Hrvatska književnost od 1929. – 1952.

(Drugo razdoblje)

Povijesni okvir
 1928. - ubijen Stjepan Radić
 1929. – Kraljevina Jugoslavija (velikosrpska politika na čelu s
Aleksandrom Karađorđevićem)
 1939. do 1945. - II. svjetski rat
 od 1941. do 1945. NDH
 1945. Hrvatska dio Jugoslavije
 1952. - nova generacija pisaca okupljena oko časopisa Krugovi tzv.
krugovaši; počinje druga moderna

Obilježja
 zamiranje avangardnih stilova
 povratak realizma u književnost (nepovoljne društvene prilike toga
vremena odrazile su se na književnost)
 dominiraju djela socijalnog realizma – književnici svojim romanima
ukazuju na socijalnu nepravdu
 model utilitarnog realizma (lat. utilis – koristan) - zanemarena je
umjetnička vrijednost književnosti, književnost treba imati
društveno-korisnu ulogu (progovarati o društvenim problemima) – za
to su se zalagali lijevo orijentirani intelektualci; suprotstavio im se
Krleža, također ljevičar – sukob na književnoj ljevici. Krleža smatra
da utilitarna književnost može biti i estetska (umjetnička) ako ju
stvaraju daroviti pisci
 neki se pisci okreću seoskoj tematici i dijalektnoj književnosti

Predstavnici i djela
 proza: Miroslav Krleža (Povratak Filipa Latinovicza – prvi moderni
hrvatski roman), Ivo Andrić (Prokleta avlija)
 lirika: Tin Ujević, Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović, I.G. Kovačić
 dijalektalna lirika: Miroslav Krleža (Balade Petrice Kerempuha),
Mate Balota, Drago Gervais, Ivan Goran Kovačić
 drama: Miroslav Krleža (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda)
 časopisi: Hrvatska smotra, Hrvatska prosvjeta, Savremenik