Pravilnici - Poslovna Normativna Akta

Firma SAGR EL EMARAT
Adresa Mala Aleja 73

U skladu sa članom 11. i 13. Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH (“Službene novine
Federacije BiH”, broj 83/09), a na osnovu ovlaštenja iz Statuta SAGR EL EMARAT, Mala Aleja 73,
direktor donosi
PRAVILNIK O RAČUNOVODSTVU
I OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Ovim Pravilnikom uređuju se:
interni računovodstveni kontrolni postupci;
računovodstvene politike;
odgovorna lica;
rokovi za dostavljanje i knjiženje dokumenata, ažurnost;
način prijema, formiranja, kretanja, odlaganja i čuvanja dokumentacije;
poslovne knjige;
popis sredstava i rokovi popisa;
obračun i metode amortizacije;
priprema, sastavljenje i prezentacija financijskih izvještaja;
ostala pitanja od značaja za Društvo.
Član 2.
U skladu sa kriterijima iz člana 4. Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH, društvo će po
stanju na dan sačinjavanja godišnjih financijskih izvještaja vršiti propisano razvrstavanje, o čemu
direktor potpisuje odgovarajuće obavještenje koje se, uz godišnje finansijske izvještaje, dostavlja
ovlaštenoj instituciji za prijem i obradu finansijskih izvještaja.
Član 3.
Sistem računovodstva obuhvata prijem, sastavljanje, kontrole, knjiženja i izvještavanje.
Organizacija knjigovodstva i računovodstva se zasniva na računovodstvenim načelima tačnosti,

istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, pravovremenosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih
događaja, te na integralnoj primjeni MRS i MSFI.
Član 4.
Društvo je obavezno sačinjavati knjigovodstvene isprave koje pružaju dovoljne, adekvatne i kompletne
dokaze o nastalim poslovnim transakcijama.
Društvo je obavezno čuvati knjigovodstvene isprave, dokumente, poslovne knjige i ostale evidencije i
izvještaje u propisanim rokovima.
Član 5.
Uprava društva, odnosno ovlašteno lice je odgovorno za organizaciju i funkcionisanje knjigovodstva i
računovodstva, u smislu cjelokupne organizacije, nadzora nad funkcionisanjem, obezbjeđenja pristupa
informacijama i obezbjeđenja adekvatnih sredstava za rad.
Uprava društva, odnosno ovlašteno lice je dužno osigurati vođenje računovodstvenih i
knjigovodstvenih evidencija u poslovnim knjigama isključivo na osnovu adekvatne dokumentacije i po
osnovu nastalih poslovnog događaja.
II INTERNI RAČUNOVODSTVENI KONTROLNI POSTUPCI
Član 6.
Interni računovodstveni kontrolni postupci podrazumijevaju kontrolu formalne, suštinske i računske
ispravnosti knjigovodstvene isprave.
Kontrola formalne ispravnosti knjigovodstvene isprave utvrđuje da li je isprava sastavljena u skladu sa

važećim propisima, MRS i MSFI, ovim Pravilnikom i drugim aktima Društva.
Suštinska kontrola knjigovodstvene isprave utvrđuje da li se poslovna promjena stvarno desila i u

obimu kako je naznačeno.
Kontrola računske ispravnosti knjigovodstvene isprave podrazumijeva kontrolu matematičkih

operacija dijeljenja, množenja, sabiranja i oduzimanja, na osnovu kojih su dobijeni rezultati na ispravi.
Neispravna knjigovodstvena isprava odmah se vraća odgovarajućoj službi, radi otklanjanja

nedostataka.
Kontrolu knjigovodstvenih isprava vrši direktor ili lice koje on ovlasti.
Kontrola formalne, suštinske i računske ispravnosti se potvrđuje potpisom osobe koja ju je izvršila.
Član 7.
Ispravke u pisanim knjigovodstvenim ispravama se mogu vršiti samo precrtavanjem, i to (po pravilu)
od strane osobe koja je izdala knjigovodstvenu ispravu.
Ispravka se potvrđuje potpisom lica koje ju je izvršilo, uz stavljanje datuma ispravke.
Član 8.
Knjigovodstvena isprava potvrđene ispravnosti prosljeđuje se knjigovodstvu, na osnovu čega se izdaje
nalog za knjiženje i podatak o poslovnoj promjeni se evidentira u poslovne knjige.
III RAČUNOVODSTVENE POLITIKE
Član 9.
Računovodstvene politike Društva definisane su posebnim Pravilnikom.
IV ODGOVORNA LICA
Član 10.
Za organizaciju utvrđivanja zakonitosti i ispravnosti nastanka poslovne promjene, sastavljanje i
kontrolu knjigovodstvenih isprava o poslovnoj promjeni odgovorna je uprava društva.
Za knjigovodstvene isprave odgovorna su lica koja rukovode službama koje su te isprave dužne
sačinjavati.
Za poslovne knjige odgovoran je rukovodilac računovodstva (odnosno: ovlašteno lice u pravnom ili
fizičkom licu sa kojim je potpisan Ugovor o pružanju računovodstvenih usluga).
Za finansijske izvještaje društva odgovorna je osoba ovlaštena za zastupanje društva, upisana u sudski
registar.
Član 11.
Rukovodilac računovodstva, odnosno osoba koja vodi poslovne knjige, sastavlja financijske izvještaje
i koja je supotpisnik financijskih izvještaja mora, pored opštih uslova, ispunjavati i sljedeće uslove:
· školska sprema: VŠ/VS ekonomskog smjera;
· radno iskustvo: 5 godina na poslovima računovodstva i sastavljanja finansijskih izvještaja;
· drugi uslovi: da posjeduje licenc za zvanje Certificirani računovođa.
Član 12.
Direktor društva može donijeti odluku da se vođenje poslovnih knjiga i sačinjavanje financijskih
izvještaja povjeri drugoj pravnoj osobi koja ima uposlena lica sa licencom za zvanje Certificirani
računovođa.
Ovakav način organizovanja vođenja knjigovodstva i računovodstva se reguliše posebnim Ugovorom

o uslužnom obavljanju knjigovodstvenih i računovodstvenih poslova.
V ROKOVI ZA SAČINJAVANJE, DOSTAVLJANJE I KNJIŽENJE DOKUMENATA
Član 13.
Lica koja sačinjavaju interne knjigovodstvene isprave dužna su potpisanu ispravu i drugu
dokumentaciju u vezi sa nastalom poslovnom promjenom dostaviti računovodstvu odmah po izradi, a
najkasnije u roku od tri dana od dana kada je poslovna promjena nastala.
Lica koja primaju eksterne knjigovodstvene isprave dužna su potpisanu ispravu i drugu dokumentaciju
u vezi sa nastalom poslovnom promjenom dostaviti računovodstvu odmah po prijemu, a najkasnije u
roku od tri dana od datuma prijema.
Član 14.
Lica koja vode poslovne knjige, poslije provedene kontrole i primljenih knjigovodstvenih isprava,
dužna su da knjigovodstvene isprave proknjiže u poslovnim knjigama narednog dana, a najkasnije u
roku od osam dana od dana prijema knjigovodstvene isprave.
Član 15.
Za poslovne događaje koji traju duže od jednog dana, datumom nastanka poslovne promjene smatra se
datum završetka poslovnog događaja, u smislu člana 13. stav 1. ovog Pravilnika.
U slučaju sačinjavanja knjigovodstvene isprave za period duži od jednog dana, potrebno je navesti
datum početka i završetka poslovnog događaja.
VI NAČIN PRIJEMA, FORMIRANJA, KRETANJA,

ODLAGANJA I ČUVANJA DOKUMENTACIJE
Član 16.
Knjigovodstvena isprava je pisani dokument ili memorisani elektronski zapis o nastalom poslovnom
događaju, potpisana od strane osobe koja je ovlaštena za sastavljanje i kontrolu knjigovodstvene
isprave.
Sadržaj knjigovodstvene isprave mora nedvojbeno i vjerodostojno pokazivati vrstu, obim i karakter
poslovne promjene.
Knjigovodstvena isprava je osnov za knjiženje u poslovnim knjigama, nakon provedenih internih

računovodstvenih kontrolnih postupaka.
Član 17.
Knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektronski zapis može umjesto potpisa ovlaštene osobe koja
zastupa pravnu osobu ili osobu na koju je prenesena ovlast, sadržavati ime i prezime ili drugu
prepoznatljivu oznaku osobe ovlaštene za izdavanje knjigovodstvene isprave, u skladu sa propisima o
elektronskom potpisu.
Član 18.
Knjigovodstvene isprave koje pristižu u društvo izvana, iz poslovnih odnosa s trećim osobama koja su
ih sačinila (eksterne knjigovodstvene isprave) dostavljaju se u računovodstvo u roku iz člana 13. stav
2. ovog Pravilnika.
Knjigovodstvene isprave koje se sačinjavaju unutar društva (interne knjigovodstvene isprave)

dostavljaju se u računovodstvo u roku iz člana 13. stav 1. ovog Pravilnika.
Prijem eksterne i interne knjigovodstvene isprave u računovodstvo evidentira se kroz Knjigu

primljenih dokumenata.
Član 19.
Knjigovodstvene isprave koje nastaju unutar društva (interne isprave) sačinjavaju zaposlenici u skladu
sa Pravilnikom o unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta, a prema opisu poslova.
Član 20.
Sačinjavanje i kretanje dokumentacije po procesima utvrđuje se odlukom direktora društva.
Član 21.
Knjigovodstvene isprave se čuvaju u izvornom materijalnom obliku ili u elektronskom zapisu.
Knjigovodstvene isprave se odlažu u fascikle ili registratore u toku poslovne godine, a kompletiraju se
nakon završetka godišnjeg obračuna i revizije.
Član 22.
Knjigovodstvene isprave, poslovne knjige i financijski izvještaji čuvaju se u poslovnim prostorijama
Društva.
Ako je vođenje poslovnih knjiga povjereno drugoj pravnoj osobi, knjigovodstvene isprave i poslovne
knjige se, do završetka godišnjeg obračuna, čuvaju kod te pravne osobe, a nakon toga se predaju
Društvu, što se posebno uređuje ugovorom iz člana 12. ovog Pravilnika.
Član 23.
Trajno se čuvaju:
a) platne liste ili analitičke evidencije o plaćama u vezi sa plaćanjem doprinosa,
b) kupoprodajni ugovori po kojima je izvršeno sticanje nekretnina,
c) godišnji računovodstveni obračuni,
d) financijski izvještaji,
e) konsolidirani financijski izvještaji,
f) izvještaji o izvršenoj reviziji i
g) svi interni akti od utjecaja na financijsko poslovanje društva.
Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu čuvaju se 11
(jedanaest) godina.
Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige čuvaju se 7 (sedam)
godina.
Pomoćni obračuni, prodajni i kontrolni blokovi i sl. čuvaju se dvije godine.
VII POSLOVNE KNJIGE
Član 24.
Poslovne knjige su evidencije o stanju i promjenama na imovini, obavezama, prihodima, rashodima i
kapitalu Društva.
Poslovne knjige se vode odvojeno za svaku poslovnu godinu i predstavljaju osnov za izradu godišnjih i
polugodišnjih finansijskih izvještaja.
Poslovne knjige se vode elektronski.
Član 25.
Poslovne knjige su: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige.
Dnevnik je poslovna knjiga koja daje informacije o knjigovodstvenim promjenama, hronološkim

redosljedom.
Glavna knjiga je sistemska knjigovodstvena evidencija poslovnih promjena nastalih na imovini,
obavezama, kapitalu, rashodima, prihodima i rezultatu poslovanja.
Pomoćne knjige su analitičke evidencije i vode se za: dugoročna nematerijalna i materijalna sredstva,
novčana sredstva, zalihe, potraživanja, obaveze, kapital (dionička knjiga, odnosno knjiga udjela) i dr.
Član 26.
Glavna knjiga se sastoji od bilansne i vanbilansne evidencije.
Predmet knjigovodstvene obrade podataka u glavnoj knjizi u dijelu bilansne evidencije su poslovni
događaji koji zadovoljavaju kriterije propisane u MRS i MSFI.
U glavnu knjigu vanbilansne evidencije evidentiraju se poslovne promjene koje ne zadovoljavaju

uslove propisane u MRS i MSFI da budu priznate u financijskim izvještajima, ali daju relevantne
informacije pravnom licu.
Član 27.
Druge pomoćne knjige koje se vode su: dnevnik blagajne, knjiga ulaznih faktura (KUF), knjiga
izlaznih faktura (KIF), knjiga udjela.
Član 28.
Pomoćne knjige se vode elektronski, na način da obezbjeđuju podatke o količini, pojedinačnoj i zbirnoj
vrijednosti sredstava, obaveza i drugih stavki koje su predmet tih evidencija.
Član 29.
U dnevnik blagajne se unose poslovne promjene koje nastaju po osnovi gotovine i drugih vrijednosti
koje se vode u blagajni Društva.
Dnevnik blagajne zaključuje se na kraju svakog radnog dana i dostavlja se računovodstvu istog, a
najkasnije narednog dana.
Blagajničko poslovanje se vrši u skladu sa Pravilnikom o blagajničkom poslovanju.
Član 30.
Poslovne promjene knjiže se na analitičkim kontima koja su usaglašena sa propisanim kontnim
planom.
Analitički kontni plan smatra se sastavnim dijelom ovog Pravilnika.
Član 31.
Glavna knjiga i dnevnik čuvaju se 11 godina, a pomoćne knjige 7 godina.
VIII POPIS SREDSTAVA I OBAVEZA

Član 32.
Društvo je dužno izvršiti popis imovine i obaveza:
a) na početku poslovanja,
b) najmanje jednom godišnje, sa stanjem na dan 31. 12.,
c) za tuđa sredstva, ista je obavezan popisati posebno (za svako pravno lice kojemu ta imovina
pripada) i dostaviti po jedan primjerak popisnih lista,
d) prilikom promjene cijena proizvoda i robe,
e) prilikom statusnih promjena u skladu sa Zakonom o privrednim društvima
f) na dan eventualnog pokretanja postupka stečaja ili likvidacije,
g) prilikom primopredaje dužnosti lica zaduženih za materijalnu imovinu.
Član 33.
Popis imovine i obveza vrši se na osnovu Odluke koju donosi uprava (direktor).
Odluka o popisu sadrži: broj, sastav i zadatak popisnih komisija, kao i rokove za dostavljanje
izvještaja o izvršenom popisu.
Centralna popisna komisija i ostale popisne komisije se sastoje od tri člana, od kojih je jedan
predsjednik komisije.
U roku od tri dana nakon donošenja odluke o popisu, direktor donosi i rješenje o imenovanju komisija
za popis, a u roku od osam dana i Uputstvo o sprovođenju popisa.
Za članove popisnih komisija ne mogu se imenovati rukovodioci i osobe koje odgovaraju za rukovanje
onim materijalnim i novčanim vrijednostima koje popisuje ta komisija.
U komisiju za popis potraživanja i obaveza ne mogu biti imenovane osobe koje vode knjigovodstvenu
evidenciju potraživanja i obaveza.
Zadatak Centralne popisne komisije je da rukovodi popisom, da koordinira radom pojedinih komisija,
provjerava tok popisa i daje stručnu pomoć, pri čemu sarađuje sa rukovodiocima pojedinih
organizacionih djelova Društva, kao i sa šefom računovodstva.
Na predlog komisije za popis, direktor može angažovati vještaka ili drugo kvalifikovano lice ili
organizaciju, za procjenu kvaliteta i vrijednosti pojedinih oblika imovine i obaveza.
Član 34.
Uputstvo o sprovođenju popisa se uručuje članovima komisija.
Uputstvom se utvrđuju zadaci svih komisija i Centralne popisne komisije, kao i rokovi izvršenja tih
zadataka.
Pri popisu se koriste popisne liste, koje se sastavljaju za svako popisno mjesto posebno, i imaju
sljedeće elemente: broj popisne liste, mjesto popisa, datum početka i završetka popisa, potpis članova
popisne komisije, potpis odgovorne osobe popisnog mjesta, naziv i vrste sredstava, redni i
nomenklaturni broj, jedinicu mjere, pojedinačnu cijenu, stvarno stanje i stanje po knjigama, razliku
između stvarnog i knjigovodstvenog stanja i podatke o primjedbama.
Popisna lista se izrađuje u tri primjerka, jedan zadržava osoba odgovorna za popis, jedna se dostavlja
službi za računovodstvo, a treća ostaje komisiji za popis do predaje izvještaja Centralnoj popisnoj
komisiji.
Popisne liste potpisuju članovi popisne komisije (svaku stranicu popisne liste) i osoba koja rukuje
imovinom koja je predmet popisa.
Član 35.
O izvršenom popisu sastavlja se izvještaj koji sadrži:
a) stvarno i knjigovodstveno stanje imovine i obaveza,
b) razlike između stvarnog stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja,
c) uzroke neslaganja između stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja,
d) prijedloge za likvidaciju utvrđenih razlika,
e) način knjiženja, primjedbe i objašnjenja lica koja rukuju, odnosno koja su zadužena
materijalnim i novčanim vrijednostima o utvrđenim razlikama.
Član 36.
Komisije za popis dostavljaju svoje izvještaje o popisu, zajedno sa popisnim listama, Centralnoj
popisnoj komisiji, koja sastavlja zbirni Izvještaj o popisu i dostavlja ga Direktoru, najkasnije 15 dana
od isteka poslovne godine.
Uz Izvještaj o popisu dostavljaju se popisne liste, izjave odgovornih osoba, obrazloženje nastalih
razlika, prijedlozi za otpis, i druga zapažanja.
Za tačnost popisa i izvještaja o popisu odgovorni su članovi popisnih komisija.
Podatke iz knjigovodstva u popisne liste unose članovi popisnih komisija, a ne osobe koja rade u
knjigovodstvu.
Član 37.
Prije sastavljanja godišnjih finansijskih izvještaja, vrši se usaglašavanje potraživanja i obaveza po
stanju na dan 31. 12.
Za potraživanja po stanju na dan 31. 12., dužniku se dostavlja konfirmacija – izvod otvorenih stavki,
na usaglašavanje.
Na konfirmaciju – izvod otvorenih stavki primljen od povjerioca, društvo je dužno odgovoriti

