Demokratski izbori

Izbori i glasanje. Izbori i glasanje nalaze se u srcu demokratskog procesa. Glasanjem na izborima suvereni
narod odlučuje ko će vršiti poslove vlasti, a često donosi i druge odluke, kao što su - da li će predložene mjere
postati zakon.

Šta su demokratski izbori? „Demokratski izbori nisu čista simbolika... To su izbori koji omogućavaju jednakost
svih učesnika, ograničeni su po mandatu, uključivi i konačni, i izbori u kojima se glavni donosioci odluka u
vlasti biraju od građana koji uživaju potpunu slobodu da kritikuju vlast, da javno objavljuju svoje kritike, i da
ponude alternative.“

Demokratski izbori su ograničeni po mandatu. Mandat izabrane osobe je ograničen i unaprijed definisan u
izbornoj proceduri. U demokratiji se niko ne bira na doživotnu funkciju. Izabrana osoba može biti opozvana i
prije isteka mandata (samo po unaprijed utvrđenoj proceduri) ukoliko nije ispunila predizborna obećanja ili
očekivanja birača.

Demokratski izbori su uključivi. Pravo učestvovanja u demokratskim izborima imaju svi punoljetni. Oni imaju
pravo da biraju i pravo da budu birani na određene funkcije.

Demokratski izbori su konačni. Ovim se izborima utvrđuju vodeći ljudi na vlasti. Podvrgavajući se zakonima i
ustavu zemlje, predstavnici izabrani na demokratskim izborima imaju stvarnu vlast (oni nisu simboličke figure).

Demokratija stremi ka otvorenosti i transparentnosti, sa jednim veoma važnim izuzetkom: činom glasanja koje
treba biti tajno - zbog toga se izbori smatraju slobodnim ukoliko je glasačima dozvoljeno tajno glasanje, pri
čemu su ispunjeni ovi uslovi: • Izborna procedura mora biti jednostavna i dobro objašnjena svim glasačima
prije izbora, • Mora postojati vjerodostojan popis građana, pri čemu je osigurano pravilo da svaki građanin
ima jedan glas, • Građani sudjeluju u izbornim komisijama i komisijama za provjeru identiteta glasača prije
glasanja, • Na mjestu ispunjavanja glasačkog listića mora postojati potpuna privatnost, • Treba omogućiti
glasanje u odsustvu, bolesnim i starijim osobama, • Glasačke kutije moraju biti dobro zaštićene, • građani
(grupe, organizacije, stranke) imaju pravo nadzora nad odvijanjem izbora, • prebrojavanje glasova treba
provesti što je moguće otvorenije, • treba postojati pravo opoziva protiv onih koji ne poštuju izborne zakone,
pravila i procedure, • treba postojati mogućnost provjere regularnosti izbora.

Gore su navedeni uslovi koje vlasti trebaju osigurati kako bi izbori bili demokratski. Slijede neki prijedlozi
aktivnosti koji građani mogu preduzeti da bi doprinijeli demokratizaciji: • Informisanje o značajnim pitanjima
i programima koje nude različite stranke, • Pisanje pisama podrške kandidatima i političarima, koji održavaju i
produžavaju vladavinu zakona, • Učestvovanje u predizbornim kampanjama, • Djelovanje s ciljem da se
ograniči iznos priloga i donacija kandidatima koji se smiju upotrijebiti u predizbornoj kampanji, • Davanje
podrške nepristrasnoj i nezavisnoj sudskoj vlasti koja će kontrolisati finansiranje kandidata i stranaka, •
Glasanje i podržavanje kandidata koji se zalažu za podržavanje vladavine zakona i rad u skladu sa slovom
zakona.

U nekim demokratijama birači se, takođe, mogu odlučivati za određena pitanja javne politike putem
referenduma i inicijativa koje se stavljaju na glasanje. Referendum je oblik direktnog odlučivanja građana o
pitanjima koja utvrdi skupština. Inicijativa je vid direktnog odlučivanja građana za predlaganje nekog
zakona, drugih propisa i opštih akata. Građani mogu sakupiti određeni broj potpisnika (često se odredi
procenat od broja registrovanih birača) koji je potreban da bi se pitanje stavilo na glasanje.