Sanacija I Zaštita Graðevina 6.predavanje PDF

Tehničko veleučilište u Zagrebu ;
Politehnički specijalistički diplomski stručni studij, specijalizacija

graditeljstvo
SANACIJA I ZAŠTITA GRAĐEVINA
mr.sc. Jure Galić, dipl.ing.građ

mr.sc. Donka Würth, dipl.ing.građ
Predavanje br. 6:
a) Izrada projekta sanacije
b) Provođenje nadzora nad sanacijaklim radovima,

tehnološki nadzor – program kontrolnih ispitivanja
IZVEDBENI PROJEKT POPRAVKA I ZAŠTITE AB

KONSTRUKCIJA
Odabir načela i metoda popravaka
 Kod izrade projekta popravka i zaštite za određenu armiranobetonsku

konstrukciju potrebno je oslanjati se na smjernice iz normi niza HRN EN
1504 (1-10)
 Kod izrade rješenja za popravak konstrukcije, odnosno pojedinih

klasificiranih zona oštećenja (0-V) na njezinim elementima koristimo tablice
1 i 2 u kojima je ponuđeno 11 temeljnih načela za popravak i zaštitu betona
i armature. U istim tablicama je u nastavku specificirano i 26 metoda za
provođenje popravka i zaštite (od kojih se neke pojavljuju i kod nekoliko
načela)
1
Sadržaj projekta sanacije
 Projekt sadrži, osim općih dijelova i sljedeća poglavlja projekta:

 Tehnički opis sa načelnim redoslijedom radova koji će se provoditi u
cilju provedbe popravka i zaštite
 Dinamika i redoslijed pojedinih grupa radova popravka
 Tehničke specifikacije kvalitete materijala za ugradnju
 Tehnologija i tehnički uvjeti za izvedbu radova
 Program kontrole i postupci kakvoće radova i materijala
 Troškovnik s dokaznicom mjera
 Prilozi – nacrti
Tehnički opis sa načelnim redoslijedom radova

 treba sadržavati osnovne podatke o građevini
 osnovni tip konstrukcije, gabarite, glavni nosivi i
sekundarni sustav, detalje oslanjanja, prijelazne naprave
i sl.)
 povijest konstrukcije u eksploataciji, te eventualnih
provedenih zahvata popravaka i zaštite.
 navode se podaci o provedenim istražnim radovima (tko

je, kada i prema kojem programu proveo istražne
radove), završnu ocjenu o stanju konstrukcije i
eventualna analizirana varijantna rješenja (od kojih je
proveden izbor optimalnog rješenja), te načelno koji će
se radovi i tehnologije izvedbe koristiti pri popravku
konstrukcije
Dinamika i redoslijed pojedinih grupa radova sanacije
Potrebno je nabrojati sve radove koje treba provesti i to u

tehnološkom slijedu izvođenja. Tako će kod mostova, na
primjer, trebati navesti radove koji se odvijaju na kolniku - radovi
na kolničkoj konstrukciji koji se provode sa smještajem opreme i
ugradnji materijala odozgo, dok se popravci na glavnom i
sekundarnom nosivom sustavu, te na potkonstrukciji odvijaju
odozdo – dakle, s pristupom ispod mosta
2
Dinamika i redoslijed pojedinih grupa radova sanacije
Radovi popravka imaju drugačiju logiku od izvođenja novih

konstrukcija kod kojeg se radovi odvijaju od temelja prema gore.
Na primjer:
kod mostova većina radova popravka započinje na kolničkoj
konstrukciji, uklanjanjem posljednje izvedenih radova (npr.
demontaža opreme mosta, uklanjanje slojeva kolničkog zastora,
uklanjanje betona pješačkih staza i vijenaca, rubnjaka...),
nakon toga slijede zahvati na gornjoj površini kolničke ploče, do
dubina predviđenih projektom.
obnavljanje slojeva kolničke konstrukcije odozdo: popravak
kolničke ploče, izvedba izolacijskih slojeva i vraćanje elemenata
pomosta u prethodno stanje ili eventualna promjena u rješenjima
koja su se pokazala neprimjerenima sa stanovišta trajnosti.
Tehničke specifikacije kvalitete materijala za ugradnju

 U ovoj točki treba navesti sve materijale koji se koriste
pri popravku i zaštiti konstrukcije, te propisati točne
tehničke uvjete kvalitete.
 U materijale za popravak obično spadaju:
 sanacijski betoni,
 sustavi za popravak (mortovi za reprofilaciju, sami ili zajedno sa
sustavima za reprofilaciju: veznim slojem, premazima za zaštitu
armature, završnim zaštitnim slojevima)
 slojevi za hidroizolaciju (hidroizolacijske trake, polimecemntni
premazi ili membrane)
 podljevni mortovi za ugradnju sidara za ojačanje ili povezivanje
novih slojeva betona (npr. za nove slojeve na kolničkim
pločama)
 - sidra za ojačanje ili povezivanje slojeva
 mase za injektiranje pukotina,
 - mase za izvođenje konstrukcijskog i nekonstrukcijskog
lijepljenja
 - premazi za zaštitu armature
 - kitovi i brtvene mase za kitanje i zalijevanje reški .....
Tehnologija i tehnički uvjeti za izvedbu radova
 U ovom poglavlju trebaju biti navedeni:

