Parthenon

 Partenon (Parthenon- prebivalište djevice) bio je najveličanstveniji Grčki hram

 Građen je između 447. i 438. , a potpuno dovršen 432. godine prije Krista
 Periklova zamisao, gradili ga arhitekti Iktin i Kalikrat pod Fidijinim nadzorom
 klasično razdoblje, dorski stil, oblik- Peripteros

Unutrašnji izgled
 pronaos (trijem) na istočnoj strani sa šest dorskih stupova, cela (naos) i manje
prostorije Partenon, koja je služila za čuvanje darova i blaga hrama s četirima jonskim
stupovima, a u koju se ulazilo iz opistodoma
 u dubini cele, na pravokutnoj bazi, stajao je monumentalni kip božice Atene Partenos
(Djevice), kip je izradio Fidija, a napravljen je od zlata i slonove kosti. Visina kipa s
postoljem bila je 12,50 m

Vanjski izgled
 Stupovi dorskog peristila (ukupno 46) nosili su arhitrav (greda)
 Iznad arhitrava bio je ugrađen dorski friz, sastavljen od triglifa i ukrašenih metopa, a
završava zabatima, krovnim vijencem i drvenim krovom prekrivenim mramornim
crijepom
 metope na istočnom pročelju hrama prikazivale su gigantomahiju (borbu bogova s
gigantima)
 metope na zapadnom pročelju prikazivale su scene amazonomahije (borbe Grka s
plemenom žena Amazonki)
 na sjevernoj strani prikazani su motivi o razaranju Troje, a na južnoj stani tema je bila
borba Kentaura i Lapita i legenda o atenskom kralju Erehteju.
 istočni zabat (timpanon) prikazivao je Atenino rođenje iz Zeusove glave kojem su
prisustvovali mnogi bogovi s Olimpa.
 zapadni zabat (timpanon) prikazivao je svađu božice Atene i boga mora Posejdona za
vlast nad Atikom- jasno vidljiva harmonija skulpture i arhitekture
 friz je dužine 167,5 m i prikazivao je panatenejsku povorku od trenutka formiranja do
završnog
 završetak je prikazan na istočnoj strani iznad ulaza u naos. Tu je predstavljen trenutak
predaje dara atenskog naroda božici
 stupovi su u sredini imali zadebljanja, jer ako je svugdje jednako širok dobije se dojam
da se u sredini sužava
 isto tako su smanjivali razmak između krajnjih stupova, jer ako su stupovi na pročelju
hrama ravnomjerno raspoređeni gledatelju se čini kako su krajnji stupovi na uglu
udaljeniji od ostalih
 Povijest
 bio je pretvoren u kršćansku crkvu, već u 6. st. poslije Krista, najprije Sv. Sofije, zatim
Djevice Marije
 nakon toga Turci su ga pretvorili u džamiju
 u 15. st. spremište baruta Turcima, Mlečani ga granatirali

Literatura:

 Izgubljeni gradovi drevnog svijeta, Maria Teresa Guaitoli - Simone Rambaldi

 Umjetnost kroz povijest čovječanstva, Mary Hollingsworth
 Velike arhitekture svijeta
 Velike civilizacije,život, mit i umjetnost - stara Grčka, Emma J. Stafford
 Grčka, od mitova do antičkih spomenika, Ante Juric
 Povijest umjetnosti, H.W. Janson – Anthony F. Janson
 The World Book Encyclopedia