pošiljaocu u roku od osam dana od dana prijema.
IX OBRAČUN I METODE AMORTIZACIJE

Član 38.
Amortizacija stalnih sredstava vrši se u skladu sa Pravilnikom o računovodstvenim politikama.
Obračun i evidentiranje amortizacije vrši se mjesečno i periodično, a po isteku poslovne godine se

sačinjava i evidentira konačan obračun amortizacije.
Konačni obračun amortizacije zasniva se na stvarnom stanju stalne imovine utvrđenom popisom,
odnosno, za sredstva koja su otuđena u toku godine i dr., na osnovu odgovarajuće dokumentacije.
X PRIPREMA, SASTAVLJANJE I PREZENTACIJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
Član 39.
Priprema, sastavljanje i prezentacija financijskih izvještaja se vrši u skladu sa:
· Zakonom o računovodstvu i reviziji i pratećim i provedbenim propisima;
· MRS/MSFI;
· (MRS za mala i srednja preduzeća)
· pratećim uputstvima, objašnjenjima i smjernicama koje donosi Odbor za primjenu MRS.
Član 40.
Poslovne knjige se zaključuju poslije knjiženja svih poslovnih promjena i obračuna na dan završetka
poslovne godine, a najkasnije do roka za dostavljanje finansijskih izvještaja.
Pomoćne knjige koje se koriste više od jedne godine zaključuju se po prestanku njihovog korištenja,
osim knjige inventara koja se zaključuje otuđenjem sredstva.
Član 41.
Nakon zaključivanja knjiženja i izrade financijskih izvještaja, za glavnu knjigu i pomoćne evidencije
se pravi „back up“ (arhiva) na eksternom hard-disku.
Društvo je dužno osigurati mogućnost štampanja podataka iz glavne i pomoćnih knjiga u rokovima
njihovog čuvanja.
Član 42.
Društvo sastavlja i prezentira financijske izvještaje za poslovnu godinu, i to za razdoblje od 01. 01. do
31. 12. tekuće godine, sa uporedivim podacima za prethodnu godinu.
U slučaju statusnih promjena, financijski izvještaji se sastavljaju na datum statusne promjene.
Financijski izvještaji se sastavljaju i u slučaju otvaranja, odnosno zaključenja postupka stečaja,

odnosno postupka likvidacije.
Član 43.
Godišnje finansijske izvještaje čine:
1) Bilans stanja – Izvještaj o finansijskom položaju na kraju razdoblja,
2) Bilans uspjeha – Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje,
3) Izvještaj o gotovinskim tokovima – Izvještaj o tokovima gotovine,
4) Izvještaj o promjenama na kapitalu i
5) Bilješke uz finansijske izvještaje.
Ukoliko Društvo ima status malog pravnog lica, godišnje finansijske izvještaje čine:
1) Bilans stanja – Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja i

2) Bilans uspjeha – Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje.
Uz godišnji finansijski izvještaj korisnicima finansijskih izvještaja se prezentiraju i posebni izvještaji

sačinjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku.
Član 44.
Financijski izvještaji moraju biti potpisani od strane osobe ovlaštene za zastupanje Društva, upisane u
sudski registar, kao i ovjereni pečatom Društva.
Financijski izvještaji moraju biti ovjereni potpisom i pečatom certificiranog računovođe koji sadrži
naziv „certificani računovođa“, ime i prezime i broj dozvole.
Član 45.
Ukoliko je Društvo razvrstano kao veliko ili srednje pravno lice, dužno je sastavljati i prezentirati i
polugodišnje finansijske izvještaje za obračunsko razdoblje od 01. 01. do 30. 06., u skladu sa MRS 34
– Periodični finansijski izvještaji.
Polugodišnji izvještaj obuhvata:

1) Bilans stanja – Izvještaj o finansijskom položaju na kraju razdoblja,
2) Bilans uspjeha – Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje,
3) Izvještaj o gotovinskim tokovima – Izvještaj o tokovima gotovine,
4) Izvještaj o promjenama na kapitalu i
5) Bilješke uz finansijske izvještaje.
Član 46.
Društvo razvrstano kao srednje ili veliko pravno lica obavezno je pripremati i dodatne Godišnje
izvještaje o poslovanju.
Godišnji izvještaj o poslovanju obvezno sadrži:

1) sve značajne događaje nastale u razdoblju od završetka poslovne godine do datuma predaje
financijskog izvještaja;
2) procjenu očekivanog budućeg razvoja Društva;
3) najvažnije aktivnosti u vezi s istraživanjem i razvojem;
4) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela;
5) informacije o poslovnim segmentima Društva;
6) korištene financijske instrumente ako je to značajno za procjenu financijskog položaja i
uspješnosti poslovanja Društva;
7) ciljeve i politike Društva u vezi s upravljanjem financijskim rizicima, zajedno sa politikama zaštite
od rizika za svaku planiranu transakciju za koju je neophodna zaštita i
8) izloženost Društva cjenovnom, kreditnom, tržišnom, valutnom riziku likvidnosti i drugim rizicima
prisutnim u poslovanju Društva.
Član 47.
Pojedinačni i konsolidovani finansijski izvještaji i izvještaji o izvršenoj reviziji čuvaju se trajno.
Godišnji izvještaj o poslovanju čuva se u originalnom obliku 11 (jedanaest) godina nakon isteka
poslovne godine.
Periodični obračuni čuvaju se 5 (pet) godina.
Član 48.
Raspoređivanje dobiti i gubitka Društvo vrši u skladu s odredbama Zakona o privrednim društvima,
Statuta i drugih općih akta i odlukama nadležnog organa Društva.
Član 49.
Ukoliko je društvo razvrstano u velika ili srednja pravna lica, obavezno je svoje godišnje financijske
izvještaje podvrći reviziji.
Ukoliko je Društvo razvrstano u malo pravno lice, uprava (direktor) odlukom utvrđuje obavezu
eksterne revizije.
XI OSTALE ODREDBE
Član 50.
Tumačenje ovog Pravilnika daje uprava (direktor) Društva, a njegove izmjene i dopune vrše se na
način na koji je i donesen.
Član 51.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 01. 01. 2010. godine.
Broj: __________
Datum, _______ godine

Direktor
______________________
U skladu sa članom 11. Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije
BiH”, broj 83/09), a na osnovu ovlaštenja iz Statuta SAGR EL EMARAT, Mala Aleja 73, u daljem tekstu
Društvo, direktor donosi
PRAVILNIK
O RAČUNOVODSTVENIM POLITIKAMA
I MATERIJALNA STALNA SREDSTVA
Član 1.
Materijalna stalna sredstva su sredstva koja pravno lice drži za korištenje u proizvodnji ili isporuci roba i
usluga, iznajmljivanje drugima ili za administrativne i druge svrhe, za koje je vjerojatno da će buduće
ekonomske koristi povezane s tim sredstvom priticati u pravno lice i nabavna vrijednost sredstva se može
pouzdano izmjeriti.
Sredstvo će biti priznato kao stalno sredstvo i kada se zna da to sredstvo neće direktno povećavati buduće
ekonomske koristi, ali je nabavka tog sredstva neophodna da bi se dobile ekonomske koristi od drugih
stalnih sredstava.
Član 2.
U materijalna stalna sredstva svrstavaju se i rezervni dijelovi kada se isti koriste uz opremu i kada se
očekuje da će njihova upotreba biti duža od jedne godine.
Član 3.
Troškovi svakodnevnog održavanja dugoročnog materijalnog sredstva se ne kapitaliziraju, već

predstavljaju rashod perioda.
Izuzetno, novougrađeni rezervni dijelovi i ulaganje u dugoročno materijalno sredstvo se mogu

kapitalizirati ukoliko će takvo ulaganje:
- produžiti vijek trajanja sredstva,
- povećati njegov kapacitet,
- dogradnja dijelova značajno poboljšati kvaliteta proizvodnog učinka, i
- značiti usvajanje novog proizvodnog procesa koji omogućuje značajno smanjenje prethodno
procijenjenih proizvodnih troškova.
Član 4.
Materijalna stalna sredstva se početno vrednuju i iskazuju po trošku nabavke.
Trošak nabavke materijalnog stalnog sredstva sačinjavaju:

- fakturna vrijednost dobavljača,
- troškovi prijevoza, uključujući i vlastiti prijevoz,
- troškovi pripreme mjesta,
- troškovi špeditera, ako se stalno sredstvo nabavlja iz inozemstva,
- uvozne dažbine (carine i dr.),
- nepovratni porezi i druge dažbine,
- troškovi montaže i naknade stručnjacima (arhitekte, inžinjeri i sl.),
- troškovi utovara, pretovara, istovara i sl.,
- interni troškovi,
- ostali troškovi direktno i isključivo vezani za dovođenje sredstava u radno stanje za namjeravanu
upotrebu.
U trošak nabavke stalnog sredstva se uračunavaju i troškovi pozajmljivanja vezani za nabavku konkretnog
stalnog sredstva, do momenta dovođenja sredstava u stanje za upotrebu.
Član 5.
Mjerenje nakon početnog priznavanja dugoročne materijalne imovine će se vršiti metodom nabavne
vrijednosti.
Član 6.
Materijalna stalna sredstva otpisuju se (amortizuju) na osnovu procijenjenog vijeka upotrebe, odnosno na
osnovu procjene priticanja ekonomskih koristi po osnovu korištenja i upotrebe stalnih sredstava.
Prilikom obračuna amortizacije u obzir se ne uzima ostatak vrijednosti.
Vijek trajanja sredstva se procjenjuje prilikom svake nabavke, od lica koja će rukovati istim.
Procijenjeni vijek trajanja pojedinačnih sredstava je u prilogu ovog Pravilnika.
Član 7.
U slučaju kada značajni sastavni dijelovi stalnog sredstva imaju različit vijek upotrebe ili obezbjeđuju
korist na različit način, neophodno je primijeniti različite amortizacione stope.
Značajni sastavni dijelovi su rezervni dijelovi čija vrijednost učestvuje sa više od 30% u ukupnoj
vrijednosti sredstva.
Član 8.
Društvo će primjenjivati funkcionalni metod amortizacije za sredstva koja se koriste u proizvodnji.
Za sva ostala sredstva primjenjivat će se linearni metod amortizacije.
Član 9.
Prag značajnosti za dugoročnu materijalnu imovinu je 10.000 KM za zemljište i 1.500 KM za ostala stalna
sredstva.
Član 10.
Na datum svakog bilansa društvo će izvršiti procjenu da li je vrijednost stalnih sredstava umanjena, u
smislu MRS 36 - Umanjenje vrijednosti sredstava.
Član 11.
Prilikom procjenjivanja da li ima bilo kakvih pokazatelja da je došlo do umanjenja vrijednosti sredstava,
pravno lice uzima u obzir sljedeće pokazatelje:
Vanjski izvori informacija:

a) značajan pad vrijednosti sredstava tokom razdoblja, mnogo više nego što bi se to očekivalo usljed
protoka vremena ili normalnog korištenja sredstava;
b) značajne promjene s negativnim efektom za pravna lica nastale tokom razdoblja, ili za koje se očekuje
da će nastati u bliskoj budućnosti, u tehnološkom, tržišnom, ekonomskom ili zakonskom okruženju u
kojem pravno lice posluje, ili na tržištu kojem je dato sredstvo namijenjeno;
c) porast tržišne kamatne stope ili drugih tržišnih stopa povrata dugoročnih ulaganja tokom razdoblja,
koji će, vjerovatno, značajno uticati na diskontnu stopu primijenjenu kod obračuna vrijednosti u upotrebi
sredstva ili njegove nadoknadive vrijednosti;
d) knjigovodstvena vrijednost sredstava pravnog lica koje podnosi izvještaj, veća je od njegove eskontne
tržišne vrijednosti;
Interni izvori informacija:

e) postoje raspoloživi dokazi o zastarjelosti ili fizičkom oštećenju sredstva;
f) nastanak značajnih promjena s negativnim efektom na pravno lice tokom razdoblja, ili očekivanje da
će takve promjene nastati u bliskoj budućnosti, u pogledu obima ili načina upotrebe sredstava sada ili u
budućnosti. Ove promjene obuhvataju planove za prestanak ili rekonstrukciju poslovanja jedinice kojoj
dato sredstvo pripada, planove za prodaju sredstva prije ranije očekivanog datuma, i ponovnu procjenu
korisnog vijeka upotrebe sredstva kao ograničenog radije nego neograničenog;
g) postojanje raspoloživog dokaza na osnovu internih informacija, koji ukazuje na to da su ekonomski
efekti sredstva lošiji ili će biti lošiji od očekivanih.
Član 12.
Prilikom određivanja nadoknadive vrijednosti u obzir se uzima cijena na aktivnom tržištu, a u nedostatku
aktivnog tržišta, najbolja raspoloživa informacija.
II NEMATERIJALNA STALNA SREDSTVA
Član 13.
Nematerijalna sredstva su prava i druga neopipljiva sredstva koja pravno lice koristi u proizvodnji ili
isporuci roba i usluga, nad kojim društvo ima kontrolu i od kojeg se očekuju buduće ekonomske koristi.
Član 14.
Mjerenje prilikom i nakon početnog priznavanja dugoročne nematerijalne imovine će se vršiti metodom
nabavne vrijednosti.
Član 15.
Nematerijalna stalna sredstva se amortizuju na osnovu procijenjenog vijeka upotrebe, odnosno na osnovu
procjene priticanja ekonomskih koristi po osnovu njihovog korištenja.
Vijek trajanja sredstva se procjenjuje prilikom svake nabavke.
Procijenjeni vijek trajanja pojedinačnih sredstava je u prilogu ovog Pravilnika.
Član 16.
Amortizacija nematerijalnih sredstava se vrši linearnom metodom.
Član 17.
Za nematerijalna sredstva čiji je vijek trajanja nemoguće utvrditi, obavezno se vrši testiranje sredstva na
umanjenje, upoređivanjem njegovog nadoknadivog i knjigovodstvenog iznosa.
Testiranje na umanjenje se vrši najmanje na svaki dan bilansa stanja.
Član 18.
Prag značajnosti za nematerijalna sredstva je 15.000 KM.
III ULAGAČKE NEKRETNINE
Član 19.
Ulagačke nekretnine predstavljaju dugoročnu imovinu ili njene dijelove koji su namijenjeni za
ostvarivanje najma ili su nabavljene sa namjerom ostvarivanja kapitalne dobiti.
U slučaju posjedovanja kombinovane nekretnine, kao ulagačke i redovne (poslovne), nekretnina će se

priznavati po MRS 40 – Ulaganja u nekretnine, ukoliko je dio za redovne, poslovne djelatnosti površinom
manji od 20% u odnosu na ukupnu površinu nekretnine.
Član 20.
Mjerenje prilikom i nakon početnog priznavanja dugoročne ulagačke nekretnine će se vršiti metodom
nabavne vrijednosti.
IV POLITIKA VREDNOVANJA I ISKAZIVANJA ZALIHA
Član 21.
Zalihe robe i proizvoda u prodavnicama se vode po prodajnim cijenama.
Zalihe robe i proizvoda u skladištu se vode po nabavnim cijenama.
Zalihe materijala i proizvodnje u toku se vrednuju po nabavnim cijenama.
Član 22.
Tehnika utvrđivanja nabavne vrijednosti / cijene koštanja je metoda prodaje na malo.
Nabavna vrijednost / cijena koštanja zaliha utvrđuje se primjenom metode prosječnog ponderisanog
troška.
Član 23.
Najmanje na dan svakog bilansa stanja, vrši se procjena neto prodajne vrijednosti svih zaliha.
Zalihe se vrijednosno otpisuju i svode na neto prodajnu vrijednost pojedinačno.
Izuzetno, svođenje na neto prodajnu vrijednost može se vršiti za zalihe koje se mogu srodno grupisati.
Član 24.
Pri procjeni neto prodajne vrijednosti, polazi se od najpouzdanijih dokaza, kojima se u vrijeme
utvrđivanja raspolaže.
Procjene uzimaju u obzir fluktuacije cijena i troškova, smanjenje prodajne cijene na aktivnom tržištu,
neupotrebljivost (opadanje kvaliteta, tehnološka zastarjelost i sl.), zastarjelosti i duže zadržavanje
proizvoda na zalihi.
U nedostatku aktivnog tržišta, koriti se najbolja raspoloživa informacija.
Član 25.
Sitnim inventarom smatraju se predmeti čiji je vijek upotrebe kraći od jedne godine (12 mjeseci).
Kao dopunski kriterij se uzima pojedinačna vrijednost, niža od 250 KM.
Član 26.
Otpis sitnog inventara vrši se metodom 100% otpisa.
Otpis sitnog inventara vrši se prilikom stavljanja u upotrebu, a isknjižavanje istog vrši se kada je sredstvo
rashodovano.
Član 27.
Prag značajnosti za zalihe je 3.000 KM.
V GOTOVINA I EKVIVALENTI GOTOVINE
Član 28.
U računovodstvu društva mora biti obezbijeđeno praćenje gotovine i ekvivalenata gotovine analitički, po
vrstama i u skladu sa potrebama društva.
Član 29.
Blagajničko poslovanje se vrši u skladu sa posebnim Pravilnikom.
Član 30.
Sastavljanje Izvještaja o gotovinskim tokovima se vrši primjenom Indirektne metode.
VI POTRAŽIVANJA
Član 31.
Potraživanja od prodaje i druga potraživanja iz poslovnih odnosa priznaju se po nominalnoj vrijednosti.
Član 32.
Najmanje na dan svakog bilansa stanja vrši se procjena naplativosti potraživanja, pri čemu se u obzir
uzimaju sljedeći faktori:
• likvidnost i solventnost partnera,
• povijesti otplaćivanja obveza,
• ekonomski trendovi u datom području,
• sniženje kreditnog rejtinga dužnika.
Član 33.
Otpis potraživanja se vrši na teret rashoda.
Član 34.
Prag značajnosti za potraživanja je 2.000 KM
VII REZERVISANJA
Član 35.
Procjena visine rezervisanja se vrši na sljedeći način:

a) Rezervisanje za započete sudske sporove se procjenjuje na osnovu tužbenog zahtjeva, informacija o
visini sudskih troškova, vještačenjima i sl.
b) Rezervisanje za otpremnine se procjenjuje na osnovu informacija o broju zaposlenika, visini
otpremnine, godinama staža kod poslodavca i sl.
c) Rezervisanja za date garancije se vrše na osnovu podataka iz prethodnih godina. Ukoliko se prvi put
počinje sa prodajom dobara / usluga na koje se daje garancija koristi se najbolja raspoloživa informacija.
d) Rezervisanja za štetne ugovore se procjenjuju primjenom statističkih metoda.
e) Rezervisanja za jubilarne nagrade se vrše primjenom aktuarskih metoda.
f) Rezervisanja za restruktuiranje društva se procjenjuju na osnovu detaljne kalkulacije – plana
restruktuiranja koji sadrži i financijske pokazatelje.
g) Za ostala rezervisanja se primjenjuju metode za koje se u datom trenutku procjenjuje da su
najpouzdanije.
Procjenu rezervisanja za štetne ugovore, otpremnine i jubilarne nagrade vrše ovlaštena lica, vještaci i
aktuari.
Član 36.
Prilikom ukidanja rezervisanja društvo će primijeniti bruto princip, iskazivanjem prihoda od ukidanja
rezervisanja u punom iznosu rezervisanja i rashoda u punom iznosu.
Član 37.
Procjena visine rezervisanja vrši se najmanje na dan izrade svakog bilansa stanja.
Prilikom procjene visine rezervisanja primjenjuju se metode iz člana 35. ovog Pravilnika.
Član 38.
Rezervisanja se uvijek priznaju kao rashod, a ne kao sredstvo.
VIII OBAVEZE
Član 39.
Obaveze se iskazuju po nominalnoj vrijednosti i preispituju najmanje na svaki dan bilansa stanja.
Dugoročne obaveze se ne uvećavaju za kamate predviđene i obračunate u ugovorima i dokumentima o
zaduženju.
Član 40.
Prag značajnosti za obaveze je 3.000 KM
IX PRIHODI
Član 41.
Prihod od prodaje robe se priznaje onda kada su u potpunosti zadovoljeni svi uslovi iz MRS 18:
pravno lice je prenijelo na kupca sve značajne rizike i koristi od vlasništva nad robom, pravno lice ne
zadržava uticaj na upravljanje u mjeri koja se obično povezuje s vlasništvom, niti kontrolu nad prodatom
robom, moguće je iznos prihoda pouzdano izmjeriti, vjerovatno da će transakcija biti praćena prilivom
ekonomske koristi u pravno lice i kada se troškovi koji su nastali ili će nastati u vezi s transakcijom mogu
pouzdano izmjeriti.
Član 42.
Najmanje na dan bilansa stanja, pravno lice je dužno izvršiti procjenu priznatih prihoda.
Procjena kada je pravno lice prenijelo značajne rizike i koristi od vlasništva na kupca, zahtijeva ispitivanje
okolnosti pod kojima je izvršena transakcija.
Prenos rizika i vlasničkih koristi podrazumijeva prenos prava vlasništva ili prenos posjedovanja na kupca
u trgovini na malo.
Značajan rizik jeste kada pravno lice zadrži obavezu za nezadovoljavajuće izvršenje prodaje (pravo
povrata robe).
Sve do momenta isteka roka povrata robe, prihod se ne priznaje.
Kada se roba otpremi sa uslovom instaliranja, a roba se ne može koristiti bez instaliranja, prihod se ne
priznaje do momenta instaliranja.
Član 43.
Kada se pružanje usluga može pouzdano procijeniti, prihodi povezani s tom transakcijom se priznaju
srazmjerno stepenu izvršenja usluge na datum bilansa stanja.
Stepen izvršenja posla se utvrđuje u srazmjeri nastalih troškova koji su direktno vezani za pružanje
usluge.
Član 44.
Priznavanje prihoda od usluga od konsignacijske ili komisione prodaje vrši se po izvršenoj
konsignacionoj ili komisionoj prodaji krajnjem kupcu i to u nivou ugovorene provizije, i ispostavljene
fakture, tj. obračuna komintentu.
Član 45.
Prihod se vrednuje po fer vrijednosti naknade koja je primljena ili se potražuje, pri čemu se uzima u obzir
iznos svakog diskonta i rabata, kao i za iznos svih drugih popusta koji su odobreni kupcu.
Naknadno odobravanje popusta kupcima se ne priznaje kao smanjenje prihoda, već kao rashod perioda.
X DONACIJE
Član 46.
Donacije se priznaju kao prihod na bazi principa sučeljavanja prihoda i rashoda.
Donacije vezane za sredstva, uključujući nenovčane pomoći po fer vrijednosti, priznaju se u bilansu stanja
kao odloženi prihod.
Iznos odloženog prihoda se priznaje kao prihod u bilansu uspjeha na sistematskoj i racionalnoj osnovi u
toku perioda korisnog vijeka trajanja sredstva.
Broj:_________ / ______
U _____________, ______ godine

Direktor
______________________
Na osnovu ovlaštenja iz Statuta SAGR EL EMARAT, Mala Aleja 73, u daljem tekstu Društvo,
direktor donosi
PRAVILNIK
o financijskom poslovanju
I OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim pravilnikom se uređuje planiranje, raspolaganje i kontrola raspolaganja financijskim sredstvima,

plaćanje obaveza, održavanje solventnosti, izvještavanje i odgovornost ovlaštenih zaposlenika za
financijsko poslovanje.
Financijsko poslovanje vodi se u skladu sa Statutom i propisima koji regulišu ovu oblast.
II FINANCIJSKI PLANOVI
Član 2.
Godišnji financijski planovi se sačinjavaju prije početka godine na koju se odnose i sadrže:
· plan redovnih prihoda od obavljanja djelatnosti;
· plan redovnih rashoda od obavljanja djelatnosti;
· plan investiranja.
Godišnji financijski plan donosi Uprava društva, odnosno lice koje je odgovorno za poslovanje i
raspolaganje imovinom.
III FINANCIRANJE POSLOVANJA

Član 3.
Financiranje poslovanja obuhvata planiranje, pribavljanje i korišćenje novčanih sredstava iz vlastitih i

tuđih izvora u skladu sa postavljenim ciljevima i zadacima društva, u skladu sa godišnjim financijskim
planom i propisima koji regulišu ovu materiju.
Član 4.
Lica ovlaštena za raspolaganje i odgovorna za pribavljanje financijskih sredstava dužna su da

osiguraju dugoročnu finansijsku stabilnost radi pravovremenog plaćanja obaveza prema državi,
poslovnim partnerima, zaposlenom osoblju i prema kratkoročnim i dugoročnim izvorima sredstava.
Lica ovlaštena za raspolaganje finansijskim sredstvima, odnosno lica koja odlučuju o njihovome
rasporedu, kao i lica koja su ovlaštena da zaključuju kupoprodajne i druge ugovore, te lica ovlaštena
za finansiranje obaveza i potraživanja, odgovorna su za osiguranje dugoročne finansijske stabilnosti i
ravnoteže preduzeća.
Član 5.
Društvo stiče i pribavlja finansijska sredstva:
· naplatom potraživanja,
· na osnovu zajmova / kredita,
· namjenskim i dr. donacijama,
· na druge zakonom dozvoljene načine.
Član 6.
Društvo može primati kredite i pozajmice od pravnih i fizičkih lica, ustanova, fondova i slično sa ili
bez kamate, a sve u skladu sa posebnim propisima.
Uslovi davanja ili primanja kredita i pozajmice utvrđuju se ugovorom o pozajmici ili kreditu.
Zaduživanje, odnosno davanje pozajmice ili kredita odobrava i ugovor potpisuje Direktor, odnosno od
njega ovlašteno lice.
Član 7.
Društvo formira svoje izvore sredstava po osnovu:

· uloga osnivača - kapitala,
· dobiti,
· statutarnih rezervi,
· dugoročnih i kratkoročnih zaduživanja – pozajmice, krediti i sl.,
· na drugi način predviđen propisima.
IV PLAĆANJE I ODRŽAVANJE SOLVENTNOSTI
Član 8.
Društvo obavlja novčani promet preko:

a) transakcijskog računa u konvertibilnim markama
b) deviznog žiro-računa i
c) blagajne, odnosno gotovinskim putem.
Član 9.
U skladu sa ugovorom i Zakonom o obligacionim odnosima, pored bezgotovinskog plaćanja,

prijenosom sa računa preduzeća, plaćanje obaveza i naplata potraživanja može se vršiti
kompenzacijom, cesijom, asignacijom i na drugi način.
Član 10.
Kada se radi o insolventnom dužniku sa kojim je poslovni odnos iz bilo kojeg razloga nesiguran,
ovlašćeni radnici, odnosno lica koja zaključuju poslovni odnos (kupoprodaja, pozajmica i sl.) će
ugovoriti da dužnik preda bankarsku garanciju, mjenicu sa avalom banke, ili da plaćanje obezbijedi na
drugi način u skladu sa propisima (zalog i sl.).
Mjesto, vrijeme i način predaje instrumenata obezbjeđenja plaćanja iz stava 1. ovog člana utvrđuje se
posebnim ugovorom.
Za štetu nastalu zbog nepostupanja po stavu 1. i 2. ovog člana odgovaraju radnici koji su zaključili
poslovni odnos, o čemu odluku donosi Direktor društva.
Član 11.
Društvo može izdavati mjenice za plaćanje kratkoročnih i dugoročnih obaveza.
V BLAGAJNIČKO POSLOVANJE
Član 12.
Gotovinska novčana sredstva (novac u domaćoj valuti, novac u stranoj valuti, hartije od vrijednosti,
razni bonovi i sl.) drže se u blagajni kojom rukuje blagajnik Društva.
Blagajničko poslovanje regulisano je posebnim Pravilnikom.
VI ODGOVORNOST ZA OBAVLJANJE FINANCIJSKOG POSLOVANJA
Član 13.
Direktor društva odgovoran je za:

· obezbjeđenje pune likvidnosti i solventnosti Društva;
· raspolaganje sredstvima na računima u poslovnim bankama;
· kontrolu financijskog poslovanja;
· kontrolu blagajne i likvidature;
· izmirenje obaveza u ugovorenom roku putem izdavanja naloga ili drugih instrumeneta plaćanja;
Član 14.
Neposrednu odgovornost za financijsko poslovanje snose radnici koji neposredno obavljaju

odgovarajuće poslove i to:
· za obavljanje novčanog prometa preko računa, odgovorno je lice zaduženo za te poslove (šef
financijske operative, referent za plaćanje),
· za uplaćivanje gotovog novca iz blagajne na račun odgovoran je blagajnik, likvidator i šef
financijske operative,
· za držanje i raspolaganje novcem u blagajni odgovoran je blagajnik i likvidator,
· za neblagovremeno plaćanje obaveza odgovorno je lice zaduženo za te poslove (referent za
plaćanje, blagajnik, likvidator) uz uslov da je prethodno i blagovremeno podnesen nalog za plaćanje
na potpis licu ovaštenom za raspolaganje sredstvima, kao i uz uslov da je ovlašteno lice potpisalo taj
nalog i dostavilo radniku odgovornom za plaćanje obaveza,
· za predaju instrumenata obezbjeđenja plaćanja povjeriocu, te za podnošenje instrumenata
obezbjeđenja plaćanja na naplatu (garancija banke, mjenica) odgovoran je radnik zadužen za ove
poslove.
· za obračun plaća odgovoran je obračunski referent zajedno sa neposrednim rukovodiocem
likvidatora.
VII ZAVRŠNE ODREDBE
Član 15.
Tumačenje ovog Pravilnika daje uprava (direktor) Društva.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika vrše se na način na koji je i donesen.
Član 16.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu i primjenjuje se od dana donošenja.
Broj:_________ / ______
U ___________, ______ godine

Direktor
________________
Na osnovu ovlaštenja iz Statuta SAGR EL EMARAT, Mala Aleja 73, u daljem tekstu Društvo, direktor
donosi
PRAVILNIK
O BLAGAJNIČKOM POSLOVANJU
I OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Ovim pravilnikom se uređuje organizacija blagajničkog poslovanja; poslovne knjige i dokumentacija u

blagajničkom poslovanju; kontrola blagajničkog poslovanja; tretman manjkova i viškova u blagajni;
plaćanja gotovim novcem prema propisima o platnom prometu i porezu na dohodak; devizna blagajna i
ostale odredbe.
Član 2.
U društva se obezbjeđuje praćenje gotovine i ekvivalenata gotovine analitički, po vrstama, i u skladu sa

potrebama društva.
Gotovina i ekvivalenti gotovine društva čine:

- novčana sredstva naplaćena od kupaca;
- novčana sredstva podignuta sa transakcijskog računa u KM,
- novčana sredstva koja se nalaze u blagajni u KM,
- novčana sredstva podignuta sa deviznog transakcijskog računa,
- novčana sredstva koja se nalaze u deviznoj blagajni,
- bonovi za posebne potrebe.
II EVIDENCIJE O BLAGAJNIČKOM POSLOVANJU
Član 3.
U društvu se vode sljedeće blagajne:

- blagajna u KM (u daljem teksu KM-blagajna),
- blagajna u deviznim sredstvima plaćanja (u daljem tekstu devizna blagajna),
- ostale blagajne, a na osnovu ukazane potrebe i odluke Direktora društva.
Sav promet gotovinskih novčanih sredstava se evidentira u jednoj KM-blagajni i jednoj deviznoj
blagajni.
Član 4.
Blagajničko poslovanje se evidentira preko:

· naloga za naplatu,
· naloga za isplatu,
· dnevnika blagajničkog poslovanja.
Blagajnik može voditi i pomoćne evidencije.
Blagajničko poslovanje se može evidentirati ručno ili elektronski.
U slučaju vođenja blagajničkog poslovanja elektronski, dnevnik blagajničkog poslovanja, nalog naplate
i nalog isplate moraju imati zadovoljavajuću formu.
III ODGOVORNOST ZA BLAGAJNIČKO POSLOVANJE
Član 5.
Gotovinska novčana sredstva se drže u kasi blagajne kojom rukuje blagajnik.
Blagajnik društva je odgovoran za naplate, isplate i stanje gotovine u blagajnama.
Izuzetno, direktor društva Odlukom može imenovati više blagajnika u slučaju organizovanja više
blagajni.
IV NAPLATE I ISPLATE U BLAGAJNI
Član 6.
U KM-blagajnu se evidentiraju sljedeće naplate:

· naplata prodatih dobara i usluga od pravnih i fizičkih lica,
· podignuta gotovina sa transakcijskog računa,
· pozajmice u gotovom novcu od fizičkih lica,
· ostale uplate u gotovini koje su nastale kao rezultat redovnog poslovanja.
Iz KM-blagajne se evidentiraju sljedeće isplate:

· za plaćanje nabavljenih dobara i usluga od pravnih i fizičkih lica,
· akontacija za službeni put,
· dnevnica i troškova službenog puta,
· toplog obroka i ostalih dodatnih primanja,
· pozajmica fizičkim licima,
· ostale isplate koje su nastale kao rezultat redovnog poslovanja.
Član 7.
Isplate fizičkim licima koje su oporezive porezom na dohodak ne mogu se vršiti u gotovom novcu iz
blagajne.
Pod fizičkim licem, u smislu ovog člana se ne podrazumijeva samostalna djelatnost.
Član 8.
U deviznu blagajnu se evidentiraju sljedeće naplate:

· podignuta gotovina sa transakcijskog deviznog računa,
Iz devizne blagajne se evidentiraju sljedeće isplate:

· akontacija za službeni put u inostranstvo,
· dnevnica i troškova službenog puta u inostranstvo.
Član 9.
Izuzetno, gotovinske naplate i isplate u deviznim sredstvima plaćanja se mogu vršiti i po drugim
osnovama, u skladu sa odlukom direktora i propisima koji regulišu oblast deviznog poslovanja.
Član 10.
Isplate i naplate koje se evidentiraju u KM-blagajni i deviznoj blagajni mogu se vršiti samo na osnovu
prethodno izdatog dokumenta kojim se odobrava ili naređuje naplata, odnosno isplata (račun, nalog ili
dr. relevantan dokumenat).
Isplate akontacija i drugih vidova isplata koje ne prati poseban dokument može se vršiti i u slučaju
kada tu isplatu, svojim potpisom na samom nalogu za isplatu, odobri ili naredi direktor ili drugo
ovlašteno lice.
Blagajnički dnevnik sa dokumentom o isplati i naplati, prije njegove predaje u računovodstvo, mora
biti potpisan od strane blagajnika, primaoca, odnosno isplatioca i drugih lica ovlaštenih od strane
direktora.
Član 11.
Svaki dokument u vezi sa gotovinskom isplatom i naplatom mora biti numerisan i popunjen tako da
isključuje mogućnost naknadnog dopisivanja.
Ispisivanje i potpisivanje dokumenata o isplati i naplati je jednokratno, sa dvije kopije i orginalom, za

potrebe primaoca, odnosno uplatioca, računovodstva i blagajne.
Član 12.
KM-blagajna i devizna blagajna se vode i zaključuju svakodnevno, ukoliko ima promjena (uplata i
isplata) tog dana.
Utvrđivanje stvarnog stanja blagajne vrši se na kraju svakog radnog dana.
Blagajnik, odnosno zaduženo lice, obavezno vodi blagajnički dnevnik u koji unosi i podatke o
utvrđenom stvarnom stanju i iskazuje eventualni višak ili manjak.
Jedan primjerak blagajničkog dnevnika sa svim priloženim dokumentima o naplatama i isplatama,

dostavlja se računovodstvu na knjiženje isti dan, a najkasnije sutradan.
V BLAGAJNIČKI MAKSIMUM
Član 13.
Visina sredstava koja se drže u KM-blagajni i deviznoj blagajni nije unaprijed ograničena, kao ni visina
isplata iz KM i devizne blagajne, osim ukoliko bi time bili povrijeđeni posebni propisi ili interesi
društva.
U smislu stava 1. ovog člana, u svim situacijama u kojima je to propisano i moguće se preporučuje
bezgotovinsko poslovanje putem transakcijskih računa društva otvorenih u poslovnim bankama, dok se
gotovinska plaćanja i naplate koriste samo u za to uobičajenim situacijama, odnosno ukoliko se za tim
ukaže posebna potreba, hitnost i sl.
Član 14.
Visina sredstava koja ostanu u deviznoj blagajni po zaključivanju blagajničkog dnevnika na kraju dana,
ukoliko nema potrebe za njihovim korištenjem, moraju se najkasnije sutradan položiti na devizni račun.
VI OSTALE ODREDBE
Član 15.
Strana valuta iskazuje se po vrstama i po vrijednosti utvrđenoj na bazi srednjeg kursa

Centralne banke objavljenog na dan pod kojim se sastavlja izvještaj.
Član 16.
Kontrolu blagajničkog poslovanja vrši šef financijske službe, odnosno lice koje imenuje direktor.
Član 17.
Tumačenje ovog Pravilnika daje direktor, a njegove izmjene i dopune vrše se na način na koji je i
donesen.
Član 18.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu i primjenjuje se danom donošenja.
Broj:_________ / ______
U ____________, _____ godine

Direktor
_________________
U skladu sa članom 2. stav 3. Zakona o kontroli cijena (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/95 i
70/08), a na osnovu ovlaštenja iz Statuta SAGR EL EMARAT, Mala Aleja 73, u daljem tekstu Društvo,
direktor donosi
PRAVILNIK / PRAVILA
o uvjetima i načinu formiranja cijena proizvoda / robe / usluga
I OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Ovim Pravilnikom se uređuju uvjeti i način formiranja cijena proizvoda / robe / usluga.
Član 2.
Cijene se formiraju slobodno, prema uvjetima tržišta.
Pri formiranju cijena proizvoda / robe / usluga neće se vršiti dogovor sa drugim pravnim i fizičkim licima,
koristiti monopolski položaj, niti druga pravna i fizička lica dovoditi u neravnopravan položaj.
Član 3.
Cijene proizvoda / robe / usluga koje su predmet prodaje, načelno se formiraju na način i po postupku
utvrđenim ovim Pravilnikom.
II POSTUPAK FORMIRANJA CIJENA
Član 4.
Za formiranje cijena i utvrđivanje uslova prodaje proizvoda / robe / usluga, nadležan je direktor.
Direktor (odnosno vlasnik radnje) može ovlastiti i drugog zaposlenika da vrši formiranje cijena i
utvrđivanje uslova prodaje proizvoda / robe / usluga.
Član 5.
Za proizvode / robe / usluga kojima se cijene formiraju slobodno, direktor utvrđuje visinu prodajne cijene
proizvoda / robe / usluga.
Na osnovu utvrđene prodajne cijene proizvoda / robe / usluga utvrđuje se visina razlike u cijeni (marže).
Član 6.
Prije stavljanja u promet proizvoda i robe mora se sačiniti kalkulacija cijene.

Za proizvode / robu u prodavnicama se sačinjava maloprodajna kalkulacija, u skladu sa propisima o
trgovini.
Za proizvode / robu u skladištu se sačinjava kalkulacija nabavnih cijena, s obzirom na to da se skladište

trgovačke robe, prema Pravilniku o računovodstvu i računovodstvenim politikama, zadužuje po nabavnim
cijenama.
Za proizvode / robu u skladištu koja se zadužuje po nabavnim cijenama utvrđuje se cjenovnik prodajnih
cijena, koji treba da je dostupan kupcima.
Za usluge koje se pružaju sačinjava se cjenovnik usluga, koji treba da je dostupan kupcima.
U cjenovnicima za proizvode / robu na skladištu i usluge iskazuju se cijene bez PDV-a, uz napomenu da
PDV nije uključen u prodajnu cijenu.
Član 7.
Direktor, odnosno zaposlenik koji je ovlašten da sačinjava kalkulaciju, odgovoran je za pravilnu primjenu
svih propisa vezanih za ispravnost kalkulacije, odnosno za pravilnu primjenu propisa o cijenama.
Kalkulacija prodajne cijene za robu i proizvode u maloprodaji, kao i kalkulacija nabavne cijene za robu i
proizvode u skladištu, nakon provjere ispravnosti od strane direktora, mora biti ovjerena pečatom i
potpisom.
III FORMIRANJE CIJENA TRGOVAČKE ROBE
Član 8.
Prodajna cijena trgovačke robe u prodavnicama obuhvata sve troškove nabavke i druge troškove koji su
nastali u procesu dovođenja zaliha na lokaciju prodaje.
Elementi kalkulacije prodajne cijene za trgovačku robu u prodavnicama su:

a) fakturna vrijednost dobavljača, umanjena za odobrene popuste na fakturi;
b) zavisni troškovi;
c) ukalkulisana marža (RUC) od 0 do 500%;
d) ukalkulisani PDV.
Član 9.
Prodajna cijena trgovačke robe u skladištu obuhvata sve troškove nabavke i druge troškove koji su nastali
u procesu dovođenja zaliha na lokaciju prodaje.
Elementi kalkulacije nabavne cijene za trgovačku robu u skladištu su:

a) fakturna vrijednost dobavljača, umanjena za odobrene popuste na fakturi;
b) zavisni troškovi.
Član 10.
U zavisne troškove spadaju uvozne carine i druge pristojbe (osim ulaznog PDV-a za registrovane PDV
obveznike), troškove prevoza, troškove rukovanja i druge troškove koji se mogu direktno pripisati
konkretnoj nabavci robe.
U zavisne troškove se uključuju i troškovi sopstvenog transporta, utovara i druge interne usluge.
IV FORMIRANJE CIJENA VLASTITIH PROIZVODA
Član 11.
Prodajna cijena proizvoda u prodavnicama obuhvata sve troškove nabavke i druge troškove koji su nastali
u procesu dovođenja zaliha na lokaciju prodaje.
Elementi kalkulacije prodajne cijene za proizvode u prodavnici su:

a) troškovi koji su direktno povezani sa proizvodima, sirovina, materijal i direktni rad;
b) raspoređeni opšti troškovi proizvodnje (fiksni i varijabilni);
c) ostali troškovi koji se, po MRS 2 i usvojenim računovodstvenim politikama mogu priznati u cijenu
koštanja proizvoda;
d) ukalkulisana marža (razlika u cijeni);
e) ukalkulisani PDV.
Član 12.
Prodajna cijena proizvoda u skladištu obuhvata sve troškove nabavke i druge troškove koji su nastali u
procesu dovođenja zaliha na lokaciju prodaje.
Elementi kalkulacije nabavne cijene za proizvode u skladištu su:

a) troškovi koji su direktno povezani sa proizvodima, sirovina, materijal i direktni rad;
b) raspoređeni opšti troškovi proizvodnje (fiksni i varijabilni);
c) ostali troškovi koji se, po MRS 2 i usvojenim računovodstvenim politikama mogu priznati u cijenu
koštanja proizvoda;
V FORMIRANJE CIJENA USLUGA

Član 13.
Prodajna cijena usluga se iskazuje bez PDV-a i ima sljedeću strukturu:

a) troškovi rada i drugih troškova osoblja koje je direktno angažovano na pružanju usluga;
b) troškovi nadzornog osoblja;
c) režijski troškovi;
d) ostali troškovi direktno vezani za pružanje usluga;
e) uslužna marža;
Za prodajnu cijenu usluga se ne sačinjava kalkulacija.
VI DAVANJE POPUSTA
Član 14.
Direktor (odnosno vlasnik radnje) ili od njega ovlašteno lice, može prilikom prodaje proizvoda / robe /
usluga, pod određenim uslovima, davati kupcima popuste.
Popusti se mogu odobravati prilikom prodaje prozvoda i robe iz prodavnica i sa skladišta, kao i prilikom
pružanja usluga.
Član 15.
Odlukom direktora, odnosno od njega ovlaštene osobe se utvrđuje visina popusta i kriteriji, odnosno uslovi
koje treba da ispuni kupac da bi mu popust bio odobren.
Visina popusta nije ograničena, ali se prilikom odobravanja trebaju poštivati odredbe propisa o zaštiti
potrošača.
VII OSTALE ODREDBE

Član 16.
Za primjenu ovog Pravilnika odgovoran je direktor, odnosno od njega ovlaštena osoba.
Član 17.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu i primjenjuje se danom donošenja.
Broj:_________ / ______
U ___________, _____ godine

Direktor
______________________
Na osnovu člana 107. Zakona o radu (Službene novine F BiH, broj 43/99), člana 4. Općeg kolektivnog
ugovora za teritoriju Federacije Bosne Hercegovine (Službene novine F BiH, broj 54/05) i odredbi Statuta
SAGR EL EMARAT Mala Aleja 73 u dajem tekstu: Društvo) i nakon provedene procedure obavještavanja i
usaglašavanja za zaposlenicima, direktor donosi:
PRAVILNIK
O RADU
I. OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Ovim pravilnikom u Društvu uređuju se: zaključivanje ugovora o radu, organizacija i sistematizacija
poslova, radno vrijeme i raspored radnog vremena, odmori i odsustva, plaće i naknade plaća, izumi i
tehnička unapređenja, naknada štete, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza zaposlenika,
posebne odredbe o upravi i prijelazne odredbe.
II. ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU
1. Tržišna orjentacija rada
Član 2.
Zaključivanjem ugovora o radu između Društva i zaposlenika zasniva se istovremeno i radni odnos.
Član 3.
Lice koje traži zaposlenje i zaposlenik koji zaključi ugovor o radu sa Društvom ne može biti stavljen
od strane Društva u nepovoljniji položaj zbog rase, boje kože, posla, jezika, vjere, političkog ili drugog
mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, člastva ili nečlanstva u političkoj stranci,
članstva ili nečlanstva u sindikatu, te tjelesnih i duševnih poteškoća.
Član 4.
Društvo i lice iz člana 3.ovog pravilnika potpuno slobodno i ravnopravno, uz jednake uslove propisane
zakonom, kolektivnim ugovorom i ovim pravilnikom, učestvuju na tržištu radne snage i poslodavaca.
Član 5.
Kada se u Društvu ukaže potreba za zasnivanje radnog odnosa sa novim zaposlenikom, direktor
donosi odluku o zaključivanju ugovora sa novim zaposlenikom pod uslovima iz ovog pravilnika.
Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor može odlučiti da se oglas o zasnivanju radnog
odnosa objavi u dnevnoj štampi i prijavi Zavodu za zapošljavanje.
2. Vrste ugovora o radu
Član 6.
Ugovor o radu sa odabranim licem, budućim zaposlenikom može se zaključiti:
- na neodređeno vrijeme sa punim i nepunim radnim vremenom;
- na određeno vrijeme sa punim i nepunim radnim vremenom;
- na neodređeno i određeno vrijme uz probni rad;
- sa pripravnikom;
- sa stranim državljaninom.
Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad, Društvo može sa
zainteresovanim licem zaključiti ugovor o volontenskom radu.
Društvo može, pod određenim uslovima sa zainteresovanim licem zaključiti i ugovor o obavljanju
privremenih i povremenih poslova.
Zaključivanje ugovora iz st. 1 do 3 ovog člana vrši se u skladu sa Zakonom o radu i ovim pravilnikom.
Član 7.
Ugovor o radu zaključuje se u pismenoj formi i sadrži osnovne sastojke, propisane zakonom o radu
i ovim pravilnikom.
III. OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD
1. Osposobljavanje i usavršavanje u toku rada
Član 8.
Društvo može uputiti uposlenika na usavršavanje i osposobljavanje za rad. Direktor Društva odrđuje
koji će se radnici upućivati na usavršavanje i osposobljavanje i pod kojim uslovima.
2. Pripravnici
Član 9.
Društvo će primati pripravnike za osposobljavanje za samostalan rad za poslove propisane članom
12 i 13 ovog pravilnika.
Kad se završi pripravnički staž po ugovoru zaključenim sa pripravnikom radi osposobljavanja za
samostalni rad, pripravnik polaže stručni ispit pred komisijom koju odredi direktor Društva za praćenje
pripravničkog staža. O položenom ispitu pripravniku se izdaje uvjerenje.
Komisija iz prethodnog stava može skratiti trajanje pripravničkog staža, ako je to zahtjevao
pripravnik i ako pripravnik pokazuje izvanredne rezultate u osposobljavanju za poslove koje će obavljati.
3. Volonterski rad
Član 10.
Društvo može, na zahtjev zainteresovanog lica kojem je poslije školovanja propisan pripravnički
staž zakonom i ovim pravilnikom, primiti to lice na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog
odnosa i bez plaće, na volonterski rad.
Sa volonterom se zaključuje pismeni ugovor o volonterskom radu.
Po završenom volonterskom stažu, volonter polaže stručni ispit pred komisijom koju odredi direktor.
O položenom ispitu daje se uvjerenje.
IV. ORGANIZACIJA I SISTEMATIZACIJA POSLOVA
1. Osnovna pitanja organizacije Društva
Član 11.
Da bi Društvo uspješno obavljalo registrovanu djelatnost, organizuje se u dijelove i u njima
sistematizovane poslove. Sistematizovane poslove obavljaju zaposlenici s kojima se zaključuju ugovori
o radu.
Organizacija Društva utvrđuje se u skladu sa zahtjevima savremene naučne organizacije i potrebama
Društva.
2. Organizacija društva
Član 12.
Društvo se može organizirati u sektore i odjeljenja. Odluku o obliku organizacije sektora i odjeljenja
donosi direktor društva a na osnovu stanja i potreba društva za uspješno i efikasno poslovanje.
Odlukom o organizaciji društva određuju se broj potrebnih radnika za određene poslove i radne zadatke.
Član 13.
Odluka o organizacije i sistematizacije poslova smatra se sastavnim dijelom ovog pravilnika i nalazi se
u prilogu.
Član 14.
Pored navedenih poslova u članu 12 i 13 ovog pravilnika, zaposlenik je dužan obavljati i druge poslove
koje po prirodi profesije i radnog mjesta može obavljati zaposlenik i koje naredi neposredni rukovodilac.
V. RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA
1. Radno vrijeme
Član 15.
Društvo sa zaposlenikom ugovara rad sa punim i nepunim radnim vremenom.
Puno radno vrijeme iznosi 40 sati sedmično.
Puno radno vrijeme iznosi 8 sati za radni dan, ako posebnom odlukom direktora nije drugačije utvrđeno.
Ugovorom o radu sa zaposlenikom sa punim radnim vremenom utvrđuje se radno vrijeme.
Član 16.
Skraćeno radno vrijeme može se uvesti u Društvu radi zaštite zaposlenika od štetnih materija na
poslovima na kojima su one evidentne.
Skraćeno radno vrijeme donosi direktor Društva posebnom odlukom i izjednačava se sa punim radnim
vremenom u pogledu prava na plaću i drugih prava.
2. Raspored radnog vremena
2.1. Raspored punog radnog vremena
Član 17.
Dnevno radno vrijeme za zaposlenike sa punim radnim vremenom određuje se odlukom direktora.
Odmor u toku rada koji se ne priznaje u radno vrijeme određuje se odlukom direktora.
Ugovorom o radu sa zaposlenikom sa nepunim radnim vremenom utvrđuje se i raspored radnog
vremena u toku dana, koje određuje direktor Društva.
Član 18.
Puno radno vrijeme u skladu sa Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom, može se u toku godine
prerasporediti, tako da u toku jednog perioda traje duže, a u toku drugog perioda kraće od punog radnog
vremena.
Odlukom direktora Društva, a kada se ukaže potreba, uvodi se preraspodjela radnog vremena.
Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena prosječno radno vrijeme ne može biti duže od
40 sati u sedmici.
2.2. Prekovremeni rad

