Professional Documents
Culture Documents
Seminarski
Seminarski
SEMINARSKI RAD
IZ PREDMETA: Biologija
MENTOR UČENIK
1. UVOD............................................................................................................................................3
1. EMBRIONALNI RAZVOJ ČOVJEKA.............................................................................................4
2.1 Germinalna faza – začeće............................................................................................................4
2.2. Razvoj ljudskog embrija..............................................................................................................5
2.3. Razvoj ljudskog ploda.................................................................................................................6
2. POSTNATALNI RAZVOJ ČOVJEKA.............................................................................................8
2.1. Predadolescencija...................................................................................................................8
3. PUBERTET I ADOLESCENCIJA.................................................................................................10
3.1. Biološki aspekti puberteta.....................................................................................................12
3.1.1. Promjene kod djevojčica.....................................................................................................12
3.1.2. Promjene kod dječaka.........................................................................................................13
3.2. Psihološki aspekti puberteta..................................................................................................16
3.3. Socijalni razvoj.....................................................................................................................16
3.3.1. Formiranje identiteta i samopouzdanja...............................................................................17
3.3.2. Intimnost i seksualnost......................................................................................................17
4. POSTADOLESCENTNI RAST......................................................................................................18
4.1. Mladost.................................................................................................................................18
4.2. Zrelost...................................................................................................................................19
4.3. Starenje.................................................................................................................................19
Proces starenja odvija se u tri faze....................................................................................................20
Starenje utiče na cijeli organizam:....................................................................................................20
5. SMRT............................................................................................................................................22
6. ZAKLJUČAK................................................................................................................................24
Život je prilika, iskusi je.......................................................................................................................25
7. LITERATURA...............................................................................................................................25
2
1. UVOD
Čojvek je nastaona Zemlji, gde je na svom razvojnom putu mijenjao oblike počev od
amfibijskog, reptilnog, majmunolikog, pa sve do čovjkekolikog oblika. Pojavi čovjeka i za
njega karakterističnog života predhodi dug period razvitka živih bića. Do njega dolazi putem
novog, drugačijeg nego kod životinjskih predaka, načina prilagođavanja novim i veoma
izmijenjenim uslovima opstanka. Ljudska evolucija će trajati onoliko dugo koliko ljudi
opstaju kao vrsta. Postoje mnoge nepoznanice u ljudskoj evoluciji. Svako novo otkriće je dio
složenog mozaika koji nam pomaže razjasniti puno pitanja, ne samo ona o našim počecima,
nego i o ponašanju vrste u cjelini. Zahvaljujući trudu i napornom radu mnogih naučnika kao
što su Charles Darwin, Fiorenzo Facchini, Ivor Karavanić, Dragutin Gorjanović-Kramberger,
ljudska evolucija je uspjela zamijeniti neke od rasističkih predrasuda koje su se u praistoriji
smatrale nerazvijene i primitivne. Kroz istoriju, ljudi su često bili na rubu izumiranja, ali su
svoja znanja i kulturu prenosili na svoje potomstvo. Sa svakom novom kulturom pojavljivala
su se nova tehnička otkrića koji su olakšali ljudski život: više hrane, bolja odjeća, bolje
građevine. Čovjek danas predstavlja jedino razumno biće na zemlji koje ima visoko razvijen
mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju i sl.
Biološka nauka bez sumnje tvrdi da ljudski život nastaje začećem, dakle spajanjem ženske i
muške polne ćelije. Od trenutka začeća život traje sve do smrti. Ljudski život ima dva stadija:
jedan stadij je od začeća do rođenja (prenatalni), a drugi od rođenja do smrti (postnatalni).
Život je stanje organizma (biljnog, životinjskog i ljudskog) od početka do kraja trajanja
(življenja). Biologija, kao naučna disciplina o životu, proučava stanje življenja (života) što
proizilazi i iz njene definicije.
3
1. EMBRIONALNI RAZVOJ ČOVJEKA
Prenatalni razvoj prosječno traje oko deset lunarnih perioda (“pravih” mjeseci), tj. 280 dana
(= 40 sedmica). Praćenje vremenskog toka događaja tokom tog perioda obično polazi od
podataka o “postmenstrualnoj starosti”, koja se računa od prvog dana nakon posljednje
menstruacije pred oplodnju. Ovo razdoblje ontogeneze prolazi kroz germinalnu, embrionalnu
i fetalnu fazu.
4
produkciju androgena i usmjerava razvoj tijela muškog tipa. Mitohondrije, naprotiv,
dobijaju genetičku informaciju majke putem jajne ćelije.
Prvi mjesec
Tokom prvih sati nakon oplodnje završi se prva dioba zigota na dvije (gotovo) identične
ćelije; njihovo spontano ili provocirano razdvajanje rezultuje razvojem
jednojajčanih blizanaca. Slijedeća (druga) ćelijska dioba završava se tek krajem drugog dana,
a četvrtog dana nakon oplodnje novi organizam ima ukupno oko 60 do 70 ćelija. Ćelijske
diobe i dalje teku, ne “čekajući” jedna drugu. Do kraja prve sedmice završava se grupisanje
zametnih ćelija po budućim funkcionalnim cjelinama i plod (na stepenu blastule) se
ugnježđuje u zid materice (nidacija). Narednih sedam nedjelja obuhvata embrionalnu fazu
razvoja i rasta, koja traje do pojave uočljivih znakova regionalizacije i organogeneze, tj. do
onog stepena kada proces diferencijacije i morfogeneze dospije do jasne prepoznatljivosti
glavnih tjelesnih regiona i organa. Ova razvojna faza obično završava krajem osme
postmenstrualne sedmice. Od 10. do 14. dana embrij svojim hranjenjem i izlučivanjem
hormona spriječava menstruaciju. Živčani sistem, mozak i leđna moždina oblikuju se 20. dan.
Dan kasnije srce počinje kucati. Nakon četiri sedmice mogu se raspoznati noge, ruke, oči i
uši. Mišići i donji dio kičme su oblikovani. Nakon navršenih mjesec dana srce pumpa sve
veće količine krvi. Dolazi do odvajanja majčine krvi od krvi embrija u posteljici, istovremeno
se propuštaju kisik i hrana. U usporedbi s prvom ćelijom, embrij je 10 000 puta veći i dalje
raste.
5
Drugi mjesec
Počinje proizvodnja pigmenta očiju 35 dan. Na ruci se mogu vidjeti svi prsti. Oko 40. dana
pojavlju se moždani valovi. U šestoj sedmici obično majka saznaje za trudnoću. Mozak
nadzire rad organa i mišića, a jetra proizvodi krvne ćelije. Embrij je veličine 10-12 mm.
Pupčanom vrpcom dolazi krv s kiseonikom i hranjivim materijama do embrija, a odlazi
upotrebljena krv. Srce ima 140-150 otkucaja u minuti. U 7. sedmici zatvaraju se očni kapci,
da zaštite nježne oči. Otvoriće se tek u 7. mjesecu. Oblikuju se preteče zubi. U 8. Sedmici
embrij je postao plod (lat. fetus). Bubrezi i želudac obavljaju funkcije. Usklađuje se rad
živčanog i mišićnog sistema. Dužina ploda je oko 3 cm. Beztežinski lebdi u plodnoj vodi.
Zaštićen je u njoj od udara i pritisaka.
Treći mjesec
Početak trećeg mjeseca trudnoće u praksi uzima i kao početak fetalne
faze prenatalnog života, koja traje od rođenja. U 9. Sedmici trudnoće
pojavljuju se jedinstveni otisci prstiju, koji ostaju nepromijenjeni do
smrti. Plod je u stanju vježbati mišiće pomičući glavu. Može sisati prst,
otvarati i zatvarati usta. Razvija se diajni sistem. Naizmjenično spava i
budi se. U sljedećoj sedmici, plod se može mrštiti, gutati i micati očnim
kapcima. U 11.sedmici dolazi do mokrenja.
Slika 6 Fetus u 9.
sedmici trudnoće
Četvrti mjesec
Na majčinom habitusu 3raspoznaje se trudnoća. Plod može čuti majčin glas, zvukove i
otkucaje njenog srca. Kosti su meke i savitljive. Putem pupčane vrpce kruži tečnost (dnevno
oko 280 litara). Dužina ploda je oko 25 cm. Međusobni odnos tjelesnih proporcija sličan je
3
Vanjski lik organizma
6
kao kod odraslih, ali je glava neproporcionalno veća. Majka počinje osjećati pokrete ploda.
Jedan od najvažnijih trenutaka za fetus jest da mu u ovom mjesecu počinje funkcionisati
mozak. Do kraja 16 sedmice (4 mjeseca) trudnoće dijete je dugo oko 16 cm, a teško oko 135
grama.
Peti mjesec
Dijete je sada već potpuno formirano i posteljica ga hrani. Tokom sljedećih sedmica ono raste
i sazrijeva kako bi bilo sposobno za samostalni život. Dijete na licu i tijelu
ima nježne dlačice, poznate kao lanugo. Razvija se važan organ – fetalna
pluća, koja će mu omogućiti život poslije rođenja, pa se njegov prsni koš
pomiče, uvježbavajući pokrete disanja. Dužina djeteta sada je oko 25 cm,
a težina oko 340 grama. Tijelo mu je obloženo verniksom, bijelom
masnom tvari koja u plodnoj vodi štiti djetetovu kožu. Njegov je sluh sad
Slika 7 već dobro razvijen te može čuti zvukove izvana.
Ljudski plod u
5. mjesecu
trudnoće
Šesti mjesec
Koža je zaštićena osobitom masnoćom. Proradile su lojne i znojne žlijezde. Do kraja 6.
mjeseca ili 24. tjedna trudnoće koža djeteta postaje crvenkasta i lagano naborana. Dijete miče
očima i otvara kapke. Kod svakog pokreta djeteta u utrobi, pojačava mu se frekvencija
otkucaja srca.
Sedmi mjesec
Funkcionalna su sva četiri osnovna čula: sluh, vid, dodir i ukus. Fetus prepoznaje glas majke.
Osmi mjesec
Beba može štucati. Koža je sve deblja, formiraju se sopstvena antitijela . Radi antitijela koja
od majke preko posteljice idu ka djetetu, ono je zaštićeno od mnogih infekcija. Fetus sada ima
oko 2,7 kilograma i 47 centimetara. Količina potkožnog tkiva i dalje je visoka, ali je i dalje
nedovoljna za vlastitu termoregulaciju nakon porođaja. Pluća su gotovo potpuno razvijena, a
dijete potpuno reaguje hvatajući predmete u šaku, reagujući na svjetlo.
Deveti mjesec
Svi tjelesni organi se i dalje razvijaju i „dozrijevaju“, pa je beba je spremna za rođenje. Mogla
je preživjeti i nakon prijevremenog poroda, ali sada je najspremnija. U prosjeku, beba se rađa
se između 266. i 294. dana od začeća.
Čas rođenja razgraničava prenatalni i postnatalni period u životu svakog
organizma. Tada je ljudska beba prosječno “teška” oko 3.500 g i duga
oko 50 cm, ostvarivši tako u prenatalnom razvoju prosječni dnevni
porast od oko 12, 5 g, odnosno 0,18 cm. Prosječno ukupno povećanje
začetne dužine (1/93 cm) iznosi oko 5.000 puta, a početna zigotna masa
(1/1.700.000 g) poraste čak oko 6.000.000 puta; dnevni prirast ovih
mjera je oko 0,18 cm, odnosno 12,5 g.
2.1. Predadolescencija
Predadolescentni rast i razvoj u svom trajanju ispoljava relativno velike međuindividualne
razlike, a uobičajeno je da se u njegovom proučavanju obuhvata period od rođenja do kraja
desete godine postnatalnog života. U tom periodu nižu se uzrasne kategorije:
1. Novorođenče – počinje od momenta presijecanja šiščane vrpce i traje do kraja prvog
mjeseca. Karakteriše se odvajanjem djeteta od majke. Tad započinje plućno disanje,
samostalno hranjenje, sam reguliše svoju tjelesnu toplotu i adaptira se na uslove života
van majke.
2. Dojenče – produžetak perioda novorođenčeta. Traje do 1. godine. Dojenče nije toliko
preosjetljivo na razne infekcije kao novorođenče tokom 1. mjeseca dužina
novorođenčeta se povećava za 3cm. Glava pada i šaku drži u obliku pesnice. U
drugom mjesecu života, novorođenče može da drži glavu ako se postavi uspravno, da
prati predmete očima, te zvuk plača se razlikuje od uzroka. Novorođenče može da
sjedi savijenih koljena i čvrsto drži glavu u trećem mjesecu, dok u 9. Mjesecu dijete
već sjedi potpuno samostalno, te počinje da ponavlja neke izraze (tata, mama). Do 11.
Mjeseca dojenče stoji čvrsto i uspravno, držeći se za ruke drugih ili neki predmet.
Pravi prve korake i izgovara riječi.
8
3. Rast i razvoj malog djeteta – vrijeme od 1. do 3. godine, usavršavaju se pokreti,
formira se govor, stvaraju se higijenske navike, dijete samo jede. Grudni koš dobija
oblik kao kod odraslih. Disanje, koje je bilo trbušno, sada je plućno. . razvijaju se
sinusi i organi za disanje.
9
Slika 12: Novorođenče Slika 13: Dojenče
3. PUBERTET I ADOLESCENCIJA
11
Pubertet i adolescencija su periodi velikih turbulencija, preosjetljivosti, nesigurnosti,
emotivne nestabilnosti. Javljaju se veliki nemiri i stresovi, i često je vrlo komplikovano
postaviti granicu između prihvatljivih i patoloških reakcija. Roditelji su često vrlo zbunjeni.
Dolazi do velikih psihičkih promjena, socijalnog razvoja, formiranja identiteta i
samopouzdanja, intimnosti i seksualnosti.
Kod djevojčica dolazi do prvih menstrualnih krvarenja i ovulacija, rastu im grudi, raste cijelo
tijelo, bokovi se zaobljuju (tijelo počinje sakupljati masnoće), pojačan je rast dlačica. Srednja
dob početka puberteta – 9.5 – 10 g. Prvi znakovi početka puberteta – oko 10 – 10.5 g.
Tjelesne karakteristike:
rast: 8 – 15 g.
razvoj rodnice i maternice: 8 – 13 g.
stidne dlake: 8 – 13 g.
12
početak razvoja grudi: 9 – 16 g.
prva menstruacija: 11 – 16 g.
akne (ne nužno): oko 14 – 15 g.
oblikovanje intimnog područja: oko 13 g.
pojava sezamske kosti na zapešću sa 10.5 g. – podudara se s pojavom puberteta; rtg.
snimka zapešća uzima se kao kriterij fiziološke zrelosti
maksimalni prirast težine – između 12.2 i 12.7 g.
Prva menstruacija (menarha) nastupa kad su sekundarne polne osobine već vidljive i
izražene, (jedan od uslova pojave prve menstruacije je i kriterijum minimalne tjelesne
težine od 47.8 kg i 16 – 23.5 posto masnog tkiva); dob pojave menstruacije se za 3 – 4
godine; Srednja dob nastupa sa 12 godina, s tim da kod 95 posto djevojčica nastupa
između 10.5 i 14.7 godina; menstruacijski ciklusi prvih godinu i po do dvije godine su
anovulacijski.
Dječacima se penis i testisi povećavaju, a erekcije postaju češće uz pojavu ejakulacije, šire se
u ramenima, mutiraju (produbljuje im se glas), pojačano im rastu dlačice. Srednja dob početka
puberteta – oko 12 do 12.5 godina.
Tjelesne karakteristike:
rast mošnji: 9 – 14 g.
stidne dlake: 10 – 15 g.
dlake pod pazuhom: oko 12 – 14 g.
dlačice iznad gornje usne i mutiranje glasa: 13 – 15 g.
13
rast penisa: 10 – 15 g.
nagli rast: 11 – 14 g.
kraj naglog izrastanja: 15 – 21 g.
dozrijevanje polnih stanica: 15 – 16 g.
noćne polucije: 14 – 17 g.
akne (ne nužno): 14 – 17 g.
pojava sezamske kosti kao kriterija fiziološke zrelosti
maksimalna brzina rasta – oko 14. godine; iznosi 10 cm na godinu (12 – 14 g.)
UOPŠTENO:
Vrlo je važno djeci u toj dobi naglasiti važnost lične higijene. Jače se znoje, kosa im se češće
masti, postaju skloni aknama, djevojčice usvajaju navike vezane uz menstrualni ciklus.
Biološki gledano, i kod djevojčica i kod dječaka je jasno: sve počinje između devet i četrnaest
godina. Hormoni ulaze u igru, a to se može i očitati na centimetru nakon svakog pomaka u
uzrastu. Djeca se sama sa sobom svakodnevno nalaze u izuzetnom stanju.
Dječacima ramena postaju šira, rastu im mošnje i penis, a muskulatura snažno jača. Prve
dlake (paperje) im izrastaju na prsima i obrazima. I naravno, stidne dlake, isto kao i kod
djevojčica. Djevojčice dobijaju grudi i zaobljene bokove. Prva menstruacija u današnje doba
pretvara djevojčice od 11 ili 12 godina, praktično preko noći, u žene. Za usporedbu: u 19.
vijeku djevojke su prvu menstruaciju dobijale i sa 17 godina.
I dječaci doživljavaju prve polucije sve ranije. Doktori pretpostavljaju da je poboljšana
prehrana uzrok sve ranijem sazrijevanju tijela u razvoju.
Danas se zna da je pubertet i neka vrsta promjene u mozgu, pri čemu se stvaraju nove veze
između nervnih ćelija i cijela područja mozga funkcionišu drukčije nego kod odraslih – što je
moguće objašnjenje zašto su tinejdžeri ponekad samosvjesni do nepodnošljivosti, a nekad
sumnjaju u same sebe i cijeli svijet, sve do depresije.
14
Slika 18: Dinamika rasta visine žene tokom puberteta
15
3.2. Psihološki aspekti puberteta
Tokom ovog perioda odrastanja, mladi se sve više okreću ka vršnjacima i vršnjačkim
grupama kojima žele da pripadaju. Ukoliko su te grupe prosocijalne, mladi razvijaju i
dobijaju prostor da izražavaju svoje sposobnosti.
Neki od njih ne uspjevaju svoje ponašanje da usklade sa pravilima koja postoje u školi, na
ulici, među vršnjacima, u komunikaciji sa odraslima. To su uglavnom deca čiji roditelji su
razvedeni ili je porodica dezorganizovana (hronične bolesti, bolesti zavisnosti, nasilje,
emocionalna hladnoća, odsustvo pravila i discipline). To mogu biti i djeca koja su često
kažnjavana, i kada zaslužuju i kada ne zaslužuju, deca koja su ponižavana, podcjenjivana. Oni
svoje strahove rasterećuju na različite načine. Neki od njih se potpuno povlače u sebe, dok
drugi reaguju agresivno. Dolazi do toga da ih prosocijalni vršnjaci odbacuju, da bivaju
izbačeni iz škole, što dodatno produbljuje probleme. Vezuju se za određene grupe koje
glorifikuju kršenje normi tako što im se potčinjavaju, što razvija prividan osećaj pripadnosti,
nedodirljivosti, jedinstvenosti.
Ako nema jasnih granica, dolazi do usvajanja navike takvog ponašanja, što vodi u probleme
koji se održavaju i u odraslom dobu.
16
3.3.1. Formiranje identiteta i samopouzdanja
Identitet se formira onda kada dijete sebe počne da doživljava kao ličnost koja se razlikuje
od drugih po određenim osobinama i kada počne da osvješćuje svoje misli i osjećanja.
Taj proces je ključna tačka adolescencije – dijete postaje individua, nezavisna odrasla osoba.
Uviđa da roditelji nemaju odgovore na sva pitanja i postaje veoma kritično prema njima.
Oprobava se u različitim ulogama tragajući za samim sobom. Na putu ka formiranju
identiteta, prepreka mogu biti određeni događaji koji su za dete traumatični – bolest, smrt
bliskih osoba, razvod roditelja, odbacivanje od strane vršnjaka.
Samopouzdanje predstavlja osećanje koje prati identitet – kako vidimo i vrjednujemo
sebe. U adolescenciji je kod većine mladih ono u padu. Nezadovoljni su prvenstveno zato što
ne izgledaju onako kako bi željeli, što je usko povezano sa gubitkom samopouzdanja. Jako im
je bitno kako ih drugi doživljavaju, posebno osobe do kojih im je stalo. U današnjem svijetu,
veliki uticaj na samopouzdanje, odnosno gubitak istog, imaju društvene mreže.