 uvjeti za provođenje pojedinih tehnologija
izvedbe,
 tehnički uvjeti za nastavljanje radova,
 uvjeti pripreme podloge, pravila za
spravljanje i nanošenje polimercementnih
proizvoda,
 uvjeti kvalitete podloga i sl.
3
Program osiguranja kvalitete i kontrolna ispitivanja
 Kontrola kvalitete sanacijskih materijala i radova
propisuje se u projektu u skladu s navodima norme
HRN EN 1504-10: Primjena proizvoda i sustava na
gradilištu i kontrola kvalitete radova.
 Kontrola kvalitete ugrađenog betona se provodi, kao
i sama proizvodnja na betonari, prema odredbama
novih tehničkih uvjeta TPBK: Tehničkih uvjeta za
betonske konstrukcije, norme HRN EN 206-1 i norme
HRN 1128: Smjernica za primjenu norme HRN EN 206-
1.
 Za ostale materijale koji se koriste pri izvođenju
popravka izrađuje se, isto tako program kontrolnih
ispitivanja koji, osim certifikata (u skladu s postupcima
vrednovanja sukladnosti opisanom u normi HRN EN
1504-8, te u odgovarajućoj normi niza HRN EN 1504
za svaku grupu proizvoda i sustava) trebaju na
uzorcima spravljenim na gradilištu, te izvedenim
površinama provesti kontrolu ugrađenih materijala
10
Troškovnik s dokaznicom mjera
 Kao i za sve druge građevinske zahvate i

projekt popravka i zaštite AB konstrukcije treba
opremiti troškovnikom ugovornih radova
između Izvoditelja i Investitora.
 Troškovnik radova se temelji na dokaznici
mjera.
 Sve izmjere i obračuni trebaju se provesti
prema tehničkim uvjetima ili po posebnom
opisu projektanta za specifične stavke.
Jedinična cijena treba sadržavati kompletan
materijal, sve faze rada sa pripremama i
zaštitom i sve režijske troškove
11
Prilozi - Nacrti
površinska zaštita
beton pješačkog hodnika (impregnacija)
nosiva konstrukcija asfalt, d = 7 - 15 cm beton pješačke staze,
kolnička ploča, d =27 - 42 cm, C 30/37
d = 50 cm kolnička ploča C 35/45
uklanjanje asfalta (zajedno
beton ili mort za
sa hidroizolacijom),
popravak, d = 1 - 15 cm
uklanjanje površinskog
sloja betona kolničke kolnička ploča,
uklanjanje
ploče (dubina uklanjanja B 500 čelični d = 50 cm, C 35/45
1.5% pješačkih hodnika 1.5%
od 1-15 cm ovisno o MAG Q 283 rubnjak
lokaciji) armaturna mreža
B 500 (MAG Q283)
postojeća sidra B 500 12,

uklanjanje betona u debljini oplata u bušenim
od 5 cm od radne reške 2,4 cm armatura
sidra B 500 12, rupama zaliveni
l=30 cm, u bušenim epoksidnim
rupama zaliveni mortom
epoksidnim mortom
Poprečni presjek pješačke staze: sa označenim uklanjanjem (lijevo) i

popravak (desno)- nadvožnjak Novska u trasi autoceste Zagreb - Lipovac
12
4
Most Sava kod Ivanje Reke
13
b) Provođenje nadzora nad sanacijsklim radovima,

tehnološki nadzor – program kontrolnih ispitivanja
14
Primjena na gradilištu i kontrola kvalitete radova 1504-10
PRIPREMA PODLOGE - BETON
 UKLANJANJE BETONA
 opseg uklanjanja u skladu s načelom i odabranom metodom (ENV 1504-9)
 treba biti minimalno
 ne smije smanjiti konstrukcijsku cjelovitost, odnosno funkcionalnost (privremeno
podupiranje)
 uzeti u obzir utvrđenu dubinu karbonatizacije i dubinu i koncentraciju klorida
 opseg uklanjanja treba specificirati (projekt) uzimajući u obzir:
 plinopropusnost betona i otpornost na upijanje
 prirodu i koncentraciju zagađivača prije i nakon popravka
 dubinu zagađenja
 dubinu karbonatizacije
metode uklanjanja:
 korozijsku aktivnost armature
 zaštitni sloj betona

 mehaničko, štemanje
 zbijanje materijala za popravak  vodenim mlazom s visokim
 prionljivost na podlogu tlakom do 60 MPa i vrlo visokim
 potrebu zaštite armature tlakom do 110 Mpa
(hidrodemoliranje)
15
5
PRIMJENA NA GRADILIŠTU – KONTROLA KVALITETE
 ČIŠĆENJE
 prašina, nevezane čestice, površinsko zagađenje, materijali koji smanjuju prionljivost ili
sprječavaju upijanje/vlaženje
 mehaničko, štemanje i abrazija
 pjeskarenje
 vodenim mlazom s niskim tlakom, do 18 Mpa
 do 60 MPa (manji volumen vode)
 otapala ili čišćenje parom – za zagađenu površinu
 do dubine od 2 mm
 pukotine i reške vodenim mlazom, isplakivanjem vodom ili komprimiranim zrakom (zrak
mora biti čist)
 HRAPAVLJENJE
 uklanjanje do 15 mm, tekstura površine dobre prionljivosti za primjenu novog sloja
 mehaničko, štemanje i abrazija
 pjeskarenje
 vodenim mlazom s visokim tlakom, do 60 MPa
16

 UKLANJANJE BETONA
 opseg uklanjanja treba specificirati (projekt) uzimajući u obzir:
 plinopropusnost betona i otpornost na upijanje
 prirodu i koncentraciju zagađivača prije i nakon popravka
 dubinu zagađenja
 dubinu karbonatizacije
 korozijsku aktivnost armature
 zaštitni sloj betona
 zbijanje materijala za popravak
 prionljivost na podlogu
 potrebu zaštite armature
metode uklanjanja:
 mehaničko, štemanje
 vodenim mlazom s visokim tlakom do
60 MPa i vrlo visokim tlakom do 110
Mpa (hidrodemoliranje)
17
18
6
PRIPREMA PODLOGE - ARMATURA
 opseg čišćenja, premaza, uklanjanja ili zamjene armature treba specificirati

uzimajući u obzir potrebu sprječavanja korozije i osiguranja potrebne prionljivosti
ČIŠĆENJE
 hrđa, ljuske, mort, beton, prašina i nevezani materijal
 cijeli opseg izložene armature
 do čistoće Sa2½ za metodu premazivanja armature (električki) nepropusnim
premazima; za druge metode treba specificirati čistoću u skladu s metodom
19

