Domaći rad biologija – kralježnjaci ili lubanjci - Marin Mijić 2.

e
1. Navedi osnovna obilježja tijela koja posjeduju svi kralježnjaci.
1) hrskavični ili koštani kostur građen od kralježnjaka koji se uzastopno ponavljaju –
kralježnica – čini glavnu os i potporu cijelom tijelu.
2) živčani sustav – smješten leđno i proširen u mozak
3) razvoj hrskavične ili koštane čahure – lubanje – štiti mozak.
4) postojanje središnjeg organa za optjecanje krvi – srca – smješteno na trbušnoj strani tijela
5) postojanje posebnih organa za disanje – škrga ili pluća

2. Koje prilagodbe za život na kopnu su razvili kralježnjaci?

Izmijenjeni su prednji udovi ptica (krila), reducirani i zakržljali stražnji udovi kitova,
reducirani i izmijenjeni udovi konja, osobito prsti, itd. Sloj mišića ispod kože povezuje kosti,
omogućuje njihovo pokretanje pa time i gibanje tijela. Vrat je dobro razvijen radi boljih
pokreta glave. Imaju pravilno raspoređene izdanke u obliku peraja riba ili prednjih i stražnjih
udova u kopnenih vrsta. Koža je građena od višeslojne pousmine i usmine koju čini vezivno
tkivo. Strukture koje nastaju iz usmina i/ili pousmina štite kožu od oštećenja o isušivanja te
imaju ulogu u toplinskoj izolaciji tijela. Mišići imaju pravilan segmentiran raspored. Imaju
također unutrašnji skelet koji učvršćuje tijelo. Imaju složeno probavilo, optjecajni i dišni
sustav te su odvojena spola.

3. U kakvoj je vezi unutrašnji skelet s pokretljivošću kralježnjaka?

Zbog velikog broja kostiju koje čine unutrašnji skelet i velikog broja zglobova tijelo
kralježnjaka je lakše pokretljivo i elastičnije.

4. Navedi sličnosti i razlike u građi dišnih organa vodenih i kopnenih kralježnjaka.

Kod vodenih kralježnjaka prisutne su škrge, dok su kod kopnenih prisutna pluća. Oba organa
dobro su prokrvljena radi putovanja plinova kroz tijelo do dišnih organa. Oba organa su
ispunjena brojnim nepravilnostima i naborima kako bi se što više poboljšala prokrvljenost i
put plinova kroz tijelo. Škrge su nastale na prednjem dijelu crijeva u obliku izraslina, dok su
pluća nastala kao slijepa izbočina ždrijela s kojim su zadržale vezu u obliku pukotine grkljana.

5. Na kojim se obilježjima osniva taksonomska podjela kralježnjaka?

Temelji se na postojanju čeljusti u lubanji ili činjenici da čeljust ne postoji pa postoje dva
nadrazreda: bezčeljusti i čeljoustousti.
6. Zašto ribe nisu sistematska kategorija, koje razrede kralježnjaka obuhvaćamo pojmom
„ribe“?
Ribe nisu sistematska kategorija jer su se riboliki čeljoustousti tijekom evolucije razvijali u
mnoštvo različitih oblika koji se ne mogu svesti pod istu sistematsku kategoriju razreda.
Pojmom „ribe“ obuhvaćamo hrskavičnjače, zrakoperke i mesoperke te katkad i paklare u
širem smislu.

7. Navedi osnovne uloge i primjere pojedinih uloga kralježnjaka u ekosustavima.

Neki kralježnjaci oprašuju biljke (kolibrići, šišmiši), a neki prenose sjemenke biljaka na
velike udaljenosti na svojem krznu ili se hrane plodovima čije se sjemenke izluče zajedno s
izmetom na udaljeno mjesto, a mnogi su i sami hrana drugim vrstama te stoga čine važne
karike u hranidbenim mrežama brojnih ekosustava. Ljudi također imaju važnu ulogu u
pojedinim ekosustavima.