PREDMET: SPORTSKA KULTURA

ČAS PO REDU: 59. i 60.

RAZRED: III-5;
NASTAVNIK: SANJA KATIĆ
NASTAVNA JEDINICA: BADMINTON – ELEMENTI IGRE

BADMINTON

Badminton je sport koji se igra reketom, a u

kojem se susreću ili dva pojedinca ili dva
para. Igrači igraju na svojoj strani
pravougaonog terena podjeljenog mrežom
po sredini. Igrači reketom udaraju
badmintonsku lopticu tako da pređe mrežu i
padne u suprotnu polovinu terena, a s ciljem
da je protivnik ne uspije vratiti. Loptica se
smije udariti samo jednom prije nego što se uputi preko mreže. Poen počinje
servisom jedne od strana, a završava kad loptica dodirne tlo.
Badminton je takmičarski sport, standardni olimpijski sport, koji se igra u pet
kategorija: pojedinačno žene i muškarci, ženski i muški parovi, te mješoviti parovi.

Kratka istorija badmintona

Iako se vjeruje da su neke varijante ove igre stare i 2.000 godina, prva pisana
pravila potiču iz 19. vjeka. 1877. je osnovan prvi badminton klub (Bath Badminton
Club u Engleskoj), a 1893, je engleski badminton savez objavio prva prava pravila
te igre, koja u osnovnim crtama dosta liče danas važećim pravilima.
Međunarodna badmintonska federacija ili kraće BWF (od engleskog naziva
Badminton World Federation) je osnovana 1934. Ta organizacija i danas određuje
pravila i organizuje takmičenja. Sjedište BWF-a nalazi se u Kuala Lumpuru,
Malezija.
Badminton se na Olimpijskim igrama pojavio kao demonstracijski sport na igrama
u Minhenu 1972. godine te na igrama u Seulu 1988. godine, a u službeni program
je ušao na igrama u Barseloni 1992. godine. Od tada je badminton stalno u
službenom programu.
Mala škola badmintona: https://www.youtube.com/watch?v=jjFTSkzpIaw
Objašnjenje pravila badmintona u kratkom video snimku (na engleskom):
https://www.youtube.com/watch?v=UyLIi-TbcFc
Pravila igre
Teren
Badminton se igra na označenom terenu na
kojem se na sredini nalazi mreža. Teren je veličine
5,18 x 13,40 metara (za pojedinačnu igru) i 6,1 x
13,40 m (za parove). Mreža je visine 1,55m na
rubu igrališta, a 1,524m u sredini. Na svakoj
polovini igrališta nalaze se po dva servisna polja.
Dijagonalno postavljena polja koriste se prilikom
servisa i prijema servisa. Servisno polje je u igri
parova, u poređenju sa servisnim poljem koje se
koristi u pojedinačnoj igri, šire i kraće.

Servis
Odigravanje poena započinje servisom. Igrač
servira iz svog servisnog polja gađajući pritom
dijagonalno suprotno polje protivnika. Servisno
polje određuje granice samo za početni udarac, a
tokom igre se koristi cijeli teren. Kod igre parova teren je nešto širi, ali je servisno
polje kraće nego kod pojedinačne igre.
Kod pojedinačne igre igrač servira iz svog desnog servisnog polja ako ima paran
broj poena, odnosno iz lijevog ako ima neparan broj osvojenih poena u tom
trenutku igre. Prvi servis u gemu ima igrač kojeg se odredi ždrijebom. Nakon toga
uvijek servira strana koja je osvojila prethodni poen. Na početku drugog ili trećeg
gema servira onaj igrač koji je osvojio prethodni gem.
U igri parova igrači se postavljaju na terenu na način da je jedan na lijevoj, a
drugi na desnoj uzdužnoj polovini njihovog polja. Nakon osvojenog poena na svoj
servis igrači u paru zamjenjuju mjesta, dok par koji je izgubio poen ostaje na
pozicijama na kojima jest. Nakon što par osvoji poen na servis protivnika, servira
igrač koji stoji u desnom polju ako njegova strana ima paran broj poena, ili servira
igrač koji stoji u lijevom polju ako njegova strana ima neparan broj poena.
Ukratko, prilikom preuzimanja servisa uvijek servira onaj igrač u paru koji nije
servirao zadnji put kad je njegova strana bila na servisu. Loptica pri serviranju
uvijek mora biti iznad reketa u protivnom je poen za protivnika.
Osnovni elementi igre su forehand, backhand; udarac ispod ruke i iznad glave,
dugačak i kratak servis te smash.
Način bodovanja
Od jula 2006. godine službeno je prihvaćen način bodovanja kod kojeg se boduje
svaka izmjena udaraca. Igra se na dva dobijena gema (neslužbeno se često koristi
i termin set), dakle u jednom meču maksimalno tri. Gem osvaja igrač (ili par) koji
prvi dođe do 21 osvojenog poena, ali s barem dva razlike. Kod eventualnog
rezultata 20:20 igra se sve dok jedna strane ne osvoji dva poena više od druge
(npr. 25:23) ili dok jedna strana ne dođe do 30, tako da je maksimalni rezultat u
jednom gemu 30:29.

Oprema
Reket
Badminton reketi su lagani, vrhunski reketi teže
između 70 i 100 grama (bez žica). Nekad su se
reketi radili od drveta, pa kasnije od aluminija,
ali u izradi savremenih reketa najviše se koriste
razni kompozitni materijali poput ugljičnih
vlakana ili titana. Pravila badmintonske igre
propisuju dopuštene varijacije u obliku i veličini
reketa.