Korijen niskog samopouzdanja je često i u porodičnim odnosima. Osjećaj manje vrijdnosti
razvija se kod djece čiji roditelji daju poruke da bi dete više voljeli da je drugačije, pametnije,
poslušnije, da su druga djeca bolja. Takođe, samopouzdanje narušavaju i roditelji koji dijete
stavljaju u ,,sopstvene kalupe’’ i ne daju mu nikakvu slobodu odlučivanja, odnosno nemaju
povjerenja u njega.
mladost,
zrelost i
starost
odrasle osobe. Prestanak rasta određenih tjelesnih mjera, naime, ne poklapa se sa krajem
adolescencije. To se posebno odnosi na rast kičmenog stuba i nekih mjera glave.
"Duge kosti" kod čovjeka obično ne rastu nakon mladalaštva pa se izvjesno povećanje
tjelesne visine u periodu između 20. i 30. godine ostvaruje blagim rastom visine trupa. Nakon
toga, do 45. (pa i 50.) ova mjera stagnira, a zatim počinje opadati. Osnovni faktor pomenutog
porasta je “slaganje” hrskavičavog i koštanog tkiva na dnu i vrhu kičmenih pršljenova.
Ukupno povećanje tjelesne visine u tom periodu iznosi prosječno oko 3–5 mm i redovno se
javlja. Međutim, opšteprihvaćen je dogovor (konvencija) da se kao kraj perioda rastenja u
praksi uzima onaj trenutak kada posmatrana mjera organizma dostigne (oko) 98% svoje
maksimalne veličine kod odrasle osobe. Po tom kriteriju, u evropskom stanovništvu, rast kod
žena prestaje praktično početkom 17. a kod muškaraca krajem 18. godine; to,
međutim, individualno varira za oko ± 2 godine.
Većina mjera glave (posebno lica) polagano raste sve do oko 60. godine života- Taj porast, u
prosjeku, ukupno iznosi oko 2–4% odgovarajuće mjere prosječnog dvadesetogodišnjaka.
4.1. Mladost
18
Najvažnija obilježja mladeži su: životno doba, razne socijalne konotacije koje društvo pridaje
mladima, raskorak između psihofizičke i društvene zrelosti, koji ima za posljedicu
neravnopravan društveni položaj mladih u odnosu na referentne grupe odra
slih i izgrađivanje specifične mladenačke svijesti koja mlade razlikuje od svijeta odraslih.
4.2. Zrelost
Zrelost je u biologiji, stanje pune anatomske i funkcionalne razvijenosti organizma, a rezultat
je procesa sazrijevanja.. Zrela ličnost ima više različitih aspekata zrelosti, kao što su fizička,
seksualna, intelektualna, emocionalna, moralna i socijalna. Olport4 ističe sljedeće
karakteristike zrele ličnosti: prošireno osjećanje sebe, topao odnos prema
drugima, emocionalna sigurnost, realna percepcija, samoobjektivacija i ujedinjujuća
filozofija života. U smislu socijalne zrelosti ističe se da je to osoba koja je sposobna da se
uspješno prilagodi na različite životne promjene bez izraženih sukoba, i da prihvati obaveze
i odgovornosti prema sebi, svojoj porodici i zajednici
4.3. Starenje
Prva faza je karakteristična po promjenama karaktera čoveka. Kod osobe koja počinje da
stari počinju da se primjećuju: rasijanost, slaba koncentracija, brzo zamaranje usljed
obavljanja jednoličnih radnji, problemi sa spavanjem, neočekivani emocionalni padovi i
usponi, razdražljivost, plačljivost i agresivnost, loše raspoloženje, depresija, nesanica, pojava
nekontrolisanog straha, slabljenje pamćenja.
Druga faza utiče na izgled čovjeka. Dolazi do promjene strukture kože, kose i noktiju.
Pogoršava se elastičnost kože zbog smanjenja kolagena u ćelijama, dolazi do njenog sušenja i
perutanja, pojave bora, pigmentnih mrlja, iritacija. Koža se tanji zbog poremećaja ravnoteže
između novih ćelija kožnog epitela i odumirućih starih ćelija, zbog čega dolazi do
usporavanja rasta novih ćelija i povećanja sadržaja odumirućih ćelija kože. Sličan proces se
odvija i sa kosom.
Treća faza starenja je povezana sa promenom figure. Mnogi ljudi postaju gojazni što za njih
nije karakteristično, nestaje struk, povećava se količina mase masnog tkiva. Gojaznost je znak
da je proces starenja uzeo maha. Tada u organizmu dolazi do pojave mnogih negativnih
promena, do poremećaja rada mnogih organa i sistema, uključujući i koštano tkivo, naročito u
kičmi, koja ne može da izdrži toliku težinu i počinje da se deformiše. Zbog deformacije kičme
dolazi do poremećaja funkcionisanja cijelog organizma. I upravo tada stupaju na scenu sve
bolesti koje su karakteristične za starost.
20
smanjuje se preduzimljivost, sposobnost za rad, pažnja, otežana je sposobnost prelaska s jedne
vrste posla na drugu, dolazi do emocionalne nestabilnosti, poremećaja sna.
5. SMRT
22
algor mortis, konstantni pad tjelesne temperature, uopšteno na temperaturu okoline
rigor mortis, udovi tijela postaju ukočeni
dekompozicija, raspadanje tijela na jednostavnije forme materije, praćeno snažnim,
neugodnim zadahom.
Simptomi
Tri su osnovna simptoma smrti prema budističkom vjerovanju:
1. Tjelesni osjet pritiska, težine
2. Tjelesni osjet vlažne hladnoće, kao da je tijelo potopljeno u vodu; što postupno prelazi u
grozničavu vrelinu
3. Osjećaj raspršivanja tijela u atome
Svaki je simptom praćen vidljivim fiziološkim promjenama kao što su: gubitak kontrole nad
muskulaturom (facijalnim mišićem, voljnim sfinkterima), gašenje čula (posljednji odlazi
sluh), prestanak rada srca, uz otežano disanje koje navire u naletima do prestanka, pred
gubitak svijesti. Umirući ponekad čuje alarmantne i neugodne zvukove i buku; nalik
grmljavini, zvonjavi, štropotu, zvižduku vjetra.
23
6. ZAKLJUČAK
24
Život je prilika, iskusi je.
Život je ljepota, divi joj se.
Život je san, učini ga stvarnim.
Život je izazov, suoči se s njim.
Život je zadatak, izvršavaj ga.
Život je igra, igraj je.
Život je dragocjen, njeguj ga.
Život je bogatstvo, čuvaj ga.
Život je ljubav, uživaj je.
Život je tajna, pronikni je.
Život je obećanje, ispuni ga.
Život je tuga, nadiđi je.
Život je himna, pjevaj je.
Život je borba, prihvati je.
Život je tragedija, uhvati se s njom u koštac.
Život je avantura, usudi se.
Život je sreća, zasluži je.
Život je život, brani ga.
7. LITERATURA
https://hr.wikipedia.org/wiki/Evolucija_%C4%8Dovjeka#/media/Datoteka:Ape_skeletons-
hr.png
http://rs.n1info.com/SciTech/a532222/Zivotni-vek-coveka-Zasto-ne-zivimo-duze.html
https://sh.wikipedia.org/wiki/%C4%8Covjek
https://scholar.google.hr/scholar?hl=en&q=%22Embrionalni%20razvoj%20%C4%8Dovjeka
%22&btnG
https://net.hr/magazin/roditeljstvo/trudnoca-po-tjednima-detaljno-smo-istrazili-kako-se-dijete-
razvija-svakog-dana-i-koje-vas-promjene-ocekuju/
https://hr.wikipedia.org/wiki/Prenatalni_razvoj_%C4%8Dovjeka
https://bs.wikipedia.org/wiki/Postnatalni_rast_i_razvoj_%C4%8Dovjeka
https://www.vaspsiholog.com/2017/10/pubertet-i-adolescencija/
http://www.novilist.hr/novilist_public/Zivot-i-stil/Adolescencija-Razdoblje-velikih-promjena-
koje-cijeloj-obitelji-donosi-brojne-izazove
https://www.astronumero.org/zivotna-razdoblja.html
https://bs.wikipedia.org/wiki/Smrt
25
26