Uvod u leksikologiju

 Leksem – ukupnost svih oblika i značenja koje ima jedna riječ.

 Leksikologija – jezikoslovna disciplina koja proučava lekseme.

Leksemi prema stupnju određenosti značenja

 Punoznačnice:
o imaju leksičko i gramatičko značenje
o to su: imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli, brojevi, prilozi
 Nepunoznačnice:
o imaju samo gramatičko značenje
o to su: prijedlozi, veznici, usklici i čestice
Područja leksikologije
 LEKSIČKA SEMANTIKA:
o Proučava značenja riječi i odnose među njima u sadašnjosti:
hiponime i hiperonime, sinonime, homonime I antonime
 RASLOJENOST LEKSIKA:
o Proučava jezične slojeve i varijetete u sadašnjosti i prošlosti: zastarjeli
leksik (cjelov, fiskultura), žargone (kulja, top), dijalekte (hadrati,
peškir).
 LEKSIČKO POSUĐIVANJE I JEZIČNI PURIZAM:
o Proučava razloge posuđivanja tuđih leksema i njihovu prilagodbu
jeziku u koji ulaze (šoferšajba – vjetrobran, farba – boja).
 TVORBA RIJEČI:
o Proučava načine nastanka riječi (biser-ni, po-ljubiti, pod-mor-je).
 ONOMASTIKA:
o Proučava načine nastajanja imena: osobnih (Ana, Hedi, Tomislav,
Vesna) i zemljopisnih (Lonja, Velebit, Veliko Trgovišće).
 FRAZEOLOGIJA:
o Proučava nastajanje ustaljenih sveza riječi (fraze) i njihove značenjske
odnose (crna ovca, bijela vrana).
Leksikografija
 Leksikografija je jezikoslovna disciplina srodna leksikologiji. Leksikografija
podrazumijeva praktičan rad na sastavljanju rječnika, teoriju njihova
sastavljanja te izradbu korpusa leksikografskih djela.
Jezik i govor
 Jezik je skup jezičnih znakova koji služe za sporazumijevanje među
pripadnicima iste jezične zajednice.
 Govor je ostvarenje jezika.
Jezični znak
 Jezični znak = izraz (označitelj) + sadržaj (označenik)
Npr.
Izraz: J + A + B + U + K + A
Sadržaj: vrsta voća