PRIONLJIVOST
 hrapava površina – hidrodemoliranjem ili mehanički

 tekstura površine morta ili betona za popravak – za sljedeći sloj
 cementni ili polimerni proizvod za popravak – razmotriti mogućnost uporabe
prajmera. Vezni sloj može umanjiti prionljivost ako je vezao prije nanošenja
sljedećeg sloja
 svrha vlaženja – spriječiti prijenos vode iz proizvoda za popravak u podlogu -
utjecaj na hidrataciju
20

RUČNA PRIMJENA MORTA I BETONA
 uporaba cementnog morta (betona) bez prajmera – dobro navlažena podloga

bez površinske vode u trenutku nanošenja
 ako se koristi prajmer – specificirati zahtijevano stanje podloge
 zbijanje morta bez uvučenih zračnih džepova
 mora postići zahtijevanu čvrstoću
 mora zaštititi armaturu od korozije
 višeslojno nanošenje – specificirati debljinu sloja, vrijeme između nanošenja i
druge zahtjeve
21
7
MLAZNI MORT ILI BETON
 vlaženje podloge ovisi o uvjetima podloge i sastavu mlaznog M/B

 ugradnja bez šupljina (i iza armature), bez odbijenog materijala
 ako se nanosi u više slojeva – svježe-na-svježe ili priprema podloge (niskim
tlakom vode ili komprimiranim zrakom)
 nanosi se mokrim ili suhim postupkom
 kut nanošenja  što bliži 90°
 udaljenost mlaznice od podloge  0,5 do 1,0 m
 debljine veće od 70 mm  armatura (sprječavanje skupljanja)
22
23
UGRADNJA MORTA ILI BETONA
 za cementni proizvod bez prajmera dobro vlaženje podloge  bez

slobodne površinske vode. Stanje podloge treba specificirati ako se predviđa
prajmer
 ako se zbija vibriranjem  dobro zbijanje oko armature, bez uvučenih
džepova zraka
 za tekući beton
 priprema podloge
 nepropusna oplata bez zapreka za tečenje betona, mora omogućiti izlaz
zraka i izdvojene vode

 ne vibrira se
24
8
NJEGA
 specificirati metodu, period vlaženja  prema vrsti proizvoda, debljini i

vanjskim uvjetima
 ne upotrijebiti sastave koji štetno utječu na sljedeći sloj
 hidraulički M/B  sprječavanje skupljanja, plastičnog ili uslijed sušenja 
najefikasnije vodom na površinu (npr. perforirane cijevi na površini prekrivenoj
upijajućim materijalom  preko svega folija)
 temperaturni gradijent u konstrukciji tijekom hidratacije i očvršćivanja  što
ravniji  raspucavanje uslijed toplinske promjene
25
SIDRENJE
 sidra ne smiju biti ugrađena u raspucali beton, niti smiju narušiti konstrukcijska
ili elektrokemijska svojstva ostale armature
 rupe i utori za sidrenje  tekstura i čistoća površine
LIJEPLJENJE PLOČA
 površina na koju se lijepi vanjska armatura  čista, nahrapavljena, ustanoviti

vlačnu čvrstoću podloge
 slab, oštećen beton podloge ukloniti i reprofilirati; sanirati pukotine > 0,1 mm
 površina čelične ploče koja se lijepi  nezagađena, čista Sa2½
 površina vlaknima armiranih kompozita  prema specifikaciji
 primjena ljepila u skladu sa specificiranim uvjetima okoline
26

PREMAZIVANJE ARMATURE
 cijelo izloženo oplošje armature treba jednoliko premazati
 premazom se ne smije zagaditi okolni beton  prionljivost
 premaz na armaturi djeluje kao:
 nepropusna zaštita ili
 sprječava anodno djelovanje premazane armature  sprječava koroziju
nepremazane armature
 sprječavanje se može postići i alkalnom cementnom pastom oko armature (s
polimernim dodatkom ili bez njega)
 tako primijenjena cementna pasta ne smije vezati prije nanošenja cementnog
M/B
27
9
KONTROLA KVALITETE – ISPITIVANJA (I) I PREGLEDI (P)
SVOJSTVO METODA
UVJETI PODLOGE PRIJE I/ILI NAKON PRIPREME
1 ODLAMANJE prekucavanje čekićem
2 ČISTOĆA vizualno
brisanje
3 NERAVNOST POVRŠINE vizualno
4 HRAPAVOST vizualno
metoda s pijeskom
mjerenje profila
5 VLAČNA ČVSTOĆA POVRŠINE otkidanje (pull-off)
PODLOGE
6 ŠIRINA I DUBINA PUKOTINA meh. ili el. mjerila
valjci i vizualno
ultrazvuk
7 ŠIRENJE PUKOTINA meh. ili el. mjerila
28

 KONTROLA KVALITETE – ISPITIVANJA (I) I PREGLEDI (P)
SVOJSTVO METODA
8 VIBRACIJE akcelerometar
9 SADRŽAJ VLAGE U PODLOZI vizualno
vađenje uzoraka i lab. ispitivanje
ispitivanje el. otpora
ispitivanje rel. vlažnosti
10 TEMPERATURA PODLOGE termometar

obično 5° - 30 °C
11 KARBONATIZACIJA ispitivanje fenolftaleinom
12 SADRŽAJ KLORIDA vađenje uzoraka i kemijska analiza
13 PRODIRANJE DRUGIH vađenje uzoraka i kemijska analiza

ZAGAĐIVAČA
14 ZAGAĐENJE PUKOTINA vađenje valjaka i kemijska analiza
29

SVOJSTVO METODA
15 ELEKTRIČNI OTPOR Wennerov test

16 ČISTOĆA POSTOJEĆE ARMATURE vizualno
17 VELIČINA POSTOJEĆE ARMATURE vizualno
18 KOROZIJA POSTOJEĆE ispitivanje polućelijskih

