne lutke. . .

61

~~~;.
:[!~~.L~:'.
 Cerebralna para!iza

~utkas cerebralnom paralizom moze se napraviti koristeCi konac kako Ы spojili ruke
i noge lutke па п·ааn koji ukazuje па stisnute misice (pogledajte ilustraciju). .

Udlage za noge. iIi ruke

Bolnica Ш doktor се vam mozda rado dati iskoristena pomagala.Udlage se mogu

napraviti od komada trake za prozore itd., щеtаlnih cijevi роvеzапihро:п;lOСU nekog.1jepljivog
materijala za visoke djecje cipel:e .

..'-
"•
"
1.
, .
""

.""""

62
 Proteze
. 'Noge:',·· .:." .
Kartonske cijevi, cijevi od usisivaca, mreZica od goblena smotana u cijev, kom:adi'
savitljive cijevi za polijevanje Ш komadi cjevovoda mogu se upotrijebiti za proteze,

Sake/ruke:
Gore navedeni materija1i mogu se povezati za obiCnu kuku ili za kuku.s vjesalice za odjeeu. U
шаliш robnim kucama i ducanima tehnicke opreme dobra је ponudatih materijala. V шо је
da se ostri lcrajevi prekriju tak.o da sedjeca ne ozlijede. Spone, pojasevi i remeni mogu se
skinuti s istrosenih sanda1a, torbica,. uzica za pse itd. .

Invalidska kolica/hodalice/sklopiva djecja kolica

Neke.bolniceispecija1ne.skole ili centri iшаји opremu kojl.1 Ы уат mozda poklonili ili
posudili..

f
Ostalaoprema
l Djecja kaciga (velicina 20), PokuSajte је nabaviti kod proizvodaca ortopedske opreme
ili u specija~ skolama Шu bolnicama. . .
[ Pomaga1a рп hr<u"1jenju, oprema za prila.godbu, ploca ili uredaj za komunikaciju'
VreCica za prainjen:je '. . ..' . .

".

63

'I~~;r
- ~.:i.'>:.:.....
 КАКО SE KRECEMO: Upoz.najmo Marka

Prijedlozi tema i пасјnа razgovora

s djecom о kretanju:

Grupna diskusija: 8i1jeske za odgajatelje:

Ј edna od.predivnih stvari vezanih za nasa Nekxr djeCfI mieи nogama, rukији se, diiu i
tijela ta је sto se mogu kretati. Mozemo spuJtaju ruke, noge, itd.
pomicati noge, ruke, stopala, itd.

Kad пат se furi mozemo se kretati vrlo .

brzo, а kad imamo vremena шоzеmо se
kretati vrlo sporo.

Tijelo se moze kretati па razne паёше, прт. Тета se moie prosirici razgovorom i ор 0-
rastezanje, hodanje, puzanie, poskakiva- nаЈаnјеm PQkгecaiivotinja.
пје, skakanje па jednoj nozi, itd.

Postoje nacini па koje kotaci рошaZU lju-

dima da se krecu s jednogmjesta па drugo,
kao npr. s koturaljkama, inva1idskim ko-
licima, daskama za kощran.је .(skate-
boards), itd.

~~kL.sеЈј.udi"k.rесu-drugаСiје .. оd._оst.alib.,""
Oni imaju r~l~§лs:u~~t.~СеЩ~ te se koriste
роsеЬпоm opremoffi, kao sto su kolica,
-pr?.!.eze ili h6dalice koje im РQЩ.а4ч._шi
~he~~~fu. Oni mog,~·n·a;~iti"~potrebljavati
druge dijelove svogatijela па poseban. па­
cin. M~da tak:va djeca mogu izgledatidro-
~~i~?_"9na uziv~u raditi stvari koj е i drugi
vole.Ona su уат prije sliCna nego sto se
.. ~!ШЗ:!·ј~_?d ~ -... --.------ .
. .
Кakvп ste prilagodbu, koja роniа~е lju~ . Рпmјеп prilagodenja: koso odrezan rиЬ
dima s ortopedskim osteceIljima, primi- plocnika, stubista s ogradoт, kosi prilaz
jetili u svош susjedstvu? zgradama., Шп prolazi u gledaliSte. .

64
 КАКО SE КАЕСЕМО: Upoznajmo Marka

·Primjer scenarija:
Upoznajmo Marka

ODGAJATELJ: Danas сето upoznati nqvogprijatelja. Djeco, оуо је Marko.

MARKO: Bok.

ODGAJATELJ: Markov отЩеn! hobl је рuJtалје zmajeva. Mogao Ы djeci лcitо гесЕ о:
svojim zmajevima.
MARKO: Sve је to pocelo proslog ljeta. Ljetovao sam kod tetka koji radi zшајеуе. Napra-
vio шiје t....-i. zmaja. Jedanje Ыо prekrasan leptir, ali пliје zapeo u dгiecu. Na-
stavio sam vjezbati s preostala ауа i moguih ршпи visoko. Mislim da se moze
reci da sam strJ.cnja..1( u pustanju zшајеуа.

ODGAJATELJ: То је zai.sta zanimljivo! Marko, pricaj nаmјоЛ о sebi.

MARKO: Ра, vjerojatno ste prim.ijetili da mi је saka drugacija (pokazuje djeci saku), ali
nesto је drugo posebno u vezi sa. rnnот (podiie nogavic!..! da pok~7e protezu).
Zelite li vidjeti mоји protezu? Neki ljudi kaZu daje to "итјеtnа noga" ..

ODGAJATELJ: Ponekad kad vidimo nesto nоуо uplasimo se јег to ле rCLтumijemo. Moida
bi.smo иеЬаи јоЛ porazgovarati о Markovoj saci i nozi.

) Potaknite djecu da postavljaju pitanja i dodiruju protezu. Мо vam је dostupna Щесја

umjetna noga pokaiite је djeci. Мо djeca пе postave pitanja, izmijenite daljnii diialog
kako Ы ukljuCio bitne informacije. Moiete zamo/iti drugog odgajatelja ifi roditelja da
1 postavi ta pitanja.

PiTANJE: Sto ti se dogodilo s nogom?

. иIАНКО: Roden sam beZ јеdnе noge .

PITANJE:Za§to tvoja. ,.,ј.lса izgledadrugacije?

MARKO: Zato sto imam samo tri prsta ijedanod njih је siri neg6 sto је to uobicajeno~
Mogukoristiti saku pri puS~anju zmajeva,pranju шЬа, igranju loptom ipri·
[
шn?gim..drugim a.ktivnostima.

I PITANJE:
МАНКО:
Boli li
Ne boli.
се?

P~TANJE: Moze lise Со

popraviti? . _.~ __: О. •

r
МАНКО: Ne moze, roden sam tak~v i uvijek cu takЭ.vЪiti, cak i kad narastem.
,/

65
PITANJE: . Kako se IaJ.paJ? Kako plivaS?
МААКО: Skidam protezu kad Ы se mogla smoCiti i kad idem spavati.

, (pokazuje)

PITANJE·: Mozes [! se penjati ро penjalici?

МААКО: Naravno. Mogu koristiti svoju umjetnu nogu па пшоgе naCine, sliCno kao sto
vi koristite svoje noge. Cak se penjem Ьае od svog brata. Јednom sam spasio
bratovu шасlш s vrha drveta! -

PITANJE: Kad narastes, hoce li ti иеЬШi ve&иwga?

MARKO: Da, kako си rasti tako се mi trebati nove, Уесе noge.

МААКО: Ponekad ljudi misle da izgledam smijesno, ali jednostavno ne obracam painju
па (о. Moji najbolji prijatelji to vise ne primjecuju. Svidam im se zato яо se sa.
. mnom zabavno i~

OOGAJATELJ: Sto najviSe. voliS raditi?

М ARKO: Volim kuhati s tatom. Pravimo jako finepalacinke. Nasa obitelj voli ici-na Ые­
te i tako samja naucio pustati zmajeve. Мој omiljeni filmje Superma.n. Naravno,
оп samo glumi. t-IlТКО пе moze napr2..viti stvari koje оп radi u filmu.

ODGAJATELJ: Marko, Ёma li ncito sto Ы ti htio znаа о nаЈој uCionici/sobi?

MARKO: Ра i ne, osim da mi.sacuvate пiоји uzinu реШОШ kad idem svojem tera.peutu.

ODGAJATELJ: Terapeut? Ispri~j djeci nеЈсо о Соте.

MARKO:. Оп mi pOffiaie da naucim kako koristiti umjetnu nogu i da otkrijem ka.ko Ciniti
nove stva.ri. ёak mi је pokazao poseban nacin drZanja zmaja u ll.lci tak.o da mi
ne isklizne.

ODGAJATELJ: Upravo sam se sjetila da и nаЈој knjiinici imamo novu kn.jigu о zmajevima.
Mogli bismo је svi zajedno pogledatL Marko, zaista mi је drago ло si ove godine
dosao u n.a} vrtic. lVfogao Ы nas n.au5ti ka.ko se puJiaju zтc.jevi.·

66
 КАКО SE КНЕСЕМО: Uроzлајmо Marka

, . ....

Povezane aktivnosti

~ogledajmo se u ogledalo
Pokretanje misica
Dijelovi tijela .
Kolaz stvari koje pomazu Ijudima pri kretanju
Kostur
Napravimo sliku па zidu bez koristenja ruku
Pol,igon s preprekama
Pretvaranje
19ra Ьоlпјсе
Ucimo о invalidskim kolicima

, ,

67
 PogSedajmo se u ogiedalo
MATERIJALI:
zidna i rucna ogledala
pastele
mokra k:rpа

POSTUPAK:
1. Potaknite dvoje ili troje djece da stanu ispred ogledala i razgovaraju о
шеdusоЬnim slicnostirna i razli.kama.

2. Pomozite im da prepoznaju dijelove iijela i da se osjecaju zadovoljnim

sa svojim odrazom u ogledalu. "

3. Na.crta.jte pastelama.obrise razliCitih dijelova tijela па оglеda.lи-

4. Neka djeca pokaiu pred ogledalom jednostavne aktivnosti kretanja

kao 5to su 'skak.anje; l.mirkanje i pljeskanje.

Pok~etanje misica
MATERiJALI:
ni5ta

POSTUPAK:"
1. Каоuvod u aktivnost objasrlite djeci da ljudsko tijelo ima misice koji
ши рошaiu dase krece. Djeca moguosjetiti miSic ako srave rukuna шiSlш
nadlaktice. Pok:aiite im kak.o da. stisnu miSic skupivsi sa.k:n i podigavsi'
nadlak.-ticu. Oslobadanjem sake i spustanjem ruke misic се se opustiti.

2. Objasnite da ljudi iшаји mlsice u svim dijelovima tijela.' Svald put kad
se krecemo korisrimo шi.SiСе. .

з. Vjezbajte opuStanje i zatezanje razliCitih miSica.

68
 Ојје!оуј tije1a
MATERIJALI:
masni papir
skare
Ьоје i kistovi
industrijski otpaci
bojice

POSTUPAK:.
1. Ocrtajte tijelo svakog djeteta па velikom komadu masnog papira.
Osigurajte materijal za kreiranje kose, Пса i odjece.

2. Razgovarajte о razli..lcama.i sliCnostima medu djecom.

з. Кreirajte zidnu izlozbu sa slik.ama djece.

VARIJACIJE:
[ 1. Napravite ekran koristeCi veliki uokviren komad papira. IzreZite па
papiru rupu veliku toliko da otkrije mali dio djecjeg Пса. Dok djeca imaju
zatvorene oci izaberite jedno od njih da stane.iza ekrana tako da ostali
;1 vide samo njegova usta. Neka djeca prepoznaju togvrSnjaka. Neka se sva
ајеса izredaju.. Ponovite igru s drugim dijelovima tijela ..

[
2. Fotografirajte nekolicinu djece, i to:
cijelo dijete
1 ' cтlavu
t>

noge i stopala
.. ruke i t i j e l o . . . .
Neka djeca sloze fotografije s dijelovL.-nа tijela ka..1(o Ы dobili sli.laI cijelog
djeteta.

з. Fotografirajte djecu sprijeda, straga i izprofila. Neka djecaspoje slike

is.tog djeteta..

69

4 'J:,'
,.~
.0 ~\••
'"'
...........
 Kosturi
MATERIJALI:
kosti пЬе, pileta i рипсе
skare
paplI
olovke

POSTUPAK:
1 • Slozite kosti па slilll zivotinje kojoj pripadaju.

2. Neka djeca iscrtkaju kosti па papЦu. IzreZite oblike. Usporedite ih s

originalnim kostima.

VARIJACIJE;
Лkо se vas vrtic nalazi u blizini muzeja ili
zooloskog vrta provjerite odria-
уаји li se tamo izlozbe о zivotinjama koje Ы bile prikladne za djecu .

.
Kolaz stvari koje pomazu Ijudima pri kretanju
MATERIJALI:
casopisi, skare, katalozi, ljepilo, promotivni materijali tvornica specij alne
opreme, kartonska ptoca .,
POSTUPAK:
1 ~ Prije a..,.1(tivnosti razgovarajte s djecom о razlicitim nacinima kretanja
ljudi s jednog mjesta па drugo - automobilom, kаrniопош, biciklom,
traktorom, invalidskim kolicima, ротоси hodalice,itd.. .
2. Potaknite djecu da izrefu sto vise razlicitih sUka tа1.'VШртеdmеtа. Neka
nalijepe slik:e па kanonsku plocu. Neka djeca imenuju svaki predmet.
Stavite natpise na.sli.k.e. - .
VARIJACJJE:
1. Prosetajte s djecom kako Ы opa.zali stvari koje ротш ljudirna u
.kretanju.
2. Napisite pricu temeljenu па tom iskustvu. Neka djeca ilustriraju рпси
vlastitirn crtefuna ili slikama iz casopisa.

70

~ I

-'
 .Napravimo zidnu sliku bez koristenja ruku
MATERIJALI:
Ьоје i kistovi
. flomasteri
~eliki komad masnog papira stavljen па pod koji је prethodno polu-iven
novinama
pregace za za.Stitu odjece
samoljepiva traka

. POSTUPAK:
11 1. Radite s troje do cet1jero djece istovremeno.
l 2. Predstavite aktiv'Ilost rekavsi djeci da се crtati .posebnu zidnu
I s.=.
. sliku -bez .

[1-
I ;;.~
koriStenja ru1..'U! '

з. Potaknite ih da razmisle kako Ы mogli drZati kist ili f1.omaster drugim

. dijelovirnatijela kao sto su usta, la...k:~ovi i stopala. А...1со је potrebno za
I~ . odrianje kjsta ili flomastera па mjestu, mozete koristiti samoljepivu traku.

I . . ==========================
111 ~~~
1 !Ij,
. .
Poligon s preprekama
MATERIJALI:
Ьасуе
grede
.velike kocke
uzad
stolovi
ostali predmeti koji se ne mogu ostetiti

I POSТUPAK:
l 1. SloZite poligon.s preprekam.a koji zзhЩеуа od djece da se па razlicite
nac:inekoriste svojim tijelom.

2. Potaknite djecu da istrafuju razlicite паСinе prolaska kroz poligop.; па

primjer: preko, okolo, ispod stola; natraSke; па rukama i koljenima; s
prijat~ljem; bez.koriStenja.ruku;.itd.

71 .
 Pretvaranje
MATERJJALJ:
rukavice bez prstiju, ploca sa rupicama za k:linove ili kuke
velike rukavice, drvene bojice i рари
kartonske cijevi, u.zad
stapiCi za pregled grla:; pre1ddaci
samoljep1jiva trщ dugme, patentni zatvarac
gumice, kutije za razvrstavanje
posude s pok1opcem, busilo za рари,
vijci i matice

POSTUPAK:
1. Namjestite kutak za иc~nj~ u kojem djeca mogu manipulirati mate~
rijalimas ogranicenom mogucnosCu роџеtanjаsakе iliprsta. Djeca'mogu
lagano mobiliziriti.svoje sake ротоси stapica za pregled grla i samoljepive
trake ili labavo omatajuci traku ili Уипи oko prstiju. Mogu se koristiti i
rukavice (sa i b~z prstiju) kak.o Ы se postigli razliciti efekti.Sudjelovanje
u оуој aktivnosti treba bitidobrovoljno. Ne tjerajte neodlucnu djecu da
sudjeluju.

2. Poucite djecu da eksperimentiraju sa razlicitim nacinima baratanja

predmetima~ Posta.vfjajt~ рЏanја. Icэ+<о biste potakli diskusiju. Zasto је
tesko ostvariti svili odza.cIitaka.? Postaje li vjezbom lakSe? Које Ы jos
svakodnevne aktivilosti"bile otezane? Hranjenje? Pranje zubiju? ОЫа­
сепје?

72
I'~'
/ ._1000
~.

It. ·
..~.
·а
Ьоlпјсе

•
~~ Igra
. ~..
IIИ{'О_" MATERIJALI:
i . ОО 1

I stake, kirurske mrezice za kosu,

zavoji, povez о vratu za slomljenu ru.ku, .
иnifоrше ЩеCnikа i medicinskih sestara,
fotografije bolnicke ортеше,
maska za lice,
rendgenskesnbnke

I POSTUPAK:
l: 1. Potaknite djecu da odglume svoja isk.LlStva s bolnicama i bolestima
koristeCi razliCite rekvizite iz "dramskog" kutka.
11
2. Uzmite pritorn. u obzir predrasude ili skrivene strahove koje djeca mogu
otvoreno i1i indirektno pokazati.. Ispravite шуе predodibe dajuCi djeci
tocne informacije.

VARIJACIJE:
1 . Pozovite zdravstveno osoblje da posjeti vaSu grupu.

2. Izaberite djecje knjige s temom hospitalizacije za vas lcutak slik.ovnica.

з. Organizirajte grupni posjet bolnici i ambulanti.

- : -.":'"-;..-

73

l
I}~'
 Ucimo о invalidskim kolicima
MATERIJALJ:
Invalidska ko1ica djecje velicine (mozete ih posuditi s pedijatrije ili od
vaseg Iokalnog dobavljaca zdravstvenih pomagala).
Ima raznih modela ра se stoga dobro upoznajte s fun.k:cioniranjem kQlica
рпје nego ih donesete u razred/grupu.

POSTUPAK:
1. Opisite djeci razlicite dijelove kolica i razlicite nacine njihovog
koriStenja. PokaZite шо se zakljucavaju kotaci (i to svaki puta kada dijete
sjeda. ili ustaje iz koIica).
"Pazite da djeca nikad пе voze bd:e od Ьпinе hodanja.
2. Dopustite djeci da naizmjence koriste kolica za упјете razliCitih
aktivnosti" uпutаr i izvan zgrade. Potak:nite ih da promijell.e igre. ili
aktivnosti k.a..1co Ы ukljucili dijete u kolicima. .
з. Razgovarajte о teskocama koje su djeca doZivjela, ukljucujuCi stepenice,
neravne povrsine, prepreke па stazama, kretanje па malom prostoru, itd ..

VARIJACIJE:
1 • Potaknite djecu da promatraju па koji su пасin јаупе zgrade i plocnici
исinјеni pristupaCnim za Ijucte koji koriste kolica.
2. Pozovite u posje.t grupi osobu koja koristi invalidska kolica..
. ' i , '0 ;

з. Potaknite djecu. da 11 svbm susjedstvu potraze kose prilaze za koIica i

ukosene plocnike".

74
l (Peto poglaVlje)
[ .

КАКОKOMUNICIRAMO:
[
Upoznajm.o Ivu
!
" _:. .~

77
 Peto poglavlje ~

КАКО KOMUNICIRAMo: Upoznajmo Ivu ~

,
r. .

Odgajateljima:

u оуот се poglavlju djeca iz va.Se grupe ироznaа lvu. Iva је pric.ljiva, otvarena,
prijateljski raspolozena petagadisnja djevojcica. Djeca ~e uzivati slusajuCi о Ivinoj plesn.oj
skali. Iуа се pricati djeci а tome kako пароrnо uvjezbava поуе palozaje i поуе baletne karake.
Takoder се im pricati о jos jednoj specij alnoj nastavi koju pohada - о govornoj terapiji. Na
govomoj terapiji Iva пароmо radi kaka Ы паисПа balj~ izgavarati rijec.i. Nije mogla docekati
da isprica djeci kako је tama zabavno i пета fujekcija!
Iviп scenarij napravljenje tako da pornogne ublaiiti tjeskobu djece i odgovoriti па
pitanja а gavornoj terapfji. Velik broj predskalaca i prvoskolaca id~ ili zna'drugu djecu koja
idu па govame vjezbe. Scenarij prilagodite kako Ы djeca u vaSoj grupi dobila informacije о
govarnoj terapiji koja se obavlja u уата dostupnoj ustanovi. Mada nije nuzno, mozete
simutirati Ivinu аrtilшlасiјu: Nakon sta џроzпајulvu djeca Ы se.trebala osjecati ugodnije u
':ezi govome terapije, te zapamtiti lvu kaa prijateljski raspolozenu реюgоdisпјakinјu kaja
voli plesati.
Aktivnosti u ovom paglavlju omogucuju djeci da паисе а fai:1iCitim nacinima па kaje
~omunicirama. Navest сета neke teme kaje Ы mogle biti korisne za исепје male djece о
komunikaciji i teskocama prilikom komuniciranja:
!

• definicija komuЫkacije
• nacini па koje ljudi mogu komuniciтati: govor; jezikznakova, ploce ili uredaji
za kamunikaciju, gavOr tijela, odjeca
• sto је gavoma terapija?
• dijelovi tijela koji se kariste pri komunikaciji: usta, j"ezik, zubi, usne, oci, ги­
ke, cijelo tijelo
• komuni.kacija udrugim kulturama, па drugim jezicima
• komuniciranje bez govora с . ...':'."

• kako mazemo bitipaiJ.ji:vi prema osabama kaj{9tezano komuniciraju?

.... -.-

78
 КАКО KOMUNICIRAMO: Upoznajmo Ivu

Pi~anja koja se cesto postavljaju 5

р ITANJ Е: ZaJto Ы malo dijete koje otezano komunicira moglo imati ртоЫета da ga утЈnјс:с!
prihvate?

ODGOVOR: Као i dijete sa slusnim ostecenjemidijete s ozbiljnimostecenjem govora moze

imati problema pri uspostavljanju socijalnih odnosa. Dijete koje. okolina stalno
kПуо razumije moze postati jako fru.strirano, sto, pak, moze dovesti do napada
zlovolje. Na prirnjer, ponekad је ta1..'Vom, djet~tu lakse jednostavno zgrabiti
igracku nego i dalje neuspjesno pokasavati objasniti sto zeli. Odrasli i djeca
! koji dolaze u kontakt s djetetom koje је 'tesko razumijeti mogu takoder biti
fџIstrirani.

l PITANJE: Кој! su govomi problemi cesti kod predSkolske djece?

ODGOVOR: Problemi artikulacije su cesti u toj dobi (glasovi seispustaju, iskrivljuju, dodaju
ili zamjenjuju). Drugi problemi ukljucuju mucanje i k.ronicne poremecaje
glasa gdje djecji glas veCinu vremena zvuci пеоЫСпо.

р ITANJ Е: Da li ostala djeca sposebniт potrebaтa јmаји i ртоЫета s govorom?

о DGOVO А: Ј ezicni poremecajii роrепiесајi izgovora ponekad proizlaze iz Ш su povezani s

ostaiim poremecajima, ukljucujuCi gubitak slu.ha, rascijepijeno nepce, cere-
bralnu paralizu i mentalnu retardaciju.

79

2 т,
 КАко KOMUNICIRAMO: Upoznajmo lvu

Prij'edlozi tema i nacina ra~govora

s djecom о komunikaciji: 5
Grupna diskusija: Biljeske za odgajatelje:

Danas сето nauciti novu rijec i njezino

znacenje. Govorit сето о komunikaciji.

Komunikacija је prijenos infonnacija od

jedne osobe drugoj. Komunikacija znaci
slanje i primanje poruka. Upravo sada ја
komuniciram s уаmа.

Kada komuniciramo, govorimo drugirna о Za mаnји јјеси moiete tu zastati i napraviti

sebi. Govorimo о stvarima koje vidimo i aktivnost nатаnи "Slanje i рптаnје роrи­
znamo, kako se osjecamo i sto mislimo. ka".

Уебпа ljudi komunicira govorom, ali ро­ Spomenite druge nacine па koje ljudi mogи
stoje i drugi naCini па koje ljudi mogu ko:- komunicirati, kao sto su Ја cija'nа ekspresija,
municirati. govor tijela ili ton glasa.

