POLICIJSKA ŠKOLA “JOSIP JOVIĆ”

ZAGREB

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

KAZNENO PRAVO

TEMA:

KAZNENO DJELO RAZBOJNIŠTVO I RAZBOJNIČKE KRAĐE (ANALIZA SLUČAJA)

MENTOR: POLAZNIK:

MIROSLAV VRHOVČIĆ JOSIP GRAČAN, 2P13

U ZAGREBU, LIPANJ 2018. GODINE

1. SAŽETAK...........................................................................................................................................3
2. UVOD.................................................................................................................................................4
3. KAZNENA DJELA PROTIV IMOVINE...........................................................................................5
3.1. RAZBOJNIŠTVO.......................................................................................................................7
3.2. RAZBOJNIČKE KRAĐE...........................................................................................................9
3.3. RAZLIKA IZMEĐU RAZBOJNIŠTVA I RAZBOJNIČKE KRAĐE......................................11
4. ANALIZA SLUČAJA RAZBOJNIŠTVA …....................................................................................12
5. ANALIZA SLUČAJA RAZBOJNIČKE KRAĐE ….......................................................................17
6. ZAKLJUČAK....................................................................................................................................21
7. LITERATURA..................................................................................................................................22
 1. SAŽETAK

U ovom ću Vam seminarskom radu prikazati kroz pisani sadržaj što je

razbojništvo i razbojnička krađa, koja su njezina obilježja, koje su kazne , navesti
koja je razlika između razbojništva i razbojničke krađe, te ću uz teorijski dio dodati i
praktički dio odnosno dvije analize slučaja koje sam dobio iz III. PP Zagreb u kojima
sam opisao redoslijed odvijanja se redoslijedom odvija postupak u rješavanju takvih
kaznenih djela.

aaa
 2. UVOD

U ovom seminarskom radu odabrao sam temu kaznena djela razbojništva I

razbojničke krađe iz razloga jer je kaznenih djela protiv imovine sve češća i mnogo teži
oblik od običnih krađa jer podrazumijeva upotrebu sile, što može imati puno veće
posljedice. Ova tema me je privukla jer za počinitelja predstavlja izazov te mora gledati
na sve elemente. U pravilu oni se vrše iznenadno, tako da žrtva ne uspijevaju pružiti
učinkovit otpor. U razbojništvu i razbojničkim krađama sudjeluju više osoba, gdje je
određena podjela rada za razliku od individualnih počinitelja koji su skloni korištenju
oružja kao sredstva počinjenja djela. Način počinjenja u pravilu obuhvaća: pripremu za
počinjenje djela, način napada, vrstu i način primjene sile ili prijetnje, postupak sa
žrtvama i svjedocima, broju sudionika, način otpreme oduzetih stvari i slično. Objekti
napada su najčešće banke, pošte, mjenjačice, kladionice, benzinske pumpe, kuće,
stanovi i slično.
 3. KAZNENA DJELA PROTIV IMOVINE

