Sofoklo- Antigona

Drama Antigona nastala je u 5.stoljeću prije Krista. Napisao ju je Sofoklo,pripadnik zlatnog razdoblja
grčke književnosti i jedan od tri velika tragičara. Antigona je tragedija u sedam činova,te je
Sofoklovo najpoznatije djelo od sedam sačuvanih tragedija. Uz to što je dodao trećeg glumca u
tragediju,unaprijedio je samu književnu vrstu s promjenom glavnih likova. Sofoklo se distancira od
titanskih likova,te likove predstavlja stvarnima,onakvima kakvi bi trebali biti. Djelo Antigona
predstavlja sukob božanskih i ljudskih zakona.

Shakespeare- Hamlet

Djelo Hamlet je kreacija najvećeg engleskog dramskog pisca Williama Shakesparea. Uz to što je
nedvojbeno najveći engleski pisac,Shakespare je najpoznatiji dramski renesansni pisac,jer je
podjednako dobro pisao komedije ( San Ivanjske noći) i tragedije ( Romeo i Julija,Othello,Macbeth).
Kao takav pisac,svojim djelovanjem kroz 16.i 17.stoljeće, značajno je unaprijedio dramu i engleski
jezik. U Hamletu,tragediji od pet činova,Shakespeare je produbljeno potretizirao i ocrtao sve likove,te
je tako prikazao univerzalne ljudske karakteristike,što ovo djelo čini svevremenim.

Marin Držić-Dundo Maroje

Djelo Dundo Maroje napisao je Marin Držić,dubrovački pisac sredine 16.stoljeća. Držić,kojemu je za
života dodijeljen nadimak Vidra,je bio jedan od značajnih pisaca hrvatske renesansne književnosti.
Njegovo djelo Dundo Maroje je učena komedija. Samo djelo propitkuje pitanje sreće i postavlja tezu
o ljudima nahvao ( zli i pokvareni ljudi) te ljudima nazbilj ( razumni i mudri ljudi). Kroz ovo
renesansno djelo Držić također govori o čovjeku kao gospodaru svog života,što se najbolje vidi u
glavnom liku sluge Pometa. Komediju valja gledati i kao kritiku tadašnjoj dubrovačkoj aristokraciji.

Dostojevski-Zločin i kazna

Djelo Zločin i kazna napisao je Fjodor Mihajlovič Dostojevski 1866 godine. Dostojevski je pisac ruskog
realizma druge polovice 19 stoljeća. Zločin i kazna je psihološki roman,jer je u središtu psiha te
razvoj misli glavnog lika-Raskoljnikova. Dostojevski u romanu na svoj način progovara o
mnogočemu. Ispituje filozofsku teoriju nadčovjeka,piše o vječnom pitanju sredstva i cilja,ali daje
jasnu pouku. Djelo sadrži autobiografske elemente zbog sličnosti u Raskoljnikovu životu i životu
Dostojevskog. Naime oba su bili u zatvoru u Sibiru i obojica su se pred kraj života okrenuli
pravoslavlju. Samo djelo odiše kritičkim realizmom jer progovara o Rusiji toga vremena,detaljno
opisuje galeriju likova te sjajno ocrtava ljudsku psihu i savjest.

Vjenceslav Novak- Posljednji Stipančići

Djelo Posljednji Stipančići napisao je Vjenceslav Novak. Novak je stvarao na prijelazu s 19. na 20.
Stoljeće,točnije u razdoblju hrvatskog realizma. On je vješto pisao o regionalnoj problematici Senja i
okolice ,te je na svoj način upotpunio naš geografski šaren realizam. Posljednji Stipančići su roman
koji govori o nizu problema. Tematizira se problematičnost patrijarhalnog i jednostranog odgoja te
se objektivno prikazuje propadanje jedne patricijske obitelji. Uz spomenutu socijalnu
temu,dominanta je i nacionalno-politička tema. Naime , Novak kroz djelo provlači pitanje
mađarizacije i hrvatstva općenito. Zbog svoje tematske sveobuhvatnosti,ovaj roman spada u klasike
našeg realizma.
Milutin Cihlar Nehajev-Bijeg

Djelo Bijeg napisao je Milutin Cihlar Nehajev. Bijeg je roman koji je nastao za vrijeme prve hrvatske
moderne,što znači da je djelo modernističko. Roman je objavljen na početku 20.stoljeća,te oslikava
psihu i unutarnje stanje tadašnjeg intelektualca. Točnije, Bijeg je prvi moderni roman hrvatske
književnosti cijelim svojim obimom. Glavni lik je Đuro Andrijašević i njegova ličnost ,a sve okolnosti u
romanu služe za bolji prikaz samog Đure i njegovog stanja,te je zbog toga ovo roman lika. Pomoću
Andrijaševića Nehajev obrađuje propadanje intelektualca seoskog podrijetla . Ovim djelom
upotpunjena je serija pasivnih likova-intelektualaca naše književnosti .