Mnogi ljudi koji песији koriste jezik zna-

kova. Oni "govore'" ono sto vide, misle iП
osjecaju koristeCi ruke. Neki drugi ljudi,
koji imaju problema s kontrolom misica
koriste plocu za komunikaciju.

Ljudi razliCito zvuce kad govore. Eksperimentirajte и vezi s time.

Ljudski glasovi se razlikuju. Neki su vrlo Pogledajte aktivnosti.

visoki, drugi niski, пеЬ glasni, drugi tihi.
Neki ljudi imaju problema pri izgovoru
rijeci i glasova, а пеkiша dugo treba da iz-
govore пјес_ Ljude. koji imaju problema s
govorom vrijeda kad ih drugi ismijavaju.

Mada. se ljudi razlikuju prema. tome шо

izgledaju i zvuce kad komuniciraju, oni,
jednako kao i vi, zele da ih se razumije.

Kako mozemo.biti pailjivi s osobama koje "Producirajte" zajedno s јјесоm ideje: nрт.
ocezano komuniciraju? sluSati pailjivo, itd.

80
 КАКО KOMUNICIRAMO: Upoznajmo ,Ivu

~
'.'. ~
.
" ..

Primjer scenarija: . ',.,. -- .

Upoznajmo Ivu

ODGAJATELJ: Djeco, danas cete upoznati nоуи prijateljicu. Njeno ,те је Iva. Iva, hoceS li
pozdraviti djecu?
IVA: Dobar dan.

ODGAJATELJ: Iva i njezina obitelj su se nedavno preselili u nаЈ grad i оnа се 'С! u nаЈи
grири. Kad odraste оnа Ы htjela Ыа plesaCica. [уа, mојеЈ [! пат nesto теа о
svojim satovima plesa?
IVA: Da, ја volim plesati. Мата те ponedjeljk9ffi vodi u plesnu skolu. Тато se
dobro zabavljam. Моја uciteljica plesa nas иz muziku uci nove 1;orake. Skacemo
i ponekad stojimo па prstima. Jednom smo plesali pred svim uciteljirna, mа­
тата i tatama. UCiteljica је rekla da sam Ыlа odlicna.

о DGAJA TELJ: То zvuci zabavno, [уа. Moida сеЈ nas jednom nauciti neke od plesova koje
znas. Moies li пат nesto reci i о drugoj skoli koju pohadaS?
IVA: Ја idem па govornu terapiju. Imam.problema s izgovorom nekih rijeCi ра те
ljudi ne razumiju. АН zato idem па govorne ујеЊе gdje vjezbam izgovor.

Potakпite djecu па postavljanje pitanja. Cesto se djeca пе usuauju pitati, ра drugi odgajatelj
iIi neki od roditelja mogu postavljati pitanja.

PITANJE: Zasto cudno govoriJ?

IVA: Ponekad mi se rijeci pomijesaju i zvuce cudno. Мој uCitelj kaie da ispustam
dijelove rijeCi - kaie da ih "gutam" (prftom se smijulji).
[
'. PITANJE: Sto radite па govomim УјеЊаmа?
IVA: Vjezbamo izgОvЋrаti g1asove. Uciteljica izgovori glas i ја ga ропоviш . Prona1azi-
" '['~
то slike stvari koje pocinju glasom koji vjezbamo. Pricamo price i ponekad
izmisljamo smijesne rijeci! Na satu zapisujem glasove koje smo vjezba1i da Ы
ih kod kuCe s тaтo~ i tatom u:vjеZbэlа.

PITANJE: UzimaS li lijekove ili тотаЈ ртјтаа injekcije?

IVA: О, пе! Ucireijica mi pusra da Ьиат precimete iz:njene уеше torbe. U пјој drii
razne mteresantne stvari: bojice, knjige, slagalice. Nikah.'Ve igle, fuj!

PIT ANJE: НосеЈ li uvijek morati ,а па govome ујејЬе?

IV д: Ne. 1ci си dok ne паuСiш. ispravno izgovarati glasove i ПјеБ.

'81
РIТАНЈЕ: Da li i tvoji roditelji cudno govore?
IVA: Ne.

PITANJE: VoliS li iCi па govome vjeibe(

IVA:· Da. Рипо radimo, ali је i zabavno. Ponekad nisam sama s
је vise. Zajedno исiшо izgovarati glasove i rijeci.

PITANJE: Мојеmо li ti роmоа da Је ugodnije ОЈјесаЈ и nа§ој grupi?

IVA: Моliш vas da ml se пе rugate kad nesto neispravno iz
makar mi trebalo i nesto vise vremena z?- izgovor nekih riieci.
smijati ako тоје rijeci ponekad zvuce cudno. Igrajte se sa .L.L.L.LL\JU......II

prijatelji. Ј а bih htjela biti vasa prijateljica.

82
 КАКО KOMUNICIE2I\M9: Upoznajmo Ivu

-~aktivnosti

,ёprimanje раюrukа
.a!~;;'
пје' zvukova
1IIIIiII!!J;I;~:'I'~govorimo .
~OO~;'
niciranje u dr"l:lJgim zemljama
... ,-." .
, _uniciranje bez::!Jovora
muliranje
'"""""',- t -~ " ••

I
1

I
I

83
 Slanje i prima'nje poruka
MATERIJALI: I
liшеnkе, uze, wаЏdе-tаlkiе

POSTUPAK:
1. Povezite uzetom krajeve limenki. Neka- djeca eksperimentiraju sa
slanjem i рriшапјет роМа.
2. Neka jedna grupa djece iz sobe salj~ poruke ротоси "voki-tokija"
drugoj grupi, kojaje уаni па igralistu.

VARIJACIJE:
1. Neka djeca stanu u red. Кaiite im da се se igrati "pokvarenog telefona".
Neka уат priruci budu jednQs~avne, poznate sLike autornobila, lopti,
igraCaka, itd. Sapnite prvom djetetu u redu sto је па slici. Neka опо prenese
poruku slijedecem djeteru i tako do zadnjeg djeteta u redu. Posljednje
dijete neka pronade sliku predmeta i pokaie је ostalima.
2. Organizirajte grupni posjet posti.
3. Neka djeca posalju telegram.

Slusanje: zvukova
MATERIJALI:
kazetofon
па kazetu snimljeni poznati zvukovi (Zivotinja, zvonjave telefona, pl9-kanja
malog djeteta, sirena, svirala, itd.). .

POSTUPAK:
1. Neka djeca prepoznaju poznate zvиkove.s kazete.
2~ Dopustite im da snime glasove koje sami proizvode i neka ih poslije
preslusaju.

VARIJACIJE:
. 1. Udarajte и b:ubanj i hodajte и.ritnш zajedno s djecom. Мijenjajte rit-
move.
2. Neka djeca slusaju muziku i krecu se uz пји. Pustajte imrazlicite ritmove
(klasilcu, rock,jazz, рор, itd.)
.3. Neka.djeca.pomoCu.stetoskopa.slusajlLotk:ucaje srca.

84

, . ~ .,' .....:'- ~ .:....... .

 Kako govorimo I

MATERIJALI:
o.gledalo.; slik.e јеша, zubi i usana

POSTUPAK: .
1. Razgo.varajte s djecom а diјеlо.viша tijela ko.ji sudjeluju u go.vo.ru.
Po.ka.Zite im slike i neka identificiraju dijelo.ve kad а njima razgo.varate
Оеш, zubi, usne-, grlo, no.s).
2. Demo.nstrirajte glaso.ve ko.je proizvo.de razliciti izgo.vo.mi o.rgani:
zubni glaso.vi (t, d, z, s) .
usneni glaso.vi (р, Ь, ш)
usneno-zubni glaso.vi (v, f)
meko.nepcani ili resicni glaso.vi (k, g, Ь)
з. Igrajte igru u ko.jo.j djeca po.navljaju besтislene rijeci za vama (prito.m
пе vjezbajte mеЬаniСЮ). Neka рп izgovaranju glaso.va ko.riste o.gledalo..
Primjeri: ри, tu, Ьи
la, le, li
gam, go., kep, itd.

Komuniciranje u drugim zemljama

MATERIJALI:
slike ljudi iz drugih zemalja i s drugih ko.ntinenata (iz Japana, Afrike,
Francuske, Spanjo.lske, itd.).

POSTUPAK:
1. Pitajte djecu kako. ko.municiraju ljudi u drugirn zemljarna? Zvuce li
po.put nas ili drugacije? Misle li djeca da о.ni zvuce i ko.municiraju poput
nas?
2. Po.vedite djecu u шa.sti па puto.vanja u druge zernlje pustajuCi snimke
stranih ј ezika.
3. Naucite djeclI po.zdravljati.na dшgiш jezicima:
Engles.k.i: Go.o.d aftemo.o.n (Gud afternun)
Francuski: Bo.n јо.и! (Во.п fur)
Njemacki: Guten tag (Guten tag)
Talijanski: Вио.п gio.rno. CВuo.n do.rno.)
·Spanjo.lski: Bueno.s d.ias (Bueno.s d.ias)

85

с.
 Pretvaranje
MATERIJALI:
meki kolaciCi ili Zvakace gume b~z secera

POSTUPAK:
1. Recite djeci da се sudjelovati u jednom eksperimentu.

2. Zamo1ite da se javi dobrovoljac.

з. Neka dijete stavi kolacic u usta (pritom pazite smije li ih dijete jesti).

4. Neka dijete kaze grupi sv6je iше, adresu, i dr.

5. Recite ostaloj djeci da ропоуе sto је опо reklo (neka nekoliko djece
pokusa). .

6. Povedite diskusiju о tome da ljudi ponekad iшаји problema pri izgovoru

rijeci. Tesko imje proizvesti odredene glasove. Svatko iша poneku rijec
koju teze izgovara.

7. Pitajte djecu kako Ы mogli роmоб nekome tko teze izgovara rijeci
, (slusati pailjivo, пе dоvоdЩ sтiјanјеш osobu uneugodnu situaciju, itd.).

VARIJACIJE:
1. Upotrijebite metronom namjesten па sporiji.tempo (mozete ga dobiti
u prodavaonici glazbenih instrumenata).

2. Neka djeca govore u ritmu metronoma.

з. Postepeno ubrzavajte tempo.

4. Razgovarajte о poteSkocama u razumijevanju govora i proizvodnji

glasova ..

86
--
[1 .....

Komuniciranje bez govora

MATERIJALI:
nista

POSTUPAK:
1. Recite djeci slijedece: Igrat сеmо igru pogadanja. Ја си komunicirati s
vama, ali pritom nеси govoriti. Zelim da mi kaiete sto vam роkиJауат reci.
Gledajte dobro!

2. Pantomimom pokaiite djeci оуе radnje: mahanje za zbogom, pokret

rukom za dodi оуаmо, stavite prst па. usne kao da zeUte djecu stisati,
potvrdujte (kimajte) i nijecite glavom. Paritomimom pokazite djeci
ulijevanje tekuCine u casu, pijenje, spavanje, zijevanje, itd.

З. Dopustite djeci da ona pantomimom роkэ1u neke aktivnosti, а ostaU

neka pogadaju sto rade. Na primjer, telefoniraju, stavljaju naocale, rade
sendvic, itd.

VARIJACIJE:
1. Naucite djecu jednostavne znakove koji zamjenjuju rijeCi (pozdrav,
lopta, ЬеЬа, djecak, cesalj, itd.). .

2. Razgovarajte о kompjuterima i ploeama.za. komunik.aciju. Napravite

jednostavne kartice sa slikama, ра neka djeca odgovaraju па neko pitanje
ili zahtjev pokazujuCi odgovarajucu sli1'U.

З. Razgovarajte о tome kako ljudi koji pripadaju razliCitim kulturama

komuniciraju bez govora (bubnjevi, dimni signali, crtezi; simbolicko
kodira.nje, itd.)

Doda.tne ak.tivnosti pronaCi cete u poglavlju о slиhu.

87

I!.
 КАКО KOMUNICIRAMO: Upoznajmo lvu

Knjige za djecu 5
Bourke, Linda: Signs оЈ а Friend, Addison-Wesley, 1982. godina. Slikovnica koja ozivljava
jezik znak.ova.

Chralip, Remy i Мыу Beth: Handtalk: Аn АВе оЈ Finger Spelling and Sign Language, Four
Winds, 1980. godina, 48 stranica. Ilustrirапа fotografijama Georgea Anсопа. Svi се, bez obzira
па dob, uzivati uceci о nacinima па koje ljudi mogu govoriti bez da koriste glasove: govor
prstima (slaganj е rijeCi prstima slovo ро slovo) ili jezik znakova (rukama prikazati sliku neke
rijeci ili ideje). N а slikama u boji djeca mogu vidjeti kakb se to radi.

Showers, PauL: How Уоu Talk, Thomas У. Crowell Соmрапу, 1966. godina. Оуа knjiga se
Ьауј time kako pri govoru koristimo razlicite dijelove usta. Objasnjava se proces govorenja i
raspravLja о tome kako neka djeca пе govore ргауilnо, ali ih sene smije zbog юgа ismijavati.
Кnjiga је prikladna za djecu staru od pet do devet godina.

88
l.
•
.I3t1:It

(Sesto pogla.vljeЈ
v

КАКО UCIMO:
Upoznajmo Luku

89

&ША&Еыuа & АМА

 Sesto poglavlje

v •
КАКО UCIMO: UpoznaJmo Luku

Odgajateljima:

u оуот се poglavlju djeca upoznati Luku. Оп је nedavno planirao proslavu svoga

rodendana. Pri tome је Ыо vrlo uspjesanjer је dopustio svakom od svojih prijatelja da ротоgnе
radeCi опо sto najbolje zna. Bitno је pritom da svatkoima nesto sto dobro radi kao i опо sto
ти teze ide. Luki је tesko igrati nogomet zato sto је nespretan. То ga jako frustriIa i пе voli
da ga djeca iz njegovog novog susjedstva zadirkuju. Llika mozda i jest nespretan, аН zato
carobnjakza раmсепје telefonskih brojeva. Drag;o тије .sto се ga ostala djeca bolje upoznati
i sto се postati prijatelji. Luka nas podsjeca па to "koliko је maloj djeci vazno da se osjecaju
prihvacenima i da imaju pozitivnu sliku о sebi, bez obzira па nacin i kapacitet za исепје, te
bez obzira па stvari koje пе rade dobro. Оп nas podsjeca dasvatko ne.ke stvari radi bolje od
ostalih.
Neki mentalnQ retardirani ljudi su -rekli da su im najveCi hendikep C:stavovi drugih
ljudi prema mentalnoj retardaciji". Теrmini poput "retardiran", "glup", "mongoloid" nezeljene
su, ali ceste "etikete"koje su stvorile prepreku za prihyacanje mentalno retardiranih ljudi.
Negativni stereotipi о mentalno retardiranoj osobi kao vjecnom djetetu koje пета vlastitih
osjecaja, misljenja i interesa, te koje је prizadovoljavanju svojih potreba potpuno ovisno о
drugima, netocni su i stetni. Mijenjanje tih: stereotfpa dobar је povod za predstavljanje
mentalno retardirane lutke. ,.
U оуоm poglavlju navodimo samo nekoliko aktivnosti, а i опе su prikladne samo za
stariju djecu. Aktivnosti, koje Ы kodpredskolskedjece mogle izazvati frustraciju zbog
simuliranja kognitivnih ogranicenja, nisu prikladna za manju djecu. Dobar nacin da se govori
о razlikama u mogucnostima ucenjaje taj da se djeci predstave mentalno retardirana djeca i
< odrasli kao moguci pozitivni uzori koji vode zadovoljavajuCi, produktivan zivot i rade isto sto
i drugi ljudi.

Navest Сето teme koje Ы mogle Ыа korisneprilikompoducavaпjadjece о ucenju i

stilovima ucenja:
• funkcija mozga
.-рrШуаeanје razlicitosti stilova ucenja
• иеепје svimosjetilima
• s"vi imaШь protН~ma.rad~::i neke stvari, ali isto tako ima stvari koje radimo
dobro

• оо .":.:

90
,~ КАКО UCIMO: Upoznajmo Luku
lf.
'~'
~: Pitanja koja se cesto postavljaju

PITANJE: Kojiporemecaji utjecu па sposobnost иёеnја?

ODGOVOR: То su, medu ostalim, mentalna retardacija, specificne kognitivne disfunkcije i

odredeni" oblici ostecenja mozga. .

PITANJE: Које su informacije о teskocama u иёеnји i stilovima исеnја Ыtnе za malu djecu?

ODGOVOR: Termini "rnentalna retardacija" i ::potesk9~e u ucenju" korisni su za profesi-

onalce prilikom postavljanja dijagnoze, ali oni malo znace predskolskoj djeci.
~:: . Za njih је vaino оа shvate ka.ko neki ljudi teze исе neke stvari, а svi imamo
")':-
V:W, . nesto sto radimo dobro.
.. ~­
, ~­
(ј,;,'

.~.
~ ....

:~~ .
.;~:
s:,-
~:
"",.
~.'

[ ..
,l..
5i:.
fi~
~.~.

;"
~.
......
..!-:-:
. ~.

f#.:
.""'!-~.

~'
\:r:"

~
~.
91
~:~:
~~..
tt: . :
.~-:;

~.

~,:.

l tIk;'
, .
 · r • ''I'IIi:iI

КАКО UCIMO: Upoznajmo Luku

Prijedlozi tema i nacina razgovora

s djecom о ucen'ju: :

Grup'na diskusija: Biljeske za od9ajatelje~

Razgovarajte s djecomo mozgu. Mozakje Pokaiite to djeci роmоси aktivnosti nazvane

dio tijela koji se nalazi u glavi. Оп је zivci- ((Kako radi mozak".
та povezan s gotovo svim ostalim dijeIovi-
та tijela.

Mozak moze napraviti рипо zanimljivih i

НјерЉ stvari. Кad trcite i igrate se loptom,
vas mozak kontrolira pokrete vasih ruku i
nogu.

Isto tako, kad place te ili se smijete, jedete

ili spavate mozak kontrolira опо sto radite
i kako se osjecate.

Кad gledate knjige, mozak уат pomaie

razumijeti sto koja slika znaci. 'Takoder
уаrn рошaiе i da naucite slagati sIagalicu,
voziti bicikl i govoriti.

Nekim Ijudimaje tesko uciti. Oni исе роlа­

gano ili s teskocama. Moze im trebati vise .
vremena da naprave nesto sto је уаша Iako.

Svi imamo nesto sto пат је tesko raditi, Pod.sjetite se nа"ЈЬ toznam" aktivnost iz
аН isto tako svatko ima nesto sto radidob- prvogpoglcivljau kqjoj svako dijete otk:riva
ro. оnо sto radi dobro.

92
 . ~ ..

КАКО UCIMO: Upoznajmo Luku

Primjer' scenarija: .
Upoznajmo Luku

ODGAJATELJ: Danas је s nama и gru.pi novi prijatelj. Zove se Luka.

I LUKA: Dobar dan svima.

ODGAJATELJ: Luka, jesi li ti proslog tjedna i'nao rodendan?

LUKA: Јеsаш, itekako! Zelio sаш napraviti specijalnu rodendansk:u proslavu ра sam
zamolio prijatelje da rni u tome роmоgшl.

ODGAJATELJ: То је zasigit.mo Ыо velik p o s a o ! .

LUKA: 1 Ыо је! Prvo sаmпаргаviо popis svega 5to mi treba za proslavu. Pokazat си
vam.

Neka Luka pokaie djeci jednostavne slike Ьаlопа, lopte, gramofonske ploce i poz.ivnice
za rodendansku proslavu.

I LUKA: Umjesto da sve to nabavljam sam, zamolio sашрriјаtеlје za роmоС. Prvo sаш
zamolio SапdШ9а pjeva na.mojojproslavi,alionaje rekla: "Ne pjevam dobro,
ali шо znam puhati balone!".
Zatim sam zamolio Mirj anu da mi pomogne napraviti роzivпiсе, ali опа је
rek.la: "Ne znam pisati, аН znam рипо igara. Donijet си svoju loptu i svu djecu
nauciti poneku novu igru!".
Onda sam Marka pitao 5to пјеmи najbolje ide. Оп је odgovorio: "Stvarno
dobro kuham. Napravit си puding za svu djecu!". Zatiirn sam·rekao Ivanu da
moramo napraviti pozivnice, а оп је rekao: "Ја ј05 ne znam pisati, ali Нгуоје
zna. Mogao Ы njega pitati. Ја znam pjevati, ра је паЈЪоlје da to i radim.".... i
I: -
tako sшо шојi prijatelji i ja.isplanirali proslavu mog rodendana. Svima пат је
1 bilo jako zabavno!

ODGAJAТELJ: Сini se da је-па tvom rodendanu bilo super! Svi su ti prijatelji pomogli.
Znate djeco, svatko iша ne5to 5to dobro 'radi i nesto sto шu tesko ide.

ODGAJAТELJ: Ispricaj namjos neSIO о sebi, Luka.

LUKA: Najvise volim raditi u na.sem vrtu. Ove sam godine sam uzgojio rajcice.

ODGAJATELJ: Cestitam! То је divno. Sigurno је to Ыо velik posao. Sto jos radis u svom
vrtu? ,;

93

[ јЕ'
LUKA: Volim brati jagode, ali pri tome moram biti jako oprezan zato sto se cesto
spoticeт i padaт, pogotovo па stepenicama.

ODGAJATELJ: Dak1e, tako Јј "stekдo" zavoje па koljenima i laktovima.

LUKA: Samo оуај (pokaie па svoje desno koljeno). Ostale sam dobio igrajuCi nogomet
ili bolje receno pokusavajuCi igrati nogomet. Neke stvari koje su drugoj djeci
jednostavne meni su zaista teske. Treba rni рипо vise утеrnепа i vjezbe da bih
nauCio neSto поуо.

О DGAJATELJ: То ti Јјgито tesko pada. .

LU КА: Pogotovo kad se тој brat dere па тепе ili rni se druga djeca rugaju.

ODGAJATELJ: Tada Је, nагауnо, nе ОЈјесаЈ dobro.

LUKA: Istina! Ali znate sto, sreo saт neku od te djeceu luna parku. Sprijateljili smo
se i vise те пе zadirk.uju!

ODGAJATELJ: Moidaje vazno da ЈУј zapamtimo kako Svatko ima neSto sto ти ЬаЈ nf! Ше.
Као па рптјег ја. Не znam sasiti odjecu poput drugih; а роznајет jednu ОЈОЬU
koja zna sivat~ а nе zna pjevati. (Neka i феса iznesu svoja iskustva.)

Pitanja koja bi djeca mogla postaviti Luki:

PITANJE: Zasto Ј! nespretan? Zasto ti је tesko pogoditi [орtи?

LUKA: Nisam siguran da u potpunosti razumijeтzasto sam takav.

PITANJE: lеЈј li ti glup?

LUKA: Ne. Stvarno sam pametan za mnoge stvari, npr. uzgoj роутса i ostale poslove u
vrtu, te раmсеnjе telefonskih brojeva.

PITANJE: Sigumo tejako smeta kдda te ljudi nazivaju glupanom.

LUKA: Smeta, mrzim kad те zadirkuju. Ја sam Luka i volim kada meljuditako i
zovu.

PITANJE: Znas li voz:i.ti bicikl?

LU КА:. Ne. znаш, jos uvijek to иСiш. Мој tata kaie da mi treba jos malo утешепа.

94
 КАКО UCIMO: Upoznajmo Luku
.
.,'

-~- Poovezane aktivnosti

-.
..
..

6
..
"

Kako radi mozak-

Pisanje i izrezivanje u rukavicama
Slike u ogledalu

"

95
 Kako radi mozak
MATERIJALI:
lutka
konac

POSTUPAK:
1. Zavezite konac za lutkine ruke i noge (kao kod marionete).

2. Razgovarajte s djecom о nacinu па koji mozak salje signale razlicitim

dijelovima tijela.

З. PokaZite slanje signala u ruke, u noge, itd.

Pisanje i izrezivanje u rukavicama

(za stariju djecu)

MATERIJALI:
papir
olovka
skare
rukavice

POSTUPAK:
1. Neka djeca navuku- rukavice, nacrtaju neki jednosravan оЫж i zatim '
ga pokusaju izrezati .

. 2. Razgoy~j!e s пjiша. о соте kako se osjecaju obavijajuCi taj tezak .

zadatak. Upoznajte djecu s ројтот frustracija. Objasnite im da је
frustracija osjecaj koji dozivimo kada пе тozemo napraviti nesto sto
zelimo.

96

• u: s
 оО ..