ARMATURE potencijala
vizualno
19 ČISTOĆA ARMATURNIH PLOČA vizualno
36 TLAČNA vađenje valjaka i ispitivanje

ČVRSTOĆA sklerometar
20 IDENTIFIKACIJA SVIH certifikat u pisanom obliku

PRIMIJENJENIH PROIZVODA
30
10
SVOJSTVO METODA
UVJETI I ZAHTJEVI PRIJE I/ILI NAKON PRIMJENE
21 TEMPERATURA OKOLIŠA termometar
22 VLAŽNOST OKOLINE higrometar
23 OBORINE vizualno
24 JAČINA VJETRA < 8 m/s anemometar
25 TOČKA ROSIŠTA higrometar i termometar
rosište + 3 °C
26 DEBLJINA SVJEŽEG PREMAZA češalj ili mjerilo s kotačićem
27 KONZISTENCIJA BETONA slump

Vebe
rasprostiranje
protočnost koritom
KONZISTENCIJA MORTA I CEMENTNOG protočnost koritom

MORTA ZA INJEKTIRANJE rasprostiranje
31 primjena u podgledu

SVOJSTVO METODA
28 SADRŽAJ ZRAKA U SVJEŽEM BETONU tlačna metoda
34 DEBLJINA ILI PREKRIVENOST bušeni valjak i vizualno,

MATERIJALOM ZA POPRAVAK mjerenje debljine sloja
36 TLAČNA ČVRSTOĆA tlačna čvrstoća-kocka
sklerometar
40 POLOŽAJ ARMATURE vizualno ili mjerenje zaštitnog sloja
(profometar)
32

SVOJSTVO METODA
UVJETI U OČVRSLOM STANJU
1 ODLAMANJE prekucavanje čekićem
15 ELEKTRIČNI OTPOR Wennerov test
29 DEBLJINA SUHOG PREMAZA zasijecanje klinom ili
mjerenje
30 PREKRIVENOST vizualno
PREMAZOM
31 PENETRACIJA valjci i vizualno,
IMPREGNACIJE mjerenje
32 VODONEPROPUSNOST Karstenovo ispitivanje
PREMAZA ILI MATERIJALA Valjci i ispitivanje
ZA POPRAVAK ILI prodiranja vode
ISPUNJENIH PUKOTINA
33
11
SVOJSTVO METODA
 UVJETI U OČVRSLOM STANJU
33 STUPANJ ISPUNJENOSTI PUKOTINA valjci i vizualno ili
prihvatljiv stupanj 80 % ultrazvučno ispitivanje
34 DEBLJINA ZAŠTITNOG SLOJA valjci, vizualno ili mjerenje debljine
(profometar)
35 PRIONLJIVOST PREMAZA, zarezivanje mrežice
PRIONLJIVOST MATERIJALA ZA POPRAVAK otkidanje (pull-off)
1,2-1,5 MPa (min. 0,7 MPa)
36 TLAČNA ČVRSTOĆA čvrstoća valjaka ili

sklerometar
37 GUSTOĆA OČVRSLOG BETONA sušenjem
38 RASPUCAVANJE USLIJED SKUPLJANJA U mehaničko mjerenje

MORTU I BETONU vizualno
34

SVOJSTVO METODA
39 PRISUTNOST ŠUPLJINA U OČVRSLOM ultrazvuk ili

MATERIJALU ILI IZA NJEGA radiografija ili
valjci i vizualno
40 POLOŽAJ ARMATURE vizualno
mjerenje (profometar)
41 PRIONLJIVOST ARMATURE čupanje (pull-out)
42 PRISUTNOST ŠUPLJINA IZMEĐU udar i odjek
ZALIJEPLJENIH PLOČA I PODLOGE prekucavanje čekićem
ultrazvuk
43 PONAŠANJE KONSTRUKCIJE pokusno opterećenje
44 PRIONLJIVOST ZA PODLOGU valjci i vizualno
MATERIJALA ZA ISPUNJAVANJE valjci i tlačna čvrstoća
PUKOTINA
45 BOJA I TEKSTURA OBRAĐENIH PLOHA vizualno
35
PONAŠANJE KONSTRUKCIJE pokusno opterećenje
36
12
3.3. Mlazni beton ili mort
ispitivanje u laboratoriju
37

PRIPREMA PODLOGE - ARMATURA
 opseg čišćenja, premaza, uklanjanja ili zamjene armature treba specificirati

uzimajući u obzir potrebu sprječavanja korozije i osiguranja potrebne prionljivosti
 ČIŠĆENJE
 hrđa, ljuske, mort, beton, prašina i nevezani materijal
 cijeli opseg izložene armature
 očišćenu armaturu treba zaštititi od daljnjeg onečišćenja
 izbjeći oštećenje armature ili oštećenje/zagađenje okolnog betona
 armaturu zagađenu kloridima čistiti cijelim opsegom mlazom vode do 18 MPa (osim
ako će se primijeniti elektrokemijske metode zaštite)
 do čistoće Sa2½ za metodu premazivanja armature (električki) nepropusnim
premazima; za druge metode treba specificirati čistoću u skladu s metodom
38
PRIMJENA PROIZVODA I SUSTAVA
 u skladu s normama niza EN 1504, EN 206-1 i EN 13670-1

 zahtjevi za propisano skladištenje, pripremu, primjenu, njegovanje
 prije i tijekom primjene uzeti u obzir temperaturu i vlažnost podloge, i uvjete
okoline: temperaturu, relativnu vlažnost, rosište, utjecaj oborina i vjetra na brzinu
promjene vlažnosti podloge
 miješanje u skladu s EN 206-1 i ENV 13670-1 ili specificirano
 debljina sloja(eva) u skladu s EN 1504 ili specificirana
 prionljivost ne smije biti manja od specificirane
39
13
 norma daje zahtjeve i preporuke za izvođenje