Njihov zajednički zaštitni objekt odnosno pravno dobro primarno je imovina kao
materijalni supstrat kategorije vlasništva odnosno imovinskih prava. Radi se o
višeznačnom pravno-ekonomskom pojmu. U pravnom smislu imovina se definira kao
skup subjektivnih prava predstavljenih jednim nositeljem, pravnom ili fizičkom osobom.
U ekonomskom smislu označava skup dobara koja pripadaju određenom subjektu.
Između ostalog, dijeli se na materijalnu, nematerijalnu i financijsku imovinu. Obuhvaća
nekretnine i pokretnine, vlasnička i druga imovinska prava, uključujući i intelektualno
vlasništvo, tražbine, novac, vrijednosne papire i tako dalje. Imovina, dakle, obuhvaća
subjektivna prava glede stvar i činidaba. Puki skup stvari i činidaba koje pripadaju
jednom subjektu naziva se imovinskom masom te nije sinonim za imovinu. Također,
imovina načelno obuhvaća samo prava, ne i obveze koje su teret imovine, a ne njezin
sastavni dio. Sva ova dobra imaju vrijednost koju je moguće izraziti u novcu, s bitnom
značajkom postojanja određenog stupnja izvjesnosti da je njezinom uporabom moguće
ostvariti buduću ekonomsku korist. Ukoliko takva imovina ima i takozvanu
knjigovodstvenu vrijednost, a sastoji se od aktive, pasive, prava i obveza. Člankom 1.
Protokola br. 1 uz EKLJP zajamčeno je pravo na imovinu odnosno mirno uživanje
imovine. U praksi ESLJP pojam imovine tumači se vrlo široko. Tako se smatra da pod
zaštitu čl. 1. Protokola br. 1 ulazi sva pokretna i nepokretna imovina, ali i cijeli niz prava
vezanih uz novac, kao što su prava proizlaze iz dionica, patenata, naknada koju odredi
arbitraža, utvrđeno pravo na mirovinu ili druge vrste socijalne pomoći, pravo
zakupodavca na zakupninu, pravo na obavljanje profesije, osnovano odnosno
takozvano legitimno očekivanje da će se primijeniti određeni uvjeti, zakonski zasnovano
potraživanje i slično. Pod određenim uvjetima, imovinom se mogu smatrati i ekonomski
odnosno poslovni interesi tvrtke. Zaštićena je, međutim, samo imovina koja postoji, a ne
i samo pravo na stjecanje imovine u budućnosti. Ovakav autonomni pristup tumačenju
imovine u praksi rezultirao je proširenjem pojma imovine i na druga dobra, koja se u
nacionalnim zakonodavstvima uglavnom ne bi smatrala imovinom. 1
1
Knjiga: Posebni dio kaznenog zakona – prvo izdanje, Davor D.,Leo C., Maja M.V., Ksenija T., Zagreb (2013)
 Funkcija je imovine jamstvena odnosno prometna, a njezine temeljne značajke
jedinstvenost i identitet. U kaznenopravnom smislu imovina predstavlja stvari i prava
koja je stekao počinitelj kaznenog djela i prekršaja ili povezana osoba, a obuhvaća sve
stvari i prava koja mogu biti predmet ovrhe te posebno nekretnine i pokretnine, tražbine,
poslovne udjele, dionice, novac, plemenite metale i drago kamenje u vlasništvu,
posjedu ili pod kontrolom počinitelja kaznenog djela ili povezane osobe. S pojmom
imovine korelira i pojam imovinska korist. Sukladno članku 87. t. 22. Kaznenog zakona,
imovinskom korišću smatra se neposredna imovinska korist od kaznenog djela bez
obzira nalazi li se na području Republike Hrvatske ili izvan njega. U presudi kojom se
okrivljenik proglašava krivim za kazneno djelo sud će utvrditi koje stvari ili prava
predstavljaju imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom i njihovu novčanu
protuvrijednost. Kaznenopravna zaštita imovine ostvaruje se supsidijarno i, dakako,
fragmentarno. Zaštita imovine i imovinskog prava primarna je zadaća građanskog
prava, izuzetno kaznenoga i to u ograničenom opsegu, kako u pogledu samog
zaštićenog dobra tako i glede modaliteta njegova ugrožavanja ili povede. Valja, također,
imati na umu da imovina nije ekskluzivno pravno dobro koje se zaštićuje imovinskim
kaznenim djelima, niti se njegova zaštita ostvaruje isključivo u ovoj glavi propisanim
kaznenim djelima. Kaznena djela protiv imovine moguće je podijeliti u dvije skupine:

a) kaznena djela protiv vlasništva: krađa (članak.228.), teška krađa (članak.229.),

razbojništvo (članak.230.), razbojnička krađa (članak.231), neovlaštena uporaba tuđe
pokretne stvari(čl.234)

b) kaznena djela protiv imovinskog prava: prijevare(članak.236.), zlouporaba osiguranja

(članak.238.), zlouporaba čeka i platne kartice (članak.239), zlouporaba povjerenja
(članak.240.), povreda tuđih prava (članak.241.), lihvarski ugovor (članak. 242.), iznuda
(članak.243.), prikrivanje(članak.244). 2

2
Ibid.
 „Kazneni progon“ za imovinska kaznena djela započinju načelno po službenoj
dužnosti, izuzetno kod nekih od njih, u pravilu zbog male težine djela, progon započinje
privatnom tužbom ( sitna djela krađe /članak. 228. st. 2./ , sitna djela prijevare
/članak.236.st.3./, određeni oblici utaje /članak. 232.st.2. i 4. / i tako dalje.), osim ako su
počinjeni na štetu državne imovine.

Mutatis mutandis, i KZ11 zadržavaju generalnu klauzulu kojom se kazneni progon

za određena kaznena djela ( na primjer. Krađe /članak. 228.st.1., teške krađe
/članak.229./, razbojništvo /članak. 230.st.1./ i slično) inicira privatnom tužbom i onda
kada su počinjena na štetu bračnog ili izvan bračnog druga, isto spolnog partnera,
rođaka po krvi u ravnoj lozi, brata ili sestre, ili na štetu osobe s kojom počinitelj živi u
zajedničkom kućanstvu. Za određena djela kazneni progon inicira se prijedlogom (tako
za djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari /članak. 234.st.1., oštećenja tuđe
svari /članak 235.st.1./ i zlouporabe osiguranja /članak. 238.st.1./) 3

3.1. RAZBOJNIŠTVO

Članak 218. (230)

(1) Tko uporabom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da će izravno napasti na njezin
život ili tijelo oduzme tuđu pokretnu stvar s ciljem da je protupravno prisvoji,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je razbojništvo počinjeno u sastavu grupe ili zločinačke organizacije, ili ako
je uporabljeno kakvo oružje ili opasno oruđe, počinitelj će se kazniti kaznom
zatvora od tri do dvadeset godina.

Razbojništvo je pravo složeno kazneno djelo kod kojeg se radnja počinjenja javlja
kao jedna djelatnost ili više djelatnosti, koje inače svaka za sebe već jesu kazneno
djelo.4 Kada već govorimo o složenim kaznenim djelima, kazneni zakon s obzirom na
složenost kaznenih djela dijeli se na jednostavna, složena , prava složena i neprava
složena kaznena djela. Kod pravih složenih KD svaka radnja za sebe predstavlja KD,
3
Ibid, str.4
4
Knjiga: Kazneni zakon o sudskoj praksi – posebni dio; Ana Garačić, Organizator, Zagreb (2009)
npr. Kao što je u ovom slučaju razbojništvo jer se ono sastoji od prisile i krađe koja su
samostalna KD.