Slike и' ogleqalu

,
(za stariju djecu)

MATERIJALI:
slagalice
bojice
veliko zidno ogledalo
veliki komad papira (za prekrivanje slagalice)

POSTUPAK:
1. Stavite slagalicu па stol ispred ogledala.

2. Neka djeca pokusaju sloziti slagali~u gledajuci samo u ogledalo

(upotrijebite papir kako biste slagalicu sakri1i od djecjeg P9g1eda).

З. Razgovarajte о tome kako је frustrirajuce bilo raditi tu aktivnost.

I
f

97
[_

I
 О ••••

~~' ·~tэ .
+0." .; 5 ':;"'~I

(Sedmo poglavlje)

EMOCIJE I К·АКО OSJECAMO:

Upoznajmo Tomislava

• О. ._ _ о _ 0'_
-' -- "-' • ОО "О _'0

о. ":.:.... -=-_-;-::. .... _... _~ __ .. _._' : .

99
 Sedmo poglavlje

,
ЕМОСIЈЕ I КАКО OSJECAMO:
Upoznajmo To.mislava

Odgajateljima:

U оуот се poglavlju djeca iz. уаЕе. g:rupe. upoznati Tomislava. Tomislav је dijete
predskolske dobi koje је uznemireno zbogjutrosnjeg incidenta u skolskom autobusu. Tornislav
tesko kontrolira svoju ljutnju ра је udario djecaka koji је sjeo па njegovo omiljeno mjesto. Za
kaznu је ostatak voznje morao sjediti pokraj vqzaca.

Tomislav ujutroide u posebnu skolu u kojoj је росео uciti neka :Cpravila" о tome sto
da radi kad је bijesan. U predlozenom scenariju оп govori djeci: "U tedu је ljutiti se ponekad,
a1i niје u redu povrijed.iti drugo dijete zbog toga." Оп govori djeci о tome kako је vaino
razgovarati о osjecajima.

Svako dijete ponekad reagira па neprihvatljiv ili neprimjeren пасin, аН dijete koje ima
emocionalne probleme ponaSa se tako cesce ili intenzivnije. Тiше moze uplasiti ostalu djecu
u grupi. M()zepostati problem kad ponasanje takvog djeteta onemogucuje пјеши ili njegovim
vrsnjacima iz grupe da иСе. VaZno је da predskolska djeca shvate da iako је nekoj djeci tesko
kontrolirati svoju ljutnju, sva djeca zele da ih mnjaci рООуаеаји.

Prijedlozi kako pomoCi djeci da prepoznaju i nose se па odgovarajuci nacin sa svojim

osjecajimaukljuceni su u povezane aktivnosti.

Temekbje Ы mogle biti korisne pri poducavanju djece о emo.cijama:

е prepoznavanje i iшепоуanје osjecaja

... ~ prepoznavanje dogadaja kojiprethode ili uzrokuju odredene osjecaje
.:е verba1iziranje osjecaja
..~·izraZavanje emocija па primjeren nacin
. :е J:jesavanje problema

100

l
\ •. 411
 EMOCIJE I КАко O~JECAMO; Upoznajmo Tomislava

Prijedlozi tema i nacina razgovora

5 _djecom о emocijcon'a:"·.,.:~:-~·:-?;~,~ .~_. , . 7
Grupn~ diskusija: . ':'. Biljeske za odgajatelje:

Sreca, tuga, bijes, strah i uzbudenost - sve

su (о emocije. Svi smo уес doZivj eli te ето­
cije.

Ponekad mozes reCi kako se neka osoba N ekq. djeca razgovaraju (; emocijama poka-
osjeca samo gledajuci пјеzшо lice. zиjua slike ljudskih lica koje oslikavaju raz-
liCite·osjecaje.

Које vas stvari cine sretnima? Кдd је netko dobaтртеmа nата, kad se igra-
то s dobrim prijateljem, kad gledamo оmј­
чеnu knjigи, itd.

Које vas stvari rastuiuju? .кдd nesto izgubimo, kad slomimo omiljenu
igraclai., kad пат netko kaie ncito ruino, itd.

Sto vas ljuti? Kad neispadne ро тот, kad mi netko ot-

те omiljenu igracku, itd.

Kad osjecate strah? .' KadpokиSavam ро prvi puta uCiniti nesto.

Zbog cega si uzbucten? .' Zbog odlaska па nеku proslavu, zbog S1юg
rodendana, itd.

Уainо је govoriti osvojim osjecajiтa, иро':'

'. znati druge ljude s time kako se osjecamo.

Neki ljudi teSko kontroliraju svoje osjeeaje.

Kad se naljute, pozele udarati, sutati ili Ьа­
cati stvari. U redu. је biti lju.t, ali niје u redu
povrijediti druge ljude ili razbijati stvari.
Postoje drugi.nacini za pokazivanje bijesa
kao st:O su govor, toptanje nogama.ili Ьао
trcanje.

Lijepo је dijeliti osjeeaje s drugima. То је

bitan пасш' mectusobnog upoznavanja.

101

._.. ------_
___ ... _..
\j~""'"

ЕМОСIЈЕ 1 КАКО OSJECAMO: Upoznajmo Tomislava

Primjer scenarija:
Upoznajmo Tomislava

ODGAJATELJ: Danas сето upoznati novog prijatelja, koji се ici s паша u grupu. Iше ти
је Tomislav. Оп znа voziti bicikl па dva kotaca i iша novog шаСiСа. Tomislave,
hoces li пат reci nesto vise о sebi?

(tИiпа - procijenite sami koliko је prikladno da traje)

ODGAJATELJ: Tomislave, izgledas uznemiren. Da li se' jutros nesto dogodilo па риш do

vrtica?
TOMISLAV: (nezadovoljno) Da. Jutros је netko u autobusu sjeo ~a mоје omiljeno mjesto.

ODGAJATELJ: Zao mi је sto se to dogodilo. Кako si se osjecao kad si vidio da је tvoje

ошilјепо mjesto zauzeto?
TOMISLAV: Bio sam bijesan. Jedan djecak mi је zauzeo mjesto, ра sam ga udario u nos.
Procurila ти је krv. Za kaznu sam morao sjesti kraj vozaca.

ODGAJATELJ: I<akаvшаsan pocetak dana.

TOMISLAV: Da.

ODGAJATELJ: Tomislave,mi:smo уес u nasoj grupi razgovarali о tome kakav је osjecaj

kad si Ijut.MoZda Ы ti mogli ротоБ da otkrijes sto raditi kad si uznemiren.
TOMISLAV: Ра, neka sam pravila о tome уес паибо u svojoj posebnoj skoli.Ali, ponekad
је tesko ponasatise ро ргаvШта.

ODGAJATELJ: Ispricaj пат sto si naucio u toj posebnoj skoli?

TOMISLAV: Naucio sam daje svaki covjek ponekad ljut, te da је u redu biti ljut, ali niје
u redu povrije,diti druge osobe.

ODGAJATELJ: А sto Ы tгеЬ~10парraviti?

TOMISLAV:Mojami uciteljiea. рошaie cia govorim kad.sam ljUL Опа.Ые da se ја
razljutim kad zelim nesto sto ne mogu imati. Moram nauciti kako ироtЛје-
biti rijeci da. bih dobio to sto zelim, а пе udarce. .

ODGAJATELJ: Sto si mogao reCi djecah.ll iz autobusa umjesto sto si ga udario?

TOMISLAV: Ра, da razmislim·. Pretpostavljam dasam mogao reCi: "То је mоје omiljeno
mjesto. Hoces li zamijeniti mjesto sa mnош?"

102
 ~ .
~
~~ 0t?GAJATELJ: То dobro zvuci. Мisliш da Ы iшао уесе sanse dobiti mjesto pitanjem nego
io;....
:t= . udarcem.
~"" TOMISLAV: Pretpostavljam daje tako.
ji;".
~:.
'"
~"
о,
ODGAJATELJ: Bi li пат sada htio reCi nesto vise о sebi?
I
Sada razvijte Tomislavovu osobnost. Naglasite njegove јасе strane tako sto се оп

f. govoriti"o svojim interesima i stvarima koje dobro radi.

f
i:.
ODGAJATELJ: Mozemo li ti пешо рошоб da se snades u nasoj grupi, Tomislave?
TOMISLAV: Imateli neko posebno mjesto nakoje moguotiCi ako sе-razlјаtiш? U тојој
posebnoj skoli imamjednu prostir~ i ponekad odem tamo da bi se izolirao
.
Е
,.

F.
lSIШПО ••
г
r' ODGAJATELJ: Svima пат ponekad treba mjesto па kojem сето biti sarni.
t
;, Ispricajte Tomislavu о 'posebnom mjestu u sobi па kojem moie biti sam. То moie
t. biti stolica smjestena iza police s knjigama iIi. mа1ј vuneni pokrivacu mјrnоm kutku
~: prostorije. Osta/a djeca mogu koristiti со mjesto kad poie/e ыи mаЈо sama r ~
t.
I
I Pitanja koja bi djeca mogla postaviti Tomislavu:

I
8'!:
PITANJ~ Je.si li tistalno bijesan?
TOMISLAV: Ne, samo ponekad.
[

PITANJE: Idu lijos neka djeca s соЬоm u skolu?

,.
Ј:,
.
TOMISLAV: U тојој grupi sujos Matija, Irena i Marko~ Майјаrni је najbolji prijatelj. Оп

,
1"
zna napraviti najljepsi dvorac od pijeska.

S;:aITANJ Е: Sto radite u toj posebnoj skoli?

"TOM1SLAV: Radimo isto sto i vi ovdje. Ali, u тојој skoli svako dijete ima svoj cilj па kojem
radi. Matijin је сПј da zavrsi опо sto radi па,УРј~те.
г
I
I
:1'
.~
,. PITANJE: Jesi li ikada рпјеЫо ljut?
TOMISLAV: Рипо puta_ Zato i ide-m u poseoouSkolu.'
~ .

PITANJE: НосеЈ li se [јиаа па nш?

ТОМ1SLAV:Nаdamsе.da.nе6LНtiоЫhstеСiпоvерЩatelје_НајdеmопеStо.zaјednoraditi!

[~

!.
103

--_Г
I ЕМОСЈЈЕ 1 КАКО OSJECAMO: Upoznajmo Tomislava -.,:
\
Povezane aktivnosti 7
. . ':-3 -.
.........

Fotografije
Prica о nama
Sto se dogodilo?
Igranje poznatih prica
Lica .
Rjesavanje probIema

104
1

• а z. ас
-"Ј·

Fotografije
MATERIJALI:
foto-aparat koji odmah izbacuje fotogтafiju (polaroid)
-
POSTUPAK:
1. Fotogтafuajte iz male ыizine djecja lica. Pokusajte uhvatiti razlicite .
emocije.
2. Stavite fotograflje па oglasnu plocu. Razgovaiajte о tome sto је svako
dijete radilo i kako se osjecalo u trenutk:u kad је fotogтafuano.

... VARIJACIJE:
. 1. Neka djeca poziraju pred foto-aparatom radeCi sretna, bijesna i tuina

ii Нса. Neka podijele slike prema emocijaIna i stave ih па zid.

2. Neka djeca ukljuce te ~like u svoje OBITEUSКE ALВИМЕ NOVIH

;: ..
PRIJAТEUA.

рујса о nama
MATERIJALI:
Nista
POSTUPAK:
Pailjivo prornatrajte interakcije izmedu djece za yrijeme slobodne igre ili
aktivnosti. ВЩеzitе опо stovidite, а posebno obratite рэiпји па to kako
djeca reagiraju jedno па drogo. SloZite pricu koju. cete proCitatidjeci za
·vrijeme grupnog rada.
Na primjer:
Bio је ponedjeljak ијииои ilaSem vrticu. Svа.:ш djeca bila zaposlena u
kuticima. Sandra ј е slikala па slikarskom stalku kad јој se pridruiio Ivan.
Ivan se. nasmijesio i rekao: То је Щеро! 1 Sandra se nasmijeSila..Izgledala
је vrlo srema ...... Marko је bas росео Citati lшјigu kad. je.d.oslo vПјеше za.
pospreтanje. Шо је razocaran sto nije imao vremenada zavrsi .... .Iva, Filip
i Josip su izgradili уеliЮ neboder. Namucili su se пе Ы li na.sli prave kocke.
Napravili su odlican posao podijelivsi zadatke i surat1ujuCi prilikoт
gradnje ....

.105
 ,!

v •

Sto se dogodllo?
MATERIJALI:
slike iz casopisa koje се kod djece izazivati reakeije (dijete koje перошiспо
gleda kroz prozor dok vani kisi, slomljena igracka, klaun itd.)

ј POSTUPAK:
,-~
t· 1. Razgovarajte о svakoj sliei s djeeom. fostavite im otvoreni tip pitanja
(
i kao sto su: Sto mislite sto se dogodilo? Sto biste vi ucinili?
~'
,!
',! 2. Potaknite djecu da razтisle kako Ы se osobe па slikama mogle osjecati.
'Ј.
~~.
VARIJACIJE:
\ Slozite slike па zid gdje ih djeea mogu lako vidjeti ~ Kad primijetite da se
jedno dijete ili grupa djece zanima za slike pridruiite im se u пеfопnаlпоm

l razgovoru.

1
Odigravanje poznatihprica
MATERIJALI:
kaza1iSni rekviziti, knjige s poznatim ргiсаша kao sto su Тп prasCica i1i
ћnоЮо.

POSTUPAK:
Kada djeca ироznаjn рпеи, izaberite ihnekoliko koji се је odigrati. Mozete
poceti tako da Citate pricu а djeea pritom pokazuju sto se dogada. Kasnije
djeea mogu, preuzeti aktivniju ulogu.

VARIJACIJE:
, Nabavite djeei Џkoye od шеа рошоСи. kojih се glumiti omiljene·price.

106

)
 Rjesavanje :probIema
MATERIJALI:
lutke (па stapovima ili опе koje se navlace па ruku)

',' POSTUPAK:
!:
1. Zapocnite lutkarsku igru о dvije osobe koje su se suocile s ргоЫетот.

2. Zastanite s igromi pitajte djecu iшаји 1i ideju kalёo pomoci tim osobama
da rijese ртоЫеm. Zavrsite igтu s uspjesnim rjesavanjem problema (шi
сето navesti neke prijedloge za rjesavanje ргоЫета).

PRIMJERI:

PRVA SITUACIJA

"
LutkaA: Вииии, SIDIC•.• Ьиииu, smrc.
Lutka В: Izgledas Мап. Sto se dogodilo?
LutkaA: Nitko se ne zeU igтati sa mnom. Tek sam doselio i ni...'<.oga. пе
poznajem.
~.
о'
': ..

~ Rjesenje
.. Lиtka,B: Ја poznajem рипо djece аоуој cetvrti. Dodi se igrati sa mnот,
ра си te upoznati sa svојiщ. prijateyima:
LutkaA: Hoces li zaista? Kad ЬЉ upozna.o neku drugu djecu mozda пе
Ьш Ыо tako usamljen. .

DRUGA SITUACIJA

Lutka А: О, јој - tako se bojim.Ovaj је toboganjako visok. Sto ako se

рорпет do vrha.i onda se toliko uplaSi.tn da se пе mogu pomak-
nuti? Sto зkо padnem? Sto ak:o'se spustimtakobrzoda se то­
gll ozlijediti?
Lиtka.В: Ра niје to niSta. То је jednostavno.
'LutkaA: Lako је to tebi reCi. Ti si se spиstila уес stotinuputa. Ја se jos
nikad nisат spustila niz tobogan.

107
 Rje5enj~

Lutka В: Ја си stajati па dnu tobogana i promatrati te. Mozda се ti biti

lakSe ako netk~o ~ude u blizini da ti pomogne ako zatreba .. "
LutkaA: Ра, pokusat Си.
Lutka В: 1 ја sam se bojala kad sam prvi put pokusavala. Ali, jako је Нјер
osjecaj nauCiti nesto поуо.
LutkaA: ОЬесај rni da neces otiCi.
Lutka В: Dobro; оЬеСајет.
LшkaА:. КrеСеш.!. АШШIШ.u!
I

~
}
'~ TRECA SITUACIJA .
~,
,
, Lutka А: Zelim tu loptu! Моја је!
Lutka В: Ne, ја је imаm, mоја је!
Lutka А: Stani! Uzeo si mоји loptu! Моја је!

Rjesenje

LиtkaA: Тј se igraj s loptom pet minuta, а onda sam ја па redu.

Lutka В: Dobro, to је postep.o.

I
I
\
1 ".
I
i
i
ј'

108
 ~',
(,

!
,-

i
Jf Lica
f
;:'-;..
!ј" MATERIJALI:
ft!:
=-, stapici za sladoled
t' ljepilo
tt;f;,-,

krugovi od papira promjera 10 cm Сро dva za svako dijete)

bojice ili flomasteri ,
I:~ slike iz casopisa koje izazivaju razlicite osjecaje (spinat, komet-sladoled,
. ,
slo.m1jena igracka, itd.)

I~
"
"

~;
POSTUPAK:
1. Neka svako dijete nacrta sretno lice па јеdnоm i tuino lice nadrugom
krugu od papira. ' ,
t:
r
I
"

2. Zalijepite lica па stapice za sladoled.

~,
~-' з. Pokazujte djeci slike iz casopisa, а oni neka pokaiu kako se osjecaju u
~ vezi predmeta sa slike podiiuci stapic s odgovarajuCim licem.
'1...
7·'
~
4. Neka djeca kaiu zaSto su se tako osjecali u vezi s nekom slikom.
t
I ~ ..
~
~
,:.;
~.:

~r .

!
i.,
Ј!~
1:
t
i ;",
,"

!~г'"'
-'
i/

I
~~,
~'
r
109

I..
F.~'
~ • .4; м • ЈА
 (о о ЏА С 1)
Dodatak А:,
RODITELJI I NOVI PRIJATELJI
..
;.: .

• Roditelji i proces integriranja

• Neke poteskoce roditelja djece koja iшаји posebne potrebe
. :.: • Roditelji i program Novi prijatelji
• BibIiografija: Proces integriranja i roditelji

Dodatak В: '.
MALA DJECA I OSOBE S POSEBNIM РОТАЕВАМА

• DjeCja ретсерсЧа hendikepa

• Socijalna integracija djece koja irnаји posebne potrebe
• Neki problemi brace djece s teskocama u razvoju
• Smjernice za odgovaranje па pitanja djece .

Dodatak С:
ODABRANI CLANCI

• Kako mala djeca reagirajtl па razlike i sto to. moze znaCiti za proces
integriranj а .
• Kako mala djeca dozivljavaju tjelesni invaliditet
• Integriranje ucenika s teskocama u razvoju u redovnu nastavu
• Dodatna stiva koja mogu роmоб u procesu integriranja

Dodatak О:
LISTA ZA PROCJENJIVANJE ОЈЕСЈЕ. LITERAiuRE О
OSOBAMA 5 POSEBNIM РОТЯЕВАМА

. DodatakE:
LUTKE NOVI PRJJATELJI
• Кako napraviti lutke Nove prijatelje
• Pitanja koja se cesto postavljaju
• Nacrtza izradu invalidskih kolica za lutk:u
• Nacrt za izradu lutke Novi prijatelj

111
 . (Dodatak А Ј

RODITELJI·I NOVI
.
.
.
PRIJA TELJI

; ";о. . ,
.::y4.~P~·~~~~::·~>·
:foo:. 4 .-.

о (О

..
;?
,

r·
~
i~
а

i~· ·t5
.,
' ..
:.' . ,...
.,.
;.

о··,

i .
1-
I~

It
е·

11 З
 Dodatak А

RODITELJI I PROCES INTEGRIRANJA '.'

Roditelji i proces integriranja djece

5 posebnim potrebama u redovite vrtice i skole
Integriranje djece sa razlicitim stupnjevima i tipovima hendikepa u redovnegrupe
proucavalo se i ocjenjivalo sa stajalista utjecaja па odgajatelje, па samu hendikepiranu djecu
i па пјшоуе vrsnjake. Istraiivanje utjecaja integriranja па roditelje, kao i utjecaj roditelja па
integriranje privlacilo је znatno тanје рэiпје. Ipak, obavljei:lO је nekoliko istraiivanja koja
mogu pomoCi odgajateljima prije nego zatraie sudjelovanje roditelja u projektu Novi prijatelji.

Roditelji djece 5 posebnim potrebama mogu biti zabrinuti za sv~ju djecu. Takoder,
! .,fi
I.,
mogu imati sljedece brige ili iskustva u odnosu па uldjucivanje njihove dјёсе u redovne
programe:
'1

Ј 1. Roditeljimogu zeljeti da njihovo dijete s posebnim роаеЬата iша iskustvo

! ј socijalizaciie i prednosti obrazovanja u redovnom programu, ali se ipak Ьоје rizika
da vrsnjaci odbace dijete i/ili da dijete stvori losu sliku о sebi ukoliko пе Ы moglo
postizati rezultate koje postiZunj~govi vcinjaci. Neki roditelji uvidaju da се dijete
f proci kroz razdoblje pruagodavanja te smatraju da је bolje da dђеtе ranije iskusi
ukljucivaџ.je u по:п:nalan rad nego 'da seto dogodi'kadbude starije.

f 2. R6diteljisu spoznali da su, promatrajuCisvojudjec::uu procesu integriranja,

promijenili percepciju svoJe аЈеСе. Za neke је roditelje bilo Ьоlnо promatrati svoje
'dijete s posebnim роЋёОэша:-zaје-dпо u grupi s njegovimtjelesno zdravirn vrSnjaci-
та. DrugiШа је' to omogucilo realisticnu percepciju о sposobnostima njihovog
djeteta. Ukljucivanje djece s posebnim potrebama u redovnu nastavu omogucuje
~oditeljirna da se vise orijentiraju па "cijelo" dijete i njegove svakodnevne ljudske
potrebe, nego па specifican nedostatak.
з. Rocilteljidjece s posebnim. роаеЬаша ukljucene uredoVntl skolu mogu biti
:....)
",
zabrinut1 zbogdosfupnostispeC::ijaJ.n:iЋ'slufbi, te zb()g:stavova i osposobljenosti
.~. '.
rеdОVnihuсitеча i оdgајаtсЩа za ra.ds njihovomdjecon:i. Cesto su roditelji zащо­
Јј еni dapoduceskolske djelatnike ospcl:ifiChirnpbtrebama svoga djete.ta.i 6 tehni-
! каша rada s пјiш. Odmor od stalne brige ,za dijete s posebnim potrebama (kakav
roditelju moze omoguCiti dobro оSР6S0ЫјсЉuсitеU)роkazaо se stvamo potrebnim.
Neki su rodit:elji doZivjeli da se vise осеще od roditelja djece s posebnim роае­
[
Ьаша nego od roditelja zdrave djece.
4. Za razliku od separacije, u procesu integriranja roditelji djece s posebnim
.Eotrebamamogu dobiti шanје podrSke, moze im skolsko osoblje biti шanје
vremena па raspol~ganju. U procesu integriranja takodermoze izostati povezivanje

114

Ј __,1 ада. 2s ас
 sa roditeljima ostale djece s posebnim potrebama, koji imaju slicne brige i
prooleme, ра se stoga moze razviti osjecaj izollianos.!i.
5. Neki su rodltelji рriшiјеtШ IpoguCi problem konfl.ikta interesa izmedu
roditelja i djeteta u vezi s procesom UkljuCivanja.. Buduci da се d.ijete svoje роаеЬе ..
uglavnom bolje zadovoljiti u redovnoj sko1i, dokse potrebe roditelj а bolje ostvaruju
pri separaciji, roditelji се morati izabrati Cije. su potrebe vainije za ostvarenje
dugoroCnih ciljeva obitelji.

~==~~~~~~~~~~~~9
oteSkoCa u razvoju ogli bl biti zabrinuti u vezi slijedecih
stvari (vezanih za proces integriranja):
1. Roditelji mogu biti suzdrZani prema ukljucivanj1r za:to sto se- Ьоје- da се
Qrogram njihove djece biti ostecen zbog dodatnog vremena koje odgajatelj i ucitelj
.treba za djecu s posebnim. potrebama.
2. ~eki se roditelji Ьоје da се njihovo dije.te oponasati neprikladna ропaSan.Ё­
. djece S ,Eosebnim potrebama. S druge strane, mnogim је rodite1jima drago sto
щihоvо ёйjetе moze nauciti prilivaeati raz~.~~~~~ lјiidlша, te ~iiti pozi~
" stаУЈ~rещ~dјесi s Qosebnim potreb~~~. --' __ '_ш'. " .,.
з. Prisutnost djece s posebnim potrebama u razredu ШОZ~.Е.~t_~.~I111Р pi~~ja i
zabri~utost kod ostale djece, sa-сiШе se roditeljima n1је·UgОdР.:9__nОSЩ.