Franz Kafka- Preobrazba

Djelo Preobrazba napisao je Franz Kafka. Preobrazba je pripovijetka,objavljena za vrijeme Prvog

svjetskog rata. Pripovijetku je najbolje opisati kao avangardnu jer ima obilježja različitih književnih
pravaca. Isprepliću se karakteristike ekspresionizma,nadrealizma,naturalizma i egzistencijalizma.
Kroz glavni lik Gregora Samse Kafka želi istaknuti besmisao modernog društva te otuđenost
pojedinca. Preobrazba ima i autobiografske elemente jer je sam Kafka radio u osiguravajućem
društvu kojeg nije podnosio. Sam Kafka nije htio da se njegova djela objave,s čime bi zakinuo
književnost 20.stoljeća za jedno istinsko remek djelo.

Miroslav Krleža-Gospoda Glembajevi,Povratak Filipa Latinovicza

Gospoda Glembajevi su drama u užem smislu riječi. Napisao ju je Miroslav Krleža,središnja ličnost
naše književnosti 20.stoljeća. Kroz svoje bogato stvaralaštvo imao je više faza,a Glembajevi su nastali
u realistično-psihološkoj fazi. Ta Krležina faza se odvijala u dvadesetim godinama prošlog stoljeća,a
Glembajevi uz Ledu i U agoniji čine treći tzv.Glembajevski ciklus. Temeljni lik je Leone,koji je razapet
između očevog Glembajevskog i majčinog Danijellevskog. Kroz tri čina prikazan je krah obitelji u
jednoj večeri,te psihološki linč glavnog lika.

Povratak Filipa Latinovicza je prvi hrvatski moderni roman. Napisao ga je Miroslav Krleža-centralna
ličnost naše književnosti 20.stoljeća Roman je nastao u posljednjoj fazi Krležina stvaralaštva,fazi
romana koja se odvila tridesetih godina prethodnog stoljeća. Kroz ovaj roman Krleža tematizira
potragu za identitetom i krizu ličnosti. To je roman lika s snažnom psihološkom,sociološkom i
naturalističkom portretizacijom istog. Modernost romana se iskazuje u samoj temi povratka,Filipovoj
umjetničkoj krizi i neriješenom pitanju očinstva koje je zapravo uzrok svih njegovih raskola.

Ivo Andrić-Prokleta avlija

Prokleta avlija se smatra romanom,ali se može tumačiti kao duža pripovijetka. Napisao ju je Ivo
Andrić,dobitnik Nobelove nagrade za književnost za roman Na Drini ćuprija. Avlija je nastala u
okvirima kasnog modernizma,polovicom 20.stoljeća. Djelo karakterizira višestruko uokvirena
struktura,to jest svaka priča je okvir sljedeće priče s različitim pripovjedačem ( tehnika koncentričnih
kružnica). Roman obilježava snažan egzistencijalizam ,a Andrić je Avliju oslikao kao simbol njegovog
vremena,ali i simbol života općenito.

Albert Camus- Stranac

Stranac je egzistencijalni roman. Napisao ga je Albert Camus,dobitnik Nobelove nagrade za
književnost 1957.godine. Roman je nastao za vrijeme Drugog svjetskog rata te najbolje predstavlja
Camusa kao književnika. Opus ovog Nobelovca se temelji na ideji apsurda ljudske egzistencije,stoga
Camus ima dvije faze stvaralaštva : fazu spoznavanja apsurda ( Stranac) i fazu pobune protiv apsurda
( poznat esej Pobunjeni čovjek). Roman ima dva kompozicijska djela ,a kroz glavnog lika Mersaulta
Camus daje čistu kritiku društva i društvenih konvencija.

J.D.Salinger-Lovac u žitu

Lovac u žitu je roman tzv. proze u trapericama. Napisao ga je J.D Salinger,sredinom 20.stoljeća.
Roman pripada kasnom modernizmu. Glavni lik romana je Holden,simbol mlade i buntovne
generacije koja ne priznaje autoritete,dogme i hijerarhiju. Zrelost i odraslost se tumače kao provalija
od koje treba očuvati djecu ( njihovu nevinost),a to bi bila zadaća lovca u žitu ( Holdena).Roman
predstavlja stav cijele jedne mlade američke generacije pedesetih i šezdesetih godina prošlog
stoljeća.

Antun Branko Šimić-Preobraženja

Antun Branko Šimić je hercegovački pjesnik koji je stvarao na samom početku 20.stoljeća. Njegov
život je obilježila bolest te umire s 27 godina. Bez obzira na relativno kratak život,Šimić ostaje jedan
od naših najznačajnijih pjesnika prethodnog stoljeća. Izdao je samo jednu zbirku
pjesama,Preobraženja (1920). Preobraženja su prva zbirka pisana slobodnim stihom u hrvatskoj
književnosti. Opus mu karakterizira i djelovanje kroz časopisa ( Vijavica,Juriš,Književnik) te snažan
ekspresionizam. Njegove teme su ljubav,smrt,bolest,siromaštvo,rodni pejzaž i stvaralaštvo. Osim
slobodnog stiha,zbirku karakterizira i dominacija boja,misao na ljudsku prolaznost te pjesnikov
unutarnji nemir.