radova popravka:
 za nedostatke u betonu i konstrukcijsko
ojačanje:
 ručnu primjenu morta i betona
 mlazni mort ili beton
 ugradnju morta ili betona
 njegu
 pukotine i spojeve
 površinske premaze i druge
površinske postupke
 sidrenje armature
 ojačanje
 za nedostatke uzrokovane korozijom
armature:
 premazivanje armature
 uklanjanje armature
 zamjenu ili dodavanje armature
40
PRIONLJIVOST
 zahtjevi za prionljivost – specificirani u 1504-2 do 7

 voda za vlaženje podloge – mora zadovoljiti zahtjeve
 hrapava površina – hidrodemoliranjem ili mehanički
 tekstura površine morta ili betona za popravak – za sljedeći sloj
 cementni ili polimerni proizvod za popravak – razmotriti mogućnost uporabe prajmera.
Vezni sloj može umanjiti prionljivost ako je vezao prije nanošenja sljedećeg sloja
 cementni proizvod za popravak bez veznog sloja – podlogu treba vlažiti (specificirano
prema metodi) –površinske pore i udubljenja bez slobodne vode u trenutku nanošenja
– izgled površine “mat” taman bez sjaja
 svrha vlaženja – spriječiti prijenos vode iz proizvoda za popravak u podlogu - utjecaj
na hidrataciju
 polimerhidraulični mort može vezati glatkim površinskim slojem “bogatim” polimerima –
loše za prionljivost sljedećeg sloja
41
RUČNA PRIMJENA MORTA I BETONA

 uporaba cementnog morta (betona) bez prajmera – dobro navlažena
podloga bez površinske vode u trenutku nanošenja
 ako se koristi prajmer – specificirati zahtijevano stanje podloge
 zbijanje morta bez uvučenih zračnih džepova
 višeslojno nanošenje – specificirati debljinu sloja, vrijeme između
nanošenja i druge zahtjeve
 prekid – nemogućnost nanošenja svježe-na-svježe – priprema podloge
 uzeti u obzir razlike u svojstvima polimernih i cementnih proizvoda –
polimerni  veći koeficijent toplinskog širenja, manja paropropusnost,
manja otpornost na požar i visoke temperature
 uporaba polimernih mortova i betona – pod vodom, ili gdje se zahtijeva
visoka abrazivna otpornost, ili kad nije moguće osigurati njegu za
cementne materijale
42
14

 u skladu s prEN 14487-1 i –2
 vlaženje podloge ovisi o uvjetima podloge i sastavu mlaznog M/B
 ugradnja bez šupljina (i iza armature), bez odbijenog materijala
 prije nanošenja ukloniti odbijeni i raspršeni materijal sa susjednih površina i podloge
 ako se nanosi u više slojeva – svježe-na-svježe ili priprema podloge (niskim tlakom vode
ili komprimiranim zrakom)
 obrada površine mlaznog M/B nije dopuštena osim za nenosivi sloj M/B – ako se obrada
zahtijeva  na završnom sloju koji nije ugrađen svježe-na-svježe na nosivi materijal
 nanosi se mokrim ili suhim postupkom
 kut nanošenja  što bliži 90°
 udaljenost mlaznice od podloge  0,5 do 1,0 m
 debljine veće od 70 mm  armiranje (sprječavanje skupljanja)
43
UGRADNJA MORTA ILI BETONA (u oplati)
 za cementni proizvod bez prajmera dobro vlaženje podloge  bez

slobodne površinske vode. Stanje podloge treba specificirati ako se predviđa
prajmer
 ugradnja betona u skladu s HRN ENV 13670-1, specificiran  da se izbjegne
segregacija, izdvajanje vode i gubitak cementne paste
 oplata u skladu s HRN ENV 13670-1
 ako se zbija vibriranjem  dobro zbijanje oko armature, bez uvučenih
džepova zraka
 za tekući beton
 priprema podloge
 nepropusna oplata bez zapreka za tečenje betona, mora omogućiti izlaz

zraka i izdvojene vode
 ne vibrira se
44
NJEGA
 nužna za cementne proizvode za popravak i u skladu s HRN ENV 13670-1,
mora biti specificirana
 specificirati metodu, period vlaženja  prema vrsti proizvoda, debljini i vanjskim
uvjetima
 ne upotrijebiti sastave koji štetno utječu na sljedeći sloj
 hidraulički M/B  sprječavanje skupljanja, plastičnog ili uslijed sušenja 
najefikasnije vodom na površinu (npr. perforirane cijevi na površini prekrivenoj
upijajućim materijalom  preko svega folija)
 temperaturni gradijent u konstrukciji tijekom hidratacije i očvršćivanja  što
ravniji  raspucavanje uslijed toplinske promjene
 za PCC  specijalni zahtjevi za njegu  ravnoteža između potrebe
zadržavanja vlage za njegu cementa i potrebe smanjenja vlage za
omogućavanje postizanja čvrstoće prevlake formirane od polimerne komponente
45
15
PUKOTINE I REŠKE
 uzeti u obzir: položaj i veličinu pukotina, pomake u podlozi i utjecaj na

stabilnost, trajnost i funkcionalnost konstrukcije, rizik od otvaranja novih
pukotina kao posljedice obrade
 obrada pukotina  u skladu s načelima i metodama i:
 čišćenje pukotina 
 za vraćanje integriteta konstrukcije  pukotine obraditi konstruktivnim

proizvodom
 za sprječavanje prolaza tvari  pukotine zapuniti ili prekriti
 za prihvaćanje pomaka  formiranje spoja/reške koji se proteže kroz

cijelu debljinu sloja sanacijskog materijala  pukotine zapuniti ili prekriti
elastičnim materijalom
 metode: injektiranje, zalijevanje, vakuumski postupak
46
 PUKOTINE I REŠKE
 dopustiva količina vlage/vode u pukotini ovisi o svojstvima materijala za ispunu