4. ~oditelji se mogu osjecati neugodno u drustvu roditelja djece koja imaju
posebne potrebe buduci da imaju razlicita iskustva kao roditelji. Оni vjerojatno
ne dijele iste probleme kao roditelji. S druge strane, rоdlfё~( nehendikepirane
djece cesto nalaze da susreti sa roditeljima. djece koja imaju posebne potrebe mogu
prosiriti njihovu svijest о potrebama dI1igih tjudi i empatiju za iste. Ta.lro.mogu
vise cijeniti sposobnosti vlastitog djeteta. Individua.liZirani рrоgтaпi zadjecu. koja
imaju posebne potrebe pone~d'potiCe:r()ditelje da se zaloze. za sliCno progmiri~
'~.t ranје za njihovo dijete koje niје sp(j~bnimpotrebama.
5. Neki su roditelji иосШ mo~~nost su.koba interesa. o.ni mogu zeljeti da
,'о о' •

~
~ integriranje bude druStveni cilj zbog seilzitivnosti koju razvija kod njihovedjece.
f S d~ge strane, to se moze suk6biti s njihovom bngom za mQguce distorzije
'r. rшеdnih iskustava njihove ,vlastite djece, kao sto smo vec naveli.
.
-"
f
l
~. Nacini ukljuciv,anjaobitelji

····1 1. Roditeljski sastanalLza upoZnavanje programa Noviprljatelji

.i,··

t
N а razne se nacine roditelji rџogu. ukljuCiti ti'program Novi pтijatelji: Dobar pocetak .
moze bitiafд!lJ щvanје s rim рrogra:rriЬm:nаgmpnamrоditelJskоmsastan.k:u_ Tijek.om.takvog
sastanka mogu se pokazati d.ijapozitivi, а zatim razgovarad о сiljеviшa programa. Mogu. se
raspraviti raWcite funkcionalnosti lutaka; mogU se roditeljima pokazati uzorci jedne ili dvije
lu*e иz demonstraciju njihovog moguceg p~ed.stavlj anja djeci. Korisno је i povesti neformalan
razgovor'o vrijednostima: igre.kao nаСШапа:k.ојi·dј~са uCe i provjerayajtl nove i~eje. .

115

11
'.
C81
 \

Nak.on takve prezentacije programa, roditelji se poticu па razgovor о isk.-ustvima koja

zele da njihova djeca dozive u odnosu па razumijevanje i prihvacanje razlika medu ljudima.
Nеfопnalnо roditelji mogu razgovarati о probIemima svoje djece. Kopije nekih odlomaka i
materijala iz ovog poglavlja mogu biti poticaji:za razgovor. Prisutnost predskoIskih djelatnika
koji su prosli struCno usavrsavanje u ovom podrucju ili su iskusili kako se olakSava tak:va
diskиsija trebali Ы sudjelovati i pomoci u radu.
Bilo Ы dobro da nakon rasprave о brigama i problemima budu podijeljeni zadaci.
Osnova onoga sto roditelji mogu napraviti kako Ы pomogli u procesu integriranja djece s
posebnim potrebama u redovne vrtice i Skole i ШО Ы pomogli razvoju programa Novi ртiјаtеlД
moze se konsttuktivno obrazloZiti u tom dijelu sastanka.

2. Izrada lutaka

Oblikovanje lutaka moze biti korisno i~kustvo i za roditelje i za odgajatelje. Osim

toga, razgovori па relaciji roditelj~roditelj i roditelj-odgajatelj za vrijeme takvih aktivnosti
mogu pomoci u stvaranju medusobnog razumijevanja i odanosti. zaj~dnickim ciljevima
integriranja. Bitno је da pritom odgajatelji predloze mogucnost sudjelovanja roditelja а da se
oni koji пе mogu Ш пе zele pomoci,ne osjecaju kao da ne pruzaju podrSku.
Лkо rodite~inisu рrisшtvоvali grupnom sastanku па kojem se predstavio program
! Novi pтijatelji, onda Ы, prije radioIlic~ za izradu lutaka, ukratko trebalo roditelje upoznati sa
. saddajem i ciljeVima programa.Roditelji mogu Ыи kreativniji рrШkот oblikovanja i koristenja

Ј
lutaka, аЈсо im se dodijeli odredenauloga u rэiviјanјu novih ideja u svrhu-razvојаiJre.gr-аmа.
Razmj е na::n:iiSlj еnj а о p;rocesu integriranjamoze serazviti spontanotijekom rada u radionici~
i . .

Voditeljiradionic:etrebajublt;ip()sebnbosjetljivi па pita.nja i brige kojemuce roditelje

za vrijemerada. Otome Ы sеtrеЬаlб'rasрrаvlјаti individualno ili u grupnom radu sa roditeljllna.
Prihvacanje sugestija roditeljavjerojatno се p6vecati znacaj lutaka, kak:o u vrticu tako i kod
kи~. .' .
. BuduCi veCina roditelja radi, tenece moCi sudjelovati u dnevnim radionicama, trebalo
Ы organizirati vecernju radionicu ili podijeliti zadatke па шanје dije16ve koje roditelji mogu
individualno napraviti u vrijeme kada to пјiша odgovara. Кироуanје materijala, izrezivanje
dijelova lutke, izrada kose za lutke, sivanje lutaka, punjenje lutaka, izrada lica, sivanje ili
pronalaienje koriStene odjece i qpel~te izradаvrеез: и· spre.manje lutaka, zadaci su koji
mogu biti dani pojedincimaunutar grupe. Тша podjela poslOva. moze omoguCiti ljudima da
"Ј· о"
se. bave оnim dijelom projekta koji iщ senajvisesvida, Izrada1utaka рrШkа је za kreativno
.' rзivijюijе osobnosti i garderobe lu1:k:e.takvubi kreativnostttebalo poticati 1nagradlvati
". izrazima iskrene zahvalnosti.

З. Predstavljanje lutaka

Neki ceroditelji mozda pozeljeti pomoCi prili.k:om predstavljanja lutaka djeci. Tak:vu
bi priliku za ukljucenje roditelja trebalo iskoristiti. Roditelji djece koja iшaји posebne роаеЬе

116

.Ј
 mogu ostaloj djeci prenijeti posebna znanja о njihovoj djeci (npr. roditelj gluhog djeteta
moze ostalu djecu nauCiti јеzШ znakova).
U predstavljanju lutaka mogu sudjelovati svi roditelji. Neki roditelji, koji posebno
vole .rad sa malom djecom mogu jedva docekati mogu61Ost da prije predstavljanja lutaka
procitaju оуај рПruсnik i ostale izvore iz kojih mogu vise nauciti о nekom odredenom
hendik.epu.

4. Kucne posjete

Odgajatelj moze omoguciti dj'eci da ih preko vikenda lutka "posjeti". Лkо svaka lutka
moze Ый ро jedanput u posjeti kod svakog djeteta iz grupe, Novi pтijatelji Ы se mog1i predstaviti
u domovima sve djece u roku od godine dana. Lutkina torba za posjete moze sadriavati
pidZamu i/Ш dodatnu odjecu. Pisma ukljucena u оуај dodatak, u kojima lutke govore о sebi,
te predlaiu neke kucne aktivnosti, trebala Ы se naci u lu~oj torbi pri svakom posjetu. Те се
infonnacije pomoci roditeljima u razumijevanju posebnih potreba djeteta (1utke), а i pomoCi
се im da, ukoliko to zele., organiziraju. neke aktivnosti sasvojom djecom. .

5. Оап brace i sestara

Braea i sestre djece koja imajџposebnepotrebe cesto iщајuјеdiпstvепе о osjecaje i

iSk1lstva u odnosu па svog brata ili sestru. Оni najcesCe пе mogu verbalizirati te оsјееэ,је: ali
'ce"i:ado prihvatiti mоguСхlOstuklјuСivanјаu.роsеЬпеaktivnоsti.$(lоsvојощЬrа~оm i sestrama,
te s njihovim vrsnjacima... Dan brace' i sestara jedan kad starija qщса isestre mogu doci u
grupu kao posebni gosti. Pritom mogu osjecati kakb је njihovauloga i doprinos ZnЋеајап.
Djeca se, pak, cija braca i sestre dodu u posjei toga dana, mоguоsјеСаtiроsеЬпоvэi:nimа.
Program Novi prijatelji moze Ый jedan novi пасin ukljucivanja brace i sestara. Оni se mogu
па neko vrijeme povuci uposebnu prostoriju i napravitiniaske i kostime zalutke Nove prijarelje.
Starija braca i sestre mogu zatim pred grupom odglumiti poznate djecje price kao sto su Tтi
prasCica, Pepeljuga, itd. koristeci lutke Nove prijatelje kao "glumce". Koristenje tih lutaka kao
:."glumaca" moze osvijestiti сinјеniси da Noviprijateljimogu dobroglumiti, madaimajuneka
ogranicenja. Muzika, po~tne igre, neko osvjezenje kao hranailipiee,takoder щоgu.Ыti
Ukljuceni u sadriaj ak:tivnosti toga dana. О.. о .
.' . ovih se pet navedenih prijedloga mogu znасајпо poboljsati i1ipromijeniti k;reativnoscu
. 6dgajatelja i obitelji Сјесе. Рriјеdlоzizз.program, planirani i provede.ni.u. skladll.s loka 'nјт '..
uVje.~ оЫCnо. su.uspjesniji jer sudionici programasmatraju vrijednim иуэiауаnjе пјшоуш
ideja. Nadamo se da. eeukljucivanjem obitelji Novi pтijarelji postati dio prosirene obitelji
cijele grope. .
I

.:'. :.,

·.
117

1
.'
.
 RODITELJI 1· NOVI PRIJATELJl

NEKI PROBLEMI RODITELJA '_.

Neki probIemi roditelja

• Neki se roditelji Ьоје nepoznatog - пе znаји sto Ы trebali ocekivati kao
krajnje domete svojeg djeteta.
• Roditelji mogu preispitivati svoju sposobnost da se nose s problemom.
• Roditelji se mogu bojati da се susjedi Ш"vrsпјасi odbacivati njih i пјЉоуо
dijete.
• Roditelji cesto razmisljaju о шrосiша; ~ogu kriviti sebe ili bracnog druga;
mogu se bojati i kasnijih trudnoCa ako se pokazalo da је ротеmесај nas~edan.
• Roditelji su cesto zabrinuti kako се dijete s posebnim potrebama utjecati
па svoju bracu i sestre, а i mogucnosti da оni sami zan.emare svoju ostalu
djecu.
• Roditelji mogu biti ogorceni (zaSto se to iijimamoralo dogoditi?) i osjeca.ti
da oni sami qdbacuju dijete: _
. ": ;.
• Neki se roditelJiboje p0vecaneovisno~tinjihovog djeteta s posebnim
potrebamao пјiша. ' ,'. ,

• Roditeljise mogu brinutid tori1estocebiti sdjetetom kad se оni vise пе

budu mogli brinuti о пјети.' .
• Roditelji mogu dozivljavati da su оni defektnizato sto пјЉоуо dijete iша
!- neki. hendikep.
• Roditelji cesto dobivaju razlicite informacije ipreporuke о pitanjima kao
sto је mоguСе'SПlјеSta.nјеnјihоvоg dјеtеt~uоdgоvэIајuсu ustanovu~
.1
• Nekiroditeljise b+inui ,oadek:vatnostiskola i vrtica; te tretmana koji
djeca doblvajuod odgajate~a/uCite~a.,· ,
)
i
!
• Roditelji su ponekad n.apetizbog 10segponaSanj а svoga dj eteta s posebnim
роаеЬаша ilizbog seksua).nog zlostavljanjanjihovog djeteta~
,
• Ponekad roditelj Ьrinе kako sakupiti поуас za specijalne medicinske i
druge slшЬе koje njegovo dijete treba.
• Roditelji се htjeti znati kako raditi s djetetom s posebnim роаеЬаша kod
lшсе i kako osigurati djetetu primjerene aktivnosti.

118
 .:;1 i IНс
':II;;~: .
:.'""11'
111 . :~
....... , . .,-
.: "1'1
:: : ~ ./
RODITELJI 1 NOVI PRIJATELJl .. :: :
: i

-.
~

~._
...
ОО • .' ~ .0

RODITELJI I NOVI PRIJATELJJ ."! ;

Rodit~.lji. i N~Vi prijatelji

Predstavljanje Novih prijatelja u vrticu izazvat се nova iskustva i pitanja kod djece
ukljucene u рrоgrаш. О tim se iskustvima moze razgovarati kod kuee ukljueujuci.obitelj u
davanje dodatnih iпfопnасiја i interpretacij а. Novi prijatelji mogu u obitelji potak.nuti proces
traienja novih informacija i preispitivanja stavova о razlikama medu ljudirna.

Pozitivan utjeca.j Novih prijatelja bit се ројасап tikoliko se planirai strukturira

ukljuCivanja obitelji u program. UkljuCivanje obitelji moze. bir.i jedan od naCina pomoCi u
procesu razvoja djeteta k spoznavanju i prihvacanju razlik2.. Mozda је jos vainije to sto uklju-
civanje obitelji ornogucuje djelatniciтa yrtica!skole da shvate koje brige u уеп' s procesom
integriranja djece s teskocarna u ГахУоји u redovne vпiсе i skole muce taJ....-vе obitelji, као i
obitelji које петаји tak.""\'e djece.

Jedan od narocito pozitivnih efekata ukljuCivanja obitelji moze biti mogucnost

roditeljima i djelatnicirna da razmijene ргоЫете iсЩеvе za djecu koja.su ukljucena uprogram.
. Stvorena atmosfera izmedu roditeljadjeteta sposebnirn potrebarna i roditeljaostale djece
'. , '. moze imati pozitivan utjecaj па svu djecu. Ona moze оlшаti komunikacijuizmedu roditelja
. i odgajatelja sto, pak, moze dovesri јо boljeg zadovoljefi.japOtfeba samihroditelja.Nadamo
se .da се se :roditelji ukljuciti u program Novi prijatelji па raziiCite nacine. Izrada lutaka,
predstavljanje lutaka djeci ili omogucavanje da Љ lutke posjeteu njiilOvimdomovima
vikendorn, samo su пеке od ideja.

Primjeripisama
Sada slijede primjeri pisama koji se mogu. umnoZiti
iposlati,zajedno s odgovarajucomlutkom, u posjet
odabranom djetetu iz grupe/razreda. Mozete upo-
trijebiti оуа pisma ili sami srnisliti nova.

119

: ..== _i-
 Dragi rodite1ji,

Ја sam Vera i jedna sam od Novih prijatelja Vaseg djeteta. Mi, 1utke Novi рп­
jatelji, boravimo u gшрi, ра se djeca mogu igrati s паша i nauCiIi nesto vise о razlikama теои
1judima. Vi.kendom posjecujemo. obite1ji djece.
Ја imam pet godina, v01im pl.ivati i imam mladeg brata. Nosim naocale zato sto пе
vidim dobгo. Zbog toga mnoge stvari тогат nauCiti dodirivanjem, s1usanjem, kusanjem i
mlПsаПјеm.

Dok sam kod Vas u posjeti nadam se da cete dobro paziti па тепе, tako da poslije
mogu nastaviti posjeCivati osta1u djecu iz grup~. V01jela Ыћ spavati u sobi s Vasim djetetom
(ponijela sam i svoju spavaCicu), а uzivat си i sjedeCi s Vasom obitelji za упјете obroka.
Mozete mi za sto10m opisati с1апоуе svoje obite1ji. S паоса1ата bolje vidim, ali jos uvijek
t~sko g1edam ТУ. Ne mogu vidjeti sto se dogada, alivolim siusati ako mi netko prica о Соте
sto se zbiva па ekranu.
Dok sam kod Vas mozete sa svojom djecom razgovarati о toте koliko su oci korisne.
Recite djeci аа пею ljudi nose паоса1е, dok dП.lgi, koji иорсе пе ':ide, mogu korist:iti bijele
s::apov'e i1i pse vodice Ка.Ко oi se snalaziii. Recite djeci da s1ijepi ljudi исе Citati Вгаillеоуо
pismo.
Nadam se da cete za vrijeme moga posjera, i1i ubrzo nakon toga, izvesti neke od
akrivnosri koje си navesri, како biste pomoglisvojem djetetu (i njegovoj braCi ili sestrama)da
shvate како djeca koja,slabije ilitiopce nevidekoriste щtа1аоsјеtilа za иСепје.

!
i
I
I Aktivnost br. 1 Neka '/2.se dijete g1eda kroz gazu, mшпо sraklo, prozirnu сагари, vrlo
I tanak papir ili dugacku cijevkako Ы iskusilo ograniceno gledanje.
i

!, , Potakпire dije~e da govori о tome sto vidi i kako neka djeca cijelo vrijeme
vide Lla taj nacin.

Aktivn ost Ь r. 2 S tavite u jednu torbu i1i vreCicu nekoliko ok.J."Uglih s!Vari: jabuke, narance,
I 10pticu za tenis i s1. Neka сјеса izvlace zatvorenih ociju stvari iz torbe,
te kaZusto imaju urucii ро сети znaju о сети se radi.
[
Aktivnost br. З Neka. cl.ije~e.:latvori 06 i pokuSaidentificirarizvukove uda.ranja, padanja,
. lupanja vraIima i s1. Neka pokusa odrediti izvor i smjer iz kojega dolazi
zvuk. RazgovarajIe оtOте k.aКo slijepi ijucU исе ротоси zvukova.

) S postovanjem,

ј?ј-

120

!Р._ ,ЈР ... ;( . ... ".,0:-

 DragC rodite lji,

Zovem se Ana. Jedna sam odNovih prijatelja Va.Sega djetera. Mi, lutke Novi
prijarelji, boravimo и vnicu, u sobi gdje se djeca mogu igrati s пата i nauCiti nesto vise о
razlikama medu djecom. Vikendom posjecujemo obitelji djece.
Igranje s mojim psom, Dinom, Ы10 mi је najzabavnije iskust:Vo u тојш рес godina
zivota. Volim biti s ostalom djecorn, ali ponekad se osjecam usamljeno buch:rcr dcr пе сијет
dobro. Kad sarn bila posve mala irnala sam infekciju ића i to је oslabi10 тој sluh. Nikada пе
·,
~
znarn sto se tocno dogada oko mene. Ротэiе mi ako se ljudi okrenu licern prema meni i
g6vore glasnije kako ЬЉ Љ bolje cula. Nosim slusn.i apar;:t.t i to mi donekle pomaze, аН to је
kao da tiho slusate ТУ ра пе mozete "uloviti" sve rijeCi.
Nadam se da cete za vrijeme mog boravka и Vasem domu dobro paziti па mene tako
da poslije mogu posjetiti i osca1u djecu iz grupe. ''\ioljela ЬЉ spavati s \'asim djetetom usobi
(cak sam ponijela i svoju spavaCicu), а uzivat си i и drustvu s Уата za vrijeme obroka.
Ако budete gledali ТУ, mozete ga zbog щепе malo pojacaci i1i ја mogu korisriti slusalice
(ako Љ imate) i tako пе uznemiravati ostatak obitelji.
Dok sarn kod Vas u posjetu nadarn se da cete razgovarari sa svojim dјеrеюm о vaznosti
slu11a, kako [т оп pornaze da сији ljude i паисе mnoge stvari. Mozete rakoder reCi djetetu da
neki ljudi nista пе сији i zato пе mogu nista govoriti. Oni su gluhi.Uce govoriri ротоси ruku.
~16zda biste Vi mogli nauciti nekoliko znakovaprstima i pokazatiih dјеrешkаkоЪi cijeriilo
.оуај nacin komuniciranja.
о N adam se da cete za vrijeme moga posjeta,. i1i uЬао nakon njega napraviti neke od
aktivnosti koje си navesti kako biste pomogli svome djetetu(i njegovoj Ьгаб ili sestrama) da
shvate kako se osjecaju djeca koja slabo сији ili ne СијииорСе.

Aktivnost br. 1 IsldjuCite zvuk па ТУ -и ili ga jako stisajte zз. vrijeme c:-rica i1i neke emisije
koju vase dijete gleda. Razgovarajte sa пјiш о tome kakav је osjecaj пе
razumijeti nista i1i posve malo оа onoga sto se gov·ori.

Aktivnost br. 2 Izaberite neko vrijeme ka.d n.itko nemozegovoriti (паЈЪоlје za vrijeme
ru~ka). О сеrnи se govori djeca се morati zakJ.juCivati ро gestama i шi­
rnici. Poslije razgov.a.Iajte.otome kako su se osjecali.

Aktivnost ЬУ. 3 Pustajte bтzu i sporu.muziku., а djeca..neka se kre6lL u:ritmu. StiSajte

тIrrIzil.'Ћ_ Razgova.rajte о ртоЫemn .k:retanj а. u riшш kad se muzika. пе
сије dobro.

s РoSlоvanјЩА ( \

121
 '"'~."""""--------------------------------

Dragi roditelji,

Zovem se Marko. Ја sam jedan od Novih prijatelja VaSeg djeteta. Mi, lutke
Novi prijatelji boravimo u vтticu, u sobi gdje se djeca mоgп igrati s паша i nauCiti nesto vise о
razlikama medu djecom. Vikendom р osj ееиј ето obite1ji djece. ,
Mi. Novi prijatelji, smo ро mnogo сети slicni ostaloj djeci. Ја volim pustati zmajeve i
реБ palacinke sa svojim tatom. Уоliш i ТУ, pogotovo тanе filmove. Mi se ро пеkiш stvarima
i razlikujemo. Vjerojatno ste primijetili da iшаm jednu ruku цаси i drugaciju saku. Takav
sam se rodio, takoder i bez jedne noge. Djeca u grЩЈi su vec sazna1a о mојој "umjetnoj nozi"
koja је kopcama' povezana 1:а ostatak noge. Djeca znaju da sa svojom nogom mogu raditi
.gotovo sv~ ~t9 i ац ali da је skidam поси Ш kad se idem kupati. ,
Nadam se da cete za vrijeme mog boravka u Vasem domu dobro 'paziti па шепе tako
! daposlije mogu posjetiti i ostalu djecu iz grupe. Vo1io bih spavati s Vasim djetetom u sobi
(cak sam ponio i svoju pidZamu), а drago Ы rni bilo i sjediti s Vasom obite1ji za vrijeme
I .
obroka ili gledati s Уаmа ТУ.
Sa svojim djetetommozete razgovarati о tome kakose 1judsko tije10 pokrece: о kostima
, i misiCima koji ih pokrecu; о ritmu, brzini.i smjeru. kretanja; о prostoru u kojem se k:recemo.
,} "
'

. Razgovarajt~ i о tome kako uspijeyamo izbjeci medusobno sudaranje zatosto mozemo

i ,", kontrolirati svoje pokrete. Mozda ceVasedijetezanimati da vidi invalidskakolita i ukosene
rubove р1оCnikа koji ornogueuju 1judimakoji Ц~ mogu hodati da se kIecu. .

Neke od igara i aktivnosti koje сето navesti pomoCice Vasem djetetu da nauCi о
pokretanju tije1a:.
• zvrk • skakanje па ve1ikim balonima
• tronozna utrka • hodanje ро plocni.h.'1i тоkrШ stopa1a tako
da ostaju tragovi
• oponasanje pokreta zivotinja • p1esanje bosih nogu, s Ьа1опiша i s1.
• trole kobile
! I
';
1
i Pokusajte парrаvitiроligопs pr~prekama па kojem се djeca iCi iznad, ispod, oko10
i I va1jaka. kocaka, sto1ova, uiadi ili greda.1?oia.killte dijere са prode k:roz poligon па razlicite
naCin.е: natIaSke, sa rukaша па ko1jenima ili bef:koristenja ruku.

l S postovanjem,

122
 Dragi roditelji,

Irne шiје Iva. Јеdnа sam odNovih pтijatelja о kojima Уатје Va.se dijete sigur-
по pricato. Mi, lutkeNovi ртiјаtеlд Ьотаviшо u yrticu,-u sobi gdje se djeca mogu igrati s паша
i nauciti nesto vi5e о razlikama medu djecom. Vikendom rado posjecujemo obitelji djece.
Volim icina.satove plesa. Моја uCiteljica j~ rekla тaшi d.a sam ј ak.o dobra, da mogu
najbotje odskoCiti i najduZe izdrZati u jednom polozaju. Idem па jos jedne specija1ne vjezbe,
а to su govorne vjezbe. Na njiJ?a mi uciteljica роmэiе da vjezbam neke,glasove tako da mi se
djeca пе smiju, а i da Ы odgajateljica razumijela 5to govorim. Ponekad se т()је rijeci pomijesaju
i zvuce zabavno. ..
Nadam se da cete za vПјете mog boravka u Vasem domu dobro paziti па mепе tak.o
da poslije mogu posjetiti i ostalu djecu iz grupe. Voljela bih spavati s Vasim djet~torn u sobi
(cak sam ponijela i svoju spavaCicu), а uiivatcu i u drustvu s Уаrnа za vПјеmе obroka ili pri-
likom gledanja ТУ-а.
Mozete sa svojorn djecom razgovarati о tome kako гazШ~iti ljudi medusobno komu-
niciraju. Neka djeca koja ne сији, koriste jezik znakova; neka koja пе mogu govoriti koriste
рl0си za komunik.aciju; а пею od nas samo тотаји nauciti izgovarati odredene glasove bolje
ili se nadati da пат se drugi песе smijati i zadirkivati nas ako тисато.

Neke od aktivnosti koje cU'spomenutimogu PQmoCiYaSellldje~~tud.ashvatikoje.

vjestine trebamo i koristimo pri komunik:aciji: .

Aktivnost br. 1 Neka Vase dijete, koristeci ogledalo, promatra kako njegov jezik., glas":
'. nice, usne i zubi poma.zu u stvaranj u glasova.

Aktivnost br. 2 Poku.5ajte pantornimom pokazati razlicite~ituacije: razgovor telefonom,

pravljenje sendvica, иЩеуапје vode u ca.su, spavanje, itd.

Aktivnost br. З Neka Va.se dijete stavi mekanikotaCic u usta i tada kaie svoje iше i аще­
su. Razgova.rajte о tome шо aeka djeca пе rnogu dobro konstiti svoja
usta.za govor, kao .5to је to Уа.5е dijete sada iskusilo.

S postovanjem,

123
 • Ji ':'1

,r.: (.
'.~~
......7- .:
...
о.
~
~

1 ."" ~

[~ I
--:;:- ~

f~7 ј
,
,~. ~

Dragi roditelji, i

Ја sam Luka. Jedan sam od Novih prijatelja о kojima Уашје Va.se dijete sigurno
pricalo. Mi, lutke Novi prijateiji, boravimo u vrticu, u sobi gdje se djeca mogu igтati s пата i
nauCiti nesto vise о razlikama medu djecom. Vikendom rado posjecujemo obitelji djece.
Ја imam kucu i уеlш vrt kraj пје. Volim pomagati svojim roditeljima u uzgajanju
raznog уоса i роУтСа. Prosle sam godine sam posijao rajCice. Volim brati уосе, ali moram biti l
pailjiv buduCi da cesto padam. Zato i imam zavoje па koljenima i laktovima. Jucer sam se 1
i
ропоуо ozlijedio kad sam pokusao igrati nogomet. Ne volim ni pokusavati igrati jer ostala
djeca ponekad vicu па тепе i rugaju mi se. Tesko rni је nauciti nove stvari i mrzim kad те
zovu "g1upane".
N adam se da cete za vПјете mog boravka и Vasem domu dobro paziti па тепе tako
da pos1ije mogu posjetiti i ostalu djecu iz grupe. УоНо ЬЉ spavati sa Vasim djetetom usobi
(cak. sam ponio i svoju pidzamu), а uzivat си i u drustvu s Уаша za vrijeme obroka ili prilikom
gledanja ТУ-а.
Sa svojim djetetom mozete razgovarati о tome kako nas mozak kontrolira nacin па
koji se krecemo, te nacin па koji shvacamo i ибто. Ne radi svima mozak jednako. Neki
. mozgovi пе rade dobro kaoosta1i, a1i mi se ipak mozemo kretati i uciti. Pomozite djetetu da .
. shvati kako svi mi radimo neke stva:ri dobro i пе srriijerrio se smijati drugima kada nesto пе
mogu napraviti dobro.
оО •• '"

пауесепЉ роmоБ Vasem djetetu и razumijevanju tiЪ

I Neke od vjezbi mogu razlika.

! Aktivnost br. 1 Neka Vase djete stavi rukaviCu, nacrta nekijednostavan oblik i ondaga
.i. роmоси skara izreze. Razgovarajte о tome kako је tesko raditi nesto
··1
I sto пе mozemo napraviti jednako dobro ili lagano poput ostalih.

Aktivnost br. 2 Postavite dijelove slagalice ispred ogledala. Neka dijete S102i slagalicu
gledajuCi samo u ogledalo. Razgovarajte о tome kako neka djeca imaju
1
1
I cijelo vrijeme tak.-vih ртоЫеmа.
ii
оо
.Aktivnost br. ЗРоkusајtепасiрriјаtеlјаkојi govori пею stranijezik.. Zamolite ga da raz-
govaras Vasim djetetomna tomjeziku: Razgovarajte s djetetomo tome
kako је to kad slшаtе nekoga,.ane mozeterazumijeti о cemu.on govori

S postovanjem,

LU(A
124
Dragi roditelji,

Ја sam Tomislav. Jedan sam od Novih prijatelja о kojima Уаmје Vase dijete
sigurno pricalo. Mi, lutke Novi prijatelj~ boravimo u vrticu, u sobi gdje se djeca mogu igrati s
паша i nauciti nesto vise о razlikama medu djecom. Vikendom rado posjecujemo obitelji
djece.
Idem u vrt1c s УаSiш djetetom, ali tri ри ta tjedno idem i tl drugi vrtic. U tom drugom
vrticu ucim kako se prilagoditi pravilima i kako razgovarati о svojim osjecajima. Znate, ја se
. cesto naljutim i ponekad udarim ljude, ali sad исiш kako da u tim situacijama odern u пеЬ
mimi kutak i smirim se. Nadam se da Vi и svojoj kuCi imate takvo nesto za svoje dijete, а i za
тепе. Моја odgajateljica mi је rekla da је и redu naljutiti se: аи n.iје u redu udarati ljude ili
г
Ьаса ti stvari. Volim se zabavlj ati vozeCi bicikl i igrajuCi se sasvojom mаСЬсот.
Nadam se da cete za vrijeme rnog boravk.a u'Vasem domu dobro paziti па mепе tako
da poslije mogu posjetiti i ostalu djecu iz grupe. Volio bih spavati s Vasim djetetom и sobi
I
(cak sam ponio i svoju pidzamu), а uzivat си i u drustvu s Уата za vrijeme obrOka ili prilikom
gledanja ТУ-а.
Мо zeiite, mozete sa svojim djetetom razgovarati о tome ka....'<.o svi mi imamo razlicite
osjecaje; ponekad smo ljuti, ponekad sretni, tuzni, uplaseni ili uzbudeni. Mozete pomoci
djetetu da shvati koje osjecaje dozivlj~va komentarima, npr. "Cini se da si tuzan:", kad pri-
Ј
,:[Ilijetite da se tako osjeca. Vasem djetetu се pomoCi ako razgovarate о osjecajima. Dobro Ы
о bilo da naucite svoje dijete da је u redu osjecatise ljutiт, ali da niје prihvatljivo Ьасапје, su- f
tапје i unistavanje stvari. U redu је iosjecati se tuZ:nirn i plakatiako је osoba zbog nec.ega. ш­
nenurena.
!
Mozda pozelite napraviti sljedece aktivnosti kako biste pomogli djetetu da nauci vise
о osjecajima: l
Aktivnost br. 1 Neka se dijete gleda и ogledalo i radi sretno, tuZno, ljutito ili uzbudeno
Есе. Razgovarajte о tome kad se опо moze osjecati tako. i.
Aktivnost br. 2. Razgledavajte zajedno slike iz knjiga i casopisa. Pitajte dijete kako se
razliciti ljudi.mogu osjecati u razliс.itimsituасiјamа.ТошоZе рощосi Уа­
sem djetetu. danauci biti osjetljivo i obazrivo prema reakcijama drogih
ljudi.

125'

l
 Dodatak В

MALA ОЈЕСА;
OSOBE s POSE8NIM РОТRЕБАМА
;I
Ојесја реусерсјја
[1
Tijekom svoje odgajateljske karijere sigumo ste imali mnogo iskustava kad su djeca

:l :
[
napravila neSto sto vas је zbunilo. Jedan od razloga zaSto se to dogada је иј sto тша djeca
drugacije opaiaju dogadaje od odraslih. Та razlicita percepcija, razlicit пасin rizшislјani~
utjece i па djecje dozivljava.nje hendike~ Bilo da se a1.."tivnost grupe orijentira'naumjetnicko
izraiavnje, па рпсапје prica ili па tеше iz programa Novi prijatelji, mala се djeca doZivjeti te
aktivnosti sa svog jedinstvenog stajaliSta.
Svjesnost о drugacijem nacinu па koji djeca vide dogadaje moze poboljsati kvalitetu
\1 komunikacije izmedu vas i djece. Djeca, kao i odrasli, vole da ihdrugi ljudi razumiju. Davanjem
утеmепа djeci da shvate, komuniciraju i щasnе prosmt се se vaSa uloga·odgajatelja.
Razmоtriшо sada neke specificne karakteristike razmisljanja djece i kako Ы te
t. karakteristike шоglе utjecati па djecju percepciju osoba sa posebnim potrebama. Najocitija .
'od tih karakteristika опо је sto psiholozi папуаји l€gocentriz~To пе znaci "sebiCnos::" ili
"orijentiranost па sebe" kako ponekad procjenjujemo ponaSanje odraslih. Egocentrizam znaci
1
damala djecane mogu razlikоvаtiпэ:~in §koji on~42~~lJ~vaJ~svij~_t o.~_~!~~~1av~r:J~~j~_~<:t
.od strane nekih drugih ljudi. Npr. шаlо dijete nastavlja gnjaviti sVoju mаши uspkos molЪi da
.1 . ,'. Jeostavi па miru.Dijetejed;i·ostavno пе moze razшщјеti mајСinе potrebe. Оцоsamо raшшђе
onosto ono zeli, ato је majcina painja..
",' ." '.' . . Као sto је уес тесепо, maladjeca promatraju svojuokolinui ljude u пјој iz naizgled
1. ogranicene perspektive. Njihove misli, osjecaji i potrebe su ispred svega ostalog zato sto su to
oninajsposobniji razиmijeti i dozivjeti. Lako је shvatiti kako se тюо dijete mozezabrinuti
1:. nad оnim sto ши moze znaciti henikep: "Носе li se to i meni dog.<2.c!it~?JyI9~ li sei ја zаrщШ"
stim?". Ti strahovine moraju biti vеrьa1iziraЩ.!l dir~~ј~:ј9:у'(щщ~.МоZеtе pomoCi djeci
da se nose s tim neizrecenim strahovima tako sto cete biti osjetljivi n.a пјшоуе probleme i
r brige, te dajucijednostavna objaSnjenja, kao sto su: "Gluhoca niје poput gripe,ne mozete se
ZЭ.Iaziti njome." ili "Ruka toga covjeka vas pla.Si, zar ne?" ..
Naprim.jer, ak.tivnosti koje omogucavajudozivljavanje sUepoce (ироаеЬа poveza zaoci) Ш·
·fizickih nedostataka (koristenjeudlaga, vёТlkihrukаViса~- itci:j' mogu" dаtГCi}еёГоs;QVIii
. iёferentni оk:чirи~odnoSu 'па hendikepe: TO'se'moze рrоsiriti"Ћi rЗZUrn1jеvanТ~kakоЋепciikёре
'CIpZivljavaju dIUga djeca. --.-- .. --.-.. -.... .... _.....-:., . оо
••• . ' •• • Оо
.... •• _ . . . .' - ......

_Mala d~~~Љ..kо.nkrеЈЈЈiЦ1, viSe nego и арstrЭl.'tllim. ројтоviша. Oni

jos пеfnаЈи spoSODnOS! арsпа1.LI10g miSl]"епја::-:r5"]есја znatiZelja о henikepima i uzasюрпо
ispitivanje vrlo su kon.kretne prirode. Malu djecu vise zanima cemu koja stvar slnZi nego
apstraktna оЬјaSnjenjа i uzroci_ Cesto S11 im dosadni i zbunjujuCi odgovori koji su prenapredni
za njihovu ~posobnost zakljucivanja:··-····, ':' ...- .

128

.. _-_._---------------
 Djeca mogu postiCi bolje razumijevanje hendikepa putem konkretnih о:зоЬЩh isk:ustava
ili _~l_? jed~os~~~tih ~oo~etnihv obj.as~1eni~ Apstraktni te~ po~ut c::ec~~~c~a" ~i '.'s ".;

роs,-,Ьшm potreoama malo znace dJeCl.oOna се bolje razuШlJеtl ako lШ kazete. SIJepoca Је I;
u
kao kada zatvorite oCi.". Ako kaiete·"kao·k~di ste mraku" to ih moze zbuniti, buduCi se
.. nшоgа djeca Ьоје mraka ра mogu zщјuсiti da ЫП slijep znaci biti u stalnOlll stanju straha.
Prikladno objaSnjenje retardacije moze se postiCi razgovorom о пасiniта 11cenja - "Josipu .
treba nesto vise утетепа da nauci koristiti Skare."
':-. ~еdanоd~Ь~k~;~оg~~;:;;;;;i~јanјајеsklопоstmа1еdјесеdаsеоriјепtiпiјu
па samo jednu karaQ'teristiku nekog objekta, te da 110сауаји da svi slicni оЬј ekti iшаји istu_tu
karakteristiku. Npr. ako поп djeCak 11 grupi, koji је gluh, iша krath.'1l plavu kovrcavu kosu,
jedan petogod.iSnjak.ee. mozda zakJjllciti da su svi plavokosi kovrcavi djecaci gluhi. Djeca se
fokusiraju па od.redenu konkretnu karakteristi1..'U - plavu kosu - i роуешји је s gluhocom.. Оni
mogu pogтesno povezati tu karakteristiku s gluhocom 11 svirn kasnijim situacijama. Svijest о
tome da ma1adjeca ponekad razmisljaju па taj пасin pomoCi се уат 11 razumijevanju пјшоуш
razmisljanja i problema.
!<onkretno razrniSljanje i egocentrizam igraju ulogui u jos jednojkarakteristici miSljenja
z:.-?Ј.~.Ај_~с:~~9_ni dozivli~vaju odnos uzroka i posljedicenavrlo osoban Ј $pёClficanc.f1.a~in~_
~esto vjeroju da su пјшоуе misli ili akcije uzrokovale пею. dogadaI,..?-оg.а_9.пi:Z;Э:р'~-'р{о.це.щ~јu_
p.ikak.-ve veze s tim dоg.~~~ј~щ.. Mala djeca-nemaju·"dovoljno· iskustva da Ы razu.mijeIi UZroke
dogadaja, stoga izmiSljaju uzroke ·sa stajaliSta svog osobnog, kon.kretnog pogleda па svijet.
PrirnJer toga је kad ша10 dijete роуешје hendik.ep sa rUZnim ponaSanjem i zato strahuje da
се se i пј еши dogoditi hendikep bude li se ruZno ponasao.
, ,Ma1adjeca nemaju razvijenuvjeStinu artikuliranja misli iosjecaja. Njihova gоvщпа
sposobnost ogranicena је пјЉоviш rjeCnikom. Zato ne -mоguТakоvеrЬаIlZirаti apstl-.аkGЧе
i,<ao sto· su етосЧе. SепzЉilanоdgајаtеlјрrероznаt се da maloj djeci cesto treba:pomoCi.u
iz:r:aiavanjiI osjeeaja ili postavljanju pitanja.. . ' . " ,
Kada djeca postavljaju pitanja otkrivajuse jos neke karakteristik~ njihovog· щ!.Сiџа
razmisljanjа: ona su znatiZeljna, zanima ih svijet oko пјЉ i nestrpUiva su da ~\aznaju о mnоgiШ ",
stvarima. Njihova pitanja odraiavaju tu znatiZelju, razvoj njihovog razmi.Sljanja i cudenje nad .' '
svim styarima koje ih b!aufujll. Шiihоvа pitanja ne trai:e duge, znanstvene odgovore Уес "
objaSnjenjajednostvanim konkretnim ројшоУiша. Nepotrebna su komplicirana objasnjenja
која ih samo mogu zbuniti. ' -
OpaZajuCi та1и djecu tijekom igre, mozete nauciti puno о njihovom паСШll rnisljenja.
,КroZ. igm шalа. djeca pocinju savladavati simboliCke aspekte jezik.a.. miSljenja i postupaka.
Djeca РОСinји koristiti i stvarati simbole u svojoj igri рutещ ~og bogatog svijeta щaStе.
" ,,' Igrackama i CC ma1im ljudima" daju zivot iuloge:glina,simo granje i Шl.II1јеStајрОstЭ.јu.lјшi~ "
aVi:oni i sklonista. Те igretie slnZe djeci sапю da. Ы im ispunile vrijeme. O.nesuza,njihglavni
izvor rada.i ucenja..lgra. se koristi za. ponavljanje i stvaranje dogodovStina iz Zivota, te za i.grU ,
:'obitelji" ili. igru ':zgrade" .. Djeca cesto pokиSayajи odigrati raz1icite uloge i odgiumiti svoje
scrahove u. igri. Ma.Sta i igra su.za predSkolsku. ајеси "sigшni" :J.a.Ciniza eksperimentira.nje s
njihovim sviјеtош i brojnim поviш stvarima kojima ovladavaju. .
Djeci se mogu kroz igIu pribliZitipojmovi vezani uz henclikepe. Odgajatelji im mogu
pornoCi da koristeCi шaStu. prosire svoja.iskиstva, ali i da razlik:uju шaStu od stvarnosti. Djeca

129

,',
I
 о t
o~~
-~
:. 1
,,
koja se igraju da su hendikepirana mogu reCi: ('Ја sam zla vjestica i ucinit си da tiocpadnu I
~~ !
nogel". Odgajatelj treba razjasniti da se takvo sto пе dogada u stvarnom Zivош. oo~: ј
-,
S;:!I~t шa.Stе u та1е djece cesto пета ni proslost niti buducnost, zato sto djeca zive tu 1i
,~
.i sada. Njihove igre i simboli оЫспо пе ukljucujti ројтоуе kao sto su "prosle god~-;;-ilioo,o ,О

o"iduceg mjeseca". Njihovo роiшanје пешепа је vrlo koDkretno. Malo dijete се trebati ротос
u razjaSnjavanju razlike izmedu noge u gipsu i amputirane noge, kao i za razumijevanje sljepoce
"zauvijek".
Kad se malo dijete sretne s hendikepiranim vrsnjakom опо пета proslog iskustva па
temelju kojega ъi trebala dozivljavati osjecaje koje odrasli nazivaju empatija i sata1jenje.
Reagi.rat се па hend.ik.epiranu osobu u tепninimа tu i sada, u tenninima toga kako ta оsоЬљ_
- djёГufё"па d i j e t e . ' , о
Nak.on sto рriыщеe djeci, koristeCi materijale programa Novi prijatelji, ројшоуе vezane
za hendikepiranost, dvije се vam vaZne stvari о tome kako oni razmisljaju pomoci u
razumijevanju i komuniciranju.
Као prvo, sjetite se damala djeca l.lсе ponavljanjem. Опа suznatizeljna i zeljna znanja
i оЫспо su potaknuta, motivirana inije im dosadno slciati, gledati i raditi stvari stalno
! ispocetka. Vjerojatno ste doZivjeli da nakon zavr~etka price dijete kaie: "Procitaj је орёt! Jos
jeclnoml". Djecau.Zivaju aje~ komunika.cijii painji. Ропоvnо sltiSanje рпсе ~ kojoj uZivaju
slicno је kao kad odrasli ili adolescenti opetovano slusaju svoju ошilјепи plocu. Mozda. песе
I odmah nauciti опо сети ih poducavate, ili се zapamtiti drugaCije nego sto ste vi to ocekivali.
Djeca imajll razlicite stilove ucer;.ja 1. razliciro Ьцо иСе. Stoga iznosenje novih inform.acija i
ројтоуа treba ponoviti s vreme.na па vrijeme i па razlicite nacine.
[
Kad planirateono 6 cerџи cet,e razgovarati s djecom, пајУзiniје је zapamtiti da su
mala djeca "notomi" imitato:d.Oni оропЗoSаји odrasleid.rugu djecu, oponaSajuci i nacin па
koj i se uci kao i пас.щ. identifici:ranja s уaZnim oso Ьата (тоја шата.,. dоktоr"шој,grаЏ)iсililist,
11
. 'о~'р6ПСајас na.mot0I:lbitcL).Malaсе сijес~сеsб~ rаД!.~_9Е~st:о vi raditenego опо sto irilkaZete~o
",' ' .ga rag,e"..,Zato vi, kao odgaj ?-tеIj i kao уэzпа, utjecajria odrasla osoba imate mogucnost tla ih
(' nat"1cite mnоgiш Zivotnirџ. viеstшапщ, p6nas~D.jima i stavqviIna. yledajuCi 'ono 5tO vi radite, \ \
I щес:а се 0ponaSati vaSe stavove i ponaSanja u odnosu narazlike medudjecorg. Лkо ste zbunjeni ", "
(I
iliрlаsђivi uinterakciji s glub.iIn djetetom, velike-~u'-sаiisе-dоа-се-dјiсаоiZ-~asе grnpe kopirati
vaSe poD.asanje. Ako kaZete da volite neko оdrеdепо,џiјеtе koje iша posebne poti"ebe, ali ga
I
nikada пе pogledate ili dodirnete, vjeT'ojatno се djeca osjetiti vasu neiskrenost'i ugledatise па
II ,
vas.
Da za...1djucimo, .~a1a djeca. nisц CCodrasli u IIlalom~'. Njihov proces i паCin razmiSljanja
I1 " , razlikujll se od onoga kod оdraslШ. Mada razlicito rаzmisЧајu u odnosu па odrasle, njihovi su
osjecaji vrlo slicp.i onimakoje doZivljavaju odrasli. yspjesanje odgajatelj svjesanti:hrazlika ~
I
I
razm.iSljanju, рaЩivо si1$tsto djeca gOY9r~ (Ш пе kaiu),~ereagirana to.
0--'___... ____________ ___ . .__:. . __
~. ' -' ."-.. _--
-...:--~-------.---.----._-----.~-:....-----,

II
[~
lj ј
......

II I
•1,
130

L! i
[0'-:'
 SOCIJALNA INTEGRACIJA
------------------------------~~---------------------------------

Socijalna integracija djece

koja imaju posebne potrebe

Uspjesna socijalna iпtеш~.~n9:..Ај~се s_p.QS.ebnirn--Р-о~Ьащ.~~gаdа ~ЈL..sl:џ..С_ај~---­

Postoj~vjerljivi dokazi da tu djecu u redovnim skolama i predskolskhI'i ustanovama vrsn];a
cesto odbacuju. Odbacivanje је uoceno cak i kod djece stare cetiri godine, а takvi se stavovi
zauzimaju prema svim vrstama hendikepa (Schultz & Turnbul1, u tisku). Nacini kojima Ы se
poboljsao socijalni status djece s posebnim potrebama od odlucujuceg su znacenja za.
osiguravanje odgovarajucih obrazovnih mogucnosti. >

Pailjiva i sistematicna priprerna mora prethoditi stvamoj integraciji dje~e. s Q.оsеЬniФ,

potrebama u predSkolske programe. Та Ы priprema trebala obuhvatiti infопniranје rodireljg, t
davanje odgovora па ПЈшбvа pitanja; biranje djeceza grupu s obzirom па sastavgrupe, (е /..:;:У
pripremanј е odgaj atelj а i ostalih koji sudjeluju u p()duCavanju djece CВritker & Sandall, 1979.).
. Istraiivanja о uspjeSnosti ukljucivanja djeces posebnim potrebama u osnovne skole
.. utjecu i па pripremu odgajateljа zarqd s predSkolskomdjec9m. Nedavno provedena ispitivanja
stavova ucitelja prema djeci s posebnini роtr~Ьaпiа ukazala su па triglavne УаЛјаЫе koje
'.. 'gdreduju spremnost prihvaeanj а tak,.vоgdјеtеtа:~vjer:пјеuCitе1јаQв;i~р-~~cJ:.tСаv~.~~
takvo dijete,uvjerenje da dijete.m()zep6Sta~i kotI$tanclan ~!ШtVа,tе u.vjerenJe dg,QiЈ;~.iYl!-~>
skole trebale ОЬЈСџ';_Qу.а.-Ц-9ј~qI~29.~еЬЩЩр'Q.!f~QсЩџ~(Stерhеns &Braul1, 1980.). Tisu stavovf
kljucni ikod odgajatelja. Uz spoznaju da dijete s posebnim potrebama treba iste vjestine i
znanja koje trebaju i sva ostala djeca, odgajatelj (ucitelj) moze stvoriti okolinu koja се potica ti
socijalnu integraciju i uspjesanodgoj i obrazovanje te djece.
. . Ima nekoliko faktora koji doprinose interakciji medu dјесощ te interaktiji izmedll
uCitelja i ајесе. Prvi se odnosi па stavove, drugi па ZnЭЈ1је, а treCi па ponaSanje. . .

. Stзvоvi

РrШуаСаџ.је пјЉоvШ vcinjaka~~ПО'у~ј~__~~.~ј~~ЧЦЈ9.~ij.<Йn1Lintеgrаciјu.<;iј~~е S

posebniln роn:еЬa.m.Э-Ропеkad. do to~ dоlаv_р.шоdnim. p~~_... ..
0 - ._ - - -

Ј osip, koji iша cerebra1nu paralizu krenuo је u vтtic. Njegovi rOditelji i odgajatelji bili
su zabrinuti zbog reakcije osta1e djece па njegove stake, ali suodlucili cekatiividjeti sto cese

131
 .~ I
\ d?goditi. Usao је u sobu, sjeo па pod i stavio stake sastrane. Jedna ga је djevojcica upi!ala.: :I
"Sto ti је to?". '·То su stake." adgovorio је Josip. "Mogu li ih ја koristiti?" "Ne znат, (о је -'. I
:-:;
tesko: аН pokazat cu ti." .
\
Jednostavno stavljanje hendikepirane i nehendikepirane djece u istu prostoriju nе '.-.,. I
.'~

osigurava razvoj pozitivnih stavova. Trebalo Ы planirati kako putem iskustava pomoci djeci
da postanu svjesniji individualnih razlika i da ih prihvate. Brojne su tehnike uspjesno koriStene
~a to. Filmovi, dijapozitivi i рпее о djeci koja imaju posebne potrebe korisna su sredstva.
\ Steta sto u ТУ programu пета viSe emisija царrаvlјеnih tako da djeci рnЪше djecu s posebnim
potrebama. . .
-"--'. ~
\ (Simulacije 1;n0gu biti Узiап dio aktivnosti za podizanje syjesnosti ~~. ёаk se i jako
malo dijete.moze"voziti u invalidskim kolicima, staviti povez па оа ili pokusati zavezati cipele .-
koristeCi samo jednu ruk.u. Posjetioci im mogu pomoCi da bolje razumiju hendikepe i nacine
па koje se ljudi nose s njima. Odrasli posjetioci takoder pomaiu hendikepiranoj. djeci da
razviju ројат о torne kako се biti kad odrastu.
J~'pтoc vrsnjaka jeodlicna tehnika za Q.oboljsavanje iriterakcij~ Djeca jako vole
\ pomagati jedno drugome; prirodno је рошоб nekillnekome је pomo(potrebI!:~J~~qJ?j_s.~_
trebalo poticatL Vaino је pritom _d.9-Ј.fШеtе s posebnim potrebama роmљZ~....Qrugiщ_~. Neka
\ rakva djeca iшаји razvljene posebne vjestine kao ~to su koristenje јеша znakova ili koriStenje
staka, te im treba dati moguCnost da ih роkэiu ostaloj djeci. Interakcija se olakSava u grupi'u
kojoj djeca i odgajatelji suraduju.
\
Znanj~.i razum'ijevanje
\
ТоCnе.Шfоrmасiје о hendikepimayaZne suza potpuno prihvacanje djece s posebnim
\ potrebama. Јеdпа od najprivlafuijihi razQruiavajucih karakteristika male djece njihova је
iskfenost i otvorenost. Оni исе promatrajuci ipostavljajuCi pitanja. Ivlnoge od tehnika viSe се
Fюfak.nuti pitanja nego dati odgovore па пјШ. . о'
\ . јЈ,;':. Gosti predavaci, odrasli i djeca. odlican su izvor informacija. Djeca се otvor.eno
postavljati pitanja i postati bo~e informirana о опоте sto ih zanima. Razgovori koje се
\ potaknuti aktivnosti Novih prijateija slnZe istoj svrsi. ..
Razuтijevanje ј е postepen proces koji mozda ne1ci djeca ili odrasli nikada песе dostlCi.
\Тefu је razumi]etlziiSto su neka djeca s Eosebnim ЕоtreЬamЏdrugа nisu. VaZno iёna:gIiiSiiГј"' .--
\ \~a su.Чudi Ео пееети sliсщ,~Ј?.Qљ~S~ш!!ш~}·.~?:Јј~~.!.~.<:L,~ imаЛ?_'2}~~~.?~~.~~~.оР.?~_~!?~.~ .. _
.
da је svatko od n.as па svoj пасin poseban.J \/ А "L},J О I
.' _. . ~
: . .. .

\
Ponasanje
\
Velik se naglasak stavlja n.~cJjecje ponaSanje kaQ &0 socijalne integJ;:acije. Djeca s
osebnim potrebama cesce od svojih vrSnjaka ~dstupaj~ od uO~.i~i~~Q pIib;y.~tJjivih_~ocijalnih
\ r;i~_Zato је kod пјЉ роаеЬпо razviti vjestinu socijalne interakcij~. Ono sto се pomoCi
- -- ,
........

~y~{'~
\ 132
о'

\ .1
1~~.m~~~t~~~
~Sin~-
 :i:I'
'.'

,
djeci u razvoju odnosa s v~nj~~~as~Ji~I~~.2ozdravljanje drogi.h, uklju~~vanl~~ ~~.::'?~~~~o , ;

"~njaka, da1/anje kompli..menata ostalim~ i poznavanje raznih igara. Као dоdаtЭlc olaksavanju
o

'int'eraRclJe u preOsKoIskoj grupi,·stj;ca'nj'e sосiЈэы1liо Vjestma pomaze djeci s posebnim

potrebama аа se prilagode оЫспош rшеdu~'оsпоv:riо] skoli. о" о
Nehendikepirana dt~ca trebaju razviti socijalne vjestine ponasanja prema svojim
prijate~ima s posebnim роаеЬата. Ismijavanje, zadirEvanje i davanje pogrdnih iшепа,
Ор6шi~anја su koja се senzibilni оdgајаtеЧ nastojati sprijecitikako Ы pokusao razviti pozitivne
stavove. '.' ~ '._'.. _
,Q~g?var<:Juca r_~.~cija па negativno Qonasanje druge djece је vjestina koju djeca s
р. .оs~QJ.li.П1_р_QtI§Ьamа m.оrС!јУЈљшiti,.м.Д9gi se roditelji Ьоје dace пјшоуо dijete Ыа verbalno
zlostavljano,. ali d.rugi vюe, da njihO'lla..Q.ieca. razvЧ~јu па~inе_o~E~I.1~· Qљru.Еi u kojoj se
,jfuJgrtiIљlо'о~razi!k-а-ща ~er<?j~~?_~:..se razviti medusobno po~tovanje. --:--______ 0._
- .._---------._------ ..... . _
о Zakljucak

Predskolska djeca razvijaju stavove i ројшоуе vezane za пјш same i za ostale Ч udе .
Ukljucivanjem djece s posebnim роаеЬаша u vrtice, njillOvi sepojmovi prosiruju. Socijalna
I
о
integracija hendikepirane djece i пјшоуш nehendikepiranihvrsnjaka daje mogucnost svoj
djeci da исе, igraju se i Zive zajedno, t~ da se razviju u osobe koje razumiju i postuju jedni ~
druge.
Јanе В. Schulz
Westem Carolina University

.;,', о"

Literatura:

Biacher-Dixon, Ј. & ТитЬиll, А.Р ..: Preschool maiпstreaming; Definitioпs, rationa.Le

and implemeпtation, Education Unlimited, 1979.godina, 1(1), 16-22 str.

Bricker, D. & Sandall, S.: Mainstreaming in preschool progra:rzs: How aлd why to do it,
Education Unlimited, 1979. godina, 1(3), 25-29 str.

Dewar, R.L.: Peerczcceptcтce ofhanicappedstudents, Teaching Exceptional Children.,

1982. godina, 14(5), 188-19Зstr. о

Schulz, Ј .В_ & Turnbull, АР.: Ma.instreaming Ha.ndicapped Studerrts: А Guide Јот the
C!.assroom Te.ach.er, drugo izdanje, Boston., МА: Allyn & Васоn., trenutno u tisku.

Stephens, Т.М_ & Вraщ B.L: Measи.res ојгеguЈат classroom teadrer's lIttir..шestawcrrd
handicapped children, Exceptional Children, 1980. godina, 46(4),292-294 str.

Voel1Lт L.M.: Children's attitudes tmv.ard. handicapped peers, Am.епсan Joumal of

Mental Deficiency, 1980. goctina, 84(5), 455-464 str~ .

133

_ _ _ _ _ _ _ _.:...-._ _ _ _ _--~-=:=:::::=:::::::-- Ј
 f

:1
r- . i
MALA DJECA ! OSOBE S POSEBN1M РОТНЕВАМА ~J~~~-;~
• : Ј ~:;;~1
... .. ..... '.:.~.:.: . . ~
&~ ~':-zb~
v .. ~~"'.
~@ ~
ОЈЕСЈА PITANJA :..' ._ ..' _.. ' --;-:-=>=тЁ.:;;:..-.

Smjernic:e _z.a. odgovaranje

па djecja. pitanja

Predstavljanje lutaka koje iшаји razlicite i specifiCne ka.rakteristike izazvat се pitanja

s
i pobuditi osjecaje kojirna se odgajateljmora nositi kako Ы djeci pruZio tтэiепе informacije
i/Ш rasprsio neopravdane strahove.
Djeca postavljaju pitanja kakobi dobila informacije. Neka piranja mogu biti usmjerena
ublaiavanju neugodnih osjecaja. ~Iudar odgajatelj prepoznat се da је svako pitanje vezaIlo
l!Z emociju. Osjetljivost za potrebu djece .za informacijama i umirivanjem, omogucit се
odgajatelju da reagira па паБп koji се omogucavati daljnju komunikaciju.. SVlljudi vole blti
shvaceni. Reagiranjem i па sadIiaj djecjih pitanja i па osjecaje koji iza toga stoje, ispunit се
se taj vaian. zadatak.

I "SlusаЩе trecim uhoW" opisano је kaq vjestinarazumijevanja skrivenih шisН i osjecai9:

.tlUtem pronicanja i оЬтасanја рэinје па male znakove i si~aГeКOje ёIIjete pokazuj~ ..Er~_
JiмL, govor tijela, ton glasa, brzinaЉ9V9§..YIiЈ~~.l.mi~!d Р.illilа.Ylј.anја..pit.алја - sve to Щ.Q~~

l .dati oggaja.teliu uvid.uzn.a.cenje. kojeje skriveno _~.~,..~j~~j~gp.~~aJ:lj~ .

.. Blldu:cida su djeca predskolske d6bi tek pocelarazvijati vjestine verbalizacije misli i
. osjecaja, navedena ј е sposobnost posebnovaina za'odgajatelje male djece. Dijete pita: 'Ћо.
I је napravio lutku koja iша jednu nogu?" ili "Sto se· c!ogada s djetetom koje odgurne drugo
dijete kad ga ne zeli vidjeti ?". Naprvi se pogled сini da dijete koje postavlja pitanja zeli
jednostavnu informaciju, ali senzibilan odgajatelj се cuti dublje znacenje kao sto је: ~Moze li
r ·se to dogoditi meni?" ili "Jesuli djeca koja iшаји emocionaln~ probl~e kaZnj~~a ~jto
nisu bila ·dobra?". . ._- .

I Cesto rilOze doci do nerazumijevanja i krive kоmuШkасiје u vezi s оnim sto dijete pita,
zato stoodrasli nisu.uvijeksvjesni djecje percepcije ili reakcija. Ipak, sепzЉilan od&.~.@telj се
qbratiti рainји. па djeCje probleme. Та.1сауСе pristup. ОЏlOguCiti djetetu da ponovno pit~
·znajuci da se rijegova pitanja sluSaju i raznmijlI. Atmosfera otvorenosti сПј је interakciJe
~od.::,aajateij-dijete, и. kojoj се- dijete najvjerojatniТdobitiJnformacije koje tra.Zi ili po~ebr.!~ ..
. sigurnost. .
Odgajatelj moze izazvati kod djece nekadota.da.neiz:recena pitanja.ili osjeeaje kazavsi:
"NеКа se ајеса moZda. pitaju.mogu li i ona.~lJ1lbitinogu.kad budll odredenih. godiIia." Лkо
takvo pitanje izazove zabrinut6st kod djece, odgajatelj moze povesti daljnji razgovor. Лkо
taka.v "татас" ne "upali", postavite nove.· .
~dnovanj~ ili pr~poznavanje djeCjih. reakcija moze im cesto pokazati kako d<i se
izraze. Dje~ ртУо moraju zna:ti ·~to-·doiivija.vaj~ da Ы mogla. reagirati па vlastite osjecaje:-
"- . . -----=-.' . . ,. .

I 135
.•.....

!-
Ј -- .--::-=-=-.~.
C(Cini se da te zanimaju lutkine oci.", "Cinis se sretnim grleCi lut.k.'1l.", :CDjelujes zabrinut zbo2:
lut..!cinih zavoja.". Sve te izjave mogu pomoci djetetu da upozna svoje reakcije. ~

Mada се svaki odgajatelj odgovoriti па pitanja па svoj пасin, navest сето smjernice
koje уат mogu pomoci da poboljsate опај dio komunikacije odgajatelj-djeca koji se odnosi
па djecja pitanja i reakcije:
",- ....
1. Budite kratki i govorite о СШјеniсamа.·Dјеса рriшаји infoimacije u malim
dozama.
2. Svu svoju paZnju usmjerite, ako је to moguce, па dijete, kako Ы promatrali
nJegove reakcije.
3. Pokaiite zanimanje za pitanje ili komentar па опо sto govorite.
4. Koristite jed.nostavne, konkretne rijeCi ili metaforekoje dijete raшшiје, npr.
l I "Petra сије kao kad slusate nekoga kako sapuce.". .
f 5. Zapamtite da је stav koji izraiavate tijekom razgovora jednako vaian kao
.,! i saddaj о kojem govorite.
ј, 11 6 .. PoStujte ојесја pftanja i komentare. Smijanjem, prek:idanjem ili P<?stidiva-
l пјеш djeteta mozete obeshrabriti djecu da dalje pitaju.
1 7. Izbjegavajte argumente ili dogmatske tvrdnje. lednostavno izraiavajte опо
1 sto znate ili mislite.
8. Budite ешраПCni. PokиSajte razumijeti i identi:ficirati se s djecjim problemima.
I ~. Vodite тасunа о tome da уаш se sadriaj govora i stavovi podudaraju. Smi-
'\ јanјеш djecjim pametnim,mada neprikladnimkomentarimadok ga pre- .
'
koravate, samo eete zbuniti dijete. ;
\
---10. Reagirajte па шisli iosjecajek6ji se kriju:iza rij~ci kaoi па sadciaj poruke ..
.. ........ . .... . . . . . . . .

1 konacno, ~gajatelj mora shvadtidasu rcWoj znanj а i еmраЩе raz10zi za ирozna.vanjе~

. predskolske djece sa znacenjem razlikamedu ljиdiша. Empatijajesposobnost koja se moz~
nauciti. Опа se moze pojacatiinformacijama i nauciti исепјетро щоcl~lu. BriZan odga.jatelj
···itloZea.jecl prenijeti znanјёlЂiUim-а6ЫЙ"ш6dе[Is"6:шvanјci S11" takoder ~юkaza.lа da su ljudi
koji dozive najjaci stupanj empatije najspremniji i pomoci drugima.
Ешр аtЧ а se'mo~e n~~ati tako da cdgajatelj pokazuje rзzuшiјеуanје iроstоvcщi~~ща
.рt.tani~~21её~:I~љkЭ2:ivаЩ~mriаUСirikе njihovog ропaSаЩа, pogotovona osjecaje drugQ.1_
ljucii_ Као dio. оЬјаsnјепја posljedicadj~cjeg pop.aS?-llјаza dmge ljud~vainoje1ikljuciti opis
роиеЬа ili telja drugih ljudi kad gocise tOCini prik1adnim,npr. "Josip sezeli igrati s tobom,
аН osjeea.se..usamljenim kadne moZe,dтZqti ko:r;aks .tobom. рп trcanju. Mozes li snjimeigrati
nek:u drugu igru?" . ."
Da. zakl.juё.imo, odgajarelj iша posebnu. moguenost pomoci 'ајесаа shvate~.. ~Jrus~
~a.ZI.ike: mёёfiilјlГd~1<iсz:ZIl2Jl:; е о tотёхако GlJ ete mJslttucr-аdgаја1ёlјшoZe st(пktпrirэ d
aktivnosti, davati infоrmа~iј~-:iiQl<ji_а;А_~щр'аti~iiо"р6паsanје~":оdg6varаtГiiа'р:i!~Ја: 1uCl1:i
•
djecu поviш vjestin3.I!1.?- ~9.j~.. ~~ im рош.оCi u odnosuna:' sdrugim ljuduna iiјёkоm Zivota..
_ _ _ _• _ _ _ ~ _ _ _ ••• - __ • ",' • • • • - ... -о 0"0· . ' ' . ••••• "•• _ _ _ _ _ '0 _ . _ . _ _ • _ _ _ .0 _ _• _ _ _ • _ _ _•••••• __ •• _ _ • _ _ _ . _ • _ _ _ 0 •• _ _ _ . _ . _ " •

136
 Dodatak С

ODABRANI CLANCI

Kako djeca reagiraju па razli~e i

I sto to moze znaciti za proces integracije *
Nekolicina iStraiivanja po1cazaIa је аа su etikete koje se ааји djeci s posebnim potrebama i
оауајапје te djece u posebne grupe imaIi negativan ичесај nastavove ostaIe djece u redovnim
programima о tak:vim.ljudima. Druga su istraiivanj а pokazala da su cak i predSkolska djeca razvila
l пе gativne stavove prema vrsnjacima s posebnim potreb~a. Smatra se da mala djeca nisu dovoljno
intelektualno sposobna аа ы па пјЉ utjecale "etikete" kakve se dodjeljuju djeci s posebnim
potrebama. Sve navedeno пат gQvori da etik:etiranje ili паsilnаsерагасЧа sami ро sebi пе obJaSnj (\.уаји
l kako se razvijaju negativni stavovi prema Ijudima s posebnim potrebama. U оуоm је clanku dan
pregled istra.Zivanja koja su se bavila utjecajem rane percepcije i nacina.razmiSljanja djece иа razvoj
negativnih stavova.
Mnoga su se istraiivanja bavila pitanjem kako mala djeca reagiraju па razlicite podraiaje i
situacije u svojoj oko!ini. Та su ~tiaiivanja pokazala da su djeca, са..1с u najranijoj dobi, sposobna
!!iz~vati glas i lice svoje majke od giasa i lica strariaca. Пјеса ,su tak:oder pokazala sposobnost
гаzЩ<оvапја гЭiIiсitih viZuafriih sigIiala,"tazilcitostatlh ljilaY irazlicitog spola. S devet mjeseci dijete
Р9сinје razlikovati "ја" od ,cne~an.Rezultati istraiivanja pokazuju dasu cak i jako mala djeca
.sposobna razlikovati razliCite оЬјеЬе i situacije u svojoj okolini.. Ona jednDstavno-.иСегazlitito
reagirati па razlicite stvari. _..... .... . ,.. .' _; . ; ' . . . . .. . . . .
,-" Thurma.r{i Lewis pretp()s.tavljajuda sej:orijennegativD.ib. r~eakcija..na.hendikem: nalaziu toj~
teridenciji reagiranja па razliCitost. Dijete pririijecuje спо stojerazlicito. Kad se tim vidljivim
ra:,zlikama pridaju negativnekarakteristike росinЈи se razvlJatx predrasude. ._,...
. "i::t··· Istra.zivanja su pokazala дaje~ li~enje maleajece роzitiVnО;!!lnасрщ re·agJ.ranja па vrsnjake ~
posebnim potrebama ima!ousp~a,ali пђе se pokazalo да su·te ptbmjeneu ponasanju trajne.
Pretpostavlja se ?а ы te :QIQm.jsщe-Ьilе trajnije da se u ucerijuor:ijer:ttiralo па razliJ<!? Dakle, da se
orijentiralo па poducavanje djece о individualnim razlikama opcenito - ро cemu se Ijudi razlikuju,
razlicit~ tipovi "razli~itosti", З-Llrudа.гaz1ikе, sto znасе razlike, itd. Dokje socija!na integracija djece
s posebnim potrebama i· пјЉоујћ vrsnjaka, te poticanje pozitivnih interakcija izmedu ёlа.цоvа tih
dvijugrи.pa ~jece pozeljna.,poducavanje сјесе oin&vidualnim ra.,.lj1(ama l.т:veiL~o се olaksati proces
.: , :

..1 _
iпtуgrirапја djece sa posebnim potrebarna uredovn6 programe~ Пјеса рriшјесији da se опа s
I . :posebnim potrebama razlikиju od пјЉ, ЬПо са se 6 tom.e razgovara ili пе. Zdrav pristup ЫоЫ da se_
1 :
raigovara. Q razlika.J1:l.&i o.-mnо~karak.te...т-:istL1сamа..kьј е cin.e IјucI.e.raz!icffiш.а.: -'
. U iпtеgriran.iщ.Lqzr~_dЈ~~роstојi v~~P9t~P.~jj.~ za иёепје i za djecu s posebnim potrebama
l. i zапјihоvе-suu~е"illke_Dоksu se, Ьrој"п-аiS"trafuanја:Ьаvilа. uCinc.iПlа.integriranjа па сјеси s poSebnim
рOtrёьamа~Пёinа.dоvоlјпо radova о njegovim ucincima.na.zdravu ајеси ili о zajed.nicim efek:tima.
Кako istra.Zivanja u оуош podrucju sve vise napreduju sve sevise saznaje о utjecaju predrasuda па
ајеси s posebnim potrebama i пјшоуе vrsnjake, zajedno i odvojeno ..

• Оуај је аanаЖ: pri1agoden uz dopustenje autora (Гhurman К. i Lewis М.:· "C1tildre:n's Response: to Diffe:rrnce:.s: Some:
Possible: Implication.r [ог Main.rtгe:amnig", Exceptional Children, ozujak,.1979. godina., 4б8-470str.)

138
 I
01
:ii
...1
o~.o_- . :'

~
Dodatak С

ООАВААН'
v

CLANCI
о О

,./ --
;..- о- !РЈ
".

.Kako mal~ djeca dozivljavaju

tjelesnu invalidnost*
Negativrii stavovi prema osobama s posebnim. potrebama istraZivahi su u okvIn:r пеk~)ШШ
projekata. Rezultati su pokaza1i da su negativЋi stavovi cesto doveli do odbacivanja osobe s pose(lntm
potrebama i и socijalnoj i u radnoj okolini, Istrэ1ivanја su tak.oder pokazala da se ti stavovi l\\l'gu
razviti уес kod djece koja idu и рм razred osnovne skole·.Jedno је-istгэ1ivanје pokaialo da uc~l\ki
prvog razreda daju prednost zdravoj djeci u odnosu па опе s posebnim potre.bama. IstraZi'/anj~ ~lc
О;

ј Weinberg sa sve ucilis ta u Illinoisu, koj е је saieto i.z:neseno u ОУот clanku., ро kazalo jeda se пе g:\ tl"ni
stavovi prema hendikepima razvijaju kod ј05 тladedjece.
Dr Weinberg ј е и svom istraiivanju postavila dva glavna problema:
1. Mogu li predskolska djeca (stara 3 - 5 godina) razumijeti sto је fizick.i hendikep? i
2. Imaju li djeca te dobi razlicite stavove prema djeci s posebnim potrebama и odnosuona z~lr.\\'u
сјеси?
Djeca koja su sudjelovala и оуот istrazivanjtlpodijeljena su utri соЬпе skupine, m.jclo\·ite о
ро spolu: 25 trogodisnjaka, 53 cetverogodisnjaka i2З petogo.disnjaka. Nitijedno od djece niје bHQ s
IJosebnim poterbama. Та su djeca isla и vrtic и centrugrada, а, цјihоvi suroditelji bili prosjecniћ Ш
уесЉ primanja.
Djeca su individualno odgovarala па pitanja yezana. za. grupu fоtоgгаЩа: cetverogO\list~ja
.' djevojCica bez. vidljivih ostecenja kako sjedi и поrшaJnој stolici; ista ta djeyojcica и inyali~isl:.tm
'kolicima; cetverogodisnji dјесэ.k bez vidljivihostecenja koji sjediunarmalnojstblici; isti ta,j:ttjc~ak:'O
u invalidskim kolicima. Sva su djeca па fotografijama.izgledala podjedna:koprivlacna i sirrip~\ti((1a.
1ijekom individualnih ispitivanja djetetu su pokazane fotografije i djeteti invalida izdfavogdj~{~ta
istog spola kojega је i ispitanik Prvo Ы se djetetu pokazala slik:a tjelesno zdravog djeteta1;a.kt)sjcdi
u norrnalnoj stolici, te su ши postavljena pitanja: '0

1. Da li Ы se igrao/la s ovim djetetom и vrticu, kod kuce, и parku?

(tim se pitanjem mjerilo koliko ши se dijete s fotografije svida)
2. Da li bi.ovu igracku (па slici) dijelio/la s.tim djetetom?
о (za rnjerenje sрrе.шnоsti na.dijeljen.je)
З. Мislis li da to dijete ZIla bojati; crta°ti; trcati?
(za mjerenje koliko se sposobrrimdoZivljavadijete sfotografije)
4. Da li bitvoja.m~oodgajatelj,:prijatelji htјеlidаsеtiigrэ..s s tim.dјеtеtош? '0

(za mjerenje socijalnog odobravanja) ' .

Nakono tih pi~ja slijediliLsu. pitanja.kojа u.k:azujll па to da li dijeterazumije stoje tj~k$no
ostecenje: О
1. Ј е li оуај djecakidjevojcica ро песешu d~ga~ijiia od ostale ёјесе?

• Оуај је clanak. prilagoden saietak istraiivanja opisanL.1. u Claill..-u Wei.nberg. Nanq. "Preschool Children's Percepti~I.s_~(
Orthopedic Di.sаЬiШy", RеhаЫlitаtiоn Couns~ling Bulletin, Vol21, Ьг. 3, ofujak., 1978. godine. Prilaaodili sшо ga i ukljucill
u ovu knjigu uz dozVolu аutоriсё: О О -: -О о: .. - -- - _-- О О ОО О О :::>

139

,.:,=
 Dodatak С

···· . - .. ..""":'.·.·r·•• ,1 \ ..: •.. ...

-·~""~ ~ ~.:

Integriranje dj~~~.s po~eb.,nim potrebama u

redovne progra'me· odgoja i obrazovanja*
АтепCТd driavni Zak:OII Ьт: 94-142prtШо је uCiteljima redovn.ihSk.oIa.mog.ucnost da kreiraju
поУи obrazovnu okolinu i za djёсu s posebnim potrebama i za ostalu djecu. S tom mogucnosc11
dolaz~ med:utim, i moguea steta, ukoliko se integracija djece s posebnim potrebama ne vodi па pravi
nacin. A.ko desegregacija krene negativnim tijekom, djeca s posebnim potrebama mogu 11 razred11
biti jos vise odbacena i obiljezena ili tretirana kao "kucni ljubimci" ili invalidi. Ako desegregacija
krene pozitiynim smјеrош mogu se izшеаи djece i m1adezi s posebnim potrebama i njihovih zdravih
vтsпјаkа-i-azviti pozitivni odnosi. . .

Оуај
clariak dr. Johnson (Davida i Rogera) govori о:
1) znacaju konstruktivne interakcije izmed:u djece s роsеЬniш potrebama i njihovih vrinjaka
kao glavnom cilju integracije;
2) modelu koji objaSnjava kako u<:enici s posebnimpotrebama mogu biti integrirani u
konstruktivne odnose sa svojim vrsnjacima u rеdоvniШ razredima;
3) popisu prirnijenjenih strategija koje uciteljimogukoristiti kakobi ostvarili taj model.

Znacaj konstruktivnih odn·osa

~ .
meou vrSnjacima- u procesu integracije.
.. ;":';\ ;." ....

ОУО istraiivanje sna.zno isti~e daproce~integracije moze bitius:gjesan samo ak6 djeca 5
роsеЬпЏ'n potrebama i n·ihovi vrsn·aci 11 za·ednickim :razredima grupama) uspiju tazviti
опstru.Ъvnе odnose. Ta..lcav pristup kOJ:1.struktivnoj interakcijis v'tsnjacima &шаtrа se kljucnom
komponentom za odred:ivanje integracije iпјещ svrhe. .
Integracija naglasava znacaj jednake dostupnosti skolskih dobara. Bitno је u to Uklj11citi i
шаtеriјаlriа i ljudska dobra. Dok su odnosisuciteljima, savjetnicima i predstavnicima zajednice
vaini, ipak sll za socijaln6 i emocionalnQuc~nje. najvaZniji odnosi s vrsnjacima. ~J~njaci pruzaju \
!Цljv.ainija iskustvau svalcoj dobi (bilo dase radi о crtanju prstima ili о izlasku s deCkorn/djevojkom). 4-
Brojni istraZivaci vjeruju са S11 socijalne interakcije s vrsnjacima osnova za razvoj i
socijalizaciju djeteta. U najboljem slucaju; ti.odnosi mogu doprinijeti.najviSim. postignuCima djeteta
I te njegovom socijalnom i mentalnom rа2:Уојџ, Iша nekoliko kljucnihpodrucja u ·kojima odnosi s
vcinjacimaimaju.glavniutjecaj.Tb S11:, ... .... .., .'. .'.. ' .. .
1 • Razvoj socijalnih vrijednosti, stavova, pogleda па svijet iopce s2osobnosti.. '-\:
.. 2. ~redviQ.anje iutјесајпаЬUфlСе.щепtalnоzdrаvljеdјеte.Цk..Dје9аkоја.imајџslаЬе odnose .
s \тSnjacima i os.ta.ju.socijalnoizoliraniskloni.su..psihickim p_roblemimakad odrastu. . . ..
3. Podu_cavanje djece kako са пе budu socijalnoizolirani. Grupa mnjaka.pruZiokruZje u .

. -kojem se uce i yjeZbaju socijalne vjеiliшh ... . . - .....

• ёlana.k.је, uz-dozvo[u autora, prilagoden porrebamaovogpriruCnL1ca (Јоlшsоп, David W. i Johnson, Roger: "lntegrating
fIaлdiсарреd Students into the Mairtstream", Exceptional Childrell, VoL 47, br. 2, listopad, 1980. godine, 90-98 str.
.. ,: .

141

,-==..=,..~-===='-'-.:..-'-=--------------~~--=-:,-
 4. Utjecaj па upustanje djeteta ili adolescenta u probleтaticna ponaSanja, kao sto је k.oris-
tenje droge. .
5. Poducavanje djece kako da kontroliraju agresivno ponasanje. Nadvladavanje agresije u
drusvu sebi jednikih siguran је паёiп аа se паисе i vjeibaju granice dokojih se smije i6.
~oc pri razvijanju spoInog identiteta. Dok је obitelj ta koja ргуа sudjeluje u tom procesu,
vrsnjaci ga prosiruju i razvijaju.
7 :...рошос pri razvijanju sirih pogleda па svijet i pomak od egocentrizma.
8. Utjecaj па obrazovno pos~gnuce djeteta i njegove сј1јеуе za buducnosc

Ako su odnosi s vrsnjacima pozitivni, ЬПZni i риni podrske, navedeni se utjecaji па djecji
razvoj mogu odvijati па pozitivan i produktivan паСin. Ipak, zapamtite da_~amo smjestanje djece s
posebnim potrebama u redoviti program s пјЉоviш vrsnjacima u isti razred/grupu niје garancija za
razvoj konstruktivnih odnosa mecIu пјiша. Ucitelji i odgajatelji marajtr biti. osjetljivi па to kako
dјеСaGопоsё socijalne prosudbe jedni о drugima, te, poznavajuCi proces., osigurati tше razredne
aktivnosti koje се potaknuti razvoj pozitivnih socijalnih prosudbi. U sljedecem odlom.ku prikazat
сешо dijagram tijeka i saietako tome kako se formiraju socijalne осјепе.

Kako se razvijaju socijalne procjene vrsnjak~ koji imaju posebne potrebe

Istraiivanje је pokazalo аа djeca iшаји гаzviјепе neg2:tivne stavove ргета vrsnjaciтa s

posebnim potrebama. Ipa..1(, ti stavovi пе moraju ostati negativni. Stvarna ihterakcija u razredu moze
_--_.._---_._.__ __ __
.
i1i pojacati negativne stavove ili ih zamijeniti роzitivпiјimоsјеСајiщ.а .
. . .. ..
~ -- ._.. .. ...---..._-
-' ~

Proces паstзnk.a sосiјэ.lпih procjena prikazat сет о ротоси dijagrama toka:

utjecaji ргјје iпtегakсiје
stigmatizacija
рм dojmovi
. etiketkan'e ,О" i ", "

povezanost oko пета povezancsti .. . . роvеiапоstcikо .

cilje\/a .
роzitivпih oko zајеdпiсkiп ciljeva . пеgаtivr.ih ciljeva

гзzvој interakcije. пета prihvacar.ja razvoj паtјесаtе!јskе

siguгnosti, atmQsfere. ргiјеtпје.
ргihvасапја odbacivanje

Visnjaci sг vide kao vrs('ijaci sevide џ. оgгалiСепim.

osobe јеdiпstvепih . .. 'ројеdпЬs'tavlјепiГп .
razlika i dоргiпоsа; rad 6i&iГima; rad је statican
је cftrтamiсал

Dozitivna slika о sebi i .

• .' • •••.• . .• •• ј
vrsПЈаСlта, роzruvnа IпtегаКСIЈа snjacima. negativna interakcija

ocekuje se роzitivпа ocekuje se negativna " .

interakcija i u Ьuduспоsti iпtегаkсiја
i u Ьuduспоsti

14~
 11

Dijagl"am pokazuje s1ijedece:

.Ф Nega~'rni su stavovi izvorno prisutni коа ајесе, а щтоkоvani su stigшаtizасiјоm osoba s

роsеЬшm potreDama il drustvu оРСепitо .. 00_' . . •

• Prve impresije о djetetu s роsеЬпim potrebama formiraju se tijekom роёеtnih interakcija

s ПЈlffi.
• Те interak.cij е mogu biti роzitivпе, пеgаtivnе ili пе и.kljиcиju nikше odnose ili mеdusоЬпu
povezanost. .
• Отпо о socijalnoj situaciji u kojoj se odvijaju te шtегakсiiе, razvija se ili proces рrШуасапја
ili proces odbacivanj а dj eteta s posebnim. potrebama. .
• Proces ргihvаеапја razvija se kad su djeca uklјuёепа и zajednicke aktivnosti usmjerene
pozitivnom cilju; to znaci, kad su obrazovni ciljevi tako strukturirani da ucenici moraju suradivati
prilikom uСепја. Takav pristup omogucuje interakcije рипе podrSkei vocfiprihvacanju iosjecaju
sigurnosti и grupi. Тај proces takoder prosiruje исеnikоу doti.vljaj drugih kao jedinstvenih osoba sa
razlicitim dоргiпоsimа koje mogu dati prilikom zajednickog uёепја. Rad парrеduје па dinaшiёan
пасin, sto vodi do stvaranja pozitivnije slike о sebi unutar grпре, kao i do ропаvnе slike о vrsnjacima.
Копаспо, taj pozitivan proces pocL.-zауа ocekivanja da се buduce intera....l(cije biti pozitivne, te pomaie
. mijenjanju negativnih stavova.
• Suprotno tome, proces odbacivanja razvija se kad ucenici nisu ukljuceni и zajednicke
zadatke prilikom иёепја, уес su u kompetitivnoj ili п.еgаtivnој 1ilimizaucenje ili u okruienju koje пе .
potice njihovu medusobnu ovisnost. U tim se siroacijama ucenici cesto osjecaju kao suparnici ili
ugrozeni jedni od drugih ili se uopce'ne'usfJijevaju upoznati. Тak.vа dinainika dovodi do izoliranja
оdvrsпјаkа, sto vodi r3.L-viјапјu vrlo uskоgrпdnih, pojednostavljenih pogleda па grпри vrinjaka (се .-\1<0
te пеmаm mogucnosti ироznаа, imam siabu sIik'1l о tometkobi ti mogao ыа!'). Rad u taK-voј atmosferi
r . cesto је stаtiсап i dosadan, razvijajuse negativne slike о sebi i vrsnjacima, te se ocekuju пеgаtivпi
odnosi i u buducnosti. U takvom se procesu negatl.vni stavovioili zaddavaju ili jos ројаёауаји .

.1 . аа паCin па
Moze se zakljuCiti ,s1:nIk~
kojiucitelj (ocigajatelj) oqgqjno obrazovne. zadatke
" ........,. 'iciljeye [та diгеktап utjecaj па odnose medudjecomis tim па razvoj stavo:vajednog djeteta prema
" .: drt.igorr(, Iako su u razredu/g..rupi гazliёiti pristup~_prik1adDi и razliti.to пЧете, уэiпО је da uёitelji
u.vijek i-1Jlaju. па ити pozitivne еfеktеЕаtivnоg:га~-па: razvoj interakcija izmedu џјесе s
posebnifu potrebama i пјЉоуЉ vrSпјakа.. .. ~ .. . . ...

stoto znaci za proces integracije: prakticni savjeti

Dok оуо istraiivanje pokazuje da se razredne aktivnosti i оЬгаzоvпi ciljevi mogu struktиrirati
tako da poticu razvoj poziti.vnihinterakcijaizmedu djece sposebniт potrebama i njihovih vrsnjaka,
1
I
druga su istraiivnjapokazalada se taj pristup пе koristiupraksL U jednoj је studiji pokazano da
! ucitelji provode 70%.vremena predavajuci djeci. Udrogirri је studijamapokazanoda se Т6% tazrednih
ah.'Livnasti odvija u vеlikiш gmраша,te аа уeCinа. ucenika, pogotovo оШh s posebniI::D. роtrеЬaпlaт
radije rade sami nego s vrsnjacima. Neke druge studije su pokazale dase djeca s posebnimporrebama
ceSto smjeStaju u.nШrazrеd ili radepo ргЈаgоdепошрrоgramll, te ukljucllju 11 razrede preпapuee.ne
ајесот isterase ilinacionalne ~pe. . . . .

Sagledavsi оуе пalazе, jasno је d.a se puno toga treba ucinitikako Ы se poboljsale mogucnosti
djece s posebnim potrebama u redovnim programima obrazovanja. Slijedi popis пеЮh strategija za
poticanje kooperativnih aktivnoosti:. .._о _ • _ о ••

143
 ............ . -; ......

>8 Planirajre odgojno-obrazovne сЩеуе za svaku lekciju.

• Izaberite vеliсшu grupe koja је najprikladnija.za odredenizadatak.ililekciju" Мапја djeca
bolje rade u malim grupama (dva ili tri clana), dok starija mogu raditi u grupama od pet ili sest
claпova. Kada izaberete najbolju velicinu grupe, uzmite u obzir sredstva koja su vam dostupna,
vjestine suradivanja grupe (5to је slabije razvijena ta vjestina, to тanје trebaja-biti'grupe) i vrstu
zadatka.
• Podijelite djecu u grupe tako da su "razlike" zastupljene, па primjer, jedan djecak, jedna
djevojcica, jedno dijete s posebnim potrebama, jedno dijete koje је pripadnik d~ge etnicke slcupine
(и odnosu па drugu djecu u toj grupi),itd.
• Organizirajte smjestaj svake grupe tako da su clanovi blizu jedan drugome i okrenutije-
dan рсеmа drugome. N eka рошоспа s:redstva budu la..l.;:o dost'.lpn~ svim grupama. Ucitelj (odgajatelj)
treba imari prisrup do svih grupa.
• Osigurajte matenTa1e i organizirajte zadatke- koji Се-роtаkrшti·surаdпјu. Na primjer, moie.te.
trЭiiti od djece da sloze slagalicu, ali tako da svak:a grupa dobije dio slagalice; i1i grupa treba: napisati .
prikaz neke povijesne osobe, ali tako da svak.i clan grupe bbradi jedan segment njegovog iivota.
• Objasnite kooperativni сilj i zadatk:e ucenicima. Zajednicki rad u grupi moze za rieku·
. djecu biti novo iSk.LlStvO, pacete trebati objaSniti neka pravila i postupke kooperativnog rada, kao i
obrazovne zadatke. Na primjer,u grupama koje suraduju prj исепји postoji grupni сПј i specificni
kriteriji za zadatak. Svi ucenici iz jedne grupe dobivaju istu оСјепи i'grupe se пе natjecu jedna protiv.
druge.
• Prorn.atrajte ucenike za vrijeme rada. Zajednickoucenje se treba nauCiti. Promatrajte "
grupe i pomozite iПi kad zatreba. .
• Budite, ро potrebi, savjetnL"k: grupama, kako biste pomogli ucenicima са steYJ1u inter-
personalne i grupne vјеstiпе koje su im potrebne аа ы mogli suradivati.
• Vrednujte rad i postignuce svakegrupe.

Pokusajte koristiti оуе tehnike pri strukturiranju nekih kooperativnih aktivnosti za"djecu iZ _.
. ·vasegrazreda. Suradnjajedragocjena i роиСпа., bilo аа uеешсiрriрrеmајuuZinuzа obrokilirj~savaju
t.eSke.zadatk:.e iz. matema:.tik.e. о. ..'.'.

Defektolozi takoder trebaju suradivati!

Defektolozi takoder rnogu suradivati pri pianiranju obrazovnih ciljeva i aktivnosti za djecu.
Као dio tog programa mogu planirati ciljeve ciy.. ?Vako d!jete uCi suradivati s vrsrijacima. S redovnirn
uciteljima mogu рlз.пirаti !ekcije, vrednova.ti p-rQсеs i razmatrati осјеш~. za sve исепше, i опе s
posebnim potreba.rna i njihove vrsпја.."k:eCQеfеk-tоl~оgu znacajno doprinijeti: . .

оl'oduciti
sve ucenike socijalnim \-jestinama пuzniш Za kooperativni rad.·
. • Nadgledatiucenike koji rade zajedno u parovirp.a Uedans роsеЬшm potrebamaijedan
vTsnjak).
о Ukazati uCiteljima 5to svako dijete s posebnim ропеЬаша moze postiCi, tako.da se grupne
осјепе mogu tome priiagod.irii аа se dijete ne·kafu.java. .
о Bitinaraspolaganju ukoli..1co dode do nepredvidenih problema. Podriati razvoj prijateljstava
izmedu djece s posebnim po1:reoaтa i пјшоуш v:rsnjaka.

Defektolozi i ucitelji se mogu redovito sastajati da Ы vrednovali usрјеsппst k(~)Qper<l:tivnog

rada i planirali daljnju suradnju.

144
 Sazetak

N ajvainiji aspeki in tegracije djece s posebnim potrebama razvoj је роzitiYI!ihiр_o.dciaщ.јuCih­

odno~~edu ц.~~n.iJ@ s posebnim potrebar:J;;@.i пјшоvШ vrs~jaka. Odnos se u razredu moze razviti
RfOZiskustvo kooperativnog исепја," рп kojem ucenici rade zajedno kako Ы postigli odreden cilj i
zavrsi!i projekte иСепја. Оуај vid pozitivne intеr~iiеЈЩuс је za razviianj~Qs.j.eGg,i<Lp..dhy.acanj"a.
Situacije koje ukljucuju natjeca'nJe "i1Тшdiv1dualnо исепје vode razvoju negarivnih, odbojnih reakcija
medu vrsnjacima. Stoga iskustvo kooperativnog исепја moze izmijeniti negativne stavove prema
osobama s posebnim роаеЬата u pozitivnije, dok natjecanje i1i individualno исепје moie odriati
negativne stavove ili ih ojacati. UCitelji koji koriste pral.--ticne savjete predlozene u оуоm ёlаnh.Ll
kako Ы strukturirali kooperativno исепје, doprinijet се razvoju ропЙуnih interakcija i ропйvnih
. !
stavova medu иСеniсiша. Ucitelji taj isti model kooperativnog planiranja i evaluacije mogu korist~ti
u kreiranju роrnоС1 i razrеdшЋ aIctivnosti i za djecu.

l
,,1

I
I-

.•. ~

145

~-i
::-.:3. ____ ... оо ·1,"-
"----
 Dodatak D

-; Evaluacija djecje literature

Eval_uacija . ~jeCje literature о osobama s

posebnim potrebama*
г Као sto ste iz nase diskusije о uCionici!sobi dnevnog boravka шiuCiIi, stoIice, stoIoviТknjige '.
iшаји za ljude odredene poroke. Те stvari stalno "salju" neverbalne poruke dobrodoslice ili odbijanja.
Il Jeste li ikada ЫИ u cekaonici koja је bila jako uredena, ukrasena skupim namjestajem i uredajima?
Кakve ste poruke primili? Mozda: "Ovaj се те posjet skиpo stajati." ili "Ти se песи pretjerano
opustiti."? Jeste li imali potrebu da govorite sapatom? Nasuprot tome,jeste li ikadaЫli u cekaonici
lЈ koja је bila otrcana i u ner~du, te stekli dojam da vaSa udobnost nije bas bitna?
Кnjige takoder saljuneverbalne poruke. Razmislite ропоvnо о spomenutim cekaonicama.
M&d.a su. u ргуој ЬШ znanstveni casopisi. Sto пат to govori? МоЫа: "Ocekuje se da се u. оуој
[1 ~
cekaonici boraviti obrazovani ljucii.". U toj cekaonici mozda nije bilo knjiga za djecu. S to to govori?
"Ne ocekuje s.e da cese'djeca zateci ovdje~" ? U drugoj cekaonici su mozdajedino dostupni bili
primjerci Агеnе, Vikenda i мае. Stovam to, govori? Mozda se vasa zabava za razbijanje dosade dok
l !
cekate nije smatrala Ыtnот. Moi~a se time prenosi poruka da se nije razrnisljalo о raznolikosti
ljudi koji bi mogli boraviti џ toj prostoriji. Zamislite sebe u svakojod tedvije cekaonice, Biste li
imali volje zacitanjem? Ako ne, upitajte se zasto? Mozda ponudeni materijal nije za vas. МоЫа se
l.~ пе biste оsјеС~Н"роzvаRiIp.:~.dаg~сџм:е. Mozdavas jednostavno nezanim.,.. Prvenstven6blste se, .
шоzdа, оsјеесШ "isklјш';~ni" .utakyqmokrЦZenju i medu takvom litеrаtu.rщФ •. . "
l ~'"
,'.- Djeca..reagiraju na.шеdепјерrgsЈоriјаi na.dostupne knjige па pO'mnogo сети slican пасin
kaoi odrasli. SkloIii su iZbjegavatiiliodbijati materija.1e kojlnisu пјЉоу "tip", koji im nisu рrivlаспi'
i1i ih пе zanimaju.Djeca cesto imajutakvu vrstu negativnih iskustava kada traieknjige koje govQre
о пјiша па pozitivan, zanimljiv nacin. Djeca uiivaju u knjigama sa cijim se likovima i dogadajima
~:,.
,
! mogu identificirati. Те knjige sadrie uzore о kojima djeca mastaju ili ih zele oponasati. Slicne su i
'reakcije djece s posebni.rn potrebama. I опа zele citati knjige u kojima su likovi pozitivni i slicni
njima, likovi па koje se mogu ugledati.
1:
i •
Ipa.k, stu.dije su pokazale da cak. i kad se и djecje knjige pokusavaju uk1juCiti likovi osoba s
.posebnim potrebama cesto su povrsno opisani, neprikladni. Teziste se previse stavlja па hendikep,
а premalo па s~mu osobu. Кada se djeca domognu tзkvе lite.rature neverbalne poruke koje dobivaju
о hendikepim~ ponekad su vrlo 10sei neprikladne.
Takvo jednostavno u.kljucivanje djece s posebnim potrebama kao likova u knjige niје dovoljno;
ta se. dje.ca.morajtLprjkazatj na..naCin.koji се ostaviti primjerene i pozitivne dojmove о ljud.i.rna koji
јmаји neku te~kocu.
Buduci da.teZite stva.ranju istinskog illte.gri:rajuCeg оk:ru.Zjа.л.r.azrеdu,. postoje. neke stvari
koje mozete..napraviti шо Ы se raz.vile ропtivnе poruk.e koje се ukljucivati djecu s posebnim
potrebama. Јedan od vai:nib. zadata.k:a је postati svjestan.materijala koji'pГ~ djecu i odrasle s
posebnim potrebama i ra.zviti osjetljivost па пјih. Neke su od tihk.njiga prik.ladne za malu djecu,
I
.,..,
., • Htjeli bismo zahvaliti projektu Odbora za obrazovanje Massachusetts (projek:t se zove Early Childhood Project), za
1
l "ј --smjernice о evaluiranju djecje literature navedene u MainstrcamiIig 1Ъ.rough the Media, па kojima se temelji ус:Cinа
":.:3 materijala.izovog Сlankз. . .... __о . - • • • ' . ' ..... • • • • • • •

148

Кt8I
 neke nisu. Slijedi lista k~ju mozete upotrijebiti prilikom procjenjivanja kогisшоsti odredene knjige
za djecu iz Ya.Seg razreda (grupe). Кad birate sadriaje za rad s djecom imajte па иmи sljedeca pitanja:

1. Ima Ii k,njiga zanimljivu radnju јlј su posebne potrebe jedina tema?

J(njiga koja govori samo о posebnim potrebama (5to је hendikep, koja su ogranicenja vezana
uz njega, itd.) ostavlja dojam da је najvainija stvar vezana za osobu upravo пјеп hendikep. Takav
pristup izaziva negativno i ograniceno dozivljavanje samo hendikepa neke osobe. Dok је knjiga
takve prirode prikladna za ucitelje i odgajatelje kako Ы pobolj5ali svoje znanje i svijest о pojedinimo
teskocama, nije prikladna za koristenje и radu s malom djecom. Уј zelite nauCiti dovoljno da biste
znali odgovarati па djecja pitanja, a1i sigumo пе zelite poticati shvacanje da su jedino о сети и vezi
s osobom s posebnim potrebama vrijedi razgovarati - пјепе posebne potrebe. Izaberite knjige koje
рrikЭ7ЈЈјu osobes. posebnim роиеЬата. ukljuC.ene uosvako.dne.vni.ZivOLDjeca.s posebnim potrebama
takoder trebaju poznavati рпсе о djeci i odraslima s posebnimpotrebama. Nije dovoljno da ih se
samo spomene u knjigama; oni se moraju ukljucivati u Zivotne situacije koje su djeci Ыtnе i zabavne
za Citanje.

2. Вауј lј se knjiga cijelom osobom iIi samo,njenim teskocama'?

Cesto se knjige u kojima јта likova s posebniт potrebaтa orijentiraju vise па reskoce lika
nego па njega kao osobu. Tak.ok.njig.e govoi:e о "slijepomdjeCak:u" i о tome sto оо neomoze raditi;
ili о "mentalno retardiranoj djevojcici" i о tome sto опа пе znа raditi. Poruka koju tше knjige
salju: najvainija stvar vezana za te osobe su пјЉоуе posebne potrebe.

3. Је Ii osoba s posebnim potrebama prikazana kao sposobna, kojaima

svoje јасе strane kao iposebi1e potrebl~? о

Ima stvari koje ljudi s posebniт potrebama. dobrociJ1e;.oni јшаји osobne interese,kao i
posebI1e potrebe. Naglasavan.je sаПlQslаЬоsйоsоЬе sррsерпim:роtгеЬаmа пјјепШ posteno rii о
• оо ОI:iгimјегепо.

4. Izaziva lј knjigapozitivne stavovepremoa qrugim Ijudima?

Cesto knjige о osobama s posebnim potrebamasadrze negativne ili stereotipnestavove - о

npr. da ljude s posebnim potrebama treba zaliti i1i da su onidjetinjasti. Takvi stavovi пе pornaiu niti
onima koji ih imaju niti опјmа s posebnim potrebama. Mnogi se negativni stavovi temelje па
predrasudama i nedostatku inforrnacija.

5. Naglasava Ii knjiga slicnosti kao sto tJkazuJe па razlike?

Ljudisu medusobno vise slicni nego razliciti. Ponekadse zbog fШсш karakteristika сinimо
razlicitijima nego sto zaistajesmo. Svi imarnoiste potrebe. Kad si darno пешепа da se medusobno
uроzпamо, otkrivamo razпe slicnosti. То vrijedi i za djecu;Dijete s posebnim potrebama slicnije је
svојiшvrsnjасimа,~ пе гazliёitiје.

6. Obogacuju Ii slike i crtezi knjigu i сјпе lј tekst'jasnijim?

Mala su djeca izrazito vizualno огiјепtiranа. Umjetnost, Ьоје i fotografije рrivlаёе malu
djecu па istraiivanje. Za knjige koje su izgledoni turobne ili previse apstraktne (sjetitese, djeca
јтаји razvijeno konk.retno misljenje) mladi citatelji brzo gube interes.

149
 ;.;t
1····
I
7~ Pobuduje li knjiga pitanja о kojima vrijedi razgovarati?

Cesto se knjiga па prvi pogled сini vrlo privlacnom, ali јој manjka sadriaja. Dok mala djeca
jos nisи dovoljno zrelaza razgovor о apstraktnim temama, ona шоgu razmisljati о temama koje su
I
I
I' povezape s njihovim svijetom. Кnjige mogu potaknuti teme s kojima se maladjeca mogu identificirati.
I : Zasto пе biste izabrali knjigu koja i dobro izgleda i ima vrijedan sadriaj?
~"
",
8. Moze li i опај tko пе zna citati razumijeti knjigu gledajuci slike?

N есе te uvijek imati vremena citati djetetu ili cijeloj grupi. Da 1I su уаш dostupne knjige koje
dijete moze pregledati, razumijeti i uZivati.u пјшаsamо? Је li.knjiga razumljivadjetetukoje пе znа
Citati? Dobra је ideja da prilikom izbora kniiga o.dabere.te i опе koje .djeca mogu proucavati
individualno, bez-vaSе pomoci. " . . . ,.... . .. . .. ·~o..

9. SadrZi-li knjiga pojednostavljena иорСауапја. iIi stereotipe о osobama

s posebnim potrebama (npr. ovisan, zao;.objekt sazaljenja, izoliran iz
glavnih zivotnihtijekova)?
i
Neke djecje knjige se sklonije podriavanju negativnih stereotipa о grupam~ ljudi koji su
drugaCiji,nego sto ublaiavaju postojece predrasude. Мnoge' klasicne ојеёје price sadrie negativne f
prikaze ljudi s posednim роиеЬаmа, kao sto је to npr. u. priCi Petar Раn sa. Z:locestim kapetanom "

Кukош. Кad birate knjige za svoju grupu (razred)budite osjetljivi па negativna prik.azivanja ljudi s
posebnim potrebama i izbjegavajte knjigekoje podriavaju tak-ve stereotipe. .

1 о •. Mogu, li odrasli likОViU,knјiziЊ.6guЫti pozitivni uzori maloj djeci . ".

(npr~ osobe s posebnim potrebama, osobe koji nisu rasisti)?

',. ., .. , U djecjim se knjigama mоguпасiџiпоgiп~gа:tiVrii~tеtеоtiрi о zenama;o osobamasposebniцJ.

potrebama i 6Stа1inппanјШskimgrщЈainа.'Мnоg;isu'ОdfiliSt'еtе:оtiраStе'tni za razvoj djecei dinamiku

~I ; grupe,. te.nis1lpiimjere.niza.ueenje, Vaino je'dj~6rpochiCavati kaJco'fujeti a°svijetu ra:ziiCitosti .. Ka:d

qirate knjige z~s'Voju g..rupu (razred) izaberite опе kojeprikazuju razlik:e па pozitivan, а ne stereotipan
nacin. Pomozite djeci da naucekako su ljudi sp()sdbni za mnoga divna postignuca koja se пе Ы
smjela ogranicavati negativnim. stегеоtiрiща.
! ,~ ....Ј
.:

Glavne teme proucavane u ovom dodatku bile su:

!- ~
8 Ima Ji knjiga zanimljivu radnju ili posebne potrebe jedina terna?
• Bavi li se knjigacijelom osobom ili samo пјеnim teskocama?
! " 8 Ј е li osobas posebnim роиеЬаша. prikazana..kao sposоЬпа, koja iша svojejace-
:: strane? . ' '
I ...:::.'
8 Izaziva li knjiga pozitivne stavovepre'm.adrugim ljudima?
8- Nа:glaSava.liknjigа:.~liСпоsti kao·,StolIk:azuj'& i 'па-тзzfilre?

l· .- .; 8 Da.li.slik.e i crtezi knjige obogacuju i pojaSnjavaju tekst?

8·Pobuduje.,liknjiga:. pitanja о kojima:vrijedi:Iazgovarati?
.. .' MozeJii оnaј. tk:o ~е:znа.Citatira:zrimiјеti knjigu:g1edaJutiilike?
ј .ј
М;

:.ј
8 Sаdriilikпjigа pojednostavljena uopcavanja ili stereotipe о osobama s'posebnim
potrebama (npr. ovisan, zao, objekt saialjenja, izoliran od glavnih zivotnih Ще-

lЈ~ ,
kova)? ..
8Mogu li od.rasli likovi knjige biti pozitivni. шоп maloj dj eci (пре osobe s posebnim
potrebama~.koji:.nisu:rasisti)?
.:.
I\ ., "
l ~'!'с
~.
150

..
!Ј
..:М.,
~-=
I ~.
јј: р
• а Ј'О '&
 Dodatak Е

КАКО NAPRAVITI LUTKE

Kako napraviti lutJ<e Nove prijatelje

Izradalutaka Novih prijatelja moze biti vrlo kreativno i ispunjavajuce iskиstvo. Osnovna
se lutka od muselina moze napraviti lako ijeftino zanekoliko sati. Рinа kопаспашаdа pruia.
mogucnost osobi za kreativnost i domisljatost. Уainо је pustiti vlastitoj шa.sti da luta dok
hodate robnom шеот ili trgovinom tehnicke opreme. Komad meta1ne cijevi moze npr. postati
odlicna udlaga. . -.
Ono 5to slijedi samo su prijedlozi. Zaista vas оhrаЬruјешо da lutke napravite па svoj
naCi.n...Nakon 5tO smo tijekom godine dana oddavali radionice Novi prijatelji, postal0 пат је
jasno da su moguenosti za vase kreativno iла1ауапје beskonacne.

Ucitelji i odgajatelji izraduju i koriste lutke па razne naCine. Npr. пею naprave
genericne lutke za poducavanje djece о. iпdividuаlnimraz~аmа,.dчk drugi smatr:aju da се
lutka izradena ро liШ nekog od djece Ый od veeepomoCi; :ВП0 *аkо·ь_ЏО;~f.d se l~tka radi ро
uzoru па neko dijete уа1по је savjetovati se s djetetom i njegovim roditeljima о tome koliko
, ,',' '" 'jeinformacijao djetetuprikiadno reci oStal()jdjeCi.OsnOVii6jeodpocetkci,l1kljuC:itirOditelje .. '
> . " . . • -,' -., ." ;"0 ."."0 "o~. ; .::' : "о', '. '''', С., .

Radionica Novi prijatelji zaizraduluta.ka moze bitidiVna'priHka zaroditelje sve- djece

dazajedno rade kako Ы pomogli u ostvarivanju zajedriickihciljeya integracije. Dok.roditelji
izrezuju, рипе ili kreiraju lutke, imaju moguCnost ostvaritiprijateljske odnose jedno s drugim,
terazmijeniti informacije. Ideje i prijedlozi koje potakne grupa roditelja m'ogu postati sastavni
dio procesa integracije .

.:~.
153

"
'.
,
.
 Potrebni materijali:

1,2 m tk,anine (muslin, сrnа fina tkanina, itd.)

.. konac.
vuna (za kosu)
materij al za punjenje lutke: vata,. stare carape, komadi tkanine ili komadi prediv~ isl~

г Krojenje:

Тkaninu treba presavinuti popola. Кrojeve za prednji i strainji dio tijela lutke postavite
uz liniju kajomje tkan:ina-presavinuta (pegledajte ilustraciju..)-.К.roje.v.e..mke, noge i stopala.~"~_ ..... .
takoderrasporedite па tkaninu. Prievrstite pribadaCamakrojeve za tkaninu, te izreZite dijelove
tijela lutke. Nemojte prorezati tkaninu. ро liniji presavinuca.

stopalo

v
Sivanje lutke
Ruke:

Zasijte ruh..Ll ostavljajuCi 1 ст obruba.i nezaSivenll rupu za kasШЈе punfenje lutke.

oЫoгiti'

-==
~:

~
Izo1aenite ruk:u.na..pra.vu stra.nu_Isti postupak ponovite s drugomrukom.. ::Ја ..
!I
.~

•••
1._ .

154-

~.:iJ8
. ,,~,

~
 Noge:

Za.sijte nogu ostavljajuCi 1 ст obruba i nezaSivenu rupu za kasnije рипјепје lutke. Isto
ponovite s drugorn nogom.

spojiti

otvoriti
а _ _ ....

-.

Stopalo:

Zasijte stopalo па za to predviden otvor па nozi. Preokrenite nogu.

TiJelo:

PoloZi.te lcrojeve leda i prednjice na.stol~ okrenute krivоm'stЩПOIIl РIerЩэ..stоliLz.asiјte.

ruke i n o g e . l u t k e - ; . ' . '" .'.. ' ,,

.; .

Nakоп sto:ste..za.SiIi ruke i noge r sројitергеdпјi i strainji dio lutke.

.ОО
. ОО ОО

.; :.- ': ;. .' . ~

".:.: ."." , оо :,: : ' : •• '

: .,: : . ~ , ....... ; :

155

.~, ..
~:- ..
 - - -'- - -

otvoriti

Stavite prednji dio па stIainji dio' lutke. Ruke i noge се se pritom naCi "u" tijelu.
Pai1jivo prievrstite pribadaCarna, te zaSijte ostavljajuCi obrubvelicine 1 ст. Ostavite neza.sivenu
[ј ruрu.za..рuЩепје lutk.e6 Eaz:ite da рrШk~rn sivanja пе zahvatite.ruke ili ~oge. .

Preokrenite lutku па pravu stranu.

Punjenje:

Sva.ki dio tijela lutke irna rupu za punjenje. Уainо је temeljito napuniti glavu kako Ы
irnala dobar potporanj. Kada zavrsite s рипјепјеm zasijte rupe.

ГЈ Koljena, i laktovi:

,[ ~
-:
Mogu se napraviti па dva nacina - ili se sivacom rnaSinom, nakon sto је lutkадарuпјепа,
prijede ро liniji (koljeno-lakat),
.~

\.

..~
~,<O~ ..~
~(p~

\ .~ [- -1-

ili se pomocu igle i konca naprave таН

I

nabori па liniji(koljeno-lak.at).
=rJ
[~

l.~ Kosa -

Uvojci:
, Mogu se napraviti namotavanjem niti vune oko dva prsta. 10-15 puta, te zaSivanjem
takvih иуојakЗ..: па парuпјеш.i glavu lutke. Кraca kOYreava kosa m~ze se dobiti sivanjem malih, '

I . ".,
l~
'. ~оУТБса direktnona gi9-vu'~:ЈОmоСџ kOp1a9ica..deblje vunе. ,

..

156
.

'.
. ,,' ,;.:

....~~
,~.
~
l ~'
•
о-=:::-

.. ~
i:iIi,

111. __ CLLZC:C;U:.sџ;,ЩL .. J!tU6Х#Ј.Ф.Нik4Ј...& . 3.;Ж;; ЫЕ А

.~
 Pletenice:
Jedno povjesmo vune se poloZi па ukosnicu (Ш nesto slicno) dugacku 5-8 сШ .. Коsаsе
moze koncem zasiti za. ukosnicu, а опа se onda zaSije. па. glavu (pogledajte ilustracije).
. . . , ~",.'-",' ":-".- .'-- '.'

I ) I \ 11
('С-----------:)

.I
(----------- -

Кosa. se.
otragaskupi u pletenice ilirep. Dobro ih za1ijepite. Kosa se moze pOrnOCU
ljepila razdijeliti ро sredini glave, а mogu se'zalijepiti i siske.

Za izradu kose mogu se koristiti i drugi materijali: umjetno kппо, vlasulje i dr.

Lica

Nacrtali smo nekoliko uzoraka lica kojise mogu izraditi vezorn ili nacrtati па gotovoj
lutki.

:.f.:'
.: ....
~.~

157

4Уаљ Ао' & iil2Lti I

 Dodatak Е
-~11"<,,~
Јј

~ --
Pitanja koja' se cesto postavljaju ~~J

Navest сето pitanja о koristenju Nov.ih prijatelja u razredu (grupi), koja se cesto postavljaju.

PITANJE: и тојој
grupi пета ё1јесе s posebniт potтebaтa. ТгеЬат [! koтistitilutke Nove
prijatelje? '
ODGOVOR:.Lutke. Novi:prijateljL.su..odliean. ruLcin za upoznava.njedlece s ројтот indivi-
dualnih razlika. Mada u vaSoj grupi пета djece s posebnim potrebama; ·ёчеса . . ·,' ~,"~.
sigumo iшаји iskustva о tome putem medija, iz susjedstva i sa starijim ljudima.
Otprilike 10% populacije iтa posebne potrebe.

PITANJE: Jesu li predJkolska djeca ртеташ da Ы

bila.. "iz1oiena" problematici о ljudima s
posebniт potтebaтa? .
ODGOVOR: Istraiivanja роkaшји.daје predskolska dob optimalno vrijeme za podacavanje
djece о tome, zato sto se u toj dobi fопnirајu vrijednosti, а i stavovi su jos flе­
ksibilni. BuduCi da mnoga djeca ne verbaliziraju svoje strahove i pitanj а, stvara-
пје jednog otvorenog okru.Z.ja pomoci се im da nadu odgovore па svoja pitanja.

PITANJE: Ја [татdijete s posebniт potтebama u svojoj grupi. Kako da predstavim lutkи

;, I-1· .
koja је s istiт'posebnim potтebaтa kao i to dijete?·
. ODGOVOR: Vrlo jevaZno ukljuciti todijete injegovu obitelj u pocetno planiranje. Istra-
, zivanja su pokazala da u vrtiсi:ша не postoje pozitivni modeli. Djeca su cesto
[;
~
odusevljena ako se mogu igrati s lutkom koja је poput.nJih samih_ Vi i dijete
cete mozda izabratilutku da odgovori па pitanja djece о svojiin posebnim
f I potrebama.

PITANJE: и тојој grupijedna

se djevojCica zove Кsenija. Mogu li lutki dati to [те?
"ODGOVOR: Ne, u stvari mnogi odgajatelji prepustaju djeci davanje imena lutkarna.
I, :! .
PITANJE: Мотат li naptaviti komplet lutak.a s istim karakteristikama kao Јсо su ove navede-

I.~
'-
nе рпrисnЕkи?
ODGOVOR~Lu.tke iscenarijiizovog prirucnikasaтo su priтjeri nekihod osobas posebnim
potrebama koje se mogu. kreirati. Slobodno stvarajtelutke koje се odgovarati
po.trebama.~jecejzvaSe grope .

.PITANJE: Jedna.·od mојт volonter.a osjetala s~'neugodno prilikom izrade [иt~ s posebni:тn
potrebaтa. ',:.1:... "
ODGOVOR:. О tome иеЬа otvoreno razgovarati. Omogucite u v~im radionicam:aza izradu
lutaka dosta пеmепа roditeljirp.a, kak.o Ы razmijenili 'osjecaje prema оуој
tematici.

158
PITANJE: ТгеЬаm li 11. svojoj sobi 11. vrticu imati samo lurke s posebnim potтebama?
ODGOVOR: Mnogi su odgajatelji uspjesno koristili lutke razlicitog etnickog porijekla,
iazlicito velike, razlicito stare, razliCitih oblika, ka.ko Ы poducili djecu о indi-
vidualnim razlikama. Кreativan odgajatelj naCi се puno nacina za upotrebu
lutaka Novih pтijatelja.

PITANJE: Моgu li nаргауШ samo jednu lutku ра mijenjati njezine teskoce od poglavlja do
poglavlja?
ODGOVOR: Lutke djeca dozivljavaju kao osobe za sebe. IzbjeCi cete brkanje identiteta а}<.о
za svaku temu napravite posebnu lutku.

PITANJE:, Иротоа ]спrе-mcmr fuati!" -""

ODGOVOR: Roditelji, staratelji, volonteri, stariji gradani i Ш~, svi su уат dobгa ротоС.
Unutar tih grupa pronaCi cete ljudekojiznaju sivati, one koji iшаји. umjetnickog
talenta za izradivanje lica, kao i organizacije koje сеvаш donirati potreban -.
materijal. Radionice za izradu lutaka odlican su naCin za ukljuCivanje sire
zajednice u proces integriranja. . "

PITANJE: Sto napraviti s lu.tkama kad obradimo sva poglavlja?

ODGOVOR: Lutke се za dj~cu. postati vaini prijatelji. Ne treba ih odloziti u опnar u kojem
се ostati iskljucene iz procesa integracije.Djeca се uCiti igrajuCi se lutkama ti-:-
jekom godine.

р ITANJ Е: ТгеЬај11.
li se prilikompredstavljanja l11.taka djeci komtiti "etikete" kao nрт. '~пa
је ostecenog sl11.ha"?
OD.GOVOR: Optezno koristite etikete:Neke"etikete (kaosto su: osoba ostecena vida, slijep,
". ostetena sluha) mogu роmоб predskolskoj djecida shvate vidljive teSkoce,
ali malo се dijete imati slabe k6risti od upotrebe apstraktnih termiria kaosto
su mentalna retardacija iliemocionalni poremeCaj. Etikete ukazuju па
ogranicenja, te је bitno istaknuti ono sto djeca s posebniт potrebama mоgи.
Vaino је о tome razgovarati i sa roditeljirna.

159
 Dodatak Е

Nacrt za' invalidska kolica

Nacrt za izradu invalidskih kolica za lutku

Dizajn
_ ._МichaelLSch.wartz.. _
Wm.S. Scbпeider; Jr.

N acrtali studenti
N. Ку. State Vo-Tech School
Covmgton, Kentucky 41011.

l"

[
. -=. .
,
;~i
' ..

160

\.-.
 3 .~ 3 ст - debIjina +-ј *,rf ~

o !_30"__~---5-5>--=-~-_-_-_--~-"o=o
.. 11 {5 --:.-r1;

2. ст - debIjina )'. -.L

! I3
® \~(_---44---~~ГТ
2.ст -dеЫјiпат Ј

-±- [ I
I
2 ст - dеЫjiпа 7
I3 o \ ., 34.--.-.1.Г
3
Т
© I
t~ 3Q-8_ _ ,,[ Т
'--'_~o 2. ст - debIjina 1 -.i. .
2 ст - debtjina-7 .
h I
--1.
11 3 @) 'I'---_~I 6'
@ I L- ~зР2~ I~
"' 31
[~
~ о '

~26 "1 -.

2. ст - debIjina r @ 30 х 40 х 0,6 .0 23 х26 х 0,6

103?Ј
© I1.
.speгploca sperploca
6

·54
. ,o~ГT . 2 ст - dеЫјiпа1 -.l.
I I
o з0'

:\~:-=---=---=--~e-7-,5"""--~--~-~ГТ ":'
.
Dio Opis dijela I Materijal 1·
Br_kom~:. , I Dimenzije.
А baza ,,....ch:vo .
~ 2. 55 х1;5Х4СШ
В noge drvo I 4 44 х 4 х 2ст
С potpornji naslona za stopala drvo 2 38 х 4 х2 ст

D nasloni za ruke drvo 2 26х4х2'ст

Е potpornji naslona za leda drvo 2 54х 6 х2.сш

'00
F .poprecna dask.a. dr:vo 2 34х4х2,сш

G naslon za stopala. drvo

Sperpio.vса:
I 1 31х6х2ст

Н nasloIl zaleda· 1 . ЗО.Х 40 х.G,б ст

1 sjed.alo sperploCa 1 23 х.26.х.С46сш

Ј .potp.o! а! !j .. za. sjed:alo drlO 2 yт,s'x 4- х.О,6:сш
" I \
К kotaciCi ро izboni \ 2 \ ро иЬот

161 \

I
 . '" ,

. ......
."

I • -. о. I
I
!
i

г
[

,ј .
,:l'~'

"
-<..\

,,1
.::. 1
;::
._~.
'\

,,

i
I

I
._" " ..
••••
.' .. .--=-- "--
:,...-.= .. ;.'t"'~''''.~:-''.-

l
I __ UCSE& .. I'!III
 Dodatak Е

Nacrt za lut·ku Novi prijatelj

,/
/
-- -' ------ --- -

/
/
I
I
I
I
I
I krQjiti 4 х
\
t
\
\
\
.\
\
\
\
1
"\. u......
ф
(О-

'" о-

--~-
:Ј 0.·0-"

L .
.163 --:- ------
 [
I
- -- -- ---г- - - l
[ ,
I
, - "

", -- -- I -
-- -,," " 1
: ':...-. ..... . .. . ....: . ", ... :.
.'. ~ ••: - I ОО •
,

ОО •

, 1 '. ' .
1 ...,
i:J
со

Ј
(Q

{ и

I ОО ",о.'

{
• -::.• • -.. -."' - '-'," •.,...

/
{
L2
/
{
I
I
{ I
I
I" I
I . krojiti 2 х
{.... , оО •

I
Ir
[ \(
\I
1\
tt
-,

[ ,

I\
\\
[ \\
[ \ \ .;.~

",;*~ \ \
. -=
"~

\ \ ~. .." , з
:1·

.
\ I
~-:I'',---.. --... --. ____ -:....

164
~ _ _ _ :-..
.', L
. ",

• .. • ... 1 ..
,.-
 з

-.

krojiti 4 х

...

..1.:.: .
.........
~

.....
..• , .
•• ·110 ....
~.~:,\

~~~;'" ::.:-:~~~:=::..---_ ...

!~... i ... ·
:~ ..::::.
·rfg·,:",;~ ...
-L-..~ ... :::: .
. ... .
;~
165
$i.~, ..
'(,-
~'\ ....... .

.ЈЕџ~~:f-: