Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu

TEMPERATURNA POLJA
P794

SEMINARSKI RAD

Ime Prezime
Josip Carić

Datum predaje
30.05.2018.

Akademska godina 2017./2018.

SADRŽAJ

1 UVOD………………………………………………………………………………….1
2 ZADACI……………………………………………………………………………….2
3 RJEŠENJE PRVOG ZADATKA……………………………………………………3
3.1 MATEMATIČKI MODEL...………………………………………………………4
3.2 PROGRAMIRANJE U EES-U...…………………………………………………..4
3.3 REZULTATI, TABLICE I DIJAGRAMI...………………………………………..6
4 RJEŠENJE DRUGOG ZADATKA………………………………………………...12
4.1 MATEMATIČKI MODEL...……………………………………………………..13
4.2 PROGRAMIRANJE U EES-U.....………………………………………………..14
4.3 REZULTATI, TABLICE I DIJAGRAMI...………………………………………15
5 RJEŠENJE TREĆEG ZADATKA…………………………………………………18
5.1 MATEMATIČKI MODEL...……………………………………………………..18
5.2 PROGRAMIRANJE U EES-U...…………………………………………………20
5.3 REZULTATI, TABLICE I DIJAGRAMI..……………………………………….21
6 LITERATURA..……………………………………………………………………..24
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

1 UVOD

Zavarivanje je najčešća tehnologija nerastavljivog spajanja metalnih materijala koja se

koristi u gotovo svim industrijama. Zavarivanje je spajanje metalnih materijala koje se
najčešće provodi taljenjem uz unos topline koji može negativno utjecati na osnovni materijal i
na ukupna svojstva zavarenog spoja. Koncentrirani unos topline koji se koristi za zavarivanje
uzrokuje pojavu neujednačenih temperaturnih polja u području spoja te kao posljedicu
neujednačenu ekspanziju i kontrakciju materijala pri zavarivanju i hlađenju. Rezultat toga su
pojave zaostalih naprezanja i trajnih deformacija. Zaostala naprezanja najčešće imaju
negativan utjecaj na svojstva spoja jer povećavaju sklonost krhkom lomu, zamoru materijala i
vodikovim pukotinama, a jedan su i od čimbenika koji uzrokuje napetosnu koroziju.
Deformacije koje nastaju kao posljedica zavarivanja uzrokuju promjene oblika i dimenzija
zavarenih sekcija te otežavaju montažu i smanjuju nosivost konstrukcija. Osim naprezanja i
deformacija zavarivanje utječe i na mikrostrukturu spoja. Previsok unos topline može
uzrokovati pogrubljenje kristalnog zrna, smanjenje čvrstoće toplinski obrađenih čelika i pad
žilavosti zavarenog spoja. Prenizak unos topline može uzrokovati zakaljivanje u zoni utjecaja
topline i metalu zavara što pogoduje nastanku krhkog loma i vodikovim pukotinama.
Korekcija navedenih problema nakon zavarivanja kao što su toplinske obrade, razne metode
ravnanja produljuju trajanje i povećavaju cijenu proizvodnje a mogu se javiti i suprotni efekti
od željenih.
Ako se temperatura mijenja s vremenom, onda je nestacionarno temperaturno polje a ako se
ne mijenja s vremenom onda je stacionarno temperaturno polje.
Ako se u nekom tijelu ili prostoru povežu sve točke istih temperatura, dobit će se izotermna
površina. Presjek izotermne površine s nekom ravni (npr. koordinatnom ravni) daje izotermnu
liniju ili izotermu neke određene temperature. Presjek druge izotermne površine sa istom
ravninom imat će za rezultat druge izoterme, tako da se dobiju obitelj izotermi.