 čišćenje – sušenje  vodom, otapalima, zrak pod tlakom
 injektiranje  bez prekida  brtvljenje pukotine
 pakeri  ne smiju uzrokovati elektrokemijsku reakciju
 pukotina treba biti potpuno ispunjena  stupanj ispunjenosti  vađenje
valjaka, ultrazvuk
 male pukotine (< 0,1 mm)  teško postići potpunu ispunjenost  epoksidne
smole niskog viskoziteta i fini cementni mort za injektiranje  prethodno
ispitivanje
47
POVRŠINSKI PREMAZI I DRUGI POVRŠINSKI POSTUPCI
 po potrebi prije premaza primijeniti masu za izravnavanje površine

 premazi se nanose unutar specificirane najveće i najmanje debljine
 u skladu s odabranim premazom, impregnacijom ili hidrofobnom impregnacijom mora
se specificirati: maksimalna i minimalna temperatura i vlažnost podloge, te temperatura
i relativna vlažnost okoline
 opasnost od pojave kristalizacije (iscvjetavanje na površini) kod primjene
elektrokemijskih postupaka  sprječava prionljivost
 površinski primijenjeni inhibitori  ostatak na površini  utječe na prionljivost
 impregnacija i hidrofobna impregnacija  nanošenje ručno, špricanjem, vakuumom ili
u gelu
 penetracija hidrofobne impregnacije na osnovi silana ili siloksana  poboljšanje
primjenom u dva sloja, svježe-na-svježe
48
16
SIDRENJE
 armatura za sidrenje  u skladu s EN 1504-6, HRN ENV 13670-1, ENV 1992-2-4 i
drugim EN ili ETA
 sidra ne smiju biti ugrađena u raspucali beton, niti smiju narušiti konstrukcijska ili
elektrokemijska svojstva ostale armature
 rupe i utori za sidrenje  tekstura i čistoća površine
LIJEPLJENJE (ploča, vlaknima armiranih kompozita)

 u skladu s HRN EN 1504-4, ENV 1992-2-4, drugim EN ili ETA
 površina na koju se lijepi vanjska armatura  čista, nahrapavljena, ustanoviti vlačnu
čvrstoću podloge
 slab, oštećen beton podloge ukloniti i reprofilirati; sanirati pukotine > 0,1 mm
 površina čelične ploče koja se lijepi  nezagađena, čista Sa2½
 površina vlaknima armiranih kompozita  prema specifikaciji
 primjena ljepila u skladu sa specificiranim uvjetima okoline
 specificirati zaštitu izložene površine ploča
49
PREMAZIVANJE ARMATURE
 specificirati zahtjeve prionljivosti u skladu s EN 1504-6

 cijelo izloženo oplošje armature treba jednoliko premazati
 premazom se ne smije zagaditi okolni beton  prionljivost
 postupak sprječavanja korozije armature  u skladu s EN 1504-7
 premaz na armaturi djeluje kao:
 nepropusna zaštita ili
 sprječava anodno djelovanje premazane armature  sprječava koroziju
nepremazane armature
 sprječavanje se može postići i alkalnom cementnom pastom oko armature (s
polimernim dodatkom ili bez njega)
 tako primijenjena cementna pasta ne smije vezati prije nanošenja cementnog M/B
50
UKLANJANJE I ZAMJENA ARMATURE

 pri uklanjanju armature ne smije se oštetiti betonska podloga niti ostala armatura
 dodana ili zamijenjena armatura mora biti u skladu s EN 1504-10, ENV 13670-1, EN
10080, drugim EN ili ETA
 izbjegavanje rizika stvaranja uvjeta koji uzrokuju koroziju  armatura ne smije imati
elektrokemijski kontakt s drugim metalima
 ako se primjenjuju elektrokemijske metode zaštite i popravka  dodana armatura
mora biti u električkom kontaktu s postojećom armaturom
 dodatna ili zamijenjena armatura fiksira se mehaničkom vezom, zavarivanjem,
preklapanjem na postojeću armaturu ili sidrenjem u betonsku podlogu
 žica za učvršćenje armature ili drugi metalni dijelovi od različitog metala mogu
uzrokovati brzo napredovanje lokalne korozije armature ako postoji električni kontakt
 to se može dogoditi i kroz električni kontakt između istih metala ako se nalaze u
različitom okolišu, npr. drukčijim koncentracijama kisika
51
17
SVOJSTVO METODA I/P UČESTALOST
UVJETI PODLOGE PRIJE I/ILI NAKON PRIPREME
1 ODLAMANJE prekucavanje čekićem I jednom prije
primjene
2 ČISTOĆA vizualno P nakon pripreme i
brisanje I neposredno prije
primjene
3 NERAVNOST POVRŠINE vizualno P prije primjene
4 HRAPAVOST vizualno P
metoda s pijeskom I
mjerenje profila I
5 VLAČNA ČVSTOĆA POVRŠINE otkidanje (pull-off) I
PODLOGE
6 ŠIRINA I DUBINA PUKOTINA meh. ili el. mjerila P
valjci i vizualno P
ultrazvuk I
7 ŠIRENJE PUKOTINA meh. ili el. mjerila P
52
Kontrola kvalitete – Ispitivanja (I) i pregledi (P)

 UVJETI PODLOGE PRIJE I/ILI NAKON PRIPREME
8 VIBRACIJE akcelerometar P
9 SADRŽAJ VLAGE U PODLOZI vizualno P
vađenje uzoraka i lab.
ispitivanje I prije i tijekom
ispitivanje el. otpora I primjene
ispitivanje rel. vlažnosti I
10 TEMPERATURA PODLOGE termometar P za vrijeme

primjene
11 KARBONATIZACIJA ispitivanje fenolftaleinom I
Razupora Kopno - dolje vani do dubine 7 cm
12 SADRŽAJ KLORIDA vađenje uzoraka i kemijska
0,6 I RK DV/3 - 2007
analiza 0,5 RK DV/1 - 2007
RK DV/2 - 2007
RK DV-SREDNJA VRIJEDNOST - 2007
13 PRODIRANJE DRUGIH vađenje uzoraka i kemijska
0,4
I
sadržaj Cl - (%)
ZAGAĐIVAČA analiza 0,3
14 ZAGAĐENJE PUKOTINA vađenje valjaka i kemijska

