Professional Documents
Culture Documents
12 PDF
12 PDF
SAZETAK
209
2. I(RlVULJE DRUGOG HEDA
208
y2 ==2px,
p - p~lupat:aflli!ltat.
A(-a, O} B{a, 0)
x
t
:Ii
a velika poluos
y, ~mala: p.oluos
Numericki ekscentricitet:
e
zar~ste: FI (~, 0).
13:- ------------~
a
Tjeme: 0(0,0).
Poluparametar hiperbole:
b2 Jednadzba tangente parabole u tocki D(Xb yd:
p=-.
a
YIY p(X + Xl)'
Jednadzbe asimptota:
b b Uvjet dodira pravca Y = kx + f. i parabole:
Y -x, Y = --x.
a a
p::::: 2kl.
PriI:njer 1. Prikazi skup A Ciji su elementi svi parni brojevi veei od 1 i manji
od 11.
Dakle, znamo da cemo A prikazati kao A { } . A !lto cemo
staviti u viticaste zagrade? Pa naravnol Sve parne brojeve vece od 1 i
manje od 11. Dobivamo:
3. Skupovi i A = {2,4,6,8,10}.
operacije sa skupovima Redoslijed elemenata u skupu nije bitan! Mogli smo napisati i, na primjer,
A {4, 6, 2, 10, 8}.
Iako ovo poglavlje nosi naslov "skup", ne znaCi da dosada skupove nisi vidio. Vee Taj skup je isti kao onaj iz primjera 1.
smo pricali 0 skupu prirodnih brojeva N, skupu cijelih brojeva skupu racionalnih
brojeva QI, skupu realnih brojeva ~ te skupu kompleksnih, brojeva C. Nadalje, 2. Prikaii skup:
kruznicu smo na primjer, definirali kao skup svih tocaka koje su jednako udaljene (a) prirodnih brojeva N, (b) cijelih brojeva Z
od neke fiksne tocke koju zovemo sredistem kruznice. .
f~!
pomocu viticastih zagrada.
;3:
MI CII'JIMO Mislim da se toga sjeeas, ali da malo ponovimo, O! Dakle,
'Skupl
T2 .
Tg gdje tockice oznacavaju sve ostale prirodne brojeve koje nismo naveli.
Skup mozemo prikazati iii zadati opisujuCi svojstvo koje njegovi elementi
moraju zadovoljavati.
Simp je zbirka objekata koje zovemo elemenHlllu iii (':Ianovilllit. I'rimjl:i.· :L PrikaZi skup A iz primjera 1., opisujuCi svojstvo koje njegovi elementi
Skupove oznacavamo velikim slovima (na primjer, A, C, ... ), a elemente moraju zadovoljavati.
malim slovima (na prirnjer, a, b, c, .. . ). Sto je ono bilo u primjeru 1.? "Ajde", baci oko!
A ;:; { ~o ib d ©} Ah! Da! Svi parni brojevi veei od 1 i manji od 11. No, dobro! To
moiemo i ovako zapisati:
~
~
'~oS'-'
~T ~:£M~~TI
A = {x I x je pami broj veCi od 1 i manji od
JA SAM ~~
- ill ,® !
$KuPA
'S~ ~, A. iii:
$'v.! A = {x I x ::= 2k, kEN, 1::::; k ::::; 5}.
t1
11 212 3. SKUPOVT I OPERAcrJE SA SKUPOVIMA 3.1. PRIKAZ SKUPA 213
I)
U takvim se prikazima obicno nakon elementa pise okomita erta, I, iii znak :,
a nakon toga se opisuje svojstvo koje elementi moraju zadovoljavati. Znak I iii :
cita se "takav da
;'
= 12,
Mozemo reCi da su dva skupa jednaka ako imaju iste elemente.
jedna godina ima 12 mjeseci!
P;·irn.l(,,'"i Jesu Ii skupovi PiS jednaki ako su:
A sto mislis, koliko elemenata imaju skupovi 1"1, il, iii recimo, neka kruznica?
Probaj prebrojati sve elemente (tocke) kru~mice x 2 + 1! P = {-1,2, S = {2, -I} ?
LH-t! lVla, naravno da su leUIl<l.IW Rekli smo da redoslijed nije bitan!
y
f
s,;;:.:c:~~,..
Pisemo P S.
," ZASOI.-I
-~ Stavi ih u odnos.
(1
B {1,2,3,4} i C={-2,-1,O,1,2,3,4,5}.
Sad mozemo primijetiti da vrijedi:
A = B, A ~ C B ~ C. Pri promatranju skupova obicno pretpostavljamo da su oni podskupovi nekog
fiksnog skupa koji zovemo univerzalni skup i oznaeavamo s U
Ponekad se koristi znak ct, "nije podskup", pa mozemo jos "lijepo u").
cct A cct B . Skupove mozemo prikazati i Venn···Eulerovim dijagramom. To su zapravo
nekakve slicice koje nam zorno prikazuju ocinose medu skupovima. Na
Primijeti da smo jednakost A = B zapisati i kao: promatrarno Ii skupove A i B iz univerzalnog skupa U, takve cia je A ~ B, to
A~B B~A.
mozemo zorno prikazati kao:
OB
A {-2,2, B {XIX2 4}?
Hjesmjr. Ispisemo Ii skup B, dobivamo:
B {-2,2},
pa zakljucujemo da je A = B, jer je svaki element skupa A ujedno i element
B. Takoder, svaki element skupa B je ujedno i element skupa A.
0E{~,l},
Krenimo redom!
E {2,4,6},
0, {a}, {a, b}, e}, {b,c}, {a,b,c}.
Dakle, postoji osam podskupova skufJa A. k E {x I x je slovo u rijeci "knjiga"}.
,
!V
i
216
Ill}
B= { 0'4'3'2 ' (c) 0, Gl, {H, {U, H, H, H, l}, G, U, G,~,
B = {x I x je dan u tjednu}, (d) A {2, 0, {2}, {4}, {2,
(c) B = {x I x je dan utjednu Cije ime poCinje slovom "p"},
~;"
(d) B = {x I x je visekratnik broja 5}. 6. (all \U)
U
U
A B
/"".
,r:., 4. Koja je od sljedeCih
(a) {I,
istinita?
-2, 1, 3,
00
(c) B={-l,l}, (d) B={-3,3}.
5. Ispisi sve podskupove skupa A ako
u
(J
B
A = {1,2}, A 0, I},
ul Q
III}
A { 2'3'4'
ako su:
I -1 0
(a) A = {I, 2}, B = {3,4},
A a}, B={-l,O,l},
"4 I}) B = {x I x 2 =
3.2. Operacije sa skupovima
A {x Ix +2 a}, B = {x I x = 9}.
2
skupova A i B je skup koji se dobije zdruzivanjem svih elemenata skupova
Ai B. Oznacava se s Au B.
Rjesenja Matematicki to zapisujemo ovako:
. Neka su:
AUB {1,2,3,3,4,5},
'-.r--'''-v-'' U
A B
tj.:
AUB= {l,2,3,4,
...........<
(])
3. Neka su:
Uniju skupova mozemo definirati i za proizvoljan broj skupova. Na primjer, Odredi AnB.
unija skupova Ah! Maeji kaSalj! Koji su elementi i u jedl10m i u drugom skupu?
Pa, naravno! -1 i 2. Zato je:
A iL2,3}, B = {1,2,a,b}, C = {3,4,b,c}
AnB {-1,2}.
je SkllP
A Un UC = {I, 2, 3,4, a, b, p~.~~ Pj~'T Neka su:
da je za svaki SkUD .4:
A=={~,~,n B = {13 11}.
Auu=~·1
6 9
Au0=A
Odredi An B.
GledaS, . .. l1esto tu smrdi ®! Pa, naravno! Skupovi A
2. Na zadanom Vel1n-Eulerovom dijagramu oznaCi AuB.
i B nemaju zajednickih elemenata. Kazemo da je njihov prazan i
pisemo:
()()U
Za Ciji je
AnB = 0.
prazan, tj.
AnB =0,
kaZemo da su
3. SJ<UPOVI I OPEllACI.JU; SA SI<UPOVIMA 3.2. OPERACIJE SA SI<UPOVIMA 221
220
-' .
Presjek dvaju skupova prikazujemo Venn-Eulerovim dijagramom na sljedeCi i__' rimjc,r 6. Neka su:
(]JU
nacm:
A= {-~,o,2,a,b} B={O,a,c}.
Odredi A \ BiB \ A.
I
A={-l,~,2,4}, B={-1,2,5} C= {-'-1,~,2,5} Odredi A \ BiB \ A.
1,; i ;j, '," 'Iii'" A \ B = 0, jer nema elemenata koji su u skupu A, a nisu u skupu B.
i,~!:
lilli'
je:
AnBnC={-l,2},
B\A={4}.
till
rr tj. skup elemenata koji se nalaze u sva tri skupa.
Primijetimo da je za svaki skup A:
::i
t!,f Primijetimo da je za svaki skup A: A \ 0= A A \ A = 0.
00JU W
-.~
IA\ B = {x I x E A i x ~ B}]
,/.-:--}:,.....
/
; ..
3, SKUPOVI I OPERACIJE SA SKUPOVIMA 3,2, OPERACJJE SA SKUPOVIMA ·223
222
l"Jcscn,le. Dahle, E \ A je skup svih elemenata koji skupu E, ali ,fj,;. . Doci <;laje:
ne pripaclaju skupu A. Znaci da je rjesenje cijeli skup B.
Odredi
A:;: {1,5,6} U {1,2,3,4,5,6}
AC =U \ A:;: {2,3,4}.
11. Neka su:
Na Venn-EuIerovom dijagramu pokazi da su skllpovi A \ E \ A. i
AnE skupovi.
A:= 2} U 2,3,4,5}.
Pticica! Skupovi su ako im je
prazan skup! Da
Odredi Au AC .
vidimo!
U \ A:;: {3,4, paje:
U
AuAC {1,2,3,4,5} U.
A A. {-I,D, U = -1,O,1,2,3,4}.
Odredi An AC .
An A C 0.
IA C
:;: {:v. I :v E U, x Ii A}.j
11
'1
. :(1
224 3. SKUPOV1 I OPERACTJE SA SKUPOV1MA 3,2, OPEHACIJE SA SKLIPOVIMA 225
I ,~!~;;
I ' !r.i~
1::,1 ;: !:.j'·'<'Lj,', To cemo rijesiti Venn-Eulerovim dijagramom. Nacrtamo dva
pa lako uocavamo da je AU A C = Ui A n A C = 0. Takoder, primiieti da je:
skupa, E i NJ. E je skup svih ucenika koji govore engleski, a NJ skup
svih ucenika koji govore njemacki. Ta se dva skupa sijeku jer postoje ucenici
0c =Ui U C =0. koji govore i engleski i njemacki jezik. Dakle,
05
(AC)c je simp svih elemenata koji ne pripadaju si(upu AD, tj.:
Zakljucujemo da je opcenito:
(AC)C = A. Buduci da 20 ucenika govori engleski, a 5 smo vee upisali, preostaje nam
u skup E \ NJ upisati 20 - 5 = 15. Takoder, buduCi da 7 ucenika govori
njemacki, u skup NJ \ E upisujemo 7 - 5 = 2. Dobivamo:
U
A={-I,O,I},
Odrecli:
(a) (A n B)c,
(d) AC\B,
B={-2,-1,0}, C={0,1,2}
(b) (AuCf,
(e) (A \ B)c.
U = {-3, -2, -1,0,1,2, 3}.
(c) (AUBf,
(Jj
F Dakle, 15 + 5 + 2 = 22 ucenika govori barem jedan od ta dva jezika, pa ih
(a) AnB = {-I,O},paje (AnB)c = {-3,-2,1,2,3}. 30 - 22 = 8 ne govori nijedan od ta dva jezika.
(b) A.UC={-1,0,1,2},paje (AUC)c = {-3,-2,3}. Sjeti se da uredeni par (a, b) cine dva objekta Ciji je redoslijed bitan. Prvi
element je a, a drugi b.
(c) .-'tuB = {-2,-I,O,I}, paje (AUB)c = {-3,2,3}.
T3okoder, dva su uredena par30jednaka ako su njihovi elementi na odgovaraju
(d) At' = {-3, -2,2, 3}, pa je A C dm mjestima jednaki. Dakle, prvi element prvoga uredenog para mora biti jednak
i'Inii
iI!!'
\ B = {-3, 2, 3}.
prvom elementu drugoga uredenog para. Takoder, drugi element prvoga uredenog
(e) A \B = {1},paje (A \B)c = {-3,-2,-1,0,2,3}. para mora biti jednak drugom elementu drugoga uredenog para. Matematicki,
~;.
(a, b) = (c,d) akoje a= c b = d.
J[~' :";""1"1 Od 30 ucenika u razredu, 20 ih govori engleski jezik, 7 njemacki i 5
i;),
oba jezika. Koliko ucenika ne govori nijedan od ta dva jezika?
~.
I
~·
'J~i,l.i"j
I ! ~ :I
I i'il
ll~u ~~" I
226 3. SKUPOVI I OPERACIJE SA SKUPOVIMA 3.2. OPERAOIJE SA Sl<UPOVIMA 227
Kartezijev produkt skupova A i B skup je svih ure.denil1parova ciji je .prvi 4. Zad1'mi su skupovi: .
Odredi:
A x B
A
{(I,
{l, B={2,4,6}.
(a)
tQJU (b)
bd J
U
~
Opcenito,
~
l·k(A~)···~···k(]):kc1¥J
--------------~~~r---------------
1. Odredi Au n ako su: 6. Na sljedeCim Venn-Eulerovim oznaci (A. U B) \ C:
A { 2'3 5} ,B {57}
1, 2, 2 2, 2 3, 2 '
<J
A = {x I X Z - 9 = O}, B = {x I 1=
7. Neka su:
A H.2,3, B O,2} u= -l,O,I,2,3,4}.
3. Odredi A \ B ako su:
Odredi
A= O,l}, B= 0,1},
(a) U B)c, (b) (A \ Bf,
A Ix I x je paran broj}, B IXEN,IS;xS;
(c) (B \A)o n (A \ B), (d) (AnBfn UB).
228 3. SKUPOVI I OPERACIJB SA SKtiPOVIMA
229
----~-
6.
~u
8. (a) Od 100 studenata, 75 studenata ima mobitel, 45 ih ima racunalo, a 35 ih
. -. '.. . . cO'.,U
~1, {-1,O,l,3,4}.
Rjesenja
8. 15, 800.
3 57} '
1. (a) AUB= { 1'2,2'2,3'2
9. (a) {(l,a), (l,b), (2, a), (2, b), (2, (3, a), (3, b), (3, e)},
A f2.3,4,5}, B {-1,0,1,2}; AUB={-1,0,1,2,3,4,5}.
(b) {(Ana, Ivan), (Ana, (Ana, Marko), (Iva, Ivan), (Iva,
2. B={-~,n; AnB=
II
n, (Iva, Marko n.
4. Skupovi RU:
C = {3, 6, 9,12,15,18,21,24,27,
~~~ A je podskup od B:
"--"
5. Rjesenje
{1,4,8,16,20,25,28,36}.
je 0,
@U
(a)
tQjU (e)
J
Au0 A, AUU U.
(
An0 0, Anu A.
/) Razlika skuDova: A \ B
Ix €
= {x A x ~ B}.
4'
u
1\
4.1. 233
4. Kombinatorika • • •
t t
na 2 naeina
U poglavlju 0 skupovima razmatrali sma probleme prebrojavanja elemenata: u na 2 nacina na 2 nacina
s konacnim brojem elemenata (ah, da! Tako se to kaze, onako, matematic
Sada cemo se baviti orebroiavaniem nacina na koje se ti elementi mogu Broj svih moguCih kombinacija je:
n
234 4. KOMBINATORIKA 4.1. PREBROJAVANJE 235
I
I
• • • • I
t ----------J~ B
tu mozemo tu mozemo Dahle, iz svakog vrha mozemo povuCi 2 dijagonale. Ali, pazi! Dijagonala
staviti znamenke staviti sve znamenke. koju 8mo povukli iz vrha Au vrh B isto je sto i dijagonala iz vrha B u vrh
1,3,5,7,9. Dakle, 10 znamenki! A. Dakle, svaku dijagonalu rabmamo dva puta! Zato je broj 8vih dijagonala
Dakle, 5 znamenki! jednak:
svih moguCih cetveroznamenkastih brojeva s trazenim svojstvom je: broj vrhova --5 . 2-- broj dijagonala iz jednog vrha
5·10·10·10 5000. 2
.J. Koliko prirodnih brojeva izmeau 100 i 999 ima razlicite znamenke? i
dijelimo s 2 jer smo gore svaku
isto kao da nas tko pita koliko ima troznarnenkastih brojeva s
razliCitim znamenkama! dijagonalu racunali dva puta
• • • tj. 5.
t
tu mozemo
t
tu mozemo
t
tu mozemo
G. Koliko dijagonala ima konveksni n-terokut?
Skica!
staviti sve znarnenke staviti 9 znamenaka staviti 8 znamenaka
osim O.
9 z,llamenki!
(sve osim one
na prvom llljcstn)
(sve osim onih
na prvom i
.
,.,~
./ ...,
I
I
i I
I
I
drugom ,
, I
I
I / /
" I r ... .,.
Broj svih troznamenlv'1Stih s trazenim svojstvom f 1-;.<__ '"
9·9·8 648.
Iz svakog vrha mozemo povuci (n-3) dijagonale. BuduCi da imarno n vrhova,
to je ukupno n(n - 3) povucenih dijagonala. Kako smo 8vakU racunali dva
Opcenito, nacelo multiplikacije glasi: puta, tu vrijednost moramo podijeliti 8 2. Dakle, ukupan je broj dijagonala:
n(n - 3)
Ako se prvo mjesto moze popuniti na nl nacina, drugo mjesto na nz 2
mjesto na nk nacina, tada se svih k miesta moze
popuniti na
nl . nz'" nk
-----'------11 Zadaci 1-1- - - - - -
1. Test se sastoji od
nacina.
5, (b) 10
zadataka. SVaki se zadatak rjesava zaokruzivanjem odgovora (a), (b) iii
'I. Koliko dijagonala ima konveksni peterokut? Na koliko se nacina moze popuniti tablica odgovora'?
236 -1. KOMBlNATOlUKA 4.2. PERMUTAC1JE BEZ PONAVLJANJA 237
s 5 vrsta 3 vrste llarezaka i 2 vrste naCina: AMB, ABM, MAB, MBA, BAM, BMA.
s 3 vrste kruha, 3 vrste narezaka, 2 vrste sira i 3 vrste salate.
~; Koliko razlicitih sendvica nudi taj restoran ako koristi 8ve
Na koliko se nacina moze kreirati cetveroclani niz od elemenata skupa
!
~ .. ,
Rjesenja
S {1,2,3,4}
tako da se brojevi ne ponavljaju?
, . ?
mz. cetiri tockice!
1. (a) 243, (b) 59049.
• • • •
2. 3125, (b) 7776.
=i~~]
Ane i Ivana. Nije isto sjede Ii oni ovako:
n! = 1 . 2· 3 ... (n
• • • (Ana Ivan) • • • 7!
Uoci da je I! 1, a uzima se da je
iii:
O! = 1.
• • • (Ivan • • • 71
cia nam je u tim primjerima bio vazan pOl'edak Recimo, u primjeru Dakle, 8 osoba, s tim da Ana i Ivan budu uvijek zajedno, na klupu moze
nije isto sto i niz 4123 (iako je, reeimo, skup {2, 1,4, 3} = {4, 1, 2, 3}), sjesti na
2! ·71 (1 ·2) . (1 ·2·3·4·5·6·7) == 10080
Svaki pojedini razmjestaj svih clemertata nekog skupa, pri cemu je nacina.
bitan poredak tih elemenata, jest jedna petmutadja toga skupa.
7. Na koliko nacina mogu 4 osobe sjesti oko okruglog stoIa?
-t,
2- "cT "r
/'
--;;? I
4.2. PERMUTAGIJE BEZ PONAVLJANJA
241
4. KOMBlNATORIKA
240
Kad je okrugli stol u pitanju, onda, na primjer, rasporede (za 4 !P. Skrati razlomak
(n + 1)1
osobe) 01)!'
:0
4
2
3
DI
3 2 ~d
2 1
~d
1 4 (n
Dakle, polako. .. Primijeti da je:
+ 1)1 ,1 ·2·3··· (n -
~
2)(n - 1) . n(n
, + 1) n(n+
(n
(n - I)!
smatramo istima, pa problem rjesavamo tako da fiksiramo jedno mjesto, a
preostale 3 osobe smjestimo na 31 nacina. Sada je razlomak jednak:
Opcenito, n osoba rnozerno na, (n - 1)1 nacina srnjestiti oko olmudoe: stoIa. (n+l)1 (n 1)ln(n+l)=n(n+
(n-l)! (n-l)!
ima n elClllenata. Ako tom skupu oduzmemo dva elementa,
permutacija srnanji se 90 puta. Koliki je n?
Dakle, to bi izgledalo otprilike ovako:
1. Trgovina raspolaze sljedeeim proizvodima:
(n
slijedi da je:
~OlikO razlicitih (ne nuzno suvislih) rijeci mozemo konstruirati od sIova
(n _ 2)1 = (n - 2)1 (n - 1) . n STOL, (b) TEPIH?
Ponavljanje slova nije dopusteno.
strane sa (n te cijeIi izraz pornnozirno sa 90.
daje: ~N a koliko se nacina moze lla policu posloziti
90 = (n
t (a) 4 razlicita para cipela, (b) 6 razlicitih suvenira?
iii:
n(n 1) - 90 = 0
- n - 90 = O.
~a koliko razliCitih naCina moze
, (a.) 6 osoba stajati 11 redu pred salterom,
Rjesenja BU; (b) 6 080ba stajati u redu pred salterom tako da Iva i Luka uvijek budu jedan
1± do drugoga u redu?
111.2
5. Koliko irna cetveroznamenlmstilt brojeva sastavljenih od znarnenki
1 ± 19 1, 2, 3 i 4, (b) 0, 2, 5, 6,
2
ako se znamenke ne smiju ponavljati?
pa je:
_ 20 10, 18
n1 - 2 n2 -9. 6. Rijesi jednadzbu:
(a) (n + 2)\ ;::: 132· n!, (b) (n + 3)! = +
Uzimamo samo pozitivno rjesenje jer je n broj elemenata. Dakle, n ;::: 10.
4. KOMBINATORl!(A 4.3. PERMUTAOIJE S PONAVLJAN.JEM 243
Rjesenja ,u perm1:ltaciji!
PROfo'\\Je:I'lI~\ ",1'10
MJ1i:STAJ Al.\ .)\:0
f'eR.MuTAel)A OI;TALA
1. (a) 31, (hl 41. \~r,,1
1Ja?~
i~1f
!IJ(1)[]J@
je isto sto i
,~"~ 2
je isto sto i
CD[]](1) 2
!IJCD@[]J
CD(l)[]] 2 (1)!IJ[]J@
(1)[lJG) 2 CD!IJ@[]J
(1)CD!IJ 2 Zai3to nam se to dogodilo? Zato sto smo iste razmjestaje dviju jedinica !IJ i
Zai3to nam se to dogodilo? Zato sto sma iste razmjestaje jedinica !IJ, CD i CD, te dviju dvojki []J i @ smatrali razlicitima! Ako dvije jedinice, IT] i (1),
(1) smatrali razliCitima! A koliko ima takvih razmjestaja? Ako jedinice ill, smatramo razlicitima, njihovih razmjestaja irna 2, tj. 21. Ako dvije dvojke,
[]J i @, smatramo razlieitirna, njihovih razmjestaja ima 2, tj. 2!.
CD i (1) smatramo razlieitima, razmjestaja ima 3! = 6.
Dakle, ukupan broj razliCitih permutacija znamenalm 1, 1, 2 i 2 je:
Dakle, ukupan broj razlieitih perrnutacija znamenaka 1, 1, 1 i 2 je:
4! 24 24
4! 24 4 2!2! = 2.2 = 4" = 6.
3! .
Te BU permutacije: 1122, 1212, 1221,2112,2121,2211.
Te su permutacije: 1112, 1121, 1211, 2111.
Sada cemo lako odgovoriti na pitanje: "KoIiki je broj razlicitih permutacija n
Sada cemo lako odgovoriti na pitanje: "Koliki je
elemenata u kojima se jedan element pojavljuje 7"1 puta, a drugi element 1'2 puta?".
elemenata u kojima se jedan te isti element pojavijuje r
Pa naravno!
n!
n!
rl! 1'2!
r!
246 4. I(OMBINATORIKA 4.3. PERMUTACIJE S PONAVLJANJEM 247
, Qpcenito, slijedi: Primjer o. Koliko se razIicitih eetveroznamenkastih parnih brojeva moze dobiti
k6risteci znamenke 1, 2, 2, 4, svaku samb jedatiput?
Vkupan broj razlicitih cetveroznamenkastih brojeva
-2 4! 1. 2.3 .4 =3 . 4 12.
P4 2! 1.
Nas zanimaju samo parni brojevi! Dakle, moramo oduzeti one oblika
*** L
...........-
znamenke 2, 2 i 4
;"'0'';'" Kolilw se razlicitih peteroznamenkastih brojeva moze dobiti koristeCi
znamenke 1, 1,2, 3 i 5, svaku samo jedanput? Koliko ima razlicitih nizova znamenki 2, 2 i 47 To znaS1 Bravo! Ima ih
i;i' '. Problem je isti kao da smo pitaIi: "KoIiko rilZlicitih nizova mozemo
-2 3! 1· 2·3
dobiti od znamenki 1, 1, 2, 3, 57". Sada znaS! Permutacije s ponavljanjem P3 2! 1.2 3.
od 5 elemenata pri cemu se element "1" javlja dva puta! Dakle,
()! 1.2.3 .4.5 Dakle, cetveroznamenkastih brojeva oblika * * * 1 ima onoliko koUko ima
:= 2! = 3 .4.5 = 60. razliCitih nizova koje smjestamo na * * * , a njih ima P~ := 3.
Na kraju, broj razlicitih parnih cetveroznamenkastih brojeva koje moze
Pl'in!jer 5. Koliko se raz!icitih peteroznamenkastih brojeva moze dobiti koristeci mo dobiti koristeCi znarnenke 1, 2, 2 i 4 je:
znamenke 0, 1, 1, 2 i 3, svaku samo jedanput? -2 -2
P4 P3 12 3 = 9.
Iz prethodnog primjera znaS da je broi razlicitih nizova kon se
sastoje od znamenki 0, 1, 1, 2 i 3 jednak:
7. Koliko se razlicitih sesteroznamenkastih brojeva veCih od 667710 moze
-- ~
2!
= 3.4.5 60. dobiti koristeCi iste znamenke?
Vedh od 667 710? Razmisli! To Stl oblika
Medutim, tu smo uracunaIi i nizove koji poCinju nulom, a takvi nizovi ne
predstavljaju broj. Dakle, te nizove ne uzimamo u obzir! Koliko je takvih ** **
67 '-v--' 7*****.
'-v--"
nizova? Vh, uh! Polako! Razmisli! To su nizovi oblika znamenke znarnenke
6, 7, 1 i 0 6, 6, 7, 1 i 0
0* ***
'--v--'
znamenke 1, 1,2 i 3 V slucaju 67 * * * *, na * * * * smjestarno 'cetiri razlicite znamenke 6, 7, 1 i
0, Pa to mozemo uCiniti na 4! nacina.
Koliko ima razlicitih nizova znamenki 1, 1, 2 i 3? Eh, to znas! Takvih nizova
ima: V sillcajll 7 * * * * * , na * * * * * smjestamo znamenke 6, 6, 7, 1 i 0, pa
" ". . . 5! ".
p24 41 1 . 2 . 3 . 4 = 3 . 4 = 12 to mozemo llC1ll1tl na 2! nacma.
2! .
Dakle, ukllpan broj sesteroznamenkastih brojeva trazenih svojstava
Dakle, peteroznamenkastih brojeva oblika 0 * * * * ima onoliko koliko ima
razlicitih nizova koje smjestamo na * * * *, a njih ima p!
= 12.
4!
5!
+ -, = 1. 2.3 .4+
1 ·2 . 3 ·4· 5
_ 24 + 3 . 4 . 5 24 + 60 = 84.
Na kraju, broj razlicitih peteroznamenkastih brojeva koje mozemo dobiti 2. 1·
koristeci znamenke 0, 1, 1, 2 i 3 je:
-2 -2 Primjel' 8. Koliko se razlicitih rijeci moze sastaviti od svih slova rijeci BARAT
P5 P4 60 12 = 48. (rijeci ne morajtl imati smisao)?
248 4. KOMBlNATORlKA 4.4. KOMBINACIJE BEZ PONAVI,JAN.IA 249
nista strasno! Isto kao i dosad, sruno sto su umjesto brojeva 2. (a) P; =3, (b) P; - p! = 16.
1.1 igd siova.Br'bj svih moguCih rijeci' je:
ill
5! 1 . 2 . 3 ·4 . 5
3. (a) 5, (b) 42.
2T 1 .2 = 3 ·4 . 5 60.
~KOliko se razlicitih moze dobiti koristeCi sve zadane znamenke sruno 5. (a) p~~.25 = 1.2641061.10 14 , (b) p~~.20.10 1.4159979. 10 21 .
.V jedanput:
4,4 i 5, 3, 5, 7 i 7, (c) 3,3,6,7 i 7, 6. (a) 20, (b) 3024, 10080, 25200.
4, 4, 5, 6, 8, 8 i 8, 0,4,;) i 5, (f) 0, 4, 4, 5, 6 i 67
Koliko se razlicitih ncparnih brojeva moze dobiti korist~Ci sve zadane znamenke Lj
sruno jedanput:
Konlbinacije ponavljanja
(a) 1, 2, 2 i 6, (b) 2, 3, 3, 3 i 5? Da bismo uocili razliku izmedu permutacija i kombinacija promotrimo sljedeci
4450, 112200
S {l,2,3;4,5}.
(a) MATEMATIKA,
u nizu.
(b) KOiVIBINATORIKA,
(e) EKONmvIIJA
• • •
(rijeci ne moraj II imati smisao)?
t t
tu mozemo tu mozemo tu mozemo
5. Vrtlar sadi cviiece na 50 oznacenih Na koliko nacina moze posaum staviti jedan od staviti jedan od staviti jcdan od
25 ruza i 25 20 ru~m) 20 tulipana i 10 kala? 5 elemenata preostala 4 preostala 3
elementa element a
6. Izracunaj
broj razlicitih troclanih nizova
--5
(b) P g , (e)
-·l3
(d) P IO '
5·4·3= mozemo napIsaL1
5.4.3.2.1 -,
tl. 60.
2·1 2!
Rjesenja
no buduCi da trazimo troclane
1. (a) P; 3, (b) p! e= 12, p~.2 = 30, a ne nizove, bitan! Dakle, na primjer, nizovi
(d) 420,
-2
P" - 9, p~,2 _ p;,2 = 150.
123, 132, 213, 231, 312 i 321
250 4, KOMBlNATORIKA 4,4. KOMBINACTJB BBZ PONAVLJANJA 251
To znati da smo niz 123 brojali 6 puta! lsto vdjedi i za svaki drugi niz
t t t
tu mOZemo tu mozemo tu moZemo
od tri clana koji smo brojali u zadatku (a). Dakle, u ovom smo zadatku staviti jedan od staviti jedan od
staviti jedan od
(b), svaki niz brojali 6 puta! A zaSto nam se to dogodilo? Zato sto kod preostalih preostalih
11. elemenata
podskupa razliCiti razmjestaji triju elemenata nemaju nikakvu ulogul (11. - 1) elemenata (11. - l' + 1) elemenata
Koliko ima razlicitih razmjestaja triju elemenata? Pa naravno! 3! = 6.
Ukupan razlicitih nizova jednak je:
11.(11. - 1) ... (11. - l' +
Kako svaki niz ima l' elemenata, ami trazimo podskupove u kojima poredak
nije bitan, znaci da smo svaki niz brojali 1'! puta. Dakle, da bismo dobili
broj razlicitih podskupova sa l' clanova, gornji izraz moramo dijeliti sa d.
Dobivamo:
M\ SMO SVI 11.(11. - 1)··· (11. - l' + 1)
I'STI POD5KI..)P
1'!
5!
1'1 (11. - 1-)1'
5! 51
2! 3! mozemo pisati i kao) 3! 2"
a krace ga oznacavamo sa (;) (Citaj: "11. povrh 1''') i zovemo binomnirn
Kad to izracunamo dobit cemo: tom.
Kako smo definirali da je O! =: 1, onda je:
5!
3! 2! 11.) n! 11.!
(o = Ol(n-O)! = 1. = 1,
Sada ciicli problem rnozemo poopciti' dakle:
Nekaje:
S = {I, 2,. , , , @8
~
sa K~.
Uoci da je:
Broj kombinacija,bezp~navljanj~r~t6gta:zi-eda:odrfel~rnenata jednak
je:
n ) n! n! (~r
(n r = (n r)![n - (n - r)]! = (n - r)! (n - n + r)!
= (n-r)!r!
n! n! (n)
r '
Na koliko se nacina iz grupe od 8 osoba moze izdvojiti grupa od 4
osobe?
To je isti problem kao i u zadatku: "Koliko ima cetveroClanih
(~) (n nr) podskupova skupa od 8 elemenata'?". To
(a) (~), (b) (~). Primjer 5. Na koliko fie na,cina iz grope od 8 osoba. moze izdvojiti grupa od 4 iIi
vise osoba?
p
Polako! Razmisli! 4 ili vise osoba?! To znaci 4, 5, 6, 7 ili 8, zar
6) 61 6 . 5 . 4! 6.5 6.5 ne? Pa, idemo redom!
(a) ( 2 = 2!4! = 2T4! 2! = . = 3·5 == 15.
Isto, vidis?
J(~ = G) = broj nacina odabira grupe od 5 osoba,
Primjel'~. Odredi broj elemenata skupa S ako je broj kombinacija bez ponavlja
naeina.. Izraeunajmo to!
8)
(5
81 6·7·8
5131 = 1 . 2 . 3 56
K~ == (~) = 45,
8) 81 7·8 tj.:
(6 61 21 = . := 28 n! n(n-1)
2! (n _ = 2 == 45,
(~) = 81 ~=8 paje:
n(n-l) 90
(:) 1. -n - 90 O.
Rjesenja su:
Ukupno, 163 nacina.
Primjer (L U koliko se najvise tocaka moze sjeci 10 prava.ca iste ravnine? 1± VI - 4 . 1 . (-90) 1± v'361 1 ± 19
nl,2 == 2 = 2 == -2-'
Rjesel1je. Tocka presjeka odredena je dvama pravcima. Na koliko naCina od
10 pravaea mozemo odabrati 21 To ZllaS, zar ne? . pa je:
nl == lU, n2 = -9.
K10
2 - = ~ = 9·10 45.
2 2!8! 1· 2 Buduei da je n broj elemenata, uzimamo da je n 10.
Dakle, 10 pravaea moze se sjeCi u najviSe 45 tocaka. Ako meau njima
ima paralelnih, iii se, npc, tri pravea sijeku u jednoj tocki, tada ee broj --------------~Iz~~---------------
toi':aka sjetist.a biti mallji. Z"to jc pitanje i postavljeno "U koliko se
toc"ka . .. '?". 1. Izracunaj:
K~ G) = 6!
(a) S
(b) S
{1,2,3,4,5,6,7,8},
{xIXEN, xjeparanbroj, 2~x~10})
naCina. Takoc1er, od 4 muskarea, moramo oelabrati elva. To mozcmo ui':initi (c) S = {A,B,C,D,E,F}.
na
2
K4 = 2
(4) 41
3·4
2121 == 1. 2 = 6
Koliko ima razlicitih cetveroclanih podskupova od S?
naema. Broj naCina na koji mozemo odabrati grupu od dvije zene i dva 3. Na koliko se nacina iz grupe od:
muskarca (a) 6 s portai3a, (b) 10 sportai3a, ( c ) 12 sportasa,
(:) .G) = 15·6 = 90. moze form irati momcad od 5 clanova?
~
5, 10,
7. (a) 12, 20.
iIi vise proizvoda?
9,
tocaka iete ravnine?
(c ) CO)
12 + CO)
13 + ... + CO)
20 . kombinaciju s ponavljanjem 10. razreda, III 33 444 55. Zapisimo tu kombinaciju
u malo drugaCijem obliku, na sljedeCi nacin: na mjesto svakog elementa stavimo
simbol a onoliko puta koliko se taj element ponavlja. Ondje gdje je prijelaz s
5. (a) (~) = 84, (b) 455 jednoga na drugi element, stavimo okomitu ertu. Ako se element uopce ne po
258 4, KOMBINATORlI{A 259
- ----- 4,5, KOMBINAOIJE S PONAVLJANJEM
javljuje, ne pisemo simbola, Kombina,cija 111 33444 55 izglfilda ovako: odgoyara kombinaciji
111 3 3 444
111111111 5,
5 5
a a a
i
! I
a a a a a a a Jasno? Naravno daje sadajasno!
Dakle, primijeti da je broj simbola a jednak 10, a broj crtica jednak 4, Broj
tu nismo napisali nista razlicitih razmjestaja ovih simbola a i crtica I. jednak je broju permutacija s ponav
jer se element 2 ne pojavljuje ljanjem od 14 elemenata, meau kojima ima 10 elemenata prve vrste (simbol a) i 4
elementa druge vrste (crtica I), tj,:
Uh! To je malo zbunjujuce?! Napisimo, recimo, kombinaciju 2233334444 na -IQ,4 14! =
___
opisani na[;in! P14 = 10!4!
2 2 3 3 3 3 4 4 4 4
i a a
a a a a a a a a l ! Ako pretpostavimo da je n broj elemenata skupa S za koji trazimo kombinacije s
ponavljanjem r-tog razreda, tada nam iz prijai:lnjeg primjera slijedi da je:
'
tu nista ne pise tu nista ne pise
n 5, r = 10.
jer se broj 1 ne jer se broj 5 ne Broj simbola a je r, a broj crtica I je n - 1 (tj. u primjeru je n 1 = 5 - 1 4),
pojavljuje u kombinaciji pojavljuje u kombinaciji Ukupan broj elemenata cije razmjestaje trazimo je:
Sad je jasnije, zar ne? Primijetimo da je sad broj kombinacija s ponavljanjem n+r ':"1,
zapravo jednak razlicitim razmjestajima simbola a i crtica I, Na primjer, razmjestaj
u nasem primjeru,
I a a a a I I a a a Ia a a n +r - 1 = 5 + 10 1 = 14,
odgovara kombinaciji
Dakle, broj kombinacija s ponavljanjem r-tog razreda skupa od n elemenata
2222 444 555 ! je broju razliCitih raz~jestaja (n + r" 1) elemenata medu kojima ima r
Slazes se? Ako se ne slazes, "ajde", procitaj ponovno, malo pazljivije, BVe 0 zapisu elemenata prve vrste (simbol a) i (n 1) elemenata druge vrste (crtica I), tj,:
pomocu simbola a i okomite crtice I, Ja eu te prieekati, Q!
( ..
pr,n-l
n+r-l
+~ - 1).
~
MAt.o C\J PRICE:KA'T1
VA" SE TO'S,v€
"St.EGN~" v 61AVI!
Broj kombinacija s. ponavljanjem r-tog razreda od n elemenata jednak
"fj
je:
~=(n+~ 1).
2. Koliki je broj razlicitih cetveroClanih skupina znamenaka, ciji su ele
menti iz skupa
Nadalje, na primjer, razmjestaj
S == {I, 2, 3},
a a a a a a a a a I I Ia pri cemu se svaki od tih elemenata moze uzeti vise puta?
261
4. KOMBINATORIKA 4.5. KOMBINACIJE S PONAVLJANJEM
260
J.lJ('.~,.:Il.JC. Dakle,
hj(:~cnj(;. Ha, hal Sad to znamo! UoCimo da je n
trazeni bioj:
3 i r = 4. Tada je
(
n+ 2'-1) .' = 36
2
~3 = (3 + 4-1) (6)
4 =
4 = ~
4! 2! = ~
2 =
15. (n; = 1) 36
i, (n + I)!
Te su skupine jednaka (radi jednostavnosti ih pisemo kao nizove):
2! (n _ I)! = 36
Siadoled moze biti sastavljen kao ecc, CVJ, CVV, i tako dalje. Dakle, tj.
je broj jednak:
Kako je n broj elemenata, n = 8.
-3
K4
= (4 + 3-1)
3
= (6) = ~ = 4· 5.6= 2
3 3! 3! 1.2.3 O. JJ\.)~ oVo ,
BAS BEZ~ZLEt-J:,.
. MoRA' cv JOS
U cvj8c:arnici se lJrodaju ruze, tulipani, karanf1li i gerberi. Kupac j8 jE'DNOM SVc
zatrazio buket od 5 cvjetova. Na koliko naCina moze cvjecar posluziti kupca? " / PRocIT....T1 !
Srce moje malo, sye ti je to isto! Siadoled, cvijece, cokolade,
bomboni! G! Dakle, neka je:
s= {R,T,K,G}.
Buket moze biti sastavljen kao RRRRR, RRRKK, RTTTG, i tako dalje.
Dakle, trazimo kombinacije s ponavljanjem 5. razreda od 4 elementa. Njihov ------------------------~I Zadaci rl------------------------
je broj jeclnak:
1. Koliki je broj razlicitih
2.. U voc~nici se prodaju jab~ke, kruske, naraI:!ce, sljive igrozde. Jedan je kupac Takve smo primjere vee rjesavali u poglavlju 3.1. Neka je svaka
~:
zatraiio tockiCa jedno'mjesto u nizu.
(a) 2 kg, 3 kg, 5 kg, 6 kg • • •
voca. Na koliko nacina moze vocar ponuditi kupca ako se voce prodaje u mjerici
po 1 kg?
t t
tu stavimo tu stavimo
tu stavimo
jedan od moguCih
jedan od jedan od
3. Na koliko nacina moze 5 miseva pobjeci kroz 5 elemenata
preostala 4 preOstaia 3
elementa elementa
2, 4, 7
rupa u zidu?
Broj razlicitih troclanih nizova
5·4·3= 60.
4. Koliki je broj elemenata skupa S ako je broj kombinacija s ponavljanjem 2.
razreda elemenata tog skupa jednak: Opcenito, broj razlicitih 1'-clanih nizova od n elemenata pri cemu je poredak
Ca) 55, (b) 120? bitan i pri cemu se elementi ne ponavljaju jednak je:
-1)· .. (n-r+1).
Rjesenja U primjeru 1. je bilo n = 5 i r 3, pa je broj nizova bio:
nacina i sve to, buduci cia je poredak bitan, pomnozili sa 3!. Dobili bismo
(a) 6, (b) 56, (e) '162.
5) .3 l 5f. 3' 5! 3.4.5 60
(3' . 2! .
4. (a) 10, (b) 15.
OpCenito,
n) n! n! n(n-1)· .. (n-r+1)·(n-r)!
( r·r'
'
·r'. -
(n r)! (n - r)!
4.6. Varijacije bez ponavljanja
- 1) .. · (n - r' + 1).
Kod kombinacija bez ponavljanja trazili smo r-clane podskupove od n elemenata.
BuduCi da smo trazili podskupove, poredak nije bio bitan. Sada cemo ponovno
traziti 'r-clane skupine od n elcmenata, <lli ce flam J)oredak biti bit all l Ti.. trazit Svaki niz od r elelnenata iz skupa od n razlicitih elemenata,
cemo r-[:lane nizove od n elemenata, gdje je r n. se elementi ne ponavljaju, a poredak je bitan, predstavlja
bez DOll<wliania r-tog razreda od n elemenata.
L Koliko ima razlicitih troclanih nizova elernenata skupa
ii
264 4. KOMBINATORIKA 4,7. VAlUJACIJE S PONAVLJANJf£M 265
Broj varijacija bez p~navljanja 1'-tog r'}Zreda od n elemenata 3. Koliki je broj elemenata skupa S ako je broj varijacija bez ponavljanja drugog
. razreda jednak:
• • • • 5. Koliko se
t t t (a) troznamenkastih, (b) peteroznamenkastih
tll mozemo tu mozemo moze sastaviti od znamenki 0, 2, 3, 5, 6, 7 i 9 ako se u zapisu svakog
staviti jedno staviti jedno Iloiedina znamenka iavlia sarno iedanDut'i
od 30 raspolozi vih od preostalih
slova 29 slova 28 slova 27 slova
Rjesenja
Ukupan broj takvih rijeci jednak je:
1. (a) 720, (b) 95040,
V3~ = 30,29·28·27 657720.
2, (a) 30, (b) 360.
Koliko se troznamenkastih brojeva moze sastaviti od znamenki 0, 1,
2, 3, 4 i 5 ako se u zapisu svakog broja pojedina znamenka javlja sarno jedanput? 3. (a) 21, (b) 32.
moguCih troznamenkastih brojeva koji se mogu sastaviti 4. (a) 72, (b) 504.
od zadanih znamenaka je V63 , Medu svim tim troznamenkastim
nalaze se i oni koji pocinju znamenkom 0, Broj onih troznamenkastih 5. (a) Vl-V62 180, (b) V75 - 1164 = 2160.
koje pocinju znamenkom 0 je Prema tome, moze se sastaviti:
V63 - vl = 6·5·4 - 5 . 4,3 120 60 = 60
troznamenkastih brojeva. 4.7. Varijaeije s
I ovcjje je, kao i u prethodnom zapravo 0 nacelu
Primijeti da je kod varijacija bez ponavljanja zapravo rijec 0 nacelu multipli
Podsjetimo se primjerom!
kacije.
P"illlj'" I. Koliko se troznamenkastih brojeva moze sastaviti od znamenki 1, 2,
3 i 5 ako se u pojedinog broja znamenka smije uzeti vise puta?
(,.
2n 1024
2n
n= 10.
2. Kocku (cije su plohe oznacene brojevima od 1 do 6) bacamo tri puta
uzastopce. Koliko ima razlicitih mogucih ishoda?
~ARI~ACI~Iil? ~~" ~
Hj<",ejenjt'. Prvo bacanje ima 6 mogucih ishoda. Isto vrijedi i za drugo i za
trece bacanje. Ukupan broj moguCih ishoda je:
~
'\IRhJIilM'E ~!!
~, BAS VA~\VO I
2. Kaliko se
4. Test 5e sastoji od 6 pitanja na koja se odgovara zankruzivanjem (a) cetveroznamenkastih, (b) peteroznamenkastih
odgovora A iii B. Na koliko se naeina test moze rijesiti ako se odgovara na sva
brojeva moze sastaviti ad znarnenki 0, 1, 2, 3, 4 i 6 aka se u zapis pojedinog
pitanja?
znamenka smije uzeti vise puta?
4. KOMBlNATORII<A 4.8. BINOMNI TEOREM 269
268
3,
5 (a+W = a+b
puta uzastopce. Koliko ima razlicitih moguCih ishoda uzastopnog bacanja (a + b)2 a2 + 2ab + b2
novCica?
(a + b)3 = a3 + 3a2 b + 3ab2 + b3 •
4. Koliko ima cetveroznamenkastih brojeva u svom zapisu ne sadrze: Voci daje:
znamenku 1, (c) znamenke 1 i 2?
znamenku 0, (a+ b)2 = (a + b)(a + b)
2. (a) 64 63 = 1080, 4
(b) 6".;.. 6 = 6480. (a + b)5' (a+ b)4(a + b).
(b) 32.
Slijedi da je:
3. (a) 8,
(c I 3584.
jOS ~ES;,..O 7 f Koliko imamo Clallova oblika a3 b2 ? Onoliko koliko ima permutacija s ponavljanjem
ZA .... /MI.-JIVO ", HM '. ,.. od aaabb! A koUko ih ima? hna ih:
BAs SAM
-Z .... A-r' ZSI.-,).-!A , 51 5 .4 .3 . 2 . 1
-= =10.
3! 2! 3·2 . 1 ·2·
Promotri binomni razvoj (a+b)5! Kojije koeficijent uz a 3 b2 ? 10. Ha?! Na dobrom
smo putu, zar t.i se ne cini? Voci jos nesto! Slijedi da je:
Dakle, u binomnomrazvoju (a+b)5, zbroj e~ponenata 11 svakom clanuje 5. Uoci! Izr~cunajmo JOB binomne k('!f'.1icijente:
Izrazi su:
C) ab
.
C)
. .'
(~) :=: 1, (7) _~-7
1 - 1!61 - ,
a
5 bO imaih 51 =
5!0! O· = 1,
4 1 imaih 4!5!11 = 1 == 5,
7) _ ~
7) _ ~ 6.7 = 21 5·6·7
ab
3 2 irna ih C)
51
=2. = 10,
3121
ab 2 3 ima ih 5! =
2131 C)
3 = 10,
( 2 . - 21 51 1.2 '
( 3 - 3!41 35,
G) G) G) = G)
= C)
= =35, =21,
ab
1 4
5!
(!) = 5, aOb 5
ima ih 51 1.
Sadaje:
ima ih 015! 5
G) G) = =7, G) = (~) 1.
Rjesenje.
(71.\ .n-.kb
\k/+
k
.... ,..' .k= 0, ,.,n.
(b) Zbroj eksponenata je 4 + 7 11, pa je n = 11. Tu moramo paziti jer
imarno minus izmedu x i y, tj. u binomnom razvoju je a = x, a b -y,
pa je odgovarajuci clan razvoja:
(~)
(~) (~) (~) 1. Ispisi binomni razvoj za: r'~
(~) (~)
(a - b)5, (x
(!) ',,-_/
(x+ ~r) 1
( -::1; -x
)5 ,
2 =)6 + ab)4
(7) : 2) (n: 1) (~) (c)
2 '
-------..
4. KOMBINATORIKA 275
274
8
b u binomnom od (a+ b)lO,
b8
u binomnom razvoju od (2a
(c) y7 u binomnom razvojuod (3x+2y)9,
(d) y8 u blnomnom razvoju od (2x + y2(
Rjeaenja
- 6048x
2
l +1 128y7.
4 2 4 1 Permutacije s ponavljanjem:
2. x +4x + 2" + +6,
x
1 5 10 3 5
(b) - 5 +--10x+5x - x ,
x X
6
64 96 + 60 +-x
(c) -6 -
15 2 - -3x 4 +--20
x
x 4 8 64 ' Kombinacije bezPonavljanja:
J"~-
5 .L-Vjerojatnor
/
U svijetu oko sebe sigurno nailazis na situacije ciji kraj ne mozes predvidjeti. TIi
i mozes predvidjeti, ali nisi bas siguran da ce se upravo takav kraj i
Binomni teorem: Onda kazes: "Najvjerojatnije ce se dogoditi ... " Hi "Velikaje sansa da se
dogodi ... " iii "Prognoze kazu da ce se dogoditi ... ". Radi se 0, naoko, slucajnim
(a + b)n I ',·la%O + + (~)an-2b2 t·,. dogadajima. Na primjer. dobitak na lutriii, automobilska spol
tome sHcno,
. +(~)~~1f"i'
~
""~WfZfA. ~
Do51LA 'S.NA
. M.UJON \(.viJA IJA
D .' v v ~VTR,,)l !
Y::"r'R'
JI'. 1S111 RA\)'~e.,
MISIe-A!
, .......-...../ ....."' .. ~
~
5.1. Dogadaji
je dio matematike koji proucava takve situacije. Jedan od osnovnih
u teoriji vjerojatnosti je pokus iH eksperiment.
Ako pokus ima sarno jedan ishod, onda se taj ishod zove sigurall dogadaj. Ako
na nogometnom igralistu bacimo loptu u zrak, ona ce sigurno pasti na tio. Doganaj
koji se sigurno nece dogoditi zove se !l('lllll,II;U(: dO)2;ac1aj. Ako bacimo loptu u zrak,
278 5. VJEROJATNOST 5.1. DOGADAJI 279
E = {NI,Nz,Ng,8b82}'
Mozemo prornatrati i sljedecu situaciju: bacimo Ii loptus centra u zrak, hoce (b) Dogadaj "Izvucen je mobitel starijeg tipa" matematicki zapisujemo:
Ii ona pasti na lijevu iIi na desnu polovicu igralista? 'Ill postoje dva moguca ishoda
pokusa, dva dogadaja i ne mozemo sa sigurnoscu reCi koji ce se od njih ostvariti. D2 = {8I,82 }.
TakaV dogadaj zove se slueajni dogadaj. '.
Za ishode pokusa kazemo da BU to, zapravo, elementarni dogadaji. Skup svih' Nemoguc dogadaj je, dakle, skup koji ne sadizi ilijedan eleinentatiri dogadaj;
mogucih ishoda nekog pokusa zove se prostor elementarnih dogadaja. tj. nemoguc dogadaj je
~
Primjer 1. Pretpostavimo da iz vreCice izvlacimo mobitel (Uau! Dobio si mobitel
na dar! Ali, pazi ... ). U vretici je 5 mobitela, pri cemu su 2 starijeg modela.
Odredi prostor elementarnih dogadaja.
Dakle, pokus je izvlacenje mobitcla. Oznacimo s N l , N2 i N3 Takoder, siguran dogadaj je skup koji sadrzi sve clement arne dogaaaje, tj.
tri nova modela, a sa 8 1 i dva starija modela. Ishod pokusa moze biti: sigman dogadaj je
izvukao si Nb izvukao si N 2 , izvukao si N3, izvukao si 8 1 Hi izvukao si 8 2 ,
~.]
tj. matematicki receno, prostor elementarnih dogadaja je:
E = {N1 ,N2 ,Ng ,8J,8z }.
C? ZA "'vo~ 1)oGA-£)A~?
(c) Odredi dogadaj: "prvi je broj jednak drugo~" .
0° Radi jednostavnosti, uredeni cemo par pisati kao niz.
(a) 1?= {12, 13, 14,21,23,24,31,32,34,41,42,43}.
Dakle, to su svi moguCi ishodi pokusa!
280 5. VJEHOJATNOST 5.1. DOGADAJI 281
Odaberimo one uredene parove u kojima je prvi broj veti ad drugog! Primijeti da su dogadaji zapravo A znas da sa skupovima mozes
• vrsitineke operacije (sjecaS Ii se?).
1)1 {21,31,32,4I,42,43}.
OPERI\,-I.}'!"? Sl<vf'oVI \
(c) Kako vracanje znamenki u vrecicu nije dozvoljeno, nikad nam 5e nece
dogoditi da je prvi izvuceni broj jednak drugome. Radi se 0 nemogucem
dogadaju, pa je
.ooc( riM ••. NE1ll:TO .sE
I-SAZIRIi' u MI\GI..I,..
AflA!
PRIS£.')EK I ut-lh>A,
1)2 = 0. \<'OMPL.SME"NT!
, JA 5A'"
)-J"6"MO&UC
DoGA£lAJ
!
,
dogadaj:
~
~f!
5. Odredi
4. lsto kao i u primjeru 3., ali je vracanje znamenki u vrecicu dozvoljeno. (a) "pao je broj veci od 2", "pao je broj manji iii 2".
Dakle, ~ = {1,2,3,4,5,
(a) ~ {11,12,13,14,21,22,23,24,3I,32,33,34,4I,42,43,44}. (a) 1)1 = {3,4,5,
Dakle, to su svi moguCi ishodi poktisa!
JA SAM
(b) 1)1 == {2I,3I,32,4I,42,43}. ( ~1{'VRAi-l ne, ne! Nismo jos gotovi s ovim primjerom! Sto sam ti, zapravo, htjela pokazati?
rOGA-f)AJ]
(c) 1)2 {II, 22, 33, 44}. Aka prostor elementarnih dogadaja smatramo univerzalnim skupom, tada mozes
&~ .
1)2 ~ \ 1)1,
tj. je komplement skupa 1)1 s obzirom na univerzalni skup ~. Dakle,
Bacamo kocku cije sa OZllaccne od 1 6
Odredi prostor clementarnih uV5,,"u"'J""
1)2 1)f·
Odredi dogadaj:
Kazema da je 1)2 suprotan dogadaj od 1)1'
Odredi je veti iii jednak od 3" .
(a) {shod bacanja kocke je "pao je lleki broj". A koji broj moze pasti? Mogu
brojevi 1, 2, 3, 4, 5 i 6. Dakle, prostor elementarnih dogaclaja je:
~ = {1,2,3,4,5,6}.
Prhnjer 7. Prostor elementarnih dogadaja istije kao i u primjeru 5. Odredi Dakle, E = {I, 2, 3, 4, 5, 6}.
~~: . ' . . ...... . t DI = {2, 4, 6}.
Dz {2,4,
{5}. do. je Do Dl \ D 2 ·
dogadaj izvueen ispravan proizvod" .
Dogadaj D \ F ostvaruje se ako se ostvari dogadaj Dine ostvari 3. Iz grupe od dva mladica i tri djevojke, odabire se ekipa od dvije osobe. Odredi:
dogadaJF. .
(a) prostor elementarnih dogadaja. Koliki mu je kardinalni
Kazemo da se Dl eim se ostvari Ds Hi da dogadaj D5 iIi 4. NovCie se baca t.ri puta. Moze pasti pismo (P) iIi glava (G). Odredi:
dogadaj D 1 • (a) prostor elementarnih dogadaja. Koliki mu je kardinalni broj?
Prirnjer Prostor elementarnih dogadaja isti je kao i u primjeru 5. Odredi (b) dogadaj "Nije palo pismo" ,
"pao je paran "pao je neparan dogadaj "Glava je paia barem dva puta" .
5. U vreCiei je deset kugliea oznacenih brojevima od 1 do 10. Iz vrecice se izvlaCi (b) DI {hh, IlIa, Id4, hh, 12 14, IsI4},
." 1 . . . '
jedna kuglka. 'Dani su sljedeCi dogadaji:' . (e) D2 = {IINI , hN'2, IzNI, IzN2, IaN1 , IsN2 , I4NI, 14 Nz},
Dl "Izvaden je I" ,
D3 = {NI N 2 }.
D2 = "Izvaden je 4" ,
·1l?
l
~l
Dj~
d (b) DI = {D1Dz},
;" ',~:
!f~1 6. U vrecici je 5 kugliea oznaeenih brojevima od 1 do 5. Iz vreCiee se najprije D2 {MIDI, MIDz, llhDI, M2D2, MaDI, M3 D z},
;
;i:,~
:~ izvlaci jedna kuglica i potom vra(:a. Tada se po put izvlaci kugliea. Ds {MIM2' Mdlf.1, M2M3}.
(e) dogadaj "Barem jedan je paran". (d) D3 = {GGG, GGP, GPG, PGG}.
7. Za dogadaje iz zadatka 6. ispitaj jesu Ii istinite sljedece tvrdnje: 5. Da, da, (e) ne, (d) da.
D j ~ D4 , (b) D2, (e) DI ~
:Iii~
~ ~.<-~
~ l<'1
(d) D j UD 2 =D,I, (e) D:J D 1 flD 2 . 6. (a) E 12.13.14,15,21,22,23,24,25,31,32,33,
t~~ 34,35,41,42,43,44,45,51,52,53,54,
dl! 8. Aka 811 Db D3 i D4 dogadaji iz zadatka 6., dogadaje: keEl = 52,
(c) D2 14,22,24,32,34,42,44,52,54},
'~ Rjesenja
;j~ D3 = {22,44},
j
]. Oznai':imo ispravne proizvode s II. 12 , h i L1 • a ueispravne K NI i N2 · D'I = {12, 14, 21, 22, 23,24,25,32,34,41,42,43,44,45,52,
'I~ hN2 , 1314, hNI , hN2, 14 N I, 14Nz , N I N2}, = (~), (e) Oba su broja parna.
ttl'
-!lj)
~r
286
Nakon. sto smo doznaIi sto su dogadaji, mozemo se pitati: "Kolika je mogucnost
r .5.2. VJEROJATNOST DOGADAJA 287 .
Pl'imjcr 1. Bacamo kocku Cije BU plohe oznacene brojevima od 1 do 6. Prostor .r SRo.) POVO'-~I'I!H
elementarnih dogadaja je: o~ BROJ Moc::.UC-IH
E {I, 2, 3, 4,5, 6}. o
o
(a) Odredi dogadaj "Pao je broj 2".
(b) Odredi dogadaj "Pao je paran broj". t:;e"OI'lOST'AV>JO!
I
Zanima nas mozemo Ii svakom dogadaju pridruziti neki broj koji ce mjeriti (a) ce pasti broj 6, (b) nece pasti broj 67
mogucnost njegova ostvarenja!
Prostor elementarnih dogadaja je
SMRc! JA IMAM 'relu 1
SANSV ot> n::S"'J E= {1,2,3,4,5,
2A~
~ pa je broj svih moguCih ishoda n k(E) = 6.
da je Ds Dl U D2 i Dl n D2 = 0. Nadalje,
1 1 1+3 4
+ F(D'l1. - + - = - - = -
6 2 6 6
= -32 = P(Ds).
,:,1.1 Za sve ostale dogadaje D, buduti cla je
t "..1
.:)
'.'j da lVlatematicki,
,·1
P dwj(:)' :L Kocka se baca jedanput. l'4Jezme su oznacene brojevima od 1 PI:imjer 4, Kolika. je vjerojatnost da zbroj brojeva na dvije kocke koje se bacaju
. do 6. Kolika je vjerojatnost da ce pasti broj: istodobno bude manji od 5? . .
(a) 2, (b) veti od 3, jednak 2 iii veti od 3? Prostor elementarnih dogadaja je
H.i(::~'lll.i('. Prostor elementarnih dogadaja je E 21,22,23,24,25,26,31,32,33, 36,
51,52,53,54,55, 62,63, 66}.
E {1,2,3,4,5,6},
Broj mogncih ishoda je n = k(E) = 36. Primijeti da nismo morali isniF<ivfl.t.i
pa je broj svih mogaCiit ishoela n k(E) 6. sImp E. Doyoljno narn je odrcditi njegov kardillalni a on je
(a) Dogadaj "Pao jc broj 2" je skup broju varijacija s ponavljanjem drugog razreda od 6 elemenata! Ako svaka
tockica predstavlja jednu kockll, tada je:
Dl {2}. • •
nOVOIlaJ1 ishod je k(D 1 ) = 1, tj. m = 1. Vjero
~ /
Primjer Na polici se nalazi 10 mobitE'la, od toga su dva neispravna.. nacina. Vjerojatnost je:
(a) Ako kupimo jedan mobitel, izraeunaj vjerojatnost da je ispravan.
Aka kupimo dva mobitela, izracunaj vjerojatnost da su oba ispravna.
P(D3)
G) G) 8·2 16
(c) Ako kupimo dva mobitela, izracunaj vjerojatnost da je jedan ispravan, a
jedan neispravan. C20)
@Et:I..JIIIT ........T I
( ) P(D ) = broj povoljnih ishoda broj ispravnih mobitela 8 ~ Primijeti da smo vjerojatnost dosad 11
a I 1.' __ ... ",L •. L ". .L.. __ • . _ 1•.. _. 10 5 prikazivaJi kao razlomak. No, vjerojat· /
~.
P(D
2
) = G) 28
C2 )
0
45
~
neispravall lllobitel? .Jedan ispravan mobitel
nacina, a jedan neispravCln na (~) nacina.
Prema tome, jedan ispravan i jedan ncispravan mobitel mozemo izabrati
na:
G) G)
= 8· 2 16
Radi takvih pokusa koji
dimo i
klasicni prostor elementarnih dogactaja, uvo
5.2. VJEROJATNOST DOGADAJA 293
292 5. VJEROJATNOST
m,:;
II"
TIl BuduCi da je bilo koji dogadaj D podskup skupa elementarnih dogadaja E i
)j
;·i!'
;,1 P(E) = 1,
Bucluci cla je to opcn clefinicija vjerojatnosti, ona vrijecli i za klasicni prostor
~j elementarnih clogadaja koji cemo uglavnom i promatrati. slijedi da je:
j Iz opce definicije vjerojatnosti slijede i neka njezina svojstva. Promotrimo P(D) :::; P(E),
sljedeCi prirnjer!
::ii tj. P(D) :::; 1. Kako je P(D) vjerojatnost, to je P(D) ~ 0, pa je:
Primjer 6. Na polici se nalazi 6 dzepnih racunala. Dva dzepna racunala imaju
~~~
:i;i plavu rnasku, tri crvenu i jedno zelenu. Ako kupirno jedno dzepno racunalo, odredi
I1III
vjerojatnost da +~3h~b
'j!
~
a k(E) = 6.
1:
!Hi
294 5. V.JEROJATNOST 5.2. VJEROJATNOST DOGADAJA 295
(b) Broj povoljnih ishoda je 4, jer toliko neispravnih zarulja ima na polici, pa (C) Broj povoljnih ishoda je 3, jer je dogadaj D g : "Pao je paran broj iIi broj
je vjerojatnost dogadaja D'J;: "Kupio sam neispravnu zarulju" jednaka: djeljiv sa 4" skup {2, 4, 6}. Vjerojatnost je:
P(D 2 ) 1~ ~ 3 1
P(D3) = 6 = 2'
DI nD2 = 0 DI UD2 = E. Dg DI U
ali:
Kakoje 1, to
DI n D2 i: 0
Neka je D dogadaj. Tada je DC suprotan dogadaj i vrijedi: Opcenito, za dva dogadaja D i F koji se medusobno ne iskljucuju DnFi:
vrijedi da je:
.... -.. -.-~-.----------,
[P{DC) = 1 - P(D).
P(D U F) = P(D) + P(F) - P(D n F).
Pl'irlljC'· 8. Kocka se baca jedanput. Njezine su plohe oznacene brojevima od 1 U naSem je primjeru:
do 6. KoUka je vjerojatnost da ce pasti:
1
(a ) paran broj, P(D I U D 2 ) peDs) = 2'
broj djeljiv sa 4, 1
(e) paran iii broj djeljiv sa 47
P(Dd 2'
1
Bacis kocku. je pao? 11lUlSUW,H ishoda je 6, ier toliko P(D z) = 6'
ima ploha.
1
(a) Broj povoljnih ishoda je 3, je dogactaj D I : "Pao je paran sImp nD 2 ) 6
{2, 4, 6}. Vjerojatnost je:
Pitamo se, je Ii:
3 1
P(D l ) 6' 2 P(D I U D z ) 7 = P(Dd + P(D 2 ) - peD l n D z ) 7
liT
5. VJE:ftO;JATNOST 5.2. VJEROJATNOST DOGADAJA 297
296
!j;'
~~
w!
1~
~I
l
E
20-x
'I),·
"
~I)'
':'
i,
" , Dakle, ako x ucenika odabere oba jezika, onda (20 x) uCenika uCi sarno
i:
(I· i (15 - x) ucenika uci sarno taliianski. Kako svaki ucenik mora
E E odabrati barem jedan jezik, vrijedi daje:
(20 - x) + x + (15 x) = 30
= (D n F) U (F n DC) 35 - x 30
DUF DU(FnD c ) F
.\/ ~/
x 5.
Dakle, 5 ucenika uCi oba jezika, 20 5 = 15 ucenika uCi sarno engleski, a
disjunkt.ni disjunktni 15 - 5 = 10 ucellika uci sarno talijansld. Sada, su vjerojatnosti sljedece:
p(DnF) nD C 3'
P(D U F) - P(F) P(D) + n ),
5 1
(c) 30 6
P(D UF) = +P(F) n
Primijeti da dogaaaji
'loa k dogaaaja Dl ,D2 ,···, D k , vrijedi da je:
: "Ucenik uci sarno engleski",
P(D l U D2 U ... U Dd )+ + ." + P(Dk). D2 : "Ucenik uci sarno
"Ucenik uci oba
Ako je uz to i
Dl UD 2 U ... UDk = cine potpunu klasu UUI'.o.U"'J pa vrijedi:
kazemo da dogadaji D 1 , D 2 , • •, Dk cine w,t.rlllW1 IdiiSIl <io!l:(t(1aja i 1 1 1
P(Dd + P(D2) + P(D3) = 2 + 3" + 6 = 1.
+ P(D 2 ) + ... + P(Dd = L
298 5, VJEROJATNOST
5.2. VJEROJATNOST DOGADAJA 299
Primjel' 10. Kolika je vjerojatnost da je 2. U vrecici se nalazi 10 kuglica <\'6nacenih brojevima od 1 do 10. Izvlaci se jedna
kuglica. Odfedi vjerojatnost da je:
(-It = 1, (b) (-It 0
(a) izvucen paran broj,
ako je n E N, 1 :s n :s 20?
Dakle, prostor elementarnih dogadaja je (b) izvucen broj djeljiv sa 5,
15 {1,2,3" .. ,19,20}.
izvucen neparan broj iii sa 3,
(a) Dogadaj
D1 : "(_1)n = 1"
~
(e) izvucen paran broj djeIjiv sa 4.
je skup ii
3. . se kocke istadobno. Plahe su im oznacene brojcvima od 1 do 6.
Dl {2,4,6,8,10, 14,16,18, 1j
Odredi vjerojatnost:
jer je na paran broj jednako L Vjerojatnost jc:
(a) da je zbraj brojeva na kocke manji ad 6,
10 1 (b) daje zbroj brojeva na kocke yeti od 10,
P(Dd =;)f\ '2
da.je broj na prvoj kocki manji ad na drugoj
(b) Vjerojatnost je nuIa, tj. rijec je 0 nemogucem dogadaju. (_l)n moze (d) da su brojevi na dvije kocke jednaki,
0 0
o ((--1) u. := 5 -1
l-1,
J {4
po.ro. Y\
u ne f'o.ro.n
4. Na polici se nalazi 15 zaruIja, od toga su 4 neispravne.
(a) Ako kupimo jednu zarulju, odredi vjerojatnost da je ona ispravna.
(b) Ako kupimo dvije zarulje, odredi vjerojatnost da su obje ispravne.
zaruljc, udredi vjerojatnost da l1 eispravne.
~
::!,p"O!
RU
,.)y (d) Ako kupimo tri zaruIje, odredi vjerojatnost da su sve ispravne.
,
(e) Aka tri odredi vjcrojatnost da su dvije ispravne i
neispravna.
1. Kacku bacamo jedanput. Plohe kocke oznacene su brojevima ad 1 do 6. Odredi (a) 3 3 erne, (c) 1 bijela i 2 crvcne,
:jeroiatllost da ce: 2 erne i 1 crvena, (e) 1 bijela, 1 crna i 1 crvcna?
pasti broj 3, pasti paran
(c) pasti neparan broj, pasti sa 3, 6. Ucenicima nekog razreda od 35 ucenika ponudeno je igranje kosarke i rukome
tao Svaki ucenik mora odabrati barem jedan sport. Ako je 25 ucenika odabralo
broj manji od 3, (f) pasti paran broj iii broj od 3, kosarku i 20 ucenika rukomet, kolika je vjerojatnost da je ucenik odabrao
nece pasti 2 i 3? sarno kosarku, (b) sarno (c) kosarku i rukomct?
300 5. VJEROJATNOST &.3. UV.JETNA VJEROJATNOST 301
(d) da mu je zbroj prve i zaclnje znamenke 5? do 6. Ako je paa neparan broj, kolika je vjerojatnost da je to prosti
= {1,3,
I
(d) (if' 1, i n E N, 1:5 71, :5 16,
I' (i)Zn = 1, i
n E N, 1:5 71, :5 1O?
I!
"
I,
Rjesenja
= {3,5}.
1 1 2 2
~,
1
1.
6' (b) 2' 2' (d) 3' (e) (f) 3' (g) 3' Dogadaj "Paa je prost broj uz uvjet da je paa neparan oznacavamo sa
3 3
Dzi
2. (a) 2'
5' 5' (d) 5' (e)
citamo "dogadaj Dz uz uvjet da se ostvari dogadaj D 1". U naiiem je
1
5 1 5
primjeru
P(D2 I DtJ =
3
1
2 33
4. (a) 10
(c) 35' (d) 91'
(e) 44
Primijeti da je D2 = D2 n
2
5
20 40
Vjerojatnost dogadaja D uz uvjet da se ostvario dogadaj F zove se
5. (a) 143' 143'
(e) 143
~7' 2
P(D
6. (a) 7' (b)
(c)
7
D uz uvjet F).
6561
729
(c) 1792
1
7. (a) 10000'
(d)
Primijeti da bi
"Paa je prost , ali bez uvjeta
1
1
da je paa neparan
6 2
1111
I!':n
302 5. VJEROJATNOST 5.3. UVJETNA VJEROJATNOST 303
. '.Je:
Jer Primijetimo da je k(E) .=.25, sto smo mogli dobiti i kao broj varijacija s
Dl = {2, 3, 5},
ponavljanjem drugog razreda od pet elemenata.
•
a
Dogadaj Dl n D2 je skup
E= 2,3,4,5,6},
pa je k(Dd 3, a k(E) = 6.
D 1 nD z == {BIBll BIBz, BIBa, BzBI , B 2 B z, B 2 Bg, B3BI; B 3 B z, B3B3}
pa je k(Dl n D2 ) == 9.
Dogadaj DI je skup
',
'ZA ". clJ ~ ..-oBoM pa je k(Dt) = 15. Iz svega ovoga imamo:
J V K.t4C
u"~"T
vz.
1'A
'Dof>t:=S po
M ..... E
P(D I n D2 ) k(Dl n D 2 ) _ 9
k(E) - 25
MOTOP'O"'..{
~
~
P(Dr) = k(Dt} _ 15 3
·JIII";;"" . k(E) - = 5'
• ~Jl!foIE'k'
~.!l'. IN'E"'!
Sada
9
Prilnjel' 2. U vrecici se nalaze 3 bijeJe i 2 erne kugliee. Najprije se izvadi jedna
P(D z I Dr) = P(D z n Dr) _ 3
kugliea i vraca se u vreCieu. Nakon toga, se ponovno izvlaCi jedna kugliea. Ako je P(Dd - 3"' 5
11 prvom izvlacenju izvucena bijela kugliea, kolika je vjerojatnost da je u drugom
takoder izvu(;cna bijela kllglica'~
5
Definiramo dogadaje:
da smo zadatak rnogli rijesiti uzimajuCi simp DI kao prostor
elementarnih dogadaja za dogada'
Dl ; "U prvom je izvlacenju izvucella bijela kugliea"
1z formule za vjerojatnost:
(b) Dogadaj D 2 : "Drugi put je pala glava" je
p(D2nDt}
Dz {GG, PG},
P(D2 1
P(D l )
sJijedi da 2 1
n D I ) = P(D I )· I D I ), P(D z ) = 4 2
Doga(iaj D3: "Oba je puta pala glava" je skup
nD 2 ) . P(D 2 I Dl)'
60 3 tj.
100 5' D3 = DI n
Ako je zena, 75 od 100 njih nesto kupi, pa paje:
1
75 3 peDs) = 4'
I DI ) = 100 = 4,'
Trazimo:
Sada je vjerojatnost da je odabrani iena i da je nesto jednaka: 1
3 3 9 p(DznDd 4 1
P(D I n D2) = P(D I ) .
DI) 5'4==20'
P(Dzl
P(D I ) I =2
2
Za dogadaje D i F vrijedi da
daje:
Talwc1er,
NovCie bacamo dva puta. Ivloze pasti glava, iJi piSmo, P. Odredi 1
da je: P(D 2 2 = P(D2)'
prvi put pala
I',
drugi put glava, Za dogadaj D Wemo da je llC7,avisan od dogadaja F ako je
,Ii!
(c) oba puta pala glava,
J
(d) drugi put pala glava uz uvjet ela je pfvi put
P(D I F) =
Za dva novcica prostor elementamih elogac1aja je
Iz formule za uvjetnu vjerojatnost, slijedi da. je onela i dogadaj F nezavisan
E {GG, GP. PG, PP}. od dogadaja D, pa su olli medusobuo nczavisni.
Doga(iaj D j • "Prvi put je pala glava" je simp Takoder
I
= {GG, GP}, Za medusobno nezavisne dogadaje D i F vrijedi da je
I; pa
",: 2 1 n F) P(D) . P(F).
P(D I ) 4' = 2'
'
306 5. VJEROJATNOST 5.3. UVJETNA VJEROJATNOST 307
/
OJ1:LWOt5U d a je
P(Dz) = k(D z ) _ 10
k(E) - 60
1
6'
a to je isto sto i P(Dz), pa BU dogadaji nezavisni! (d) iz vreCice izvuCi braj od 10 i da ce braj veCi od nule?
5, VJEROJKfNOST
, 5.4. PONAVLJANJE POKUSA
No, isti smo problem mogli rijesiti i na sljedeCi nacin! Promatrajrno sve
moguce povoljne ishode i izraeunajmo njihove vjerojatnosti!
309
1 1 1
GGP -.-~- 1
o. 2 2 2 8
9
u,au,~::' 1 ~jatno"t da
I padne pismo
~jatooot
G, i pismo, P.
I
i "J~jH.v'i" ",. Novcic. se baca dva puta.
Kolika je vjerojatnost da su i
'(l<'.'· ui e Ah, macji kasalj! To smo vee mnogo puta Prostor vj&ojatnoo::'
glava
1 d,
padne glava
elementarnih dogadaja je
vieroiatnast da
E = {GG, GP, PG, PP},
padne
a nas je skup
Dl = {GP, PG}. III 1
je tada jednaka:
PGG 222 8
/'
~f
Ii;
I~
) =
2
4
1
2
No, al{() novcic bacamo, recimo, 100 puta, pa necerno valjda ispisivatl sve
uredene 100-torke? Sigurno postaji neki drugi nacin na koji se maze izracunati
vjerojatnost da
padne
" v jerojatnost da
padne glava
'Iill
vjerojatnost nekog dogadaja pri ponavljanju pokusa?! Promotrimo
E GPO, GPP, PCP, PPC, DJ : "Prvi put je pala glava, drugi put je pala glava,
treCi put je palo pismo" ,
a nas je uu\taUdl
D3 : "Prvi put je pala glava, drugi put je palo pismo,
D1 = tre6 put je pala glava" ,
pa je vjerojatnost: D4 : "Prvi put je put je pala glava,
k(Dl) = ~. treci put je
P(D 1 ) k(E) 8
5. VJEROJATNOST 5.4. PONAVLJAN.m POl(USA 311
310
N\>, 1 moze pasti i drugi ili treCi put. Ako padne drugi put, ,onda je vjero
Primijeti da je:
jatnost:
Dl=D 2 uD 3 U D 4' 5 1 5 25
1 1 1 3 5 5 1 25
P(D!) = P(D 2 ) + P(D3) + P(D4) = 8 + 8 + 8 = 8' 6" 6" 6' = 216'
Vjerojatnost da ce 1 pasti samo jedanput je vjerojatnost da' ce pasti prvi iii
Primjer 3. Kocka se baca cetiri puta. Kolika je vjerojatnost da svaki put padne drugi iii treCi put, tj. jednaka je zbroju:
broj 2? 25 25 25 25 (3) 25 25
Hi"."'li.l(~. Vjerojatnost da ce pri jednom bacanju kocke pasti broj 2 je ~ 216 + 216 + 216 = 3 . 216 = 1 216 = 72'
"
6 6 6 6 1296 2 1
6 3
/
vjerojatnost
da ce prvi put
vjerojatnost
da ce treCi put
Vjerojatnost suprotnog dogadaja, tj. dogadaja "U jednom je bacanju pao
broj veCi iii jednak od 3" jednaka je:
pasti broj 2 pasti hroj 2 2 1 2
1 - - = 1 - - = -.
6 3 3
,j. Kocka se baca tri puta. Kolika je vjerojatnost da ce broj 1 pasti sarno Ako tockicama oznaCimo jedno bacanje, onda nam niz
jedanput?
• • • • •
H.il'~"l'.i('. Pretpostavimo da ce 1 pasti prvi put! Vjerojatnost takvog doga
predstavlja 5 bacanja. Zelimo da broj manji od 3 (tj. brojevi 1 iii 2) padne
daja je:
155 25
tocno dva puta! Dakle, zelimo oznaCiti tocno dvije tockice! Na primjer, ako
-
6 6 6 216 oznaCimo ovako:
• x x
"
• •
/
vjerojatnost vjerojatnost znaCi da je broj manji od 3 pao drugi i cetvrti put. Na koliko nacina mozemo
da ce prvi da treCi put oznaciti dvije tockice? Sjeti se, sjeti se! Pticica! Na
put pasti 1 nece pasti 1
vjerojatnost
da drugi put
G)
nece pasti 1 naCina!
rl'
I
312 S. VJEROJATNOST 5.4. PONAVLJANJ],; POKUSA 313
----------~------,IZadaci~1----------------
1
'1',..
3' 1. NovCic se baca 10 puta. Kolika je vjerojatnost da ce
f (a) tocno 4 puta, tocno 7 puta?
ana tockicu koju nisrno oznacili,
2
2. Kocka se baca
3'
Dobivamo: (a) 5, (b) 9
2 1 212
- ______
3 3 333
0
je
p=
Rjesenja
a
q = P(Dc) 1 p,
1
(~o) Gro.
Vjerojatnost da ce proizvod biti neispravan je 6 Ako se
uzorak od 15 proizvoda, kolika je vjerojatnost da ce rnedu njima biti 2 neispravna
proizvoda?
n k ::::: 2, p = ~, pa je
q=l-p==l
1
(3
5
(3
(b) en (~) ar
Vjerojatnost
(b) (~) (D 4 G).
a
CnGfGr (;)c:r UOIO)
314 5. VJEROJATNOST 5.0. VJEROJATNOST "BAREM JEDAN" 315
6'
Primjer 1. Vjerojatnost uspjeha operacije je ~, Kolika je vjerojatnost da ce u 4
pa je vjerojatnost da ce pasti u dva bacanja:
ponavljanja, operacija uspjeti barem jedanput?
put, dvaput, triput iii cetiri puta! No, dogadaj "uspjeti harem jedanput"
G)GY~,
suprotan je dogadaju "niti jedanput". Vjerojatnost da operacija nece uspjeti
a vjerojatnost da ce pasti u tri bacanja:
je:
3 1
1- - =
4 4'
G)Gr
G) , or = ~,~. ~,~ 2~6'
Dakle, vjerojatnost da ce operacija uspjeti barem jedanput je;
Sada je vjerojatnost cia ce broj 5 pasti dva iii tri puta jednaka:
3) (1)25
( 2 '6 '6 +
'-v-'
(3) (1)3
3 '6
1 5 1
3· 36 . 6 + 216
16
= 216 2
= 27'
1 255
1- 256 256'
."ill" , onda zbrajamo
Kolika je vjerojatnost da u pet bacanja kocke broj 4 barem '1,Vjerojatnost cia je proizvod neispravan je 12' Provjerava se uzorak
jedanput? od 30 proizvoda. Kolika je vjerojatnost da su medu tim proizvodima barem dva
Suprotan dogadaj od "Broj 4 je pao barem jedanput" je "Broj 4
ispravna?
nije paa niti jeclanput". Vjerojatnost da broj 4 nece pa.'lti u jednom hacanju
Dobra, dobro! Sada znas! Ova nije slucaj "barem jed an" , vee
je
"barem elva"! "Barem dva" mad dva, tri i taka dalje do 3D! Do 3D?! Pa
5
necemo valjda nabrajati do 3D?! Ma, necemo! Vise nam se isplati promatrati
6'
suprotni dogadaj "Najvise jeclan ispravan proizvod", Najvise jedan maci da
ada nee:e u 5 bacanja je:
nema ispravnih proizvoda iii da postoji sarno jedan! Eh, tu se vee lakse dise!
12 12
3125 4651
neispravni jednaka:
Kolika je vjerojatnost da u tri bacanja kocke broj 5 padne barem dva (~O) c12 ro,
a vjerojatnost da postoji jedan ispravan proizvod je:
f\Y'''·I:j,'. Pazi! Barem dva puta! Nije vise "barem jednom"! Namjerno sam
primjer stavila u ovu tocku kako bi uocio razliku! Sto znaci "barem clva
puta"? Znaci dva puta iii tri puta! (30)
1 12
11 . (..!..)
12
29
'
v·
316
-------11 Zad~ci 1 - 1- - - - - ; - - - - ; - -
317
1
PrilDjt';" ~" 'jerojatnost da je neispravan je 20' Koliko proizvoda treba bacanja kocke paran broj padne barem jednom?
(19)"
20 ' 5. Vjerojatnost da je proizvod neispravan je 2 Provjerava se uzorak od 20
proizvoda. Kolika je vjerojatnost da je mOOu proizvodima
pa je vieroiatnost da barem jedan neispravan proizvod jednaka:
(a) barem jedan, (b) barem tri
1 - " ispravna?
1 Rjesenja
To mora biti jednako 2' tj.:
10 .!\10 (10) ~(.!)9J.
1- ( 19)"
I,
I
1 1. (a) 1 l~) 1 II I + 1 5 5
20 2
(2019)" ; : ; 2 I log
2. (a) 1 (~r, 1 (~ro.
n
19 1 3. (a) 1 Gr, (b) 1- Gt
20 2
1
11, 2
4. (a) 1 II ~)5 + (~HG)l (b) 1 [ar+G)HVl
log
r?)20. 2\ 2 \
G~r (225 )
20 23 19
5. (a) 1 (b) 1 + + 2)
25
tj. kakoje n E N, n:::: 14.
5. V.1ERO.JATNOST 5.6. FORMULA POTPUNE VJEROJATNOSTI 319
3
P(D I I Hz) = 100'
P(H1)P(D I + ... + P(Hk)P(D I Hk),
Onda su dogadaji:
dobivamo:
DI n HI : "Izabran je neispravan hladnjak iz pogona A" ,
DI n H2 "Izabran je neispravan hladnjak iz pogona B".
P(Hi I D) P(Hi}P(D r Hi). .' . ,
Kako se dogadaji DI n HI i DI n Hz medusobno iskljucuju, to je: P(HI)P(D IHI) + ... + P(H,,)P{PLIik),
Rjesenje. Zapravo trazimo P(H1 IDd! Pr~ma Bayesovoj je formuli: 5.7. Statisticka definicija vjerojatnosti
P(HI I Dd = . P(HdP(D I I Hd ._ . __ .
I! Ovdje je zapravo rijec 0 iskustvu! Iskustvo?! Pretpostavimo da provodimo pokus
j koji se moze ponavijati beskonacno mnogo puta i da je stirn pokusom povezan
= (to smo vee izracunaii u primjeru L) I dogadaj D. No, mi necemo pokus ponavljati beskonacno mnogo puta, nego cemo
ga, recimo, najprije ponoviti 3000, pa 5000, pa onda 6000 puta. Promotrimo
8 1 2 j sijedeCi primjer.
15 20 _ 75 _ 40
'pl'imjer 1. Vrsi se testiranje lijeka na uzorku od n osoba i promatra se dogadaj
8 1 7 3 - ~ - 61
D: "Lijek je pomogao osobi" .
15 . 20 + 15 . 10 1500
Ispisimo sljedecu tablicu:
4. Neka vrijede uvjeti iz zadatka 3. Pretpostavimo da smo izvadili kugiieu i Vjerojatnost dogadaja D jednaka je njegovoj reiativnoj frekvenciji.
utvrdili da je erna. Kolika je vjerojatnost da smo tu kuglicu izvadili iz prve
vreCiee?
----------;1 Zadaci f- I- - - - - - -
Rjesenja
l. Rezultati testiranja neispravnosti proizvoda dani su u sljedecoj tabliei.
37
1. 1000 n 1000 2000 3000
pri cemu je n broj 8utova na kos, a feD) broj koseva. Kolika je vjerojatnost
Bernoullijcva. formula:
Rjesenja
1. 0.3. 2. 0.85.
5.8. Sazetak
Vjerojatnost unije:
Uvjetna vjerojatnost:
PCl) qF) ,
P(DI F)=p(p) P(F) ¥ o.