MEHANIKA 67

RAD, SNAGA, ENERGIJA

393.Mehaničar gura po horizontalnom putu automobil mase 2,5 t iz stanja mirovanja do brzine v obavljajući
tijekom tog procesa rad od 5000 J. Automobil prijeđe za vrijeme guranja put od 25 m. Zanemarujući
trenje izračunajte: a) brzinu v automobila nakon 25 m; b) horizontalnu silu kojom mehaničar djeluje na
automobil.
R: a) 2 m/s b) 200 N

394.Dizač utega podigne uteg težine 350 N na visinu 2m. Koliki je rad obavio ako je uteg podizao stalnom
brzinom?
R: 700 N

395.Koliki rad moramo obaviti da bismo tijelo mase 10kg podigli na visinu 2m podižući ga stalnom
akceleracijom 0,3m/s2? (g  10m/s2)
R: 206 J W= (mg +ma )h

396.Osoba gura predmet mase m po podlozi stalnom silom F. Tijelo je prije djelovanja sile mirovalo. U
kojem od slučajeva prikazanih na crtežima osoba obavlja rad, a u kojem (kojima) je rad jednak nuli?
Koliki je omjer radova u a) i b) slučaju ako su sila F i put s jednaki.

F m 60 m m

a) b) c)
Osoba djelujući stalnom silom F gura Osoba djelujući stalnom silom F gura Osoba djelujući stalnom silom F gura
predmet mase m u smjeru podloge. Kut predmet mase m pod kutom 60 s predmet mase m okomito na podlogu.
između sile i podloge iznosi 0. obzirom na podlogu. Kut između sile i podloge iznosi 90.

R: Najveći je u slučaju a), nula je u c) jer je put jednak nuli. Omjer radova u a) i b) slučaju je: Wa/Wb = 2

397.Čovjek pliva uzvodno po rijeci koja teče brzinom v. Čovjek se ne miče s obzirom na obalu, tj. brzina
osobe je nula. a) Obavlja li čovjek rad? b) Ako čovjek prestane plivati (ne maše ni rukama ni nogama)
održavajući se na površini što se s njom događa? Ima li čovjek kinetičku energiju?
R: a) da b) čovjek ima brzinu rijeke pa mu je kinetička energija mv2/2.

398.Osoba rasteže oprugu (“ekspander”) i obavlja rad zbog savladavanja elastične sile. a) Obavlja li osoba
rad ako drži rastegnutu oprugu? b) Djeluje li osoba silom na oprugu kada ju drži u rastegnutom stanju?
R: ne, jer je put jednak nuli. b) da.

399.Tijelo podižete stalnom brzinom na visinu h iznad tla po putanjama 1, 2, 3 i 4 (crtež). Rad koji ste pritom
morali obaviti, zanemari li se sila otpora je:
a) najveći u slučaju 1.
b) najveći u slučaju 2. h 1 2 3 4
c) najveći u slučaju 3.
d) najveći u slučaju 4.
e) jednak u svim slučajevima.
R: e
sila F / N

400.Graf prikazuje ovisnost sile F o putu s. Sila i put

su na istom pravcu. Koliki rad obavi sila na putu
od 10 m?
R: 300 J

40

20

put s /m
0 2 4 6 8 10
 Rad, snaga, energija 68

401.Osoba želi podignuti teret mase m s tla na kamion visine h stalnom brzinom. To može učiniti na dva
načina:
I. Direktno podižući teret na putu h.
II. Gurajući teret uz kosinu duljine L i visine h.

L
I. II.
h h

a) Izračunajte omjer radova u prvom i drugom slučaju ako nema trenja.

b) Kolikom silom djelujemo na tijelo ako ga podižemo ili guramo stalnom brzinom u I. i II. slučaju?
R: radovi su jednaki pa je WI.=WII. Sila u prvom slučaju je veća (F=mg) ali je put kraći (s=h), a u drugom
manja (F=mgh/L) ali je put dulji (s=L).

402.Osoba gura sanduk mase 10kg stalnom brzinom v

horizontalnom silom F po horizontalnom putu
duljine 5m (crtež). Faktor trenja klizanja sanduka i
poda iznosi 0,3. Koliki rad obavi osoba?
( g 10m/s2)
R: 150 J

403.Čovjek prikazan crtežom vuče usisivač prašine stalnom

silom od 50 N pod kutom 30 prema horizontalnoj 50 N
ravnini. Koliki rad obavi čovjek ako ga vuče 3 m?
R: 130 J
30

404.Može li kinetička energija tijela biti negativna? Može li promjena kinetičke energije tijela biti negativna?
R: a) ne b) da

405.Učenik gura kutiju mase 5kg horizontalnom silom od 10N po horizontalnoj podlozi na putu od 4m.
Kutija je na početku mirovala. Trenje između kutije i poda je zanemarivo. a) Koliki rad obavi učenik? b)
Kolika je brzina kutije nakon što ona prijeđe put od 1m i nakon što prijeđe put od 4m? c) Nakon 4m
učenik prestane djelovati silom na kutiju. Kako se kutija dalje giba? d) Nakon određenog vremena kutija
dođe na horizontalnu podlogu gdje postoji trenje. Na kojem putu će se kutija zaustaviti ako je faktor
trenja kutije i podloge 0,5? (g 10m/s2)
R: a) 40 J b) 2m/s , 4 m/s c) stalnom brzinom od 4 m/s. d) Ek= Ftr s  mv 2 / 2= mgs s = v2/(2 g)=1,6m

406.U točki A tijelo mase 0,6 kg ima brzinu 2 m/s. Kinetička energija tijela u točki B je 7,5 J.
Izračunajte: a) Kinetičku energiju tijela u točki A; b) Brzinu tijela u točki B; c) Ukupan rad uložen u
tijelo da dođe iz A u B.
R: a) 1,2J b) 5 m/s c) 6,3 J

407.Na nepomično tijelo mase 1kg počinje djelovati stalna sila od 14N u smjeru puta i pritom tijelo prijeđe
put od 5m. Tijelo postigne brzinu od 2m/s. Kolika je sila trenja između tijela i podloge?
R: 13,6 N Postupak: Fs=(mv2/2) + Ftrs

408.Tijela mase 5 kg i mase 10 kg počinju istodobno kliziti s jednake visine niz kosinu na kojoj možemo
zanemariti silu trenja. Zaokružite ispravan odgovor:
a) akceleracije tijela su jednake i tijela u svakom trenutku imaju jednake kinetičke energije.
b) akceleracije tijela su jednake, a kinetičke energije tijela su različite.
c) akceleracije tijela i kinetičke energije tijela su različite.
d) akceleracije tijela su različite dok su kinetičke energije jednake.
e) nema dovoljno podataka da se bilo što zaključi o odnosu akceleracija tijela i odnosu kinetičkih
energija.
 MEHANIKA 69

409.Čovjek mase 100kg uspinje se stalnom brzinom na visinu od 50m. Koliko energije pritom potroši?
( g 10m/s2)
R: 5104J

410.Tijelo mase 5kg počinje kliziti iz stanja mirovanja niz kosinu nagibnog Ftr
N
kuta 30 (crtež). Faktor trenja klizanja između tijela i kosine iznosi 0,4.
Koliki je rad a) sile teže mg b) sile trenja Ftr i c) sile reakcije podloge
N, kada tijelo prijeđe put od 3m? ( g 10m/s2) +3 m
mg
R: a) 75J b) –52 J c) 0 30

411.Čovjek gura sanduk mase m= 10kg uz kosinu nagibnog

kuta 30 stalnom silom F= 100N u smjeru puta s
(kosine). Faktor trenja između sanduka i kosine iznosi +s
0,4. U početnom trenutku promatranja sanduk ima
brzinu 1m/s. U konačnom trenutku tijelo uz kosinu
prijeđe put s =5 m (crtež). Za akceleraciju sile teže
uzmite vrijednost g 10m/s2. Izračunajte:
a) rad sile teže mg .
b) rad sile F.
c) rad sile trenja. 30
d) promjenu kinetičke energije od početnog do konačnog trenutka.
e) brzinu tijela u konačnom trenutku.
R: a) Wmg = – 250 J b) WF = +500 J c) Wtr = –173,2 J d) Ek= Wmg + WF + Wtr = +76,8 J
e)  m(vk2– vp2) = + 76,8 J  vk= 4m/s

412.Automobil mase 1000 kg giba se po horizontalno položenoj cesti zbog djelovanja stalne vučne
horizontalne sile od 1800 N. U trenutku t =0 automobil je stajao. a) Kolika će biti kinetička energija
automobila nako što prijeđe put od 100m? b) Kolika će biti brzina automobila kada prijeđe 100m?
Zanemarite gubitke energije zbog trenja i otpora zraka.
R: 1,8105J; 18,97 m/s

413.Automobil se giba po horizontalnoj cesti brzinom v i kočeći se zaustavi na putu s. Koliki će biti put
kočenja ako se giba brzinom 2v, a sila kočenja je jednaka kao u prvom slučaju?
R: 4s

414.Automobil se ubrzava po horizontalnoj cesti:

I. Iz stanja mirovanja do brzine 5 m/s.
II. Od 5 m/s do 10 m/s.
Koliki je omjer radova u II. i I. slučaju WII./WI.? Zaokružite ispravan odgovor!
a) b) c) d) e)
Može se samo zaključiti da je: Ne može se odrediti omjer
WII./WI. = 3 WII./WI. = 1 WII./WI. =  WII. > WI. jer ima premalo podataka.

415.Na horizontalnom dijelu puta duljine 3km brzina automobila se poveća od 10m/s na 20m/s. Masa
automobila je 1500kg, a faktor trenja između automobilskih guma i puta iznosi 0,02. Koliki rad obavi
motor automobila na tom dijelu puta? g 10m/s2
R: 1125 kJ

416.Mačka mase 3 kg nalazi se na stolu na visini 0,5 m od poda

(pozicija1.) i zatim skoči na ormar na visinu 2 m od poda (crtež).
( g 10m/s2)
a) Kolika je potencijalna energija mačke s obzirom na pod u 1. i
2. slučaju?
b) Kolika je potencijalna energija mačke kada se ona nalazi na
ormaru s obzirom na stol?
c) Kolikom će brzinom lupiti mačka o pod ako padne s ormara?
Zanemarite otpor.
R: a) 15 J ; 60 J b) 30 J c) 6,3 m/s
 Rad, snaga, energija 70

417.Tijelo guramo stalnom brzinom uz kosinu. Zaokružite ispravan odgovor! Tijekom guranja:
a) povećava se samo kinetička energija tijela.
b) povećava se samo potencijalna energija tijela.
c) povećavaju se i potencijalna i kinetička energija tijela.
d) potencijalna i kinetička energija ostaju nepromijenjene.
A
418.Učenik na pitanje profesora; “Što je potencijalna energija?”
odgovara: “Potencijalna energija je energija mirovanja.” Profesor
prikaže snimku natjecanja skokova u vodu. Ima li osoba (crtež) u
položaju A potencijalnu energiju s obzirom na površinu vode iako ne
miruje? Kako bi glasio ispravan odgovor na postavljeno pitanje?

419.Na nepomično tijelo mase 10kg počinje djelovati stalna sila od 14N na putu od 5m. Tijelo postigne
brzinu 2m/s. Kolika je sila trenja između tijela i podloge?
R: 10 N

420.Tijelo mase 3 kg nalazi se na visini 2 m iznad poda.

Koliku potencijalnu energiju ima to tijelo u odnosu na
površinu stola, a koliku s obzirom na strop (crtež), ako
ste odabrali da je na podu potencijalna energija jednaka
nuli? (g 10m/s2) 3m
R: 30 J; –30J 2m
1m
Ep= 0

421.Tijelo je bačeno uvis početnom brzinom 60m/s. ( g 10m/s2)

a) Do koje se visine uspne tijelo zanemarimo li otpor zraka?
b) Do koje se visine uspne ako se 40% njegove energije potroši na savladavanje sile otpora zraka?
R: a) 180 m b) 108 m

422.Na nepomično tijelo mase m koje se nalazi na horizontalnoj podlozi počinje djelovati stalna horizontalna
sila od 50N i na putu od 20m tijelo postigne brzinu 10m/s. Ako je faktor trenja između tijela i podloge
0,61 odredite masu tijela.
R: 5,8 kg

423.Crtež prikazuje tri tijela koja se gibaju početnim brzinama v jednakog iznosa po podlogama čiji je faktor
trenja klizanja  jednak. Nakon određenog vremena zbog trenja tijela se zaustave.
v
v v

1. 2. 3.

Rad sile trenja W do zaustavljanja tijela, tj. disipacija mehaničke energije je:
a) b) c) d) e)
W1 = W2 = W3 W1 > W2 = W3 W3 > W2 > W1 W1 < W2 < W3 W2 > W1 > W3

424.Tijelo je gurnuto uz kosinu nagiba 45 početnom brzinom 6m/s. Faktor trenja između tijela i kosine je
0,4. Do koje će se visine tijelo uspeti? (g 10m/s2)
R: 1,29 m

425.Maksimalna brzina ruke kod karate netom prije udarca je

10 m/s. Masa pokretnog dijela ruke je 1 kg. Ako se ruka
nakon što daska pukne giba brzinom 1 m/s koliko je
energije karatist predao daski?
R: 49,5 J
 MEHANIKA 71

426.Dječak se spušta na saonicama (crtež). Na najvišoj poziciji njegova brzina saonica iznosi 4m/s. Kolika je
brzina saonica u točkama A i B ako je sila trenja zanemariva. Visinske razlike dane su na crtežu.
4 m/s

6,4 m

2,2 m
A

R: vA=12 m/s; vB=10 m/s

427.Četiri kuglice različitih masa bacimo jednakim početnim brzinama v0 ali pod različitim kutovima 
(crtež). Zanemarite li silu otpora odredite brzine v kuglica pri udaru o tlo. Zaokružite točan odgovor.
a) Najmanju brzinu v ima kuglica
najveće mase, bez obzira na kut
pod kojim je izbačena. v0 v0
b) Sve kuglice imaju jednaku v0
brzinu v pri udaro o tlo bez
obzira na kut pod kojim su v0
bačene i masu.
c) Najveću brzinu v ima kuglica 
bačena vertikalno prema dolje.
d) Najveću brzinu v ima kuglica 
bačena vertikalno prema gore.
e) Odnos brzina pojedinih kuglica
je: v1 < v4 < v2 < v3
f) Odnos brzina pojedinih kuglica
je: v1 > v4 > v2 > v3
g) Ne može se odrediti jer ima
premalo podataka.
R: b
sila / N

428.Tijelo mase 1kg nalazi se na horizontalnoj

podlozi i na njega djeluje horizontalna sila
koja se mijenja tijekom putovanja kako je
prikazano F,s grafom. Kolika je kinetička
energija tijela, ako je ono na početku 40
djelovanja sile mirovalo, nakon što je tijelo
prešlo: a) 2m b) 10m. 20
R: a) 40J b) 300 J
put /m
0 2 4 6 8 10
429.U trenutku kada tijelo izbacimo s tla vertikalno u vis, ono ima energiju 19 6 J. Do koje visine se uspne
tijelo ako mu je masa 0,8 kg? Zanemarite silu otpora. ( g  10m/s2 )
R: 24,5m

430.Jedrilica mase 200 kg ima na visini 2000 m

brzinu 50 m/s. Spustivši se na visinu 1500 m
po putanji dugoj 5 km brzina jedrilice iznosi
40 m/s. Izračunajte srednju silu otpora zraka
pod pretpostavkom da je stalna i neovisna o
brzini. Zanemarite promjenu g s visinom. 2000 m
( g  10m/s2 )
R: 218 N 1500 m
 Rad, snaga, energija 72

431.Granata mase 0,5 kg udari brzinom 600 m/s o zid, probije ga, te nastavi gibanje brzinom 450 m/s. Koliku
je energiju granata predala zidu?
R: 39375 J

432.S tornja visine 100 m ispušteno je tijelo mase 100 g. Pri udaru o tlo brzina tijela je 20 m/s. Kolika je
srednja sila otpora zraka? ( g  10m/s2 )
R: 0,8 N

433.Auto mase 1000 kg udari brzinom 36 km/h u

odbojnik–zavojnicu i sabije ga za 1 m. Zanemarimo li
trenje i masu odbojnika, kolika je konstanta opiranja
odbojnika–zavojnice?
R: mv2/2=kx2/2k=105N/m

434.Metak mase 10 g ispali se sa tla početnom brzinom 200 m/s. Pri padu na tlo brzina metka je 50 m/s.
Kolika je energija metka utrošena na savladavanje sile otpora zraka?
R: 187,5 J

435.Čovjek mase 90 kg penje se uz stube i u svakoj sekundi prijeđe dvije stube. Koliku srednju snagu pritom
razvija čovjek ako je visina svake stube 15 cm? (g  10m/s2 )
R: 270 W

436.Tijelo je gurnuto uz kosinu nagiba 30 početnom brzinom 10 m/s. Faktor trenja klizanja je 0,4. Do koje
će se visine tijelo uspeti? (g  10m/s2)
R: 2,95 m

437.Tijelo mase 2 kg počinje iz stanja mirovanja kliziti niz kosinu koja je nagnuta prema horizontalnoj
ravnini pod kutom 45. Tijelo u prvoj sekundi gibanja prijeđe put od 2,5m. Kolika je sila trenja?
(g  10m/s2)
R: 4,14 N

438.Skijaš se spušta niz padinu koja zatvara s horizontalnom ravninom

kut od 30. Kolika je brzina skijaša na dnu padine ako je ona
160 m
dugačka 160m? (g  10m/s2)
a) trenje zanemarite.
b) faktor trenja je 0,1
R: a) 40 m/s b) 36,4 m/s 30

439.Skijaš mase 60kg se spušta niz padinu čija je visinska razlika

500m. Kolika je srednja sila otpora ako je na vrhu padine
500m

skijaš imao brzinu 10m/s, a na dnu 30m/s. Put koji prijