Pitanja i komentari iz

STANDARDI I NORMATIVI U ARHIVSKOJ DJELATNOSTI

1. Navedite osnovne klasične kriterije standardizacije.

2. Kojim kriterijima su utvrđeni kadrovski standardi?

3. Šta čini standardiziranu normu?

4. Kako se dijele međunarodni arhivski standardi?

5. Navedite međunarodne standarde o menadžmentu i elektronskom arhiviranju.

6. Koji su najznačajniji međunarodni standardi za obradu i popisivanje arhivske građe?

7. Na koju oblst se odnosi standard ISAD (G)?

(1) Standarizacija arhivske struke podrazumijeva utvrđivanje stvarnih društvenih potreba za

arhivima, način i nivo organiziranosti, materijalno-tehničku opremljenost, te kadrovska
popunjenost i osposobljenost za izvršavanje predviđene društvene funkcije. Osnovni klasični
kritetiji standardizacije su: broj stanovnika, broj opština, broj registratura, količina arhivske
građe u arhivu i registraturama, opremljenost arhiva i dr.Standardi obuhvataju: stručne,
organizacione, tehničke, radne i kadrovske kriterije.

(2) Zakonskim i drugim odredbama taj standard najčešće postaje pravna norma-obaveza za
primjenu. Do arhivističkih standarda i normi dolazi se prije svega spregom teoretskih i praktičnih
znanja i radnji, koje nakon prihvatanja od strane nadležnih tijela (na međunarodnoj razini ICA-
Međunarodno arhivsko vijeće), te postaje međunarodni standard

(3) Norma predstavlja skup pravila i upustava koji garantuju najviši stupanj uređenosti u optimalnim
uslovima. Danas u svijetu postoji svjetska mreža za norme, koja obuhvata nekoliko
međunarodnih organizacija inkroporirani u Internacional Organization for Standardization
(ISO).Za normizaciju je od velikog značaja uloga i funkcija ISO-a, kao svjetske organizacije za
standarde i norme. Standardi i norme se utvrđuju po jasnoj proceduri i u donošenju istih
učestvuju najrelevantnije stručne i naučne međunarodne i nacionalne institucije i organizacije.
 (4) Međunarodni standardi su više neka vrsta preporuke nego obaveze-naredba za primjenu u
nacionalnim okvirima. Njihova primjena u nekoj državi zavisi od toga dali ista želi primjenu
međunarodnog standarda. Međunarodni standardi u arhivskoj struci se dijele u tri grupe: -
međunarodni standardi o materijalnoj zaštiti i čuvanju arhivske građe,- međunarodni standardi
za pitanja menadžmenta i elektronskog arhiviranja, i - međunarodni standardi za popisivanje
arhivske građe.

(5) Više je međunarodnih standarda o menadžmentu i elektronskom arhiviranju, među kojima su

najznačajniji:ISO 9001:2000 (Sistem vođenja kvaliteta-zahtjevi), ISO/TR 12564:1997 (Elektronska
dokumentacija-preporuke za pohranjivanje dokumenata trajne vrijednosti), ISO 14721:2003
(Sistemi za prenošenje prostornih podataka), ISO 23081:2004 (Postupci za upravljanje e-meta
podacima o zapisima), IEC 82045.2:2004 (Upravljanje e-dokumentima, meta podacima) i dr.

(6) Međunarodni standardi za popisivanje arhivske građe doprinose njenoj identifikaciji, objašnjenju
konteksta i sadržaja, te omogućava veću dostupnost iste. Više je međunarodnih standarda ove
kategorije: ISAD (G) (Opći međunarodni standard za arhivsko popisivanje), ISAAR/CPF 2.2004
(Standard za arhivski zapis o stvaraocima arhivske građe), ISDF:2007; (Međunarodna norma za
opis funkcija); EAD DTD: 2002 (Kodirano arhivsko popisivanje –definicije vrste zapisa) i ISDIAH-
2008. (Standard za opis arhivskih ustanva i arhivske građe).

(7) Prv i najvažniji međunarodni standard u arhivskoj struci jeste ISAD(G) (Opća međunarodna
norma za opis arhivske građe), donijet na 12. međunarodnom kongresu arhivista u Montrealu
1992.ISAD (G) sadrži slijedeća poglavlja: Riječnik naziva, Višerazinski opis, Pravila za višerazinski
opis, te Elementi opisa, koji sadrže: identifikaciju, kontekst, sadržaj i ustroj, uslove dostupnosti i
korištenja, dopunske izvore i napomene. ISAD (G), vezan je za opis arhivske građe.ISAD (G) je
standard koji je nekoliko puta dopunjavan određenim stručnim sekvencama. Danas se
primjenjuje u najvećem broju arhivskih službi u svijetu, prilikom obrade arhivskih fondova i zbirki
i izrede naučno-obavještajnih pomagala.Drugi važan međunarodni standard vezan je za
poslovanje sa dokumentima je Records Menagement ISO 15489. Isti je prvi puta predstavljen u
Montrealu 2001. Ovaj standard je vezan za kancelarijsko poslovanje. Isti se može primjenjivati za
sve nosioce zapisa i pri tome osigurava njihovu autentičnost, vjerodostojnost, cjelovitost,
međusobnu uvezanost i funkcionalnu upotrebljivost.

Komentar:Organiziranosti, materijalno-tehničku opremljenost, te kadrovska popunjenost i

osposobljenost jest važan fakor u dobrom I preciznom radu jednog arhiva te njegovom pristupašnosti
imamo odrđene zakone koje to reuglišu .