Žice
Badminton žice su tanke, visokih performansi u rasponu od oko 0,62 do 0,73 mm
debljine. Deblji nizovi su više izdržljivi, ali mnogi igrači vole osjetiti tanje žice.

Badmintonska loptica
Badminton se igra reketom i posebnom
lopticom (eng. shuttlecock). Za razliku od drugih
sportova s reketom (kao što je npr. tenis ili stoni
tenis) kod kojih se igra okruglom lopticom, ovdje
se koristi perjana duguljasta loptica koja je
napravljena od 16 guščjih pera učvršćenih u
plutenu glavu. Loptica može dostići brzinu i do
300 km/h, ali samo na djelić sekunde, jer pera
pružaju otpor, uzrokujući da badmintonska
loptica usporava puno brže od okrugle loptice. Upravo taj karakterističan let
loptice u mnogočemu definiše samu badmintonsku igru. S obzirom da na lopticu
jako utiče strujanje vazduha ili vjetar, takmičarski mečevi se održavaju isključivo u
zatvorenom prostoru. U rekreativnoj igri se danas često koristi i plastična loptica,
koja oblikom imitira perjanu.
Takmičenja u badmintonu
BWF organizuje više nivoa turnira za pojedinačne igrače. Najviši nivo su turniri iz
tzv. 'BWF super serije' na kojima mogu učestvovati samo najboljih 32 igrača
prema rang-listi, na turnirima kojih ima 12 tokom godine. Na reprezentativnom
nivou najpoznatije takmičenje je Thomas kup za muškarce, odnosno Uber kup za
žene. Svake dvije godine se održava Sudirman kup, u kojem se takmiče
reprezentacije koje imaju predstavnike u 5 disciplina: muški pojedinačno i u paru,
žene pojedinačno i u paru te mješoviti parovi.

Karakteristike sporta
Iako je teren naizgled malen, za takmičarski badminton potrebno je biti tehnički ali
i kondiciono vrlo spreman, jer prosječni igrač može tokom jednog meča pretrčati i
do 4 kilometra.
Tipično se ističu sljedeće karakteristike koje se očekuju od vrhunskog igrača
badmintona:

 Eksplozivnost radi velikog broja učestalih skokova i promjena smjera

 Sposobnost brze reakcije
 Naglašena aerobna izdržljivost

Jedan badminton poen traje obično između 5 i 30 sekundi i to je vrijeme u kojem

se od igrača traži maksimalan angažman. U akciji su sve grupe mišića, a posebno
noge, zatim leđa te mišići trbušnog i ramenog pojasa. Puls srca radi preko 180
otkucaja u minuti a pluća rade snagom koju badminton stavlja u sam vrh
potrošnje kiseonika među tzv. suvim sportovima - iznad fudbala, rukometa ili
hrvanja - ali vrlo povoljan i rekli bismo prirodan odnos između opterećenja i
opuštanja doprinosi tome da su u ovome sportu povrede vrlo rijetke, mada su
trenuci očigledne iscrpljenosti sastavni dio svakog ozbiljnog meča.

Badminton u BiH

Trenirati badminton u Bosni i Hercegovini je veliki izazov, jer egzistira vrlo malo
klubova. Badminton savez BiH organizovan je po svjetskim standardima BWF, a
klubovi nude vrhunski trenažni proces. Savez okuplja klubove iz Sarajeva,
Travnika, Banja Luke, Širokog Brijega, Jablanice, Prijedora i Bihaća. Mogućnosti
koje nudi badminton su velike, jer vas očekuje mnogo takmičenja u regiji (gdje je
ovaj sport mnogo popularniji).

Zanimljivo:
 Najbrži je sport koji se igra reketima.

 Po popularnosti je badminton drugi sport na svijetu. Prvi je fudbal.

  Najbolje loptice za badminton izrađene su od guščjih pera iz lijevog krila.
Potrebne su četiri guske da bi se dobilo šesnaest pera za jednu badminton
lopticu.

 Kinez Fu Haifeng udario je lopticu u igri parova brzinom od 332 km/h.

 Najkraći meč u badmintonu trajao je samo šest minuta.

 Loptica za badminton je teška između 4,74 i 5,50 grama.

 Thomas kup je svjetsko ekipno takmičenje za muškarce a održava se od

1948. godine. Samo su tri zemlje dosad bile pobjednice ovog takmičenja:
Indonezija, Malezija i Kina.

 Uber kup je svjetsko ekipno takmičenje za žene. Održava se od 1956. godine

a samo su četiri reprezentacije dosad pobijedile u ovom takmičenju. To su
SAD, Kina, Indonezija i Japan.

 Igrač badmintona u prosjeku pretrči oko 1,5-2 km. U dvadeset sekundi često
može izvesti 4-5 udaraca.

 Tan Boon Heong iz Malezije ušao je u Guinness-ovu knjigu svjetskih rekorda

sa smečom od 493 km/h. Poređenja radi, u maju 2012. australijski teniser
Sam Groth odservirao je najbrži servis u profesionalnom tenisu sa 263 km
na sat.

Badminton udarac brzine 500 km na sat?! https://www.youtube.com/watch?

v=ksgbaKSwe5A