1
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

2 ZADACI

2
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

3 RJEŠENJE PRVOG ZADATKA

Elektrootporno zavarivanje je način zavarivanja el. energijom gdje se koriste pritisak i

toplina za spajanje predmeta. Toplina nastaje uslijed električnog otpora na mjestu dodira
dijelova koji se zavaruju, po formuli:
Q = J2 ˑ R ˑ t [J]
gdje je:
J – jakost električne struje zavarivanja,
R – električni otpor na mjestu dodira zavarivanih dijelova,
t – trajanje zavarivanja
Koristi se naizmjenična struja niskog napona (15 V), ali velike jakosti (do 100.000 A). Zavar
se postiže u čvrstom stanju, bez topljenja materijala. Predmet obrade su tanki limovi debljine
do 6 mm. Ovaj postupak je čist, brz te se vrši bez dodatnog materijala, a koristi se u: industriji
vozila (automobili, bicikli, motori, avioni, vozila na tračnicama) ,vojnoj
industriji,prehrambenoj industriji, građevinarstvu, industriji bijele tehnike .
Postupke elektrootpornog zavarivanja možemo podijeliti u 4 grupe: sučeono zavarivanje
točkasto zavarivanje, bradavičasto zavarivanje, linijsko (šavno) zavarivanje, zavarivanje
iskrenjem, indukcijsko zavarivanje .
U našem zadatku se radi o točkastom elektrootpornom zavarivanju. Ovo zavarivanje primjenuje
se prilikom spajanja limova umjesto zakivanja. Postupak: Limovi se stave između elektroda i
pušta se struja koja zagrijava limove i uslijed prekida strujnog kruga limovi se spoje. Zavar je
u obliku točke, a poprečni presjek u obliku leće. Limovi moraju biti dobro očišćeni prije samog
početka zavarivanja.

3
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

3.1 MATEMATIČKI MODEL

Zadano:
v= 0,005 [m/s]
q= 6000 [W]
a=0,000005 [m^2/s]
λ=25 [W/(m*K)]

𝑞 𝑣
𝑇= ∙ 𝑒 −2∙𝑎(𝑥+𝑟)
2∙𝜋∙𝜆∙𝑟

gdje je:
𝑞 = 𝑈 ∙ 𝐼 ∙ 𝜂 – snaga toplinskog izvora, W
λ – toplinska provodnost materijala
e=2,71828
v – brzina točkastog toplinskog izvora
a – koeficijent temperaturne vodljivosti krutine
x – udaljenost od izvora, m

𝑟 = √𝑥 2 + 𝑦 2 + 𝑧 2

3.2 PROGRAMIRANJE U EES-U

"Seminarski rad - Temperaturna polja"
"Joisp Carić-12133480"

"1. Zadatak"

"Zadano:"
v=0,005 [m/s]
q=6000 [W]
a=5E-6 [m^2/s]
lambda=25 [W/(m*K)]

"Rjesenje:"
T=(q/(2*pi*lambda*r))*(e_ln^(-((v/(2*a))*(x+r))))
r=sqrt(x^2+y^2+z^2)
e_ln=2,71828

x=-0,05 [m]
y=0,04 [m]
z=0 [m]

4
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

"Pomocni proracun"
x_1 = -0,1
x_2 = 0,1

y_1 = -0,03
y_2 = 0,03

delta_x = 0,005
delta_y = delta_x

n_x = ((x_2 - x_1) / delta_x) + 1

n_y = ((y_2 - y_1) / delta_y) + 1

n = n_x * n_y

Duplicate i = 1;n_x
x[i] = x_1 + (i-1)*delta_x
end

Duplicate j = 1;n_y
y[j] = y_1 + (j-1)*delta_y
end

Duplicate i = 1;n_x
Duplicate j = 1;n_y
T[i;j] = (q / (2 * PI# * lambda * sqrt(x[i]^2 + y[j]^2 + z^2))) * (e_ln^(-v / (2 * a)
* (x[i] + sqrt(x[i]^2 + y[j]^2 + z^2))))
end
end

5
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

3.3 REZULTATI TABLICE I DIJAGRAMI

a) za z = 0 m za z = 0,004 m
T = 0,5355°C T = 0,5022°C
r=0,06403 m r = 0,06416 m
v-50% = 0,0025 m/s v+50% = 0,0075 m/s
v-25% = 0,0025 m/s v+25% = 0,0075 m/s

6
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

a) 𝜗 = 𝑓(𝑥, 𝑦) s parametarskom vrijednošću koordinate y=0,0025 m, y=0,05 m, y=0,01 m,

y=0,04 m i promjenjivom vrijednošću x za z=0 m.

z= ϑ=f(x,y) ; z=0 [m]

2500

2000

1500
y=0,0025[m]
T[°C]
y=0,01 [m]
1000
y=0,001 [m]

500 y=0,015 [m]

0
-0,1 -0,08 -0,06 -0,04 -0,02 0 0,02
x[m]

Temperatura oko samog toplinskog izvora je najveća, a što je veća udaljenost od toplinskog
izvora temperatura opada.

𝜗 = 𝑓(𝑥, 𝑦) s parametarskom vrijednošću koordinate y=0,0025 m, y=0,005 m, y=0,01 m,

y=0,04 m i promjenjivom vrijednošću x za z=0,004 m.

ϑ=f(x,y) ; z=0,004 [m]

2500

2000

1500
y=0,0025 [m]
T[°C]
y=0,015 [m]
1000 y=0,001 [m]
y=0,01[m]

500

0
-0,1 -0,08 -0,06 -0,04 -0,02 0 0,02

x[m]

7
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

Temperatura se smanjila zbog toga što je naša točka udaljena po dubini tijela za z=0,004 m.
Izrazito je vidljiv pad temperature kod krivulje y=0,01 m.

b) 𝜗 = 𝑓(𝑥, 𝑦) s parametarskom vrijednošću koordinate x=-0,01 m, x=-0,02 m, x=-0,03 m,

x=-0,04 m i promjenjivom vrijednošću y za z=0 m.

ϑ=f(x,y) ; z=0[m]
2500

2000

1500
x=-0,04 [m]
T[°C]
x=-0,03[m]
1000
x=-0,02 [m]
500 x=-0,01 [m]

0
-0,03 -0,02 -0,01 0 0,01 0,02 0,03
y[m]

Na mjestu zavarivanja je visoka temperatura. Malim pomacima po x-osi, odnosno,

udaljavanjem od izvora zavarivanja po y-osi, temperatura se znatno smanjuje. Na grafu je
također vidiljiva simetrija jer je os y okomita na smjer zavara.

𝜗 = 𝑓(𝑥, 𝑦) s parametarskom vrijednošću koordinate x=-0,01 m, x=-0,02 m, x=-0,03 m,

x=-0,04 m i promjenjivom vrijednošću y za z=0,004 m.

8
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

ϑ=f(x,y) ; z=0,004[m]
2500

2000

1500
y=-0,01 [m]
T[°C]
y=-0,02 [m]
1000
y=-0,03[m]
y=-0,04 [m]
500

0
-0,03 -0,02 -0,01 0 0,01 0,02 0,03
y[m]

Odmicanjem toplinskog izvora po koordinatnoj osi – z, temperature znatno opadaju.

Najvidljivije je za x=-0,01 [m].

c) 𝜗 = 𝑓(𝑥, 𝑣) s parametarskom vrijednošću brzine v gibanja točkastog toplinskog izvora (𝑣 =

±50% zadane vrijednosti) i promjenjivom vrijednošću x, za z=0 m.

ϑ=f(x,v) ; y=0,01 [m] ; z=0[m]

2500

2000

1500
T[°C]

1000

500

0
-0,1 -0,08 -0,06 -0,04 -0,02 0 0,02
x[m]
v=0,00125 [m/s] v=0,0250[m/s] v=0,00625 [m/s] v=0,00750 [m/s]

Pri manjim brzinama veći je toplinski input, a prema tome i veći iznosi temperature. Pri brzini
v=0,00125 m/s iznos temperature je blizu 2000 °C, a pri brzini v=0,0075 m/s je oko 400 °C.

9
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

𝜗 = 𝑓(𝑥, 𝑣) s parametarskom vrijednošću brzine v gibanja točkastog toplinskog izvora (𝑣 =

±50% zadane vrijednosti) i promjenjivom vrijednošću x, za z=0,004 m.

ϑ=f(x,v) ; y=0,01 [m] ; z=0,004[m] 2500

2000

1500

T[°C]

1000

500

0
-0,1 -0,08 -0,06 -0,04 -0,02 0 0,02
x[m]
v=0,00750 [m/s] v=0,00625 [m/s] v=0,0250[m/s] v=0,00125 [m/s]

Udaljavanjem po koordinatnoj osi – z, temperature još više opadaju. Za brzinu v=0,00125 m/s
maksimalna temperatura je pala za 200°C, a kod brzine v=0,0075 m/s za 50 °C.
d) Prostorni dijagram u Excelu

z=0,004[m]
2500
T[°C]

2000

1500

1000

500
0,03
0
0,01
y[m]

-0,01

x[m] -0,03

0-500 500-1000 1000-1500

10
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

U prostornom dijagramu je vidljiva ovisnost temperaturea o x i y udaljenosti od toplinskog

izvora.Najveća temperatura je označena sa zelenom bojom a najmanja sa plavom.

e) Dijagram „Plot x-y-z“ u EES-u

Crvenom bojom je označena najveca temperatura i ona se nalazi na najmanjoj udaljenosti od

toplinskog izvora na x=0 m ;y=0 m. Udaljavanjem od toplinksog izvora vidimo pad
temperatura oznaćenih žutom,zelenom pa sve do plave boje gdje je najmanja temperatura.

11
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

4 RJEŠENJE DRUGOG ZADATKA

Linijsko zavarivanje ili linijsko(šavno) elektrootporno zavarivanje je preklopno
(postoji i sučeljno) zavarivanje dvaju dijelova pomoću elektroda u obliku koluta (diska), koji
zavarivane dijelove pritišću s obiju strana i istovremeno se pomiču, dok preko njih na mjestu
dodira, neprekidno ili u prekidima, protječe električna struja zavarivanja. Nastali zavareni spoj
je neprekidan niz preklopnih točkastih zavara (vodonepropusni zavar) ili niz međusobno
razmaknutih točkastih zavara (isprekidano zavarivanje). Koristi se za privarivanje ojačanja
spremnika goriva ili njihovo zavarivanje, zavarivanje karoserija automobila, vagona, cijevi,
posuda, bubnjeva strojeva za pranje, radijatora i slično.

12
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

4.1 MATEMATIČKI MODEL

Zadano:
v=0,006 [m/s]
q=3000 [W]
α=20 [W/(m2*K)]
δ=0,004 [m]
a=7,058*10-6 [m2/s]
λ=40 [W/(m*K)]
ρ*c=5000000 [J/(m3*K)]
ρ=7800 [kg/m3]
To=20 [°C]
𝑣∙𝑥
𝑞 𝑣2 𝑏
𝑇 − 𝑇𝑜 = 2∙𝜋∙𝜆∙𝛿 ∙ 𝑒 −2∙𝑎 ∙ 𝐾𝑜 ∙ (𝑟 ∙ √4∙𝑎2 + 𝑎)

gdje je:
𝑞 = 𝑈 ∙ 𝐼 ∙ 𝜂 – snaga toplinskog izvora, W
λ – toplinska provodnost materijala, W/(m*K)
δ – debljina ploče, m
v – brzina toplinskog izvora, m/s
x – udaljenost od izvora, m
a – temperaturna vodljivost materijala, m2/s
Ko – Besselova funkcija nultog reda, prve vrste
2∙𝛼
𝑏 = 𝑐∙𝜌∙𝛿 - koeficijent intenziteta pada temperature zbog odvođenja topline u okolinu, s-1

𝑟 = √𝑥 2 + 𝑦 2 + 𝑧 2

13
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

4.2 PROGRAMIRANJE U EES-U

"Seminarski rad - Temperaturna polja"
"Josip Carić - 12133480"

"2. Zadatak"

"Zadano:"

v = 0,006 [m/s]
q = 3000 [W]
alpha = 20 [W/(m^2*K)]
delta = 0,004 [m]
a = 7,058E-6 [m^2/s]
lambda = 40 [W/(m*K)]
rho*c = 5000000 [J/(m^3*K)]
rho = 7800 [kg/m^3]
T_0 = 20 [°C]

"Rjesenje:"

T - T_0 = (q/(2 * PI# * lambda * delta)) * ARG2 * K_0

ARG = (r*(sqrt(((v^2)/(4 * a^2)) + (b / a))))
ARG2 = (e_ln^((-v * x) / (2 * a)))
b = 2 * alpha/(c * rho * delta)

K_0 = bessel_k0(ARG)

e_ln = 2,71828

x = -0,04 [m]
y = -0,004 [m]

r = sqrt(x^2 + y^2)

"Temperaturno polje"

x_1 = -0,1
x_2 = 0,01

y_1 = -0,03
y_2 = 0,03

delta_x = 0,005
delta_y = delta_x

n_x = ((x_2 - x_1) / delta_x) + 1

n_y = ((y_2 - y_1) / delta_y) + 1

n = n_x * n_y

14
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

4.3 REZULTATI, TABLICE I DIJAGRAMI

ARG = 17,1 c = 641 J/kg*K
ARG2 = 2,420E+07 T = 834 °C
b = 0,002 1/s

Dijagrami, opisi, tablice, zaključci

a) 𝜗 = 𝑓(𝑥, 𝑦) s promjenjivom vrijednošću koordinate y i parametarskom vrijednošću
koordinate x

ϑ=f(x,y)
1800

1600

1400

1200

1000 y=-0,004 [m]

T[°C]
800 y=-0,003 [m]
y=-0,002 [m]
600
y=-0,001 [m]
400

200

0
-0,07 -0,06 -0,05 -0,04 -0,03 -0,02 -0,01 0 0,01
x[m]

Pomakom po koordinatnoj osi – y, temperature su sve manje. Najveće temperature su u

području oko toplinskog izvora (elektrode).

15
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

b) 𝜗 = 𝑓(𝑥, 𝑦) s promjenjivom vrijednošću koordinate x i parametarskom vrijednošću

koordinate y

ϑ=f(x,y)
1800

1600

1400

1200

1000 x=-0,01 [m]

T[°C]
800 x=-0,02 [m]
x=-0,03[m]
600
x=-0,04 [m]
400

200

0
-0,02 -0,01 0 0,01 0,02
y[m]

Na mjestu zavarivanja je razvijena visoka temperatura, a već pri malim pomacima po

koordinatnoj osi – x, temperature opadaju. Uzrok visoke temperature na mjestu zavarivanja je
veliki toplinski input koji se zadržava određeno vrijeme.

c) Prostorni dijagram u Excelu

16
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

d) Dijagram „Plot x-y-z“ u EES-u

Crvenom bojom je označena najviša temperatura, odnosno mjesto najbliže toplinskom izvoru.
Plavom bojom je označena najniža temperatura. Ostale boje prikazuju raspon između najviše i
najniže temperature.

17
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

5 RJEŠENJE TREĆEG ZADATKA

Sučeoni spoj nastaje zavarivanjem dijelova čiji se krajevi sučeljavaju i međusobno

zatvaraju kut koji može biti izmedu 160º i 200º, a najčešće je 180º. Dimenzioniranje sučeong
spoja ne predstavlja poseban problem, jer je debljina tj. dimenzija šava određena debljinom
osnovnog metala. S velikom pažnjom moraju biti pripremljeni rubovi spoja, da bi se omogućilo
dobro protaljivanje uz minimalne deformacije i naprezanja u spojevima. Jednostavno se
provjerava i rendgenski snimak, a zavarivanje se može izvoditi s jedne strane ili dvostrano.

5.1 MATEMATIČKI MODEL

Zadano:
U=28 [V]
I=80 [A]
η=0,8
v=0,006 [m/s]
δ=0,002 [m]
τ=200 [s]
T0=150 [°C] T0=200 [°C] T0=250 [°C]
y0=0,005 [m] y0=0,010 [m] y0=0,015 [m]
T1=800 [°C] T1=700 [°C] T1=600 [°C] T1=500 [°C]

gdje je:
𝑞 = 𝑈 ∙ 𝐼 ∙ 𝜂 - snaga toplinskog izvora, W
v – brzina toplinskog izvora, m/s
δ – debljina ploče, m
λ – toplinska provodnost materijala, W/(m*K)
ρ – gustoća materijala, kg/m3
18
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

τ – varijanca vremena, s
e – 2,71828
y0 – udaljenost točaka od osi zavara, m
a – temperaturna vodljivost materijala, m2/s

Temperaturni ciklus točke:

q y0 2
T(y0, , t) − T0 = · e−4·a·t
v · δ√4 · π · λ · ρ · c · t

Trenutna brzina hlađenja točke

dT δ2 ·[T(0,t)−T0 ] 3
= −2 · π · λ · ρ · c · q
dt ( )2
v

Vrijeme hlađenja od 800 do 500 °C

1 η2 1 1
t 8/5 = E 2 · δ · 4·π·λ·ρ·c · [(500−T ) 2
− (800−T ) 2 ]
0 0

Maksimalna temperatura koju dostiže točka

q 2
Tmax − T0 = v·δ·ρ·c·2·y · √π·e
0

Širina zone utjecaja topline

1 q 1 1
𝑠ZUT = y700 − y1500 = · v·δ·ρ·c · (700−T − 1500−T )
√2·π·e 0 0

𝑞 1
𝑦700 = ·
𝑣·𝛿·𝜌·𝑐√2·𝜋·𝑒 (700−𝑇0 )

𝑞 1
𝑦1500 = 𝑣·𝛿·𝜌·𝑐√2·𝜋·𝑒 · (1500−𝑇 )
0

19
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

5.2 PROGRAMIRANJE U EES-U

"Seminarski rad: Temperaturna polja"
"Josip Caric - 12133480"

"3.zadatak"

"Zadano:"

U=28 [V]
I=80 [A]
eta=0,8
v=0,006 [m/s]
T_0=200 [°C]
delta=0,002 [m]
y_0=0,005 [m]
tau=200 [s]
T_1=800 [°C]

"Aluminij - svojstva materijala:"

a=9,7E-7 [m^2/s]
lambda=205 [W/(m*K)]
rho*c=1,7E6 [J/(m^3*K)]
rho=2700 [kg/m^3]

"Rjesenje a):"

q=U*I*eta
e_ln=2,71828
T-T_0=(q/(v*delta*(sqrt(4*PI#*lambda*rho*c*tau))))*(e_ln^(-(y_0^2)/(4*a*tau)))

"Rjesenje b):"

dTdt_800=-2*PI#*lambda*rho*c*((delta^2*(T_1-T_0)^3)/(q/v)^2)

"Rjesenje c):"

E=(U*I)/v
t_85=(E^2)*(eta^2/(delta^2*4*PI#*lambda*rho*c))*((1/(500[°C]-T_0)^2)- (1/(800[°C]-T_0)^2))

"Rjesenje d):"

T_max-T_0=(q/(v*delta*rho*c*2*y_0))*(sqrt(2/(PI#*e_ln)))

"Rjesenje e):"

s_ZUT=y_700-y_1500
y_700=(q/(v*delta*rho*c*(sqrt(2*PI#*e_ln))))*(1/(700[°C]-T_0))
y_1500=(q/(v*delta*rho*c*(sqrt(2*PI#*e_ln))))*(1/(1500[°C]-T_0))

20
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

5.3 REZULTATI, TABLICE I DIJAGRAMI

a) Temperaturni ciklus točaka za T0=150°C:

T0=150[°C]
650
T[°C]
600

550

500

450

400 y0=0,015

350 y0=0,010
y0=0,005
300

250

200

150
0 50 100 150 200 250 300 350 400 t[s]

Temperatura blizu izvora za zavarivanje ne prelazi 540°C. Na udaljenosti od 15 mm

temperatura ne prelazi 287°C.

21
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

Temperaturni ciklus točaka za T0=200°C:

T0=200 [°C]
650
600
550
500
450

T[°C] 400 y0=0,005

350 y0=0,010
300 y0=0,015

250
200
150
0 50 100 150 200 250 300 350 400
t[s]

Temperatura blizu izvora za zavarivanje ne prelazi 580°C. Na udaljenosti od 15 mm

temperatura ne prelazi 320°C. Nakon 300 sekundi uspostavila se toplinska ravnoteža krivulja
na 350°C.

Temperaturni ciklus točaka za T0=250°C:

T0=250[°C]
650

600

550

500

450

T[°C] 400 y0=0,005

350 y0=0,010

300 y0=0,015

250

200

150
0 50 100 150 200 250 300 350 400
t[s]

Temperatura blizu izvora za zavarivanje ne prelazi 630°C. Na udaljenosti od 15 mm

temperatura ne prelazi 380°C.

22
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

Na svim dijagramima vidimo raspon temperatura ovisno o temperaturu T_0 [°C] i udaljenosti
po osi y zavara, također vidimo i pad temperature ovisan o vremenu [s].

b) Trenutna brzina hlađenja točaka za T0=xx°C:

𝑑𝑇
= −21,21 °C/s
𝑑𝑡 𝑇=800°𝐶

𝑑𝑇
= −12,27 °C/s
𝑑𝑡 𝑇=700°𝐶

𝑑𝑇
= −6,284 °C/s
𝑑𝑡 𝑇=600°𝐶

𝑑𝑇
= −2,651 °C/s
𝑑𝑡 𝑇=500°𝐶

c) Vrijeme hlađenja t8/5

E = 373333 [J/m]
t8/5 = 42,43 [s]

t_85
45
40
35
30
25
t_85 [s]
20
15
10
5
0
0 50000 100000 150000 200000 250000 300000 350000 400000
E[J/m]

Iz dijagrama je vidljivo da se s vremenom hlađenja [s] povećava gubitak energije tj. da se

povećava odvođenje topline.
d) Maksimalne temperature koje postižu točke zavarenog spoja:

yo=0,005 m → Tmax = 4451°C

yo=0,010 m → Tmax = 2326 °C

yo=0,015 m → Tmax = 1617 °C

e) Širina zone utjecaja topline

y700=0,04251 m; y1500=0,01635 m; sZUT=0,02616 m
23
Temperaturna polja Josip Carić, 12133480

6 LITERATURA
[1] Galović, Antun: Termodinamika II. Zagreb, 2010., str. 3.
[2] Programski sustav EES (Engineering Equation Solver)
[3] Programski sustav MS Excel 2013
[4] URL:https://www.sfsb.hr/kth/zavar/ (25.5.2018.)
[5]URL: https://www.slideshare.net/idontreallydogs/elektrootporno-zavarivanje (27.5.2018.)

24