KEMIJA – DOMAĆI RAD

1. Jedan od uvjeta da bi mogla nastati čestica jest sudar čestica. No ne nastaje pri svakom sudaru
reakcija. Neke čestice ne sudare se dovoljno jako ili se sudare u nepovoljnom položaju.
Čestice koje pri sudaru imaju malu energiju pa ne mogu svladati energijsku prepreku, koja je
posljedica odbojnih sila između elektronskih oblaka kad se čestice međusobno jako približe.
2. D – da čestice posjeduju dovoljnu energiju za svladavanje energijske prepreke i da se sudare
dovoljno jako i u povoljnom položaju.
3. Moguće je ako se čestice ne sudare u povoljnom položaju.
4. Točni odgovori – c – kemijska reakcija je egzotermna kada se napredovanjem reakcije
oslobodi veća energija od energije aktivacije, d – energija aktivacije najmanja je energija
potrebna za napredovanje kemijske reakcije
5. Prijelazno stanje – stanje u kojem se veze mogu pregrupirati i može nastati novi spoj A-B, ali i
ne mora. Pri daljnjem će ne napredovanju reakcije i molekule produkata međusobno sudarati,
pa reakcija napreduje i u suprotnom smjeru i ponovno nastati molekule A-A i B-B. Energijski
dijagram s uzvisinom opisuje približnu „energijsku sudbinu“ prosječne čestice u uzorku.
6. Kemijske veze se pregrupiraju i može nastati novi spoj.

7.
8. A. Nije svaki sudar kemijska reakcija – moraju imati dovoljnu energiju aktivacije i sudariti se
u povoljnom položaju.
F. Porastom kinetičke energije temperature više čestica ima potrebnu energiju aktivacije
I-2
1. Zato što se reaktanti miješaju zajedno u produkte
2. B – brzina prirasta koncentracije produkata ima pozitivnu vrijednost.
A – brzina kemijske reakcije se iskazuje prirastom množinske koncentracije.
3. Brzina kemijske reakcije raste povećanjem koncentracije reaktanata.
4. Zato što broj reaktanata i produkata nije isti u svakoj reakciji pa tako ni brzina svake reakcije
te kako bi se brzine mogle uspoređivati.
5. Jer se stehiometrijski brojevi ujednačavaju tako da zbroj stehiometrijskih brojeva produkata i
reaktanata bude u ravnoteži te se reaktanti miješaju radi dobivanja produkata.
 I-1. Objasniti nastajanje
kemijske reakcije na temelju energije aktivacije i prijelaznog stanja. 
 
1. Što znači da su se čestice sudarile u nepovoljnom  ili povoljnom položaju? 
2. Uvjeti potrebni za napredovanje kemijske reakcije jesu: 
a. da čestice imaju početnu energiju i da se nalaze u međusobno povoljnom položaju, 
b. da čestice imaju dovoljnu početnu energiju i da se sudare, 
c. da se čestice sudare dovoljno jako i u međusobno povoljnom položaju, 
d. da čestice posjeduju dovoljnu energiju za svladavanje energijske prepreke i da se sudare
dovoljno jako u međusobno povoljnom položaju, 
e. da se čestice sudare jer svaki sudar dovodi do napredovanja reakcije. 
3. Zadatak 4.2., udžbenik, str.97. 
4. Ispravne su tvrdnje: 
a. pri nastajanju novih spojeva energija aktivacije se oslobađa, 
b. energija aktivacije je energija koja se utroši pri pregrupiranju kemijskih veza i ovisi o
temperaturi sustava, 
c. kemijska je reakcija egzotermna kada se napredovanjem reakcije oslobodi veća energija od
energije aktivacije, 
d. energija aktivacija najmanja je energija potrebna za napredovanje kemijske reakcije. 
5. Što je prijelazno stanje? 
6. Što se događa s kemijskim vezama tijekom prijelaznog stanja? 
7. Zadatak 4.5.,. 
8. Svakoj netočnoj tvrdnji pridruži odgovarajuću točnu tvrdnju. 
A  Svaki sudar atoma je uspješan i predstavlja kemijsku pretvorbu.  
B  Energija aktivacije je ista za slične reakcije. 
C  Prijelazno stanje prethodi kemijskoj reakciji. 
D  Ako čestice nemaju dovoljnu energija aktivacije ne mogu se sudariti. 
E  Reaktanti u različitim reakcijama imaju različite energije aktivacije. 
F  Porastom kinetičke energije više čestica ima potrebnu energiju aktivacije. 
G  Samo uspješni sudari čestica dovode do kemijske pretvorbe. 
 
I-2. Objasniti pojam brzine kemijske reakcije. 
 
1. Zašto prirast koncentracije reaktanata ima negativnu vrijednost? 
2. Ispravne su tvrdnje: 
a. brzina se kemijske reakcije najčešće iskazuje prirastom množinske koncentracije jednog
sastojka reakcijskog sustava u određenom vremenu, 
b. brzina prirasta koncentracije produkata ima pozitivnu vrijednost, 
c. brzina prirasta koncentracije reaktanata ima pozitivnu vrijednost, 
d. brzina kemijske reakcije ne ovisi koncentracijama  reaktanata. 
3. Kakav je odnos između koncentracije reaktanata i brzine kemijske reakcije? 
4. Zašto se u izraz za brzinu reakcije, osim prirasta koncentracije reaktanata i produkata, moraju
uključiti stehiometrijski brojevi reaktanata i produkata? 
5. Zbog čega stehiometrijski brojevi reaktanata imaju negativne vrijednosti? 
 
I-3. Izračunati brzinu kemijske reakcije na temelju zadanih podataka, grafički prikazati
rezultate mjerenja brzine kemijske reakcije. 
 
1. Zadatak 4.6., udžbenik str. 97. (Na temelju zadatka 4.4., udžbenik str. 97.(riješen) )