Član 19.
U slučaju i pod uslovima propisanim Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom u Društvu se može
uvesti rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najduže 10 sati sedmično.
Prekovremeni rad uvodi se odlukom direktora Društva.
2.3. Noćni rad
Član 20.
Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro smatra se noćnim radom. Noćni rad uvodi
i određuje direktor svojom odlukom.
Ako je rad organizovan u smjenama, osigurava se izmjena smjena, tako da zaposlenik radi noću
uzastopno najviše jednu sedmicu.
VI. ODMORI I ODSUSTVA
1. Odmori
Član 21.
U skladu sa Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom o radu, Društvo obezbjeđuje zaposlenicima
sljedeće odmore u trajanju najmanje:
- u toku radnog vremena 30 minuta
- dnevni odmor između dva radna dana 12 sati
- sedmični odmor 24 sata
- godišnji odmor 18 dana
- godišnji odmor maloljetnika 24 dana
- godišnji odmor zaposlenika koji rade
pod uticajem štetnih materija 30 dana
Član 22.
Najmanji iznos godišnjeg odmora iz člana 21.ovog pravilnika uvećava se po osnovu dužine
pezijskog staža i to:
- od 5 do 10 godina 1 radni dan
- od 10 do 15 godina 2 radna dana
- od 15 do 20 godina 3 radna dana
- preko 20 godina 5 radni dana
Član 23.
Po osnovu uslova rada, prethodnih rezultata rada i drugih kriterija direktor Društva može odlučiti
da se zaposleniku poveća godišnji odmor iz člana 21.i 22.ovog pravilnika do 5 radnih dana.
Direktor donosi odluku iz stava 1.ovog člana na osnovu prijedloga neposrednog rukovodioca
poslova na kojima radi zaposlenik.
2. Odsustvo sa rada
2.1. Plaćeno odsustvo do 7 radnih dana
Član 24.
Prema odredbama Zakona o radu i odredbama kolektivnog ugovora, zaposlenik ima pravo na
plaćeno odsustvo od 7 dana u toku kalendarske godine u slučaju:
- sklapanja braka 3 radnih dana;
- porođaja supruge 2 radnih dana;
- teže bolesti i smrti člana uže porodice 4 radnih dana;
- državnih praznika za dane praznika
- vjerskih praznika 2 radna dana.
Zaposleniku se može odobriti plaćeno odsustvo i u drugim slučajevima za vrijeme utvrđeno
propisima kantona, kolektivnim ugovorom i odlukom direktora u skladu sa tim propisima.
2.2. Bolovanje do 42 dana
Član 25.
Zaposlenik odsustvuje sa posla usljed spriječenosti za rad zbog bolesti u skladu sa Zakonom o
zdravstvenom osiguranju (bolovanje).
Odsustvovanje zbog bolovanja utvrđuje nadležni ljekar i evidentira se samo za radne dane.
2.3. Neplaćeno odsustvo
Član 26.
Društvo može zaposleniku na njegov obrazložen zahtjev odobriti odsustvo bez naknade pleće -
neplaćeno odsustvo u trajanju od ____ dana.
Za vrijeme iz stava 1.ovog člana prava i obaveze zaposlenika iz rada i po osnovu rada miruju.
Zaposlenik ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju od 2 dana radi zadovoljavanja vjerskih
potreba.
VII. PLAĆE I NAKNADE PLAĆA
1. Plaće
Član 27.
Za obavljeni posao, prema organizaciji i sistematizaciji poslova, zaposlenika pripada plaća u
skladu sa Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i ovim pravilnikom.
Plaća iz prethodnog stava sastoji se od osnovne plaće, uvećane po osnovu posebnih uslova
rada - dodaci.
Najniža neto satnica se utvrđuje kolektivnim ugovorom za područje djelatnosti i ne može biti manja
od 1,75 KM.
Osnovna satnica uposlenika se utvrđuje tako da se najniža neto satnica, pomnoži sa koeficijentom
složenosti poslova
Osnovna plaća je najniži iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za posao pripadajuće grupe složenosti
za puno radno vrijeme i normalne rezultate rada, a utvrđuje se po grupama složenosti kao proizvod
osnovne plaće i koeficijenta složenosti.
Odnos između osnovice najniže i najviše vrednovanih poslova iznosi najmanje 1:5.
Svaka grupa poslova utvrđena je donjom granicom koeficijenta, tj.najnižim koeficijentom kako sljedi:
I grupa
Podrazumumjeva jednostavne rutinske poslove sastavljene od manjeg broja različitih i kratkotrajnih
operacija koje se obavljaju po jednostavnom postupku i sa jednostavnim sredstvima rada.
Najniži koeficijent složenosti poslova je 1,00.
II grupa
Podrazumljeva manje složene poslove u proizvodnji, zajedničkim službama i upravi, koji se ponavljaju
i izvode s jednostavnim i mehanizovanim sredstvima rada bez njih.
III grupa
Podrazumjeva srednje složene poslove u proizvodnji, poslove sa različitim mašinama, alatom i napravama,
u stručnim službama, upravi i slično, na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova.
IV grupa
Podrazumjeva složenije i raznovrsnije poslove koji se obavljaju u proizvodnji sa različitim oruđima i
napravama, poslove kod pripreme rada i pri obezbjeđenju proizvodnje, poslovnih i odgovoarajućih procesa,
poslove za raspoređivanje i kontrolu rada, za pripremu materijala i alata za manje složene poslove. Obavljanje
ovih poslova zahtjeva razumjevanje uputstva iz pisanih, usmenih i grafičkih oblika i njihov prenos za rješavanje
manje složenih, srednje složenih i složenih poslova.
V grupa
Podrazumjeva složenije poslove koji zahtjevaju veći stepen samostalnosti u izvršavanju zadataka. To su
poslovi sa raznovrsnim operacijama, sa različitim mašinama i sredstvima, uvođenje visoko mehanizovanih i
automatizovanih sredstava nižeg stepena automatizacije i nadzor nad njima, poslovi organizovanja, vođenja,
pripreme rada, posebni zadaci u oblasti usluga. Poslovi koji značajno utiču na radnu uspješnost kod drugih
poslova i na uspješnost poslovanja.
VI grupa
Podrazumjeva složene i specijalizovane poslove koji se izvode sa različitim mašinama i sredstvima,
poslovi na pripremi, projektovanju, analiziranju i operativnom i stručnom vođenju radnih procesa, rukovođenju
poslovanja poslovanja jedinica, analitičkog proučavanja proizvodnje, specijalnih i administrativnih procesa,
rukovanja procesom kontrole. Obavljanje posla traži samo smjernice za rad. Potrebno je teorijsko i praktično
znanje za obavljanje poslova veće specijalnosti.
VII grupa
Podrazumjeva složene i visoko složene i visokosložene raznovrsne operacije za koje je potrebno
zaokruženo znanje i sposobnost sistemskog obrazovanja i naučnog rada, zaokruženo teoretsko i praktično
znanje koje omogućava obavljanje vrlo složenih poslova, razumjevanje i objašnjenje stručnih rezimea i
pronalazaka.
To su složeniji poslovi stručnog vođenja, pripreme, analize, kontrole organizacije poslovnog procesa.
Postoji potreba za koordiniranje, rukovođenje, raspoređivanje, nadzor i savjetovanje u proizvodnom i
poslovnom procesu. To su poslovi analize i promocije proizvoda na tržištu, samostalnog vođenja stručnih
timova, samostalnog pripremanja odluka.
VIII grupa
Podrazumjeva vrlo složene stručne poslove s potpunom složenošću samostalnog pripremanja
odluka. Neophodno je specijalističko znanje, potrebno za izvođenje visoko stručnih i složenih poslova, za
rad naučno-istraživačkim projektima, složenijim i vrlo složenim poslovima rukovođenja, raspoređivanja,
kontrole i koordinacije poslovnog procesa.
IX grupa
Podrazumjeva visoko složene kreativne poslove na analitičkom proračunavanju, teoretsko i praktično
znanje i sposobnosti koje omogućavaju nova saznanja na stručno složenim oblastima organizovanja
projektovanja i koordinacije privrednih i drugih sistema, rješavanje najkomplikovanijih problema i
oblikovanja modela za proces teoretskih znanja i rješavanja u praksi.
X grupa
Podrazumjeva najsloženije poslove na organizovanju i učestvovanju u razvojnom i naučnom
istraživanju, vođenju istraživačkih projekata i vođenje organizacionih jedinica za istraživanje, organizovanje
i koordinaciju rada privrednog sisitema.
1.1. Dodaci
Član 28.
Plaća iz člana 27.ovog pravilnika utvrđena za uslove i određene dane povećava se na ime
dodatka za:
- otežane uslove rada 15 %
- prekovremeni rad 30 %
- noćni rad 30 %
- rad nedjeljom 20 %
- rad na dane državnih praznika 50 %
Procenat povećanja iz prethodnog stava primjenjuje se samo na plaću utvrđenu za vrijeme
provedeno u naznačenim statusima rada.
Član 29.
Osnovna plaća povećava se za svaku godinu radnog staža kod tog poslodavca za 0,6%, s tim da
ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.
2. Naknade
2.1. Nakanda plaće na teret Društva
Član 30.
Ukoliko poslodavac ne obezbjedi zaposleniku ishranu u toku radnog vremena (topli obrok), zaposleniku se
isplaćujemjesečna naknada u iznosu od najmanje 20% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema
posljednjim objavljenim podavima Federalnog zavoda za statistiku.
Zaposlenik ima pravo na prevoz ili naknadu troškova prevoza na posao i sa posla u skladu sa pravilnikom
o radu.
Zaposlenik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u visini najmanje 50% prosječne neto
plaće svih zaposlenih ostvarene kod poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa, pod uslovom da privredni
subjekt - poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu završio sa gubitkom.
Poslodavac može nagraditi i stimulisati zaposlenika povodom vjerskih, nacionalnih i državnih praznika,
kao i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada.
Zaposleniku pripada pravo na plaćene troškove prilikom putovanja (dnevnica). Visina dnevnice i način
plaćanja ostalih putnih troškova utvrdit će se na osnovu propisa koje donese Vlada Federacije BiH.
Zaposlenik ima pravo na novčanu naknadu za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti, u
skladu sa zakonom.
U slučaju smrti zaposlenika usljed nesreće na poslu i teškog profesionalnog oboljenja, njegovoj porodici
se isplaćuje novčana naknada u visini najmanje tri prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim
objavljenim podavimaFederalnog zavoda za statistiku.
U slučaju smrti zaposlenika ili teške invalidnosti zaposlenika koji nisu posljedica nesreće na poslu i u slučaju
smrti člana uže porodice zaposlenika, isplaćuje se naknada u visini najmanje dvije plaće iz prethodnog stava.
Članom uže porodice iz prethodnog stava ovog člana smatraju se: bračni drug, djeca, roditelji, kao i
unučad bez roditelja koje zaposlenik izdržava živeći u zajedničkom domaćinstvu.
Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju najmanje u visini tri prosječne plaće
ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podavima Federalnog zavoda za statistiku.
U slučaju otkaza, zaposlenik ima ima pravo na otpremninu u slučajevima i pod uvjetima utvrđenim u
članu 100. ZOR.
Član 31.
Naknada za bolovanje do 42 dana plaća se u visini 70% plaće isplaćene zaposleniku za mjesec koji
prethodi mjesecu u kojem je nastupila spriječenost za rad ili u visini od 100% osnovice za vrijeme bolovanja
zbog povrede na radu i profesionalne bolesti, trudnoće i transplatacije.
Naknada obračunata na način iz prethodnog stava ovog člana ne može biti niža od najniže plaće važeće
za mjesec za koji se utvrđuje naknada.
2.2. Naknada plaće na teret drugih pravnih lica
Član 32.
Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće koja ne tereti Društvo, nego se obračunava na teret drugog
pravnog lica i refundra se od tog pravnog lica, radi odsustvovanja zaposlenika sa posla u slučaju:
- bolovanja preko 42 dana,

- vojne vježbe
- obavljanja javne funkcije i dr.
Isplaćene naknade iz stava 1.ovog člana na osnovu posebnog propisa refundiraju se od nadležnog
zdravstvenog zavoda i drugog organa koji je pozvao zaposlenika zbog čega je morao odsustvovati sa posla.
3. Naknada o putnim troškovima (službena putovanja)
Član 33.
Zaposlenik ima pravo za naknadu troškova koji nastaju upućivanjem zaposlenika na službeno putovanje.
Naknadu za službeno putovanje imaju pravo lica koja nisu u radnom odnosu, ako su prethodno uspostavili
ugovorni odnos sa Društvom i ako su upućena na službeno putovanje.
Član 34.
Pod službenim putovanjem iz člana 32.ovog pravilnika podrazumjeva se putovanje van mjesta redovnog
zaposlenja zaposlenika i lica po ugovoru u zemlji i inostranstvu radi obavljanja određenog službenog posla za
Društvo, a koje zaposleniku upućenom na to putovanje prouzrokuje posebne troškove.
Nalog za službeno putovanje izdaje direktor Društva ili od njega ovlašteno lice.
Član 35.
Izdaci za naknadu troškova službenog putovanja obuhvataju troškove za.
- ishranu,
- smještaj i
- naknadu troškova prevoza.
Naknada troškova za ishranu priznaje se zaposleniku u visini dnevnice, a troškovi smještaja i prevoza
u visini računa za te troškove na način propisna ovim pravilnikom.
3.1. Naknada za ishranu (dnevnica)

Član 36.
Zaposlenik ima pravo na dnevnicu za službeno putovanje, i to:
- jednu dnevnicu za svaka 24 sata ako putovanje traje više dana,
- jednu dnevnicu ako putovanje traje manje od 24 sata, a prelazi 12 sati i
- pola dnevnice ako putovanje traje 8 do 12 sati.
Član 37.
Iznos dnevnice u zemlji i inostranstvu utvrđuje se do visine koju je Vlada Federacije BiH
utvrdila Rješenjem za radnke zaposlene u organima Federacije BiH ("Službene novine FBiH",br.18/96).
Dnevnica u zemlji je 10% prosječne plaće u FBiH, a u drugim zemljama prema Rješenju iz stava
1.ovog člana.
Član 38.
Dnevnice po službenom putovanju u zemlji obračunavaju se od sata polaska prijevoznog sredstva
iz mjesta polaska do sata dolaska prijevoznog sredstva u mjesto dolaska na službeno putovanje. U
slučaju korištenja vlastitog automobila vrijeme polaska i povratka računa se od vremena naznačenog
u nalogu i izvještaju o službenom putovanju.
Dnevnice određene za stranu državu u koju se službeno putuje obračunavaju se od sata prelaska
granice Federacije BiH, a dnevnice određene za stranu državu iz koje se dolazi do sata prelaska
granice Federacije BiH.
Ako se za službeno putovanje upotrebljava avion, dnevnice se obračunavaju od sata polaska aviona
do sata povratka aviona na aerdrom.
Ako se za službeno putovanje upotrebljava brod, dnevnica se obračunava od sata polaska broda
do sata povratka broda u pristanište Federacije BiH.
Ako se službeno putuje u više zemalja, u odlasku se obračunava dnevnica utvrđena za stranu
državu u kojoj počinje službeno putovanje, a u povratku dnevnica dnevnica utvrđena za stranu državu
u kojoj je službeno putovanje završeno. Za svako zadržavanje, odnosno proputovanje kroz stranu
državu koje traje duže od 12 sati obračunava se dnevnica za stranu državu.
3.2. Naknada troškova za smještaj

Član 39.
Naknada za prenoćište obračunava se u visini hotelskog računa, osim hotela iznad "A" kategorije.
Izuzetno od stava 1.ovog člana priznaju se troškovi prenoćišta i u hotelu "de lux" kategorije,
ako u mjestu putovanja postoje isključivo hoteli "de lux" kategorije.
Ako priroda posla zahtjeva, nalogodavac u putnom nalogu može odobriti bezuslovno korištenje i
priznavanje troškova prenoćišta iz stava 2.ovog člana.
3.3. Naknada troškova prijevoza

Član 40.
Izdaci za prijevoz učinjeni na službenom putovanju priznaju se u visini cijene iz putničke tarife za
prijevoz sredstvom one vrste i razreda koji se mogu upotrebljavati za službeno putovanje prema
putnom nalogu, u što spadaju i kola za spavanje.
Obračun troškova vrši se na osnovu priloženih karata, a izuzetno, kada se karte izgube, po važećoj
tarifi, bez prilaganja karata, uz pismeno obrazloženje.
Izdaci prijevoza u lokalnom saobraćaju priznaju se samo na osnovu priloženih karata.
Izdaci za taxi usluge priznaju se na osnovu računa.
Član 41.
Zaposlenik kome se odobri na službenom putovanju korištenje putničkog automobila u ličnoj
svojini, priznaje se naknada u visini 20% cijene litre benzina po pređenom kilometru. O pređenim
kilometrima podnosi se uz putni nalog potreban obračun sa potpisom podnosioca obračuna.
3.4. Ostali izdaci

Član 42.
Pod ostalim izdacima koji mogu nastati u vezi službenog putovanja podrazumjevaju se izdaci
kao što su.
- pribavljanje putničkih isprava,
- vakcinisanje i liječnički pregledi,
- takse, telefonski i telefaks troškovi,
- izdaci za prijevoz i prenos pošte,
- drugi prateći izdaci na službenom putovanju.
Izdaci iz prethodnog stava priznaju se i obračunavaju na osnovu računa i drugih dokumenata.
3.5. Akontacija i obračun troškova

Član 43.
Zaposlenik upućen na službeno putovanje ima pravo, da prije polaska na službeni put, naplati od
Društva akontaciju u visini predračunskih - procjenjenih troškova za hranu, smještaj, prijevoz i ostale
troškove koji će nastati na službenom putovanju.
Akontacija se odobrava putnim nalogom koji je sastavni dio ovog pravilnika.
Član 44.
Izdaci za službeno putovanje priznaju se na osnovu obračuna troškova koji se u roku od pet dana,
po završetku putovanja, podnose u skladu sa odredbama ovog pravilnika, uz pismeni izvještaj o izvršenom
službenom putovanju, ovjeren od strane naredbodavca za službeno putovanje.
Uz bračun iz prethodnog stava, koji je odštampan na putnom nalogu, prilažu se dokumenti kao
dokaz o plaćenim računima za.
- smještaj (račun)
- prijevoz (razne karte, rezervacije, račun kola za spavanje, kabine u brodu, kilometraža za
vlastiti automobil itd),
- ostale izdatke (račun za taxi, telefonski i telex računi i drugi za troškove iz člana 41.ovog
pravilnika).
Za isplatu troškova putovanja nastalih u inostranstvu prilaže se i kursna lista nacionalne valute,
a ako se ne priloži, primjenjuje se zvanični kurs Centralne banke za taj period.
Član 45.
Isplatom troškova putovanja pravda se primljena akontacija za to putovanje.
Ukoliko se u propisanom roku ne vrati akontacija ne može se vršiti isplata drugih akontacija za
službena putovanja, odnosno naplata će se izvršiti prinudnim putem.
4. Naknada za rad na terenu (terenski dodatak)
Član 46.
Naknada za terenski dodatak isplaćuje se zaposleniku upućenom na rad van mjesta prebivlišta
njegove porodice odnosno sjedišta Društva duže od 30 dana.
Zavisno od obezbjeđenja smještaja i ishrane na terenu utvrđuje se dnevni iznos terenskog
dodatka u visini od 80% dnevnice.
Pravo na terenski dodatak, odvojeni život i dnevnice za službeno putovanje međusobno se isključuju.
5. Naknada za odvojeni život
Član 47.
Naknada za odvojeni život od porodice pripada zaposleniku upućenom na rad na terenu van mjesta
prebivališta, ako mu nije priznata dnevnica i ako mu se ne obračunava terenski dodatak, te ako mu
nije obezbjeđen smještaj i ishrana.
Dnevni iznos naknade za odvojeni život od porodice iznosi 70% prosječne plaće u FBiH.
6. Rokovi, evidencije i ugovoranje plaća i naknada
6.1. Rokovi
Član 48.
Društvo isplaćuje plaće i naknade iz ovog pravilnika u periodu najduže od 30 dana po isteku
mjeseca za koji se vrši obračun i isplata.
6.2. Evidencije i javnost plaće
Član 49.
U Društvu se vode evidencije o plaćama na nivou Društva i pojedinačne za svakog zaposlenika
elektronski. Pojedinačne plaće nisu javne.
6.3. Ugovaranje plaće i naknada
Član 50.
Plaće i naknade iz ovog pravilnika unose se u ugovor o radu prilikom zaključivanja ugovora u
apsolutnim iznosima ili pozivom na odredbe koje regulišu pojedine vidove plaća i naknada.
VIII. IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA ZAPOSLENIKA
Član 51.
Društvo ima pravo otkupa izuma i tehničkog unapređenja kojeg je zaposlenik ostvario na radu i
u vezi sa radom, u skladu sa Zakonom o radu.
Zaposlenik je dužan da ponudi izum i tehničko unapređenje Društvu kao prečem kupcu.
Društvo je dužno da se o ponudi izjasni u roku od 30 dana od dana objavljivanja i da na taj način
stekne pravo preče kupnje.
IX. NAKNADA ŠTETE

Član 52.
Štetu koju zaposlenik prouzrokuje Društvu na radu i u vezi sa radom, dužan je nadoknaditi u
skladu sa zakonom.
Ako se naknada štete ne može utvrditi u tačnom iznosu Društvo će imenovati komisiju da odredi
štetu u paušalnom iznosu.
Član 53.
Komisija iz prethodnog člana može smanjiti štetu ili osloboditi zaposlenika od obaveze naknade štete.
X. TEŠKE POVREDE RADNOG ODNOSA
Član 54.
O teškim povredama radnog odnosa zbog kojih se daje otkaz zaposleniku odlučuje direktor.
XI. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Član 55.
Ugovor o radu prestaje na način propisan Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom.
1. Otpremnina
Član 56.
Zaposlenik koji je sa Društvom zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem Društvo
otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje
zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane
zaposlenika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji ns određuje u zavisnosti od dužine prethodnog
neprekidnog trajanja radnog odnosa sa Društvom.
Otpremnina iz prethodnog stava utvrđuje se u iznosu oropisanom Zakonom o radu i kolektivnim
ugovorom.
XII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODENOSA
Član 57.
O pravima i obavezama zaposlenika u Društvu odlučuje direktor Društva ili drugo odgovorno lice.
U slučaju povrede prava zaposlenika, a prije traženja zaštite kod nadležnog suda, zaposlenik i
Društvo će pokušati mirno rješavanje radnog spora.
U postupku mirnog rješavanja spora iz prethodnog stava može se konsultovati vjeće zaposlenika
ili povjeriti rješavanje spora arbitražom.
XIII. POSEBNE ODREDBE ZA UPRAVU DRUŠTVA
Član 58.
Upravu društva čine direktor i zamjenik direktora (ako je postavljen). Na članove uprave Društva
shodno se primjenjuju odredbe ovog pravilnika, ako drugim propisom ili statutom nije drugačije uređeno.
Prema odredbama člana 275.do 282. Zakona o privrednim društvima:
- direktora imenuje osnivač (osnivači);
- direktor se imenuje na neodređeno vrijeme;
- položaj, ovlaštenja, odgovornosti i prava direktora uređuju se ugovorom između osnivača i
direktora;
Član 59.
Plaća i druga materijalna prava zamjenika direktora uređuju se ugovorom između direktora i
zamjenika direktora, uz prethodno odobranje osnivača.
Član 60.
Ukoliko direktor podnese ostavaku dužan je nastaviti obavljanje poslova u otkaznom roku koji
utvrđuje osnivač i koji ne može biti kraći od 30 dana.
XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 61.
Uprava Društva dužna je u roku od 20 dana po usvajanju ovog pravilnika ponuditi zaposlenicima
zaključivanje ugovora o radu iz ovog pravilnika.
Član 62.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi pravilnik o radnim odnosima broj ____
od _______ .
Član 63.
Ovaj pravilnik je obavezno uskladiti sa kolektivnim ugovorom koji se donosi za teritoriju Federacije
i s ugovorom za pretežnu djelatnost Društva.
Član 64.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli poslodavca.
Broj:
Datum,
D I R E K T O R:
Na osnovu ovlaštenja iz Statuta SAGR EL EMARAT Mala Aleja 73 (u daljem tekstu: Društvo),
direktor donosi
PRAVILIK
O ORGANIZACIJI I SISTEMATIZACIJI RADNIH MJESTA
Član 1.
Ovim aktom se definišu osnovne postavke unutrašnje organizacije Društva te, shodno
potrebama izvršenja tekućeg poslovnog plana, utvrđuje, po kvalifikacionoj strukturi i vrstama
poslova koje će obavljati, procjenjen broj radnika Društva.
Član 2.
Izvršenje planiranih poslova Društvo će ostvariti preko raspoloživih poslovnih jedinica.
Član 3.
Za izvršenje planiranih poslova utvrđuje se ovaj sistematizovani broj radnih mjesta:
R. Stepen Broj Posebna

br. Naziv radnog mjesta Kratak opis poslova Struka str.spr. izvrš. znanja
1 Direktor Rukovođenje preduzećem 1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
Član 4.
Direktor može na sistematizovano radno mjesto, kad ocjeni da zainteresovano lice ima potrebnu
radnu sposobnost, da rasporedi i lice koje nema definisanu spremu, uz uslov da obavljanje takvih
poslova nije opasno po zdravlje radnika.
Član 5.
Radnici raspoređeni na sistematizovane poslove odgovaraju:

-za ažurno, blagovremeno i tačno izvršavanje povjerenih poslova,
-za kvantitet i kvalitet poslova,
-za sprovođenje i primjenu mjera zaštite i samozaštite,
-za domaćinsko čuvanje sredstava rada i materijala sa kojim se radi,
-za čuvanje saznanja o poslovanju Preduzeća (poslovne tajne Preduzeće), čije javno
iznošenje može imati negativne posljedice po poslovanje Preduzeća.
Član 6.
Kvantitativno i kvalitativno izvršavanje povjerenih poslova radnici treba da izvršavaju po najvišim

standardima struke kojoj pripadaju, odnosno po kojima se predmetni poslovi obavljaju.
Član 7.
Za izvršenje poslova pomenutih radnih mjesta radnici imaju lična primanja koja su utvrđena posebnim
aktima.
Član 8.
Ovaj akt stupa na snagu danom potpisivanja, od kad teče i vrijeme njegove primjene.
Datum,
Broj:
DIREKTOR
Na osnovu člana 6. Zakona o zaštiti na radu (Sl.list SR BiH, broj 22/90 i ovlaštenja iz Statuta
SAGR EL EMARAT Mala Aleja 73, u daljem tekstu Društvo, direktor donosi
PRAVILNIK
o zaštiti na radu
I - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim Pravilnikom se obezbjeđuje i sprovodi zaštita na radu u društvu, a naročito:
I. Mjere zaštite radnika na radu;
II. Prava, obaveze i odgovornosti društva i radnika;
III. Evidencija;
IV. Ostvarivanje obaveza prema organima koji vrše inspekcijski nadzor i
V. Završne odredbe.
Član 2.
Društvo je dužno da u okviru plana razvoja ili posebnom programa mjera zaštite na radu obezbjedi
posebna sredstva za sprovođenje i unapređenje zaštite na radu sa rokovima za njihovu realizaciju.
Član 3.
Pravo na zaštitu na radu u društvu imaju:
1. Radnici u radnom odnosu u društvu;
2. Sva lica koja se po bilo kom osnovu nalaze na radu, a koja su angažovana od strane društva,
kao i učenici i studenti na praktičnoj nastavi i stručnoj praksi u društvu, kojima je društvo
odobrilo obavljanje praktične i stručne obuke,
3. Lica na stručnom osposobljavanju, prekvalifikaciji i dokvalifikaciji odnosno profesionalnoj
rehabilitaciji u društvu.
Član 4.
Za organizaciju zaštite na radu u društvu i njeno sprovođenje zaduženi su i odgovorni:
dorektor ("odgovorno lice za zaštitu na radu"), i svi radnici u okviru djelokruga obavljanja svojih
poslova.
II - MJERE ZAŠTITE RADNIKA NA RADU
Član 5.
Mjere zaštite radnika na radu obuhvataju:
1. Mjere kojima se neposredno obezbjeđuje sigurnost na radu;
2. Mjere u vezi sa uslovima rada i
3. Mjere u vezi sa posebnom zaštitom radnika.
1. Mjere kojima se neposredno obezbjeđuje sigurnost na radu
Član 6.
Mjere kojima se neposredno obezbjeđuje sigurnost na radu obuhvataju
a) opšte
b) posebne mjere
c) mjere koje je društvo obavezno sprovoditi.
a) Opšte mjere zaštite radnika na radu
Član 7.
Opšte mjere zaštite radnika na radu određuju se na svim radnim mjestima.
Opšte mjere zaštite radnika na radu obuhvataju naročito:
- uslove koje treba da ispunjavaju radne i pomoćne prostorije,
- upotrebu bezbjednih sredstava rada,
- obezbjeđenje odgovarajućih saobraćajnica unutar društva,
- obezbjeđenje potrebne temperature, ventilacije i osvjetljenja,
- ograničenje buke,
- obezbjeđenje od udara električne struje,
- otklanjanje štetnih uticaja kod rada na otvorenom prostoru, djelovanja opasnih materijala i
- pružanje prve pomoći.
Opšte mjere zaštite radnika na radu određuju se prema važećim tehničkim propisima, normativima
i standardima.
Član 8.
Na poslovima odnosno radnim zadacima na kojima se opasnost i štetnosti kojima su izloženi
radnici na radu, primjenom tehničkih mjera zaštite ili na drugi način, ne mogu otkloniti, društvo
je dužno obezbjediti sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu.
Član 9.
Sredstva i oprema za ličnu zaštitu na radu koriste se u društvu na određenim poslovima prema
specifikaciji datoj normativnim aktom o čuvanju, održavanju i korištenju istih koji je uređen kao
poseban opšti akt.
Izbor, nabavku i pribavljanje odgovarajućih atesta za nabavaku sredstava i opreme za ličnu
zaštitu vrši direktor društva.
Član 10.
Radnici su prilikom obavljanja poslova dužni koristiti sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu,
i to:
održavati ih u ispravnom stanju a nakon završetka rada odložiti u ormar ili na drugo mjesto koje
odredi neposredni rukovodilac.
Vođenje evidencije o izdavanju sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu i vremenu njihovog
trajanja vrši direktor društva.
Član 11.
Upute o pravilnom korištenju sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu, kontrolu njihove
primjene u namjenske svrhe i kontrolu njihovog održavanja svakodnevno vrši direktor.
Član 12.
Ako prije isteka vijeka trajanja sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu dođe do uništenja,
otuđenja ili većeg uništenja istog, radniku se izdaje odgovarajuće sredstvo i oprema za ličnu
zaštitu na radu.
Okolnosti oko izdavanja na korištenje sredstava i opreme iz prethodnog stava utvrđuje
odgovorno lice. Odgovorno lice pokreće postupak za utvrđivanje eventualne odbovornosti.
b) Posebne mjere zaštite radnika na radu
Član 13.
Upoznavanje radnika sa posebnim mjerama zaštite na radu i kontrolu njihove primjene vrši
direktor, ukoliko se ukaže potreba za posebnim mjerama zaštite na radu.
c) Mjere koje je obavezno sprovesti društvo
Član 14.
Društvo je dužno prilikom puštanja u rad ili rekonstrukcije nekog proizvodnog objekta pribaviti
dokaz da je objekat izgrađen odnosno da li je tehničko - tehnološki proces koji se u njemu odvija
izveden prema tehničkoj dokumentaciji u kojoj su projektovane mjere zaštite na radu.
Član 15.
Društvo je dužno da prije stavljanja u promet odnosno upotrebu sredstava rada i opreme za
ličnu zaštitu na radu utvrdi da odgovaraju propisima donesenim na osnovu zakona.
Član 16.
Društvo je dužno obezbjediti stalno praćanje ispravnosti i periodične preglede sredstava rada i
opreme i sredstava lične zaštite radi sigurnosti radnika koji se njima koriste ili dolaze u dodir
pri radu;
Član 17.
Periodični pregledima i ispitivanjima u preduzeću podliježu sljedeća sredstva rada i oprema:
- Dizalice svih tipova koje služe za industrijski, građevinski i drugi transport;
- Stabilni i pokretni kompresori i kompresorske stanice sa radnim pritiskom većim od 1 bar
ili kapacitetom dobave većim od 6 m3/min;
- Sve vrste sredstava rada na mehanizovani pogon i
- Sve vrste alata i mašina sa električnim, hidrauličnim, pneumatskim, parnim pogonom i
motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem.
Član 18.
Periodični pregled i ispitivanje sredstava rada i opreme iz prethodnog člana koja se prvi put
pustaju u rad vrše se prije puštanja u rad, a naredni pregledi i ispitivanja vrše se najmanje jednom
u tri godine.
Član 19.
Periodični pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i
pomoćnim prostorijama u kojima se one pojavljuju vrše se u roku od tri godine, računajući
od prethodno izvršenog pregleda i ispitivanja.
Pregledi i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u novoizgrađenim
radnim i pomoćnim prostorijama vrše se kada nastanu uslovi zbog kojih je ispitivanje obavezno.
Član 20.
Novi pregledi i ispitivanja iz člana 18 i 19 ovog Pravilnika vrše se ukoliko se izmjene uslovi
utvrđeni prethodnim pregledima i ispitivanjima.
Izmjenjeni uslovi u smislu prethodnog stava mogu nastati usljed:
- Građevinske rekonstrukcije objekta;
- Zamjene odnosno rekonstrukcije postojećih, kao i postavljanju novih sredstava rada i opreme;
- Promjena lokacije sredstava rada i opreme;
- Izmjene tehnološkog procesa rada;
- Rekonstrukcija ili zamjene postojećih odnosno uvođenje novih uređaja, postrojenja i
i pripadajućih instalacija u radnim i pomoćnim prostorijama sa ciljem da se mikroklimatski
uslovi i prisutne štetnosti dovode u dozvoljene granice.
Član 21.
Periodični pregled i ispitivanja sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu vrše se na način i po
postupku koji je propisan standardima i propisima donesenim na osnovu zakona.
2. Mjere u vezi sa uslovima rada
Član 22.
Društvo je dužno da za svako radno mjesto utvrdi uslove rada i zahtjeve u pogledu zdravstvenih
i psihofizičkih sposobnosti radnika koji će raditi na tom radnom mjestu.
Radnik ne može zasnovati radni odnos ako prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno
stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uslovima rada i zahtjevima radnog mjesta.
Radnik je u obavezi svakih 10 (deset) godina izvršiti provjeru njegovog zdravstvenog stanja i
psihofizičke sposobnosti.
Član 23.
Radnik koji boluje od bolesti koja se bez njegova obavještenja ne može utvrditi ljekarskim
pregledom ili ima takve nedostatke koji na određenom radnom mjestu mogu predstavljati
opasnost za radnika ili okolinu, dužan je o tome obavijestiti organizaciju iz oblasti zdravstva.
Član 24.
Kad su na određenom radnom mjestu uslovi rada takvi, da i pored primjene mjera zaštite
na radu postoji opasnost od oboljenja odnosno od nastupanja invalidnosti nakon određenog
vremena provedenog na tom radnom mjestu, društvo je dužno preduzeti neku od mjera
kojom će spriječiti nastupanje oboljenja, odnosno invalidnosti kod radnika koji radi na tom
radnom mjestu.
Mjere iz prethodnog stava mogu biti:
- ograničenje rada u toku radnog vremena ili određenog perioda na raddnom mjestu,
- raspoređivanje radnika na druge poslove u toku radnog dana,
- raspoređivanje radnika na drugo radno mjesto koje odgovara stepenu njegove ili
niže stručne spreme određene vrste zanimanja, znanju i sposobnostima i
- preventivni i programirani odmori.
Član 25.
Društvo utvrđuje naročito teške, naporne i po zdravlje štetne poslove (u daljem tekstu:
poslove sa posebnim uslovima rada).
Radna mjesta sa poslovima sa posebnim uslovima rada smatraju se:
- Radna mjesta sa povećanim rizikom od povređivanja, nastanka profesionalnih oboljenja
i oštećenja zdravlja radnika;
- Radna mjesta sa specifičnim zahtjevima, koji u cilju sigurnog i uspješnog rada uslovljavaju
posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika na tim radnim mjestima i
- Radna mjesta na kojim ne postoji mogućnost primjene propisanih mjera zaštite na radu.
Član 26.
U društvu nema poslova ni radnih mjesta sa posebnim uslovima rada.
Član 27.
U prostorijama i objektima društva gdje se radi sa lakozapaljivim tekućinama kao i na mjestima
gdje je prema propisima zaštite na radu zabranjena upotreba otvorenog plamena, zabranjeno
je pušenje.
Na mjestima iz prethodnog stava postavljaju se oznake o zabrani pušenja.
Član 28.
Oznake sa upozorenjem o zabrani pušenja postavlja referent zaštite na radu u saradnji sa
odgovornim radnicima.
Član 29.
Za provođenje odredbe o zabrani pušenja na mjestima na kojima pušenje može ugroziti sigurnost
i zdravlje radnika, odnosno na mjestima na kojima je istaknut natpis ZABRANJENO PUŠENJE
odgovoran je direktor.
Član 30.
U radnim prostorijama i objektima društva moraju se obezbjediti ormarići sa materijalom za
pružanje prve pomoći, na svakih 30 radnika po jedan ormarić.
Sadržaj ormarića treba da bude prema važećim propisima.
Član 31.
Ormarići sa materijalom za pružanje prve pomoći moraju biti postavljeni na vidnom i uočljivom
mjestu u blizini mjesta gdje se poslovi obavljaju.
Član 32.
Prva pomoć povređenom ili naglo oboljelom radniku na licu mjesta pružaju radnici koji rade u
neposrednoj blizini po savremenim metodama pružanja prve pomoći.
Član 33.
Nabavku materijala za pružanje prve pomoći vrši direktor.
3. Mjere u vezi sa posebnom zaštitom radnika
Član 34.
Radnik mlađi od 18 godina i radnica ne mogu se raspoređivati na poslove sa posebnim uslovima
rada, ukoliko takva radna mjesta postoje.
Član 35.
Radnici za vrijeme trudnoće ili sa djetetom do dvije godine života kao i radniku mlađem od 18
godina ne može se nareditit rad noću i prekovremeni rad.
Izuzetno od odredbe prethodnog stava rad noću se može odrediti kada to zahtjevaju ozbiljne
društveno - ekonomske, socijalne i slične okolnosti, pod uslovom da društvo za uvođenje takvog
rada dobije saglasnost od organa uprave nadležnog za poslove rada.
Član 36.
Radniku se ne može narediti prekovremeni rad odnosno rad noću ako bi po nalazu stručnog
organa za ocjenu radne sposobnosti takav rad mogao ugroziti odnosno pogoršati njegovo
zdravstveno stanje.
Član 37.
Radnik kod kog po nalazu stručnog organa za ocjenu radne sposobnosti postoji preostala radna
sposobnost ili kod koga je došlo do izmjenjene radne sposobnosti ima da se rasporedi na drugi
odgovarajući posao u skladu s propisima o invalidsko - penzijskom osiguranju.
Radnik iz prethodnog stava ima pravo na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju.
III - PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI DRUŠTVA I RADNIKA
Član 38.
Društvo je dužno da organizuje poslove zaštite na radu.
Obzirom na broj zaposlenih radnika, tehničko - tehnološki proces, štetnost po zdravlje radnika,
broj radnih mjesta sa posevnim uslovima rada i drugim opasnostima u društvu za obavljanje
poslova zaštite na radu određuje se jedan radnik.
Poslove zaštite na radu u preduzeću obavlja radnik koji ima visoku ili višu spremu, a ako
takvog radnika nema onda te poslove obavlja direktor društva.
Član 39.
Društvo ima obavezu odmah izvjestiti organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada o
svakom smrtnom slučaju, kolektivnoj nesreći, težoj povredi, profesionalnom oboljenju i
svakoj pojavi koja bi mogla ugroziti život ili zdravlje radnika na radu.
Odredbu iz prethodnog stava izvršava direktor društva.
Član 40.
Prije raspoređivanja radnika na radno mjesto i kada se vrše promjene u tehničko-tehnološkom
procesu, odnosno procesu rada radnik radnik se obavezno obučava iz oblasti zaštite na radu.
Po izvršenom obučavanju društvo je dužno da izvrši provjeru znanja i sposobnosti radnika za
samostalan i siguran rad na radnom mjestu.
Obuku radnika i provjeru sposobnosti iz oblasti zaštite na radu mogu vršiti radnici sa visokom
ili višom stručnom spremom, odnosno komisija koju imenuje direktor društva.
Član 41.
Radnik koji prilikom provjere znanja i sposobnosti ne pokaže zadovoljavajući uspjeh ne može
raditi na radnom mjestu sve dok se ne osposobi za siguran rad.
U slučaju iz prethodnog stava radnik će se rasporediti na radno mjesto koje odgovara stepenu
njegove stručne spreme određene vrste zanimanja, znanja i sposobnostima.
Član 42.
U toku obučavanja iz oblasti zaštite na radu, radnik se upoznaje, naročito sa:
- Tehničko - tehnološkim procesima i organizacijom rada u cjelini, a posebno sa poslovima
radnog mjesta na koje je raspoređen;
- Opasnostima koje ugrožavaju sigurnost na radu, korištenje sredstava rada i opreme i
načinom upotrebe štetnih materijala;
- Mjere zaštite na radu i razlozima zbog kojih se te mjere predviđaju i sprovode;
- Upotrebom odgovarajućih sredstava rada i opreme i odgovarajućih sredstava lične zaštite,
kao i pravilnim i namjenskim korištenjem uređaja i sredstava kojima se služi pri radu;
- Pravima i dužnostima u sprovođenju procesa i mjera zaštite na radu i posljedicama zbog
nepridržavanja propisa i mjera zaštite na radu;
- Pružanje prve pomoći;
- Organizacijom zaštite na radu.
Član 43.
Na izradi programa obuke, provođenju stručnog obučavanja i provjeri znanja iz oblasti zaštite
na radu, u smislu prethodnog člana društvo može angažovati organizaciju registrovanu za tu
djelatnost.
Član 44.
Radnik je dužan da se pridržava utvrđenih mjera zaštite na radu, da koristi srestva rada i opremu
po uputstvu proizvođača i uputstvu za siguran rad koji propiše društvo.
Radnik ima pravo i dužnost da namjenski koristi sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu i da
ih održava u ispravnom stanju.
Član 45.
Društvo utvrđuje koja sredstva i oprema za ličnu zaštitu na radu pripadaju radniku Pravilnikom
o sredstvima i opemi lične zaštite radnika kod pojave opasnosti i štetnosti za vrijeme rada koji
se donosi kao poseban opšti akt.
Namjensko korištenje srestava za ličnu zaštitu na radu radnika obezbjeđuje i kontroliše direktor.
Član 46.
Radnik je dužan da obavi ljekarski pregled na koji ga upućuje društvo u smislu člana 3. ovog
Pravilnika.
Radnik koji se ne podvrgne ljekarskom pregledu iz prethodnog stava ne može otpočeti
odnosno nastaviti rad na tom radnom mjestu.
Član 47.
Radnik pod uticajem alkohola ili drugih sredstava zavisnosti ne može započeti odnosno nastaviti
rad.
Radnik je dužan da se povrgne provjeri da li je pod uticajem alkohola ili drugih sredstava zavisnosti
u slučajevima kad za to postoji osnovana sumnja.
Provjeru da li je radnik pod uticajem alkohola, vrši direktor uz prisustvo odgovornog radnika na
na mjestu obavljanja poslova.
Provjera iz prethodnog stava vrši se upotrebom alko-testa po postupku koji je utvrđen za
vršenje takve provjere u propisima o sigurnosti saobraćaja.
Član 48.
Radnik je dužan da odmah prijavi sve zapažene nedostatke, kvarove ili druge pojave koje bi
mogle ugroziti sigurnost na radu.
Prijava može biti pismena ili usmena, a podnosi se neposrednom rukovodiocu ili direktoru.
Član 49.
Radnik koji se ne pridržava utvrđenih mjera zaštite na radu i propisanih obaveza u smislu ovog
pravilnika i zakona o zaštiti na radu čini težu povredu radne dužnosti.
Član 50.
Radnik ima pravo da odbije da radi na poslovima na kojima mu prijeti neposredna opasnost
po život ili zdravlje i o tome odmah obavještava neposrednog rukovodioca.
Član 51.
Ako radnik odbije da radi zbog toga što smatra a mu prijeti neposredna opasnost po život i
zdravlje, a odgovorni rukovodioci u društvu smatraju da takav postupak radnika nije opravdan,
dužni su da o tome odmah izvjeste opštinski organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada
i sindikat.
Član 52.
Radnik ima pravo, da ukoliko mu prijeti neopsredna opasnost po život ili zdravlje, bude
raspoređen na druge poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi i sposobnosti stečenoj
radom.
Član 53.
Radnik je dužan da učestvuje u vježbama evakuacije i spašavanja i u akcijama evakuacije i
spašavanja u slučaju elementarnih nepogoda i eksplozija ili većih havarija i da se tom prilikom
pridržava naloga radnika koji rukovodi akcijom.
Član 54.
Radnik je dužan da svaku povredu na radu prijavi neposrednom rukovodiocu ili direktoru u
roku od 24 časa od trenutka nastanka povrede.
Član 55.
Direktor društva je odgovoran za sprovođenje zaštite na radu, a naročito za:
- zakonitost rada prilikom izvršavanja poslova i zadataka iz oblasti zaštite na radu,
- obezbjeđenje sredstava za sprovođenje i unapređivanje zaštite na radu putem plana
razvoja ili posebnog programa mjera zaštite na radu,
- obezbjeđenje periodičnih pregleda i ispitivanja iz člana 18. ovog pravilnika,
- utvrđivanja uslova rada i zahtjeva u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti
potrrebnih za radno mjesto,
- preduzimanje mjera za sprečavanje nastupanja oboljenja odnosno invalidnosti kod radnika,
- utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada,
- upućivanje radnika na odgovarajući ljekarski pregled,
- dostavljanje podataka o radnim mjestima sa štetnostima i opasnostima kojima je radnik
izložen, organizaciji iz oblasti zdravstva kada se vrši pregled,
- obezbjeđenje periodične izmjene smjena radnicima ako radnici rade u smjenama,
- postupanje po rješenju inspekcije rada,
- organizovanje vršenja poslova zaštite na radu i raspored odgovarajućih radnika na te
poslove,
- donošenje odluke o udaljenju radnika iz radnih prostorija u skladu s odredbama ovog
pravilnika,
- oravilnu i namjensku upotrebu sredstava i opreme za ličnu zaštitu,
- pravovremeno isključenje iz procesa rada sredstava rada i opreme, radnih prostorija
i objekata koji predstavljaju opasnost po život i zdravlje radnika na radu,
- primjenu zakonskih propisa za sredstva rada i opremu kao i radne i pomoćne prostorije
u preduzeću,
- primjenu svih propisanih mjera zaštite na radu u radnim i pomoćnim prostorijama,
- obezbjeđenje i čuvanje tehničke dokumentacije za objekte namjenjene za radne i
pomoćne prostorije, sredstva rada i opreme i isprave koima se dokazuje da su isti
izvedeni prema tehničkoj dokumentaciji u kojoj su projektovane mjere zaštite na radu,
- izvršenje odredbi iz plana razvoja ili programa mjera zaštite na radu iz člana 2. ovog
pravilnika u dijelu koji mu je povjeren,
- izvršavanje i drugih poslova iz oblasti zaštite na radu,
- upoznavanje radnika prilikom raspoređivanja na poslove sa opasnostima i štetnostima
tih poslova i o primjeni mjera zaštite,
- davanje uputa za rad na siguran način radniku i upoznavanje radnika o načinu ostvarivanja
prava, obaveza i odgovornosti iz zaštite na radu na njegov zahtjev,
- organizaciju prve pomoći povrijeđenom ili naglo oboljelom radniku ili radnicima,
- organizaciju edukacije i spašavanja radnika u slučaju elementarnih nepogoda,
- upoznanje radnika prilikom raspoređivanja na poslove sa opasnostima i štetnostima
na tim poslovima i o primjeni mjera zaštite,
- organizuje prvu pomoć povrijeđenima ili naglo oboljelim radnicima,
- organizuje evakuaciju i spašavanje radnika u slučaju elementarnih nepogoda.
Član 56.
Odgovorno lice za zaštitu na radu je ovlašteno:
- da zabrani rad na poslovima na kojima prijeti neposredna opasnost po život ili zdravlje
radnika,
- da zabrani rad radniku koji radi na poslovima sa posebnim uslovima rada ukoliko nije
obavio odgovarajući ljekarski pregled,
- da ne dozvoli rad na sredstvima rada i opremi koja nisu podvrgnuta periodičnom
pregledu i ispitivanju u određenom roku,
- da zabrani rad radniku koji nije pristupio obuci i provjeri znanja iz oblasti zaštite na
radu ili nije pokazao zadovoljavajući uspjeh prilikom provjere osposobljenosti na
poslovima koje obavlja sve dok se ne osposobi za siguran rad,
- da zabrani rad radniku ukoliko ocjeni da se radnik ne pridržava utvrđenih mjera
zaštite na radu,
- o zabrani rada odgovorno lice zaštite na radu obavještava direktora društva.
IV - EVIDENCIJE
Član 57.
Društvo je dužno da vodi evidencije o:
- obuci radnika i provjeri znanja iz oblasti zaštite na radu,
- izvršenim pregledima i ispitivanjima fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime
u radnim i pomoćinm prostorijama i sredstvima rada i opremi iz člana 19. ovog pravilnika,
- povredama radnika na radu,
- profesionalnim oboljenjima radnika,
- smrtnim slučajevima i njihovim uzrocima,
- periodičnim ljekarskim pregledima radnika.
Član 58.
Društvo je obavezno dostaviti godišnji izvještaj opštinskom organu uprave nadležnom za
poslove inspekcije rada najkasnije do 15 januara tekuće godine za proteklu godinu.
Izvještaj iz prethodnog stava sadrži podatke o:
1. broju povreda na radu i profesionalnih oboljenja,
2. težinu povreda,
3. broj smrtnih slučajeva,
4. uzrocima povreda na radu i smrtnih slučajeva,
5. vrsti i uzrocima profesionalnih oboljenja,
6. poduzetim mjerama zaštite na radu za otklanjanje uzroka povreda na radu i profesionalnih
oboljenja,
7. trajanje spriječenosi za rad usljed povrede na radu i profesionalnih oboljenja,
8. broju pokrenutih postupaka za utvrđivanje odgovornosti radnika radi nepridržavanja
mjera zaštite na radu.
Izvještaj iz tačke 1,2,3,7 i 8 prethodnog stava sadrži i tabelarni prikaz.
V - OSTVARIVANJE OBAVEZA PREMA ORGANIMA KOJI VRŠE

INSPEKCIJSKI NADZOR
Član 59.
Društvo je dužno da na najbrži način izvjesti opštinski organ uprave nadležan za poslove
inspekcije rada o svakom smrtnom slučaju, o nesreći koja je zadesila dva ili veći broj radnika
kao i teže povrede na radu.
Obavijest iz prethodnog stava vrši rukovodni ili rukovodeći radnik koji se zatekao na licu mjesta .
telefonom ili slično
Član 60.
Odgovorni radnici u društvu su obavezni omogućiti nadležnom inspektoru rada pregled radnih
i pomoćnih prostorija, dati mu potrebna objašnjenja i staviti na uvid opšte akte, isprave i druga
dokumenta potrebna za vršenje nadzora nad provođenjem mjera zaštite na radu.
Odgovorno lice za zaštitu na radu je na zahtjev nadležnog organa inspekcije rada obavezan
dostaviti tražene podatke u vezi sa zaštitom na radu.
Član 61.
Društvo je dužno pismeno izvjestiti nadležnog inspektora rada o izvršenju njegovog naloga
u roku od 8 dana od dana isteka određenog roka za otklanjanje nedostataka odnosno
nepravilnosti.
Član 62.
U pogledu pitanja iz oblasti zaštite na radu koja nisu regulisana ovim pravilnikom,
primjenjivat će se Zakon o zaštiti na radu i ostali propisi doneseni na osnovu zakona.
Član 63.
Ovaj pravilnik stupa na snagu 8 dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči društva.
D i r e k t o r:
Na osnovu ovlaštenja iz Statuta SAGR EL EMARAT Mala Aleja 73 (u daljem tekstu: Društvo), direktor
donosi
PRAVILNIK O ZAŠTITI OD POŽARA
I. OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Po osnovu sprečavanja potencijalnih opasnosti od požara Društvo ovim aktom se utvrđuju

potrebne mjere i radnje po tom osnovu.
Član 2.
Odredbe ovog akta obavezuju sve radnike Društvo, a posebno radnike koji se nalaze na rukovodnim
mjestima Preduzeća.
Član 3.
Svi radnici Društva moraju svojim radom i djelovanjem dati dokaz da poštuju društvena
opredjeljenja iz domena požara, te norme ovog akta.
II. ZAŠTITA OD POŽARA

Član 4.
Svaki prostor, posebno građevinski objekat, zavisno od kog je materijala građen, te kad je
građen, treba da ima posebnu stručnu analizu potencijalnih opasnosti od požara.
Član 5.
Tehnički proces rada, bilo da se radi o proizvodnji ili uslugama, mora biti tako organizovan da
predupređuje i otklanja svaku potencijalnu mogućnost od požara.
Član 6.
Po osnovu postojanja električnih, vodovodnih, toplotnih, gromobranskih i drugih sličnih instalacija,

treba pribaviti atest od meritorne institucije ili ovlaštenog stručnjaka po osnovu ispravnosti tih
instalacija.
Član 7.
Lako zapaljive materije se mogu skladištiti i čuvati samo u tehnički podesnim prostorima.
Član 8.
Vatrogasna oprema i sredstva za gašenje od požara, koja moraju uvijek biti u ispravnom stanju,
mogu se koristiti samo ako odgovaraju propisanim standardima.
Dijelove vatrogasne opreme i sredstva koja se po prirodi brže troše (gumice, gumene vijevi, mazalice,
osigurači i slično) treba imati u dovoljnoj količini u priručnom magacinu (lako dostupnom prostoru).
Član 9.
Vatrogasni aparati moraju imati kontrolne kartice sa ovim podacima: vrsta i tip aparata, fabrički broj,
datum punjenja, datum kontrole, potpis lica koje je vršilo punjenje i kontrolu, pečet organizacije
koja je vršila punjenje i kontrolu.
Član 10.
Naprave za loženje vatre, te uređaju za grijanje (peći, štednjaci, grijalice), ako se koriste u poslovnom
prostoru, moraju biti postavljeni na podlogu od vatrostalnog materijala, te na prostoru gdje nema
potencijalnih opasnosti da zagrijavanjem okolnih predmeta izazove požar.
Član 11.
Sve naprave i uređaji iz prethodnog člana, nakon završetka radnog vremena, moraju se očistiti i
isklučiti iz izvora energije.
III. ZAVRŠNE ODREDBE

Član 12.
Svaki radnik Društva je dužan da se pridržava mjera protivpožarne zaštite.
Član 13.
Radnici Preduzeća, kad se ne pridržavaju pravila iz prethodnog člana, čine težu povredu svojih
radnih obaveza, po kom osnovu direktor Društva može, zavisno od težine prestupa, izreći
adekvatnu sankciju.
Član 14.
Ovaj akt stupa na snagu danom potpisivanja, od kad teče i vrijeme njegove primjene.
Datum:
Broj:
DIREKTOR
Na osnovu člana 10. stav 6. Zakona o trgovini (Službene novine Federacije BiH broj 64/04 i 12/05), i
Statuta preduzeća SAGR EL EMARAT Mala Aleja 73, direktor donosi:
OPĆE USLOVE POSLOVANJA
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Općim uslovima poslovanja uređuju se odnosi između SAGR EL EMARAT Mala Aleja 73 (u daljem
tekstu: Trgovac) te pravnih i fizičkih lica (u daljem tekstu; Kupac) sa kojim Trgovac posluje u okviru
svoje registrovane djelatnosti.
Član 2.
Odredbe Opčih uslova poslovanja su sastavni dio ugovora.
Smatra se da Kupac prihvata Opće uslove poslovanja u trenutku zaključivanja ugovora.
II. FORMA UGOVORA
Član 3.
Kad je kupac fizičko lice ugovor se ne zaključuje, a ako dođe do zaključivanja ugovora nije potrebna
posebna forma.
Ugovor se sačinjava u pismenoj formi, kada je Kupac pravno lice i ako je obročno plaćanje.
III. CIJENA I PLAĆANJE
Član 4.
Cijene robe utvrđuje Trgovoac u skladu sa Pravilnikom o načinu utvrđivanja cijena, i cijena je
jedinstvena za sve potrošače.
Izuzetno, ugovorne strane mogu svojim ugovorom utvrditi drugačiju cijenu, kad je Kupac pravno lice,
može se odobriti rabat ili povoljniji uslovi plaćanja kod prodaje veće količine robe.
Član 5.
Kupac, koji je fizičko lice, dužan je platitit robu u trenutku preuzimanja robe od Trgovca.
Plaćanje se vrši u roku do 60 dana od dana prodaje robe, kada je Kupac pravno lice.
Član 6.
Plaćanje robe se vrši isljučivo u konvertibilnim markama (KM).
Kad je Kupac fizičko lice, plaćanje se isključivo vrši gotovinom ili kreditnom karticom.
Kad je Kupac pravno lice, plaćanje se vrši gotovinom, preko žiro računa ili na drugi način određen
ugovorom stranaka.
Član 7.
Trgovac se obavezuje Kupcu izdati račun o izvršenom plaćanju, bez obzira da li je fizičko ili pravno
lice.
IV. PRODAJA I PREUZIMANJE ROBE
Član 8.
Prodaja robe se vrši u sjedištu Trgovca u trenutku plaćanja, kad je Kupac fizičko lice.
Prodaja robe se vrši na način predviđen ugovorom stranaka, kada je Kupac pravno lice.
Trgovac je izvršio obavezu prodaje robe Kupcu kada mu robu uruči ili preda ispravu kojom se roba
može preuzeti.
Član 9.
Kupac u zakašnjenju je dužan nadoknaditi Trgovcu sve troškove nastale zbog Kupčevog zakašnjenja,
kao i pripadajuću zakonsku kamatu.
Član 10.
Do predaje stvari Kupcu rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari snosi Trgovac, a s predajom stvari
rizik prelazi na Kupca.
Rizik ne prelazi na Kupca ako je on zbog nekog nedostatka predane stvari raskinuo ugovor ili tražio
zamjenu stvari.
Član 11.
Ako predaja robe nije izvršena zbog Kupčevog zakašnjenja, rizik prelazi na Kupca u trenutku kad je
došao u zakašnjenje.
Član 12.
Rizik prelazi na Kupca u zakašnjenju, ako je Kupac izdvojio proizvode očito namjenjene za izvršenje
prodaje i o tome odaslao obavijest Kupcu.
Član 13.
Članovi 9., 10., 11. i 12. se primjenjuju samo na ugovore sa Kupcima koji su pravna lica.
V. NEDOSTATCI PROIZVODA
Član 14.
U slučaju nedostataka na proizvodu, Trgovac se obavezuje na zahtjev i po izboru Kupca:
a) zamjeniti proizvod sa nedostatkom drugim istovjetnim novim ispravnim proizvodom,
b) vratiti plaćeni iznos i nadoknaditi stvarne razumne troškove vraćanja proizvoda sa nedostatkom ili
c) ukloniti nedostatak na proizvodu o svom trošku.
Član 15.
Kupac je u trenutku predaje dužan pregledati robu.
Preuzimanjem robe Kupac potvrđuje da je roba bez materijalnih nedostataka.
Član 16.
Trgovac odgovara i za pravne nedostatke prodane robe i dužan je štititi Kupca od prava i zahtjeva
trećih lica kojima bi njegovo pravo bilo isključeno ili suženo.
VI. RASKID UGOVORA ZBOG NEISPUNJAVANJA
Član 17.
Kada Kupac, koji je fizičko lice ne izvrši svoju obavezu, Trgovac ima pravo:
a) zahtjevati ispunjenje obaveze i
b) raskinuti ugovor.
U slučaju raskida ugovora, Kupac je obavezan vratiti primljenu robu.
Član 18.
Kada Kupac, koji je pravno lice, ne izvrši svoju obavezu Trgovac ima pravo:
a) zahtjevati ispunjenje obaveze i
b) odrediti naknadni rok za ispunjenje obaveze ili
c) raskinuti ugovor.
Član 19.
Trgovac ima pravo raskinuti ugovor sa Kupcom kada:
a) Kupac ne izvrši svoju ugovorenu obavezu u predviđenom roku,
b) Kupac ne izvrši svoju obavezu ni u naknadnom roku ili
c) prije isteka roka za ispunjenje obaveze je očito da Kupac neće ispuniti svoju obavezu iz ugovora
Trgovac može raskinuti ugovor sa Kupcem bez ostavljanja Kupcu naknadnog roka za ispunjenje ako iz
Kupčevog držanja proizilazi da on svoju obavezu neće izvršiti ni u naknadnom roku.
Član 20.
U slučaju raskida ugovora Trgovac ima pravo zahtjevati od Kupca:
a) povrat datog,
b) naknadu za koristi koje je Kupac u međuvremenu imao od onog što je zbog raskida ugovora dužan
nadoknaditi i
c) eventualnu štetu koju je pretrpio zbog Kupčevog neispunjenja obaveze.
Član 21.
Kada raskida ugovor zbog Kupčevog neispunjenja, Trgovac će bez odlaganja o tome obavijestiti
Kupca.
Član 22.
Članovi 18., 19., 20. i 21. primjenjuju se samo na ugovore na Kupcima koji su pravna lica.
Član 23.
Ugovor se ne može raskinuti zbog neznatnog ispunjenja obaveze.
VII. RASKID ILI IZMJENA UGOVORA ZBOG PROMJENJENIH OKOLNOSTI
Član 24.
Ako nakon sklapanja ugovora nastupe okolnosti koje otežavaju ispunjenje obaveze jedne strane, ili
ako se zbog njih ne može ostvariri svrha ugovora, a u jednom i u drugom slučaju u toj mjeri da je
očito da ugovor više ne odgovara očekivanjima ugovornih strana i da bi po općem mišljenju bilo
nepravično održati ga na snazi takav kakav je, strana kojoj je otežano ispunjenje obaveze, odnosno
strana koja zbog promijenjenih okolnosti ne može ostvariri svrhu ugovora može zahtjevati da se
ugovor raskine.
Član 25.
Raskid ugovora ne može se zahtjevati ak je strana koja se poziva promjenjene okolnosti bila dužna u
vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjeći ili savladati.
Član 26.
Strana koja zahtjeva raskid ugovora ne može se pozivati na promjenjene okolnosti koje su nastupile
nakon isteka roka određenog za ispunjenje njezine obaveze.
Član 27.
Ugovor se neće raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajući uslovi ugovora
pravično izmjene.
VIII. NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA
Član 28.
Kada je ispunjenje ugovorne obaveze jedne strane postalo nemoguće zbog događaja za koji nije
odgovorna ni jedna ni druga strana, gasi se obaveza druge strane.
Ako je druga strana nešto ispunila od svoje obaveze, može zahtjevati vraćanje po pravilima o
vraćanju stečenog bez osnova.
Druga strana može raskinuti ugovor ako djelimično ispunjenje ne odgovara njezinim potrebama.
Član 29.
Kad je ispunjenje obaveze jedne strane postalo nemoguće zbog događaja za koji odgovara druga
strana, njezina se obaveza gasi, a ona zadržava svoje potraživanje prema drugoj strani, s tim što se
smanjuje za onoliko koliko je mogla imati koristi od oslobođenja od vlastite odgovornosti.
Osim toga ona je dužna ustupiti drugoj strani sva prava koja bi imala prema trećim osobama u vezi sa
predmetom svoje obavezečije je ispunjenje postalo nemoguće.
IX. ZAVRŠNE ODREDBE
Član 30.
Sva pitanja koja nisu regulisana Općim uslovima poslovanja se reguliraju:
a) ugovorom stranaka i
b) zakonom koji regulira predmetna pitanja.
Član 31.
U slučaju ne saglasnosti između odredbi Općih uslova poslovanja i zaključenih ugovora, primjenjuju
se ove posljednje.
Član 32.
Opći uslovi poslovanja će se objaviti na način dostupan Kupcu u sjedištu Trgovca.
Član 33.
U slučaju spora u vezi tumačenja, primjene, pravdanja, trajanja, pravovaljanosti ili posljedica Općih
uslova poslovanja ugovorne strane će pokušati spor riješiti mirnim putem.
U suprotnom, nadležan je Općinski sud u cazinu.
Član 34.
Opći uslovi poslovanja se primjenjuju od dana objavljivanja.
Broj:_________ / ______
U ____________, _____ godine

Direktor
_________________
SAGR EL EMARAT
Mala Aleja 73
POSLOVNA NORMATIVNA AKTA

1 PRAVILNIK O RAČUNOVODSTVU
2 PRAVILNIK O RAČUNOVODSTVENIM POLITIKAMA
3 PRAVILNIK O FINANSIJSKOM POSLOVANJU
4 PRAVILNIK O BLAGAJNIČKOM POSLOVANJU
5 PRAVILNIK / PRAVILA O UVJETIMA I NAČINU FORMIRANJA CIJENA
6 PRAVILNIK O RADU
7 PRAVILNIK O ORGANIZACIJI I SISTEMATIZACIJI RADNIH MJESTA
8 PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU
9 PRAVILNIK O ZAŠTITI OD POŽARA
10 OPĆI USLOVI POSLOVANJA
PAŽNJA , PROVJERITE VAŠA AKTA I DOKUMENTA!
INSPEKTORI TRAŽE! ...
1 Odobrenje nadležnog organa za obavljanje djelatnosti

2 Knjiga evidencije radnika
3 Prijave radnika na PIO
4 Prijave radnika na zdravstveno osiguranje
5 Ugovori o radu (sa svakim radnikom)
6 M-4 ili potvrdu o predaji M4 u PIO za prošlu godinu
7 Platne liste i dokaze o isplaćenim platama i doprinosima
8 Šiktarica o radu radnika u toku mjeseca
9 Ljekarsko uvjerenje za sve radnike
10 Sanitarna knjižica za sve radnike koji su vezani sa trgovinom i ugostiteljstvom
11 Atesti na sve strojeve, te alatke na elekt.pogon
12 Obuku i testiranje svakog radnik iz oblasti zaštite na radu
13 Ormarić PRVE POMOĆI
14 Protupožarni aparati (provjeriti ateste i punjenje)
15 Tovarni list kod prevoza robe u domaćem i međunarodnom prevozu
16 Istaknuto radno vrijeme
17 Grb i zastavu u javnom prostoru
18 Registar kasa koja ispisuje nazive artikala sa obračunom poreza
19 Istaknut cjenovnik za robe i usluge ili kod svakog artikla istaknuta cijena sa brojem evidencije
20 Baždiranje mjernih instrumenata (vaga, gevikti i sl.)
21 Dokaz o uplati naknade za šume i naknade za turističku zajednicu
22 Trgovačka knjiga (za sve trgovačke objekte)
23 Knjiga šanka (za ugostitelje)
24 Knjiga žalbi (za ugostitelje)
25 Knjiga udjela za sva doo
26 Pravilnik o načinu formiranja cijena proizvoda (roba) i usluga
27 Pravilnik o radu (za doo sa 15 i više radnika)
28 Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta
29 Pravilnik o zaštiti na radu
30 Pravilnik o zaštiti od požara
31 Opći uslovi poslovanja
32 Pravilnik o računovodstvu
33 Pravilnik o računovodstvenim politikama
34 Pravilnik o financijskom poslovanju
35 Pravilnik o blagajničkom poslovanju
...

Pravilnici - Poslovna Normativna Akta

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pravilnici - Poslovna Normativna Akta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Firma SAGR EL EMARAT

Adresa Mala Aleja 73

Organizacija knjigovodstva i računovodstva se zasniva na računovodstvenim načelima tačnosti,

II INTERNI RAČUNOVODSTVENI KONTROLNI POSTUPCI

Kontrola formalne ispravnosti knjigovodstvene isprave utvrđuje da li je isprava sastavljena u skladu sa

Suštinska kontrola knjigovodstvene isprave utvrđuje da li se poslovna promjena stvarno desila i u

Kontrola računske ispravnosti knjigovodstvene isprave podrazumijeva kontrolu matematičkih

Neispravna knjigovodstvena isprava odmah se vraća odgovarajućoj službi, radi otklanjanja

Kontrolu knjigovodstvenih isprava vrši direktor ili lice koje on ovlasti.

Ispravka se potvrđuje potpisom lica koje ju je izvršilo, uz stavljanje datuma ispravke.

III RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

Ovakav način organizovanja vođenja knjigovodstva i računovodstva se reguliše posebnim Ugovorom

V ROKOVI ZA SAČINJAVANJE, DOSTAVLJANJE I KNJIŽENJE DOKUMENATA

VI NAČIN PRIJEMA, FORMIRANJA, KRETANJA,

Knjigovodstvena isprava je osnov za knjiženje u poslovnim knjigama, nakon provedenih internih

Knjigovodstvene isprave koje se sačinjavaju unutar društva (interne knjigovodstvene isprave)

Prijem eksterne i interne knjigovodstvene isprave u računovodstvo evidentira se kroz Knjigu

Pomoćni obračuni, prodajni i kontrolni blokovi i sl. čuvaju se dvije godine.

VII POSLOVNE KNJIGE

Poslovne knjige se vode elektronski.

Poslovne knjige su: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige.

Dnevnik je poslovna knjiga koja daje informacije o knjigovodstvenim promjenama, hronološkim

U glavnu knjigu vanbilansne evidencije evidentiraju se poslovne promjene koje ne zadovoljavaju

Blagajničko poslovanje se vrši u skladu sa Pravilnikom o blagajničkom poslovanju.

Analitički kontni plan smatra se sastavnim dijelom ovog Pravilnika.

VIII POPIS SREDSTAVA I OBAVEZA

Za tačnost popisa i izvještaja o popisu odgovorni su članovi popisnih komisija.

Na konfirmaciju – izvod otvorenih stavki primljen od povjerioca, društvo je dužno odgovoriti

IX OBRAČUN I METODE AMORTIZACIJE

Obračun i evidentiranje amortizacije vrši se mjesečno i periodično, a po isteku poslovne godine se

X PRIPREMA, SASTAVLJANJE I PREZENTACIJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

U slučaju statusnih promjena, financijski izvještaji se sastavljaju na datum statusne promjene.

Financijski izvještaji se sastavljaju i u slučaju otvaranja, odnosno zaključenja postupka stečaja,

1) Bilans stanja – Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja i

Uz godišnji finansijski izvještaj korisnicima finansijskih izvještaja se prezentiraju i posebni izvještaji

Polugodišnji izvještaj obuhvata:

Godišnji izvještaj o poslovanju obvezno sadrži:

Periodični obračuni čuvaju se 5 (pet) godina.

Datum, _______ godine

I MATERIJALNA STALNA SREDSTVA

Troškovi svakodnevnog održavanja dugoročnog materijalnog sredstva se ne kapitaliziraju, već

Izuzetno, novougrađeni rezervni dijelovi i ulaganje u dugoročno materijalno sredstvo se mogu

Materijalna stalna sredstva se početno vrednuju i iskazuju po trošku nabavke.

Trošak nabavke materijalnog stalnog sredstva sačinjavaju:

Prilikom obračuna amortizacije u obzir se ne uzima ostatak vrijednosti.

Procijenjeni vijek trajanja pojedinačnih sredstava je u prilogu ovog Pravilnika.

Društvo će primjenjivati funkcionalni metod amortizacije za sredstva koja se koriste u proizvodnji.

Za sva ostala sredstva primjenjivat će se linearni metod amortizacije.

Vanjski izvori informacija:

Interni izvori informacija:

II NEMATERIJALNA STALNA SREDSTVA

Vijek trajanja sredstva se procjenjuje prilikom svake nabavke.

Procijenjeni vijek trajanja pojedinačnih sredstava je u prilogu ovog Pravilnika.

Amortizacija nematerijalnih sredstava se vrši linearnom metodom.

Testiranje na umanjenje se vrši najmanje na svaki dan bilansa stanja.

Prag značajnosti za nematerijalna sredstva je 15.000 KM.

III ULAGAČKE NEKRETNINE

U slučaju posjedovanja kombinovane nekretnine, kao ulagačke i redovne (poslovne), nekretnina će se

IV POLITIKA VREDNOVANJA I ISKAZIVANJA ZALIHA

Zalihe robe i proizvoda u prodavnicama se vode po prodajnim cijenama.

Zalihe robe i proizvoda u skladištu se vode po nabavnim cijenama.

Zalihe materijala i proizvodnje u toku se vrednuju po nabavnim cijenama.

Tehnika utvrđivanja nabavne vrijednosti / cijene koštanja je metoda prodaje na malo.

U _______, godine

U _____, godine

U ________, _ godine