0,2
I
analiza 0,1
53 0 1 2 3 4
dubina (cm)
5 6 7
METODA I/P UČESTALOST

The picture can't be display ed.
 UVJETI PODLOGE PRIJE I/ILI NAKON PRIPREME

SA3
15 ELEKTRIČNI OTPOR Wennerov test POTENCI
JALI (mV)
Nulto m jerenje GP I
150-200
16 ČISTOĆA POSTOJEĆE ARMATURE vizualno P jednom prije

210
100-150
200
50-100 190
0-50
-50-0
180
170
160
primjene
UDALJ ENOS T OD P ODA (c m)
17 SVOJSTVO vizualno P
150
-100--50
140
-150--100 130
120
-200--150
110
-250--200 100
18 KOROZIJA POSTOJEĆE ispitivanje polućelijskih

-300--250
90
80
ARMATURE
70
potencijala I
-350--300
60
-400--350 50
vizualno P
-450--400 40
30
-500--450 10
1 2 3 4 5 6 7
ŠIPKE
ARMAT URE
19 ČISTOĆA ARMATURNIH PLOČA vizualno P jednom prije

primjene
36 TLAČNA ČVRSTOĆA vađenje valjaka i ispitivanje
POVRŠINA ZAHVAĆENA ODGOVARAJUĆOM VJEROJATNOŠĆU POJAVE
VJEROJATNOST KOROZIJE ARMATURE
BOJA sklerometar
POJAVE KOROZIJE
Nulto mjerenje Prvo mjerenjeI Drugo mjerenje Treće mjerenje
ARMATURE
06.2005. I
GP HCP HCP HCP
12 .2004. 07.2006. 01.2007.
10% 74,8% 34,3% 52,1% 100,0 %
20 IDENTIFIKACIJA SVIH certifikat
SREDNJA u pisanom 11,6% obliku 63,6% P prije
47,9% uporabe 0,0%
PRIMIJENJENIH PROIZVODA 90% 13,6% 2,1%
I 0, 0% 0,0%
54
JAKA 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%
18
UVJETI I ZAHTJEVI PRIJE I/ILI NAKON PRIMJENE
21 TEMPERATURA OKOLIŠA termometar P tijekom primjene
22 VLAŽNOST OKOLINE higrometar P tijekom primjene
23 OBORINE vizualno P dnevno
24 JAČINA VJETRA anemometar P prije primjene
25 TOČKA ROSIŠTA higrometar i termometar P tijekom primjene ako se
zahtijeva za proizvod
26 DEBLJINA SVJEŽEG češalj ili mjerilo s I nakon primjene

PREMAZA kotačićem
27 KONZISTENCIJA BETONA slump I dnevno ili za svaku
Vebe I mješavinu (šaržu)
rasprostiranje I
protočnost koritom I
KONZISTENCIJA MORTA I protočnost koritom I
CEMENTNOG MORTA ZA rasprostiranje I
INJEKTIRANJE primjena u podgledu I
55
 UVJETI I ZAHTJEVI PRIJE I/ILI NAKON PRIMJENE

28 SADRŽAJ ZRAKA U SVJEŽEM tlačna metoda I
BETONU
34 DEBLJINA ILI PREKRIVENOST bušeni valjak i vizualno, P jednom nakon
MATERIJALOM ZA POPRAVAK mjerenje debljine sloja popravka
I
36 TLAČNA ČVRSTOĆA tlačna čvrstoća-kocka I jednom nakon

sklerometar I popravka
40 POLOŽAJ ARMATURE vizualno ili P jednom prije
mjerenje zaštitnog sloja I primjene
(profometar)
56

UVJETI I OČVRSLOM STANJU
1 ODLAMANJE prekucavanje čekićem I jednom po svakom tipu
elementa zbog ocjene
efikasnosti popravka
15 ELEKTRIČNI OTPOR Wennerov test I

29 DEBLJINA SUHOG PREMAZA zasijecanje klinom ili I jednom zbog ocjene
mjerenje efikasnosti
30 PREKRIVENOST vizualno P jednom zbog ocjene

PREMAZOM efikasnosti
31 PENETRACIJA valjci i vizualno, P

IMPREGNACIJE mjerenje I
32 VODONEPROPUSNOST Karstenovo ispitivanje I jednom zbog ocjene
PREMAZA ILI MATERIJALA Valjci i ispitivanje I efikasnosti
ZA POPRAVAK ILI prodiranja vode
ISPUNJENIH PUKOTINA
57
19

 UVJETI I OČVRSLOM STANJU
33 STUPANJ ISPUNJENOSTI valjci i vizualno ili P
PUKOTINA ultrazvučno ispitivanje I
34 DEBLJINA ZAŠTITNOG SLOJA valjci, vizualno ili mjerenje jednom po tipu

debljine (profometar) elementa
35 PRIONLJIVOST PREMAZA, zarezivanje mrežice I jednom za svaki tip

PRIONLJIVOST MATERIJALA ZA otkidanje (pull-off) I podloge ili elementa
POPRAVAK
36 TLAČNA ČVRSTOĆA čvrstoća valjaka ili I jednom po tipu

sklerometar I elementa
37 GUSTOĆA OČVRSLOG BETONA sušenjem I jednom nakon
popravka
38 RASPUCAVANJE USLIJED mehaničko mjerenje P jednom zbog ocjene
SKUPLJANJA U MORTU I vizualno efikasnosti
BETONU
58
 UVJETI I OČVRSLOM STANJU

39 PRISUTNOST ŠUPLJINA U ultrazvuk ili I
OČVRSLOM MATERIJALU ILI IZA radiografija ili
NJEGA valjci i vizualno P
40 POLOŽAJ ARMATURE vizualno P
mjerenje (profometar) I
41 PRIONLJIVOST ARMATURE čupanje (pull-out) I po potrebi
42 PRISUTNOST ŠUPLJINA udar i odjek I jednom zbog
IZMEĐU ZALIJEPLJENIH PLOČA prekucavanje čekićem ocjene
I PODLOGE ultrazvuk I efikasnosti
43 PONAŠANJE KONSTRUKCIJE pokusno opterećenje I po potrebi
44 PRIONLJIVOST ZA PODLOGU valjci i vizualno P
MATERIJALA ZA ISPUNJAVANJE valjci i tlačna čvrstoća I
PUKOTINA
45 BOJA I TEKSTURA OBRAĐENIH vizualno P
PLOHA
59
Monitoring
Ugradnja senzora na osnovi optičkih vlakana na stupovima S26 i S2O na mostu malog luka Krčkog mosta. Mjeri se deformacija s razlučivosti
od 2μm s mjernom bazom od 2,0 m i temperature termočlakom za korekciju stvarne deformacije od opterećenja. Očitavanje podataka s data-
loggerom
20
Monitoring
Snimke deformacija na stupu S26: deformacije od prometa tijekom 14 sati i deformacija od nanošenja opterećenja na
kolničkoj ploči iznad stupa (opterećenje teškom pomičnom skelom)
Monitoring
Ugradnja senzora za praćenje razvoja korozije na nivou armature, prije nanošenja novog zaštitnog sloja torkretiranjem.
Ugrađen na stupu S29 na Krčkom mostu, mali luk
21

Sanacija I Zaštita Graðevina 6.predavanje PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sanacija I Zaštita Graðevina 6.predavanje PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Tehničko veleučilište u Zagrebu ;

Politehnički specijalistički diplomski stručni studij, specijalizacija

SANACIJA I ZAŠTITA GRAĐEVINA

mr.sc. Jure Galić, dipl.ing.građ

a) Izrada projekta sanacije

b) Provođenje nadzora nad sanacijaklim radovima,

IZVEDBENI PROJEKT POPRAVKA I ZAŠTITE AB

Odabir načela i metoda popravaka

 Kod izrade projekta popravka i zaštite za određenu armiranobetonsku

 Kod izrade rješenja za popravak konstrukcije, odnosno pojedinih

 Projekt sadrži, osim općih dijelova i sljedeća poglavlja projekta:

Tehnički opis sa načelnim redoslijedom radova

 navode se podaci o provedenim istražnim radovima (tko

Dinamika i redoslijed pojedinih grupa radova sanacije

Potrebno je nabrojati sve radove koje treba provesti i to u

Radovi popravka imaju drugačiju logiku od izvođenja novih

Tehničke specifikacije kvalitete materijala za ugradnju

Tehnologija i tehnički uvjeti za izvedbu radova

 U ovom poglavlju trebaju biti navedeni:

Troškovnik s dokaznicom mjera

 Kao i za sve druge građevinske zahvate i

postojeća sidra B 500 12,

Poprečni presjek pješačke staze: sa označenim uklanjanjem (lijevo) i

b) Provođenje nadzora nad sanacijsklim radovima,

Primjena na gradilištu i kontrola kvalitete radova 1504-10

PRIPREMA PODLOGE - BETON

 prirodu i koncentraciju zagađivača prije i nakon popravka

 zaštitni sloj betona

 vodenim mlazom s niskim tlakom, do 18 Mpa

 do 60 MPa (manji volumen vode)

 otapala ili čišćenje parom – za zagađenu površinu

 vodenim mlazom s visokim tlakom, do 60 MPa

PRIMJENA NA GRADILIŠTU – KONTROLA KVALITETE

PRIPREMA PODLOGE - BETON

PRIPREMA PODLOGE - ARMATURA

 opseg čišćenja, premaza, uklanjanja ili zamjene armature treba specificirati

 cijeli opseg izložene armature

 do čistoće Sa2½ za metodu premazivanja armature (električki) nepropusnim

premazima; za druge metode treba specificirati čistoću u skladu s metodom

PRIMJENA NA GRADILIŠTU – KONTROLA KVALITETE

 hrapava površina – hidrodemoliranjem ili mehanički

PRIMJENA NA GRADILIŠTU – KONTROLA KVALITETE

 uporaba cementnog morta (betona) bez prajmera – dobro navlažena podloga

 vlaženje podloge ovisi o uvjetima podloge i sastavu mlaznog M/B

MLAZNI MORT ILI BETON

PRIMJENA NA GRADILIŠTU – KONTROLA KVALITETE

UGRADNJA MORTA ILI BETONA

 za cementni proizvod bez prajmera dobro vlaženje podloge  bez

 nepropusna oplata bez zapreka za tečenje betona, mora omogućiti izlaz

zraka i izdvojene vode

 specificirati metodu, period vlaženja  prema vrsti proizvoda, debljini i

PRIMJENA NA GRADILIŠTU – KONTROLA KVALITETE

 površina na koju se lijepi vanjska armatura  čista, nahrapavljena, ustanoviti

PRIMJENA NA GRADILIŠTU – KONTROLA KVALITETE

PRIMJENA NA GRADILIŠTU – KONTROLA KVALITETE

10 TEMPERATURA PODLOGE termometar

12 SADRŽAJ KLORIDA vađenje uzoraka i kemijska analiza

13 PRODIRANJE DRUGIH vađenje uzoraka i kemijska analiza

PRIMJENA NA GRADILIŠTU – KONTROLA KVALITETE

15 ELEKTRIČNI OTPOR Wennerov test

17 VELIČINA POSTOJEĆE ARMATURE vizualno

18 KOROZIJA POSTOJEĆE ispitivanje polućelijskih

36 TLAČNA vađenje valjaka i ispitivanje