zoru postiže kritikom i pobunom, dakle negativnim djelovanjem. Uz
to, taj svjetonazor je protjerao pozitivni /kršćanski!/ pogled na svako odricanje ili plemenitu žrtvu. To se najprije smatralo nepotrebnim, a zatim i nepostojećim. Iako se i novi svjetonazor poziva na istinu i dobro, istina se spoznaje isključivo razumom, dobro je zemaljski na- predak pojedinca društva, a Boga nema.16 Novi svjetonazor nije zavladao odjednom; bio je to dugotrajni proces od više od stotinu godina s početkom u 18., tijekom 19. stolje- ća i u prvoj polovini 20. stoljeća. Tekao je usporedno s nekim drugim društvenim tokovima i događanjima, kao što su formiranje nacional- nih država, opismenjavanje, industrijalizacija i slično pa nam lako promakne ta svjetonazorska borba koja se svjesno i namjerno vodila uz pomoć književnosti.17
Svjetonazor SEKULARISTIČKI SVJETONAZOR – HIJERARHIJA VRIJEDNOSTI
definira naš odnos Karakteri- Stilska tendencija/ prema: Okolina Predstavnik Vrijednost stika pravac ...onome Prirodna Istina Svijet Znanstvenik Ekspresionizam iznad nas evolucija /spoznaja/ ...onome Društvo Napredak Intelektualac Kritika Realizam oko nas ...nama Ja Sloboda Pojedinac Pobuna Modernizam samima
Repertoar HNK-a u Zagrebu18 je paradigmatski za odnos um-
jetnosti i društva jer je riječ o glavnom hrvatskom kazalištu koje ima
16 Osim hijerahije vrijednosti koja je prisutna u djelima i taj svjetonazor ima
osnovne elemente poruke koju djela šalju, ali to istraživanje nisam još dovršila. To više što se postmoderna razlikuje u nekim stvarima od moderne pa je npr. sada istina zamijenjena osjećajem (ne smije se govoriti istina da se ne povrijede osjećaji manjine!). Za završetak istraživanja mora proći još neko vrijeme da se vidi je li to privremena iznimka ili stvarna zamjena pojmova u sekularističkoj hijerahiji. Također se mijenjaju i elementi poruke jer je moderna imala samo prikaz svijeta bez duhovne dimenzije ali postmoderna uvodi svijet bez ikakvog smisla i potpuno nepriateljski prema pojedincu, pa i to zahtijeva neko vrijeme za definiranje. 17 Christopher Clark, Wolfram Kaiser Culture Wars. Secular-Catholic Conflict in Nineteenth-Century Europe, Cambridge University Press, 2003. 18 Branko Hećimović (ur.), Repertoar hrvatskih kazališta 1840-1860-1980 (knjiga I, II), Globus; JAZU, Zagreb, 1990., str. 36-160.