Djelo koja ulaze u sastav složenoga kaznenog djela gube svoju samostalnost, pa
stjecaj između njih nije moguć. Sile ili prijetnja koju je počinitelj uporabio moraju biti
usmjerene protiv osobe, a ne prema stvarima. Uporaba sile najčešće podrazumijeva
uporabu fizičke snage prema drugoj osobi kako bi se oduzela tuđa pokretna stvar. Npr.
Optuženik je primjenio silu prema osobi, prišavšći oštećenici s leđa i stežući je za vrat,
da bi joj oduzeo torbicu, a ne samo prekinuo fizičku vezu između stvari i njezinog
detentora. Kad je riječ o prijetnji, prijetnja pak standardno podrazumijeva najavljivanje
nekog zla drugoj osobi za slučaj da se ona ne ponaša na željeni način. Prijetnja može
biti upućena verbalno, znacima ili na drugi način npr pokazivanjem oružja ispod odjeće.
I prijetnja, kao i sila, u funkciji je sprječavanja mogućeg otpora žrtve ili njegova
svladavanja.5

Djelo je dovršeno oduzimanjem stvari, ako je primijenjena sila ili prijetnja, a

oduzimanje nije bilo, radit će se o pokušaju. Pokušaj postoji kad je počinitelj uporavio
silu ili prijetnju, ali još nije ostvario krađu. Tako počinitelj koji je upero pištolj u žrtvu
tražeći novac, ali ga je žrtva svladala počinio je prekršaj. 6 Ako je pri počinjenju djela
nanesena tjelesna ozljeda, ona je konzumirana razbojništvom. Ako je oštećeniku
nanesena teška tjelesna ozljeda, radit će se o stjecaju. Vrijednost oduzete stvari kod
razbojništva ne utječe na opstojnost djela, ali može biti relevantna pri odmjeravanju
kazne. Kao oblik krivnje traži se namjera. Budući da se počinjenjem kazneno djela
razbojništva radi o napadu na osobne vrijednosti – život ili tijelo, nisu ispunjeni zakonski
uvjeti za konstrukciju produljenog kaznenog djela razbojništva, premda postoji
vremenska povezanost između počinjenih djela i okolnosti što ih povezuju u jedinstvenu
cjelinu.7

SUDSKA PRAKSA

5
Ibid, str. 4
6
Ibid, str. 4
7
Ibid, str. 6
 Optuženik je primijenio silu jer je oštećenicu udario više puta šakom u predio
vrata i glave, a kad ju je srušio na tlo, hvatao ju je rukama za vrat i , unatoč njezinu
otporu, oduzeo joj je torbu sa sadržajem i pobjegao. Dakle, riječ je o kaznenom djelu
razbojništva, a ne o kaznenom djelu teške krađe, kako se pledira u žalbi optuženika
osobno i u žalbi branitelja.

Nije riječ o dovršenom kaznenom djelu razbojništva kad optuženik, u namjeri da

oštećeniku oduzme novac, oduzme prazan novčanik, koji zatim odbaci, već je riječ o
nepodobnom pokušaju tog krivičnog djela, jer je izvršenje djela bilo nemoguće s
obzirom na nepodobnost predmeta kojim je djelo pokušano.

Kazneno djelo teške tjelesne ozljede nije konzumirano kaznenim djelom

razbojništva kako je navedeno u odluci VSRH. Uporaba sile kod kaznenog djela
razbojništva nužno ne obuhvaća i eventualne tjelesne ozljede, pogotovo ne teške. Na
temelju pravilne ocjene svih okolnosti pod kojima je razbojništvo učinjeno, treba
zaključiti da nanošenje oštećeniku teške tjelesne ozljede ( prijelom nosnih kostiju s
pomakom ) zapravo predstavlja posve samostalno kazneno djelo. 8

3.2. RAZBOJNIČKE KRAĐE

Članak 219. (231)

(1.) Tko je zatečen pri počinjenju kaznenog djela krađe, pa s ciljem da

ukradenu stvar zadrži, uporabi silu protiv neke osobe ili prijetnju da će izravno
napasti na njezin život ili tijelo, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset
godina.
(2.) Ako je razbojnička krađa počinjena u sastavu grupe ili ako je uporabljeno
kakvo oružje ili opasno oruđe, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do
dvanaest godina.

Kod ovog se kaznenog djela prisila, u obliku sile ili prijetnje, koristi kao sredstvo za
zadržavanje već ukradene stvari. Za razliku od razbojništva, gdje prisila prethodi krađi,
8
Ibid, str. 6
kod razbojničke krađe krađa prethodi prisili. Da bi djelo bilo ostvareno, počinitelj mora
postupati s namjerom. Djelo je dovršeno i onda kad počinitelj, unatoč uporabi sile ili
prijetnje, nije uspio zadržati stvar. Pojam „zatečen pri počinjenju kaznenog djela krađe“
obuhvaća i slučaj kad je počinitelj sustignut dok je odnosio ukradenu stvar. Tjelesna
ozljeda koju bi žrtva dobila prilikom počinjenja kaznenog djela razbojništvo, ako je
teška, konzumirana je ovim kaznenim djelom.

SUDSKA PRAKSA

Da bi se radilo o krivičnom djelu razbojničke krađe, prijetnja kao element bića

krivičnog djela treba biti ozbiljna, odnosno takva da kod oštećenika uistinu izazove strah
i osjećaj osobne ugroženosti, te da je izrečena u namjeri da se, suprotno volji
oštećenika, ukradena stvar zadrži. Kada je optuženik krenuo prema oštećeniku sa
sjekriciom u ruci govoreći „da će ga sasjeći“, ali je pri tome sjekiricu nosio spuštenu i
nije prilazio oštećeniku na udaljenost manju d tri metra, te je ubrzo odustao od daljnje
prepirke s njim, evidentno proizlazi da optuženik nije imao ozbiljne namjere ugroziti
njegov života ili tijelo, već se radilo o nešto temperamentnijem verbalnom sukobu
uzrokovanog time što je oštećenik tvrdio da su drva njegova, a optuženik je njegov sin
to nisu htjeli prihvatiti. Prema tome, prijetnja otpuženika upućena oštećeniku nema
potreban intenzitet, odnosno kvalitet da bi ponašanju optuženika dala značaj izvršenja
krivičnog djela razbojničke krađe.9

3.3. RAZLIKA IZMEĐU RAZBOJNIŠTVA I RAZBOJNIČKE KRAĐE

9
Kazneni zakon ; Šime Pavlović; Libertin naklada, Rijeka (2012)
 Razlika između ova dva kaznena djela je u toj što kod razbojništva osoba uz
uporabu sile ili prijetnje na način da će izravno napasti na njezin život ili tijelo od druge
osobe protupravno prisvoji stvar ili pokretnu imovinu. Uporaba sile se može
podrazumijevati od obične tjelesne snage do najtežih oblika kao što je vatreno oružje.
Kod razbojničke krađe osoba je zatečena s ukradenom stvari na mjestu počinjenja
kaznenog djela, ili neposredno nakon počinjenog djela, ili pri gonjenju prilikom
sustizanja. Djelo je dovršeno kad počinitelj uporabi silu ili primijeni prijetnju, iako mu nije
uspjelo zadržati ukradenu stvar.

4. ANALIZA SLUČAJA RAZBOJNIŠTVA ….

 Dana 14.10.2017. godine u vremenu od 07:30 do 15:00 sati u ljekarni „Lukačin“ u
Zagrebu, ulica Rudolfa Kolaka broj 10, radile su djelatnice J.G. i L.V. da bi oko 14:48
sati u ljekarnu ušao nepoznati muškarac koji je u ruci držao pištolj, nakon čega je
muškarac prišao blagajni i uperio pištolj u djelatnicu L.V. upitavši ju da li su same u
ljekarni i gdje se nalazi zaštitar, na što mu je L.V. odgovorila da su same u ljekarni i da
nema zaštitara. Predmetna navodi kako je ona čučnula iza blagajne čim je muškarac s
pištoljem u ruci ušao u ljekarnu, te da je čučala cijelo vrijeme dok je isti bio u ljekarni –
oko minutu ili dvije. Predmetna dalje ističe kako je potom nepoznati muškarac zatražio
da mu se preda novac, na što je djelatnica L.V. iz obje blagajne izvadila novac koji je
potom po uputi navedenog muškarca stavila u PVC vrećicu „Konzum“ koju je on držao u
ruci, nakon čega je po zapovijedi NN muškarca djelatnica L.V. i novac koji je bio
odložen pokraj blagajne stavila stavila u istu PVC vrećicu crvene boje, a nakon toga je
NN muškarac izišao iz ljekarne nakon čega je djelatnica L.V. pozvala policiju na pozivni
broj 192.

Čim je OKC zaprimio prijavu odmah je izvijestio III. PP Zagreb koja je odmah poslala
2 ophodnje na navedenu adresu te da se za njima naknadnu upućeni načelnik J.M. ove
PP, S.P. iz službe općeg kriminaliteta i M.M. , pomoćnik načelnika ove PP.

Dolaskom u ljekarnu „Lukačin , Ljekarnička jedinica broj 3 Dubrava, na adresi u

Zagrebu, ulica Rudolfa Kolaka broj 10 zatekli su djelatnice – oštećene L.V. i J.G. ,
odgovornu osobu D.L., njegova sestra J.L. i predstavnik suvlasnika R.F. Oštećene su
izjavile da je NN počinitelj dovezli osobni automobilom marke Opel Tigra, reg. oznaka
ZG-7337-DC na parkiralište između zgrade Rudolfa Kolaka broj 8 i Jadran firme,
Rudolfa Kolaka broj 12. Za navedenog muškarca koji je izvršio razbojništvo predmetna
daje slijedeći osobni opis da je NN muška osoba starosti između 20 i 30 godina, visine
oko 180 cm, mršave tjelesne građe, na glavi je imao tzv. šilt kapu crne boje, oko lica e
imao omotanu maramu crne boje, a bio je odjeven u jaknu crne boje i traperice, a u ruci
je držao manji pištolj crne boje, a u drugoj ruci je držao vrećicu „Konzum“ crvene boje,
a na rukama je imao navučene rukavice i izražavao se je zagrebačkim dijalektom. Na
mjestu događaja nije bilo tragova za izlazak ekipe za očevid PUZ-a dok je NN počinitelj
otuđio oko 3.700,00kn u različitim apoenima od 10 do 200kn. Predstavnik suvlasnika
R.F. izjavio je da je promatrao počinitelja od trenutka kada je krenuo od vozila da izvrši
razbojništvo do njegovog povratka u vozilo nakon izvršnog razbojništva. Odgovorna
osoba D.L. izjavio je da je kontaktirao ovlaštenu zaštitarsku tvrtku ADCC sa kojom je
dogovorio da će snimku video nadzora u ljekarni izuzeti u ponedeljak.

U III. PP Zagreb pristupile su oštećene L.V i J.G. koje su dale svoju izjavu o
čemu je sastavljen zapisnik o zaprimanju kaznene prijave gdje se radi o kaznenom djelu
razbojništvo , članak 230. Stavak 2. Kaznenog zakona te njoj i drugoj oštećenoj J.G.
dana obavijest žrtvi kaznenog djela što su potpisale. Oštećena L.V. je tražila izjavu
oštećenika o imovinsko – pravnom zahtjevu gdje se nalaže za nadoknadu štete od
3.700,00kn. Istog je dana u prostorijama ove PP obavljen razgovor s D.L. koji je izjavio
da nisu u mogućnosti odmah poslati snimak sa zgrade,ulica Rudolfa Kolaka broj 10, te
da će u 16.10.2017. godine u jutarnjim satima dostaviti u službene prostorije III. PP
Zagreb o čemu je sačinjeno izvješće. Istoga dana je III. PP Zagreb izvjestila županijsko
državno odvjetništvo o kaznenom djelu.

Dana 14.10.2017. godine došlo se do saznanja da je NN počinitelj nakon

dovršenja KD sa mjesta počinjenja udaljio u osobnom automobilu marke „Opel Tigra“
srebrne boje, reg. oznaka ZG 7337 DC čiji je vlasnica I.Š. koja stanuje u ulici Babinečka
ulica broj 2. Dolaskom na navedenu iznad adresu utvrđeno je da vlasnica I.Š. ne
stanuje tu , te u razgovoru sa ostalim stanarima utvrđeno da stanuje na adresi u
Zagrebu, Ervenički odvojak broj 4. Dolaskom na prethodno navedenu zatekli smo majka
D.Š. – ona navodi kako je sin D.Š. i njegova supruga I.Š. nisu kod kuće, te da je Ivana
posjedovala vozilo Opel Tigra ali ga je nedavno prodala te u razgovoru navodi daje
vozilo prodala T.Š. iz Zagreba, Zdenačka ulica broj 37 gdje se vidi u preslikanoj
punomoći koju nam je dostavila bivša vlasnica I.Š.. Dolaskom na adresu zatečena je
majka A.Š. koja je izjavila da sin T.Š. nije bio kod kuće i koja je T.Š. nazvala na mobitel,
rekavši da isti uskoro dolazi kući.

Nedugo zatim u ulici Zdenački zavoj zatečen sa voilom Opel Tigra reg. oznake
ZG 7337 DC zatečen je T.Š. koji je bez uporabe sredstava prisile priveden u prostorije
III. PP Zagreb poradi kriminalističke obrade u svezi osnove sumnje na počinjenje
navedenog kaznenog djela. Predmetni je u PP dragovoljno izvadio sve iz džepova i
pokazao 758 kuna u raznim apoenima i kovanicama te mobitelom marke Samsung i
ključ od vozila Opel Tigra reg. oznaka ZG 7337 DC. Policijski službenici su ispuni
izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedinicu gdje nazove da postoji
osnove sumnje da je T.Š. počinio kazneno djelo razbojništvo. Predmetnom je pročitana
pouka o pravima uhićenika te je smješten na noćni odmor u jedinicu za zadržavanje i
prepratu. III. PP Zagreb je zatraži od sektora pravnih, financijskih i tehničkih poslova
odjel za tehniku da specijalnim vozilom auto dizalicom „Pauk“ izvrši prijevoz vozila : ZG
7337 DC, Opel Tigra 1.4I do nevede PP. radi predmeta kriminalističkog istraživanja.

Dana 15.10.2017. sastavljena je službena zabilješka u razgovoru sa predmetnim

T.Š. koji je izjavio da u vezi počinjenja razbojništva u ljekarni, da je prije toga sreo
poznanika J.F. kojeg poznaje od malih nogu, tako što je prolazio njegovom ulicom gdje
živi, Laškom ulicom, sa svojim vozilom Opel Tigra , nakratko stao i sa njim malo
popričao te da mu je J.F. rekao da ga odveze da nešto na brzinu obavi i tako ga je
odvezao do ulice Rudolfa Kolaka gdje je pred zgradu parkirao i malo pričekao , a J.F. je
otišao sa druge strane zgrade gdje se nalazi ljekarna i nakon kraćeg vremena užurbano
se vratio noseći u ruci nekakvu vrećicu crvene boje, nalik na „konzumovu vrećicu“.
Nakon svega toga Tomislav navodi da ga je odvezao dalje i negdje u kvartu ostavio ne
zna gdje a dok je On otišao u lokal na kavu, ne zna koji i da ga je nakon određenog
vremena zvala mama i rekla da ga traži policija i daj e On onda došao kući te ga policija
privela u ovu PP navodeći razloge zbog kaznenog djela razbojništva i da mu je tada
postalo sve jasno što je to Josip napravio. Na kraju razgovora navodi da je On od
Josipa nije dobio nikakve novce, a novac što je imao kod sebe oko 600 – 700kn da su
to novci od nedavne prodaje auta Opel Vectre.

Istoga dana obavljen je razgovor sa R.F. koji je izjavio da je prije i poslije

počinjenja razbojništvo bio naslonjen na prozor svog stana i ugledao dvojicu NN muških
osoba koji su se dovezli automobilom marke Opel Tigra. Parkirali su se, suvozač je
namještao šilt kapu i naočale te je oko vrata imao tamnu maramu. Tada je predmetni
R.F. spustio ispred ulaznih vrata zgrade jer pomislio da će navedeni NN muškarac
nešto učiniti i promatrao prema ljekarni „Lukačin“. Navodi da je nakon 2 – 3 minute NN
muška trčala iz smjera ljekarne i imao na rukama gumene rukavice. Predmetni R.F. je
lagano krenuo prema NN muškarcu koji je sjeo na suvozačevo mjesto u automobil
marke Opel Tigra , reg. oznake ZG 7337 DC te se udaljili u nepoznatom pravcu.
Nedugo zatim je vidio policijske službenike te im prišao i dao svoju izjavu.

Dana 15.10.2017. je ista PP zatražila od Županijskog državnog odvjetništva u

Zagrebu nalog za pretragu doma i drugih prostorija te osobnog automobila
osumnjičenog T.Š. što im je županijski sud u Zagrebu odobrio. Istog su dana policijski
službenici uz dva svjedoka obavili pretragu te o tom sačinili zapisnik.

Naknadno je policijski službenik od osobe J.L. privremeno oduzeo jedan CD

medij sa snimkom unutarnjih kamera iz ljekarne na kojim je vidljiv NN počinitelj KDa te
je izdana potvrda o privremenom oduzimanju predmeta i sačinjen je zapisnik.

III. PP Zagreb je dostavila Županijskom državnom odvjetništvu posebno izvješće

da postoji osnovana sumnja da su počinitelji prijavljenog djela : osumnjičeni J.F. koji je
trenutno nedostupan i osumnjičeni T.Š. koji su zajedno počinili kazneno djelo
razbojništvo iz članka 230. Stavak 2. Kaznenog zakona te im je u dokaze dostavljeno;
1. zapisnik o zaprimanju kaznene prijave, službena zabilješka sa oštećenom L.V. i J.G.,
službena zabilješka o dojavi i izvješće, 2. Izvješće policijskih službenika i preslika
punomoći javnog bilježnika, 3. Službena zabilješka sa svjedokom R.F., 4. Potvrda i
zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta, jedan (1) DVD medij i isprintane
fotografije i 5. Službenu zabilješku sa osumnjičenim T.Š. te ostale prikupljene obavijesti
– pouka o pravima, zapisnik o pretrazi osobnog automobila i zapisnik o pretrazi doma i
drugih prostorija.

Dana 20.10.2017. godine za osumnjičenim J.F. je raspisana potraga u kojoj se

navodi da je počinio kazneno djelo razbojništvo te da je od strane Službe općeg
kriminaliteta PUZa odobreno raspisivanje potrage s mjerom „UHITITI“.

Dana 24.10.2017. godine osumnjičeni J.F. je uhićen od strane prometne policije

Heinzelovo o čemu je sastavljeno izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku
jedinicu i pročitana pouka o pravima uhićenika , te je predmetni potpisao izjavu o
odricanju prava na branitelja. Osumnjičeni J.F. je bio smješten na noćni odmor u
jedinicu za zadržavanje i prepratu.
 Sljedećeg dana je III. PP Zagreb dostavila županijskom državnom odvjetništvu
nadopunu posebnog izvješća protiv osumnjičenih J.F. i T.G. zbog kaznenog djela
razbojništvo.

Županijsko državno odvjetništvo je obavijestila III. PP Zagreb da su nakon

dovršene istrage, Županijskom sudu u Zagrebu dostavili optužnicu protiv I. okrivljenog
T.Š. i II. Okrivljenog J.F. zbog kaznenog djela iz članka 230. stavka 2. Kaznenog
zakona.
 5. ANALIZA SLUČAJA RAZBOJNIČKE KRAĐE ….

Dana 12.02.2017. godine oko 15:30 sati vlakom došao iz Novkse u Zagreb, na
željeznički kolodvor S.H. koji se je putem mobitela čuo sa svojim bratićem A.H. koji
inače stanuje u Zagrebu , u Kozari putevima, te se s njim dogovorio da će tramvajem
linije 2 doći do stranice „bundeva“ što je isti i učinio, tj. Došao do dogovorene stranice,
te ga je tamo bratić A.H. zajedno sa još jednim bratićem za kojeg S.H. samo zna da mu
je nadimak „Beba“ te su se taxi-em odvezli do trgovačkog centra „City Centar One East“
na adresi u Zagrebu, Slavenska avenija 11D, na parkiralištu etaža – 1 ispred ulaza
sjever gdje ga je A.H. tražio da za njega podigne mobitel na svoje ime, što je S.H. odbio
to učiniti, ali su svejedno pokušali podići mobitel na S.H. ime ali im nije uspjelo. Nakon
toga. A.H. upitao je S.H. da li ima kod sebe što novaca na što je oštećeni S.H.
odgovorio da ima 25.000,00 kuna u džepu. Nakon navedenog odgovora , A.H. je
oštećenog upitao da li ima mobitel, a na što oštećeni potvrdno odgovorio. Protekom
nekoliko minuta A.H. je zatražio od S.H. da mu preda mobitel što je oštećeni i učinio te
je mobitel predao u ruke A.H., a nakon što je S.H. nekoliko puta, negodojući, tražio da
m vrati mobitel, A.H. je S.H.sa zatvorenim dlanom desne šake ,par puta udario u glavu
kojom prilikom je isti pao na tlo. Nakon što se S.H. nalazio na tlu do njega je prišao A.H.
te istome iz jakne uzeo novčani iznos od 25.000,00 kuna nakon čega se A.H. zajedno
sa osobom pod nadimkom „beba“ trčeći udaljio u nepoznatom smjeru odnoseći sa
sobom ukradeni mobitel i novčani iznos. S.H. zatražio je pomoć NN prolažeće građanke
koja ga je uputila zaštitarima, koju su potom nazvali policiju.

Zaprimljenom prijavom od OKC-a , na mjesto događaja upućeni su policijski

službenici i ekipa za očevid. Dolaskom su zatekli zaštitara tvrtke „Securitas“ H.M. koji je
izjavio da mu je pristupio S.H. govoreći da je dobio batina, te da mu je otuđen mobitel i
novac u iznosu od 25.000,00 kuna. Također je zatečen i oštećeni S.H. koji je izjavio
iznad gore napisano. Policijski službenici su osigurali mjesto događaja nakon čega je
ekipa za očevid PUZa obavila svoje. Sa daljnjim razgovorom sa zaštitarom H.M. izjavio
je kao mjesto događaja pokriva video nadzor , stoga isti je upućen da izuzme spornu
snimku, koju će preuzeti policijski službenik ove PP. Policijski službenici su uz potvrdu o
privremenom oduzimanju predmeta izuzeli jedan (1) DVD medij sa snimkom video
nadzora „City centra one east“ za vrijeme izvršenja kaznenog djela.

Oštećeni S.H. je doveden u prostorije ove PP te je sačinjen zapisnik o

zaprimanju kaznene prijave i izjava oštećenika o imovinsko – pravnom zahtjevu.
Oštećenom je dana obavijest žrtvi kaznenog djela. Te mu je pozvana HMP koja je
pristupala u 23,25 sati sa dr V.B. , te istoga odvela na pregled u KB Dubravu gdje je
utvrđeno da mu je potrebno učiniti toaletu rane i suture što je on odbio. Daljnjom
obradom slučaja došlo se do saznanja da osumnjičeni A.H. koji je bio sa osobom pod
nadimkom „Beba“ zove M.B.

Ekipa za očevid u izvješću o kriminalističko-tehničkoj pretrazi mjesta događaja je

izjavila da nad oštećenim S.H. počinjeno razbojništvo i razbojničkoj krađa gdje je
osumnjičen .A..H. koji je uporabom tjelesne snage protupravno oduzeo mobitel i novac.
Izvršenim pregledom MD pronađeni su tragovi otisaka prstiju i dlanova koji pripadaju
A.H. i S.H.

III. PP Zagreb je istoga dana općinskog državnog odvjetnika Kazneni odjel izvijestila
o saznanju za kazneno djelo te da je podnijeta kaznena prijava po službenoj dužnosti
protiv NN počinitelja, događaj evidentiran u IS MUP-a. Naknadno je dostavljeno
zapisnik o očevidu, izvješće o kriminalističko – tehničkoj pretrazi mjesta događaja i
službenu zabilješku o izvješćivanju dežurnog zamjenika ODO-a Zagreb.

Dana 01.03.2017.godine III. PP Zagreb za PUZ Sektor Kriminalističke Policije

Službe kriminalističke tehnike prilaže predmet oštećenog S.H. gdje se traži izrada
fotografije sa video nadzora. Dva dana poslije je Sektor Kriminalističke Policije
navedenoj PP dostavio izrađenih šest (6) fotografija.

Dana 24.03.2017. u prostorijama ove PP obavljen je obavijesni razgovor sa A.H.

u „Centru za odgoj i obrazovanje Lug samoborski“ u prisutnosti oca O.H., odvjetnika
predmetnog M.M. i odgajateljicu P.K. Predmetni izjavljuje da se navedenog dana oko
18,00 sati nalazio sa svojim prijateljem M.B. koji ima oko 14 godina u TC „City centar
one east“. U daljnjom razgovoru isti je izjavio da je susreo svog rođaka S.H. te su počeli
pričati oko novčanog duga od 700,00 kuna kojeg A.H. ima prema S.H. a vezano uz
prodaju bicikla. Nadalje izjavljuje da ga je S.H. , na parkiralištu, počeo naguravati te ga
je pokušao udariti ali se on uspio obraniti od napada, a nakon čega je on, A.H. rukom
udario S.H. koji je tom prilikom pao na tlo, a on se zajedno sa svojim prijateljem M.B.
udaljio od njega. Na posebno postavljena pitanja da li je on od S.H. prije ili prilikom
napada uzeo mobilni uređaj i novac iz jakne vlasništvo istog, isti izjavljuje da mu nije
uzeo mobilni uređaj niti novac te da ne zna ništa o tome.

Od odvjetnika predmetnog M.M smo zatražili presliku punomoći kojim se njega

ovlašćuje u zastupanju u svim postupcima protiv A.H.

Istog dana je obavljen i razgovor sa odgajateljicom P.K. na okolnosti boravka mlt.

A.H. u Centru za odgoj i obrazovanje Lug. P.K. izjavljuje da se isti nalazi kod njih na
temelju presude Općinskog kaznenog suda , Odjel za mladež, a kojom je presudom mlt.
A.H. izrekla odgojna mjera upućivanja u posebnu odgojnu ustanovu. Na postavljeno
pitanje je li se predmetni A.H. nalazio u ustanovi za vrijeme počinjenja razbojništva i
razbojničke krađe, izjavljuje da je dva dana prije napustio ustanovu u prisutnosti oca
O.H.

Dana 29.03.2017. godine III. PP Zagreb je Općinskom državnom odvjetniku za

mladež u Zagrebu podnijela kaznenu prijavu protiv mlt. A.H. kojem se stavlja na teret
kazneno djelo razbojništvo iz članka 230. Stavak 2. KZ-a i kaznenog djela Razbojnička
krađa iz članka 231. Stavak 1. KZ-a počinjenog na štetu S.H te je navedena PP
izvijestila Centar za socijalnu skrb.

III. PP Zagreb je IV. PP Zagreb poslali predmet uručenje službenog poziva mlt.
M.B. da zajedno u prisutnost oca S.B. javi policijski službeniku 3.4. 2017.godine u
službene prostorije III. PP Zagreb radi davanja obavijesti u svezi kaznenog djela
razbojništvo i razbojnička krađa te o učinjenom izvijestiti ovu PP na telefaks uz
dostavljanje potpisane dostavnice o uručenju poziva.

Dana 3.4.2017. godine u prostorijama III. PP Zagreb obavljene je razgovor sa

mlt. M.B. uz prisutnost oca S.B. koji izjavljuje da se sjeća da je navedenog dana bio sa
prijateljem A.H. u TC „City centar one east“ te da se je A.H. potukao sa njemu
nepoznatom osobom i vidio da je A.H. nakon tučnjave kod tebe imao novi mobilni
uređaj, a koji je uzeo od nepoznate osobe dok mu nije poznato da li je A.H. osim
mobitela uzeo još nešto i da li je mobitel uzeo prije ili nakon tučnjave te da se ostalih
detalja slabo sjeća te da nema više ništa za izjaviti.

Dana 20.04.2017.godine III. PP Zagreb je ODO za mladež u Zagrebu dostavila

posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave protiv osumnjičenog mlt. A.H. da je
provedeno kriminalističko istraživanje u kojem je utvrđeno u razgovoru sa svjedokom
mlt. M.B. da je A.H. počinio kazneno djelo razbojništvo i razbojničku krađu.
6. ZAKLJUČAK
 7. LITERATURA

Knjige, udžbenika:

1. Posebni dio kaznenog prava – Prvo izdanje ; Davor Derenčinović (ur.) , Leo
Cvitanović, Maja Munivrana Vajda, Ksenija Turković ; Zagreb, (2013.)
2. Kazneni zakon ; Šime Pavlović , Libertin naklada ; Rijeka (2012.)
3. Kazneni zakon u sudskoj praksi – posebni dio ; Ana Garačić ; Organizator,
Zagreb (2009.)
Datum predaje rada: _____________________________________

Potpis mentora/ice: ______________________________________

Ocjena pisanog rada: _____________________________________

Datum obrane rada: ______________________________________

Ocjena obrane rada: ______________________________________

Opći uspjeh: ___________________________________________

Povjerenstvo:

1. Predsjednik povjerenstva __________________________________

2. Mentor/ica: ___________________________________

3. Nastavnik struke: ___________________________________

Prostor za izdvojeno mišljenje ili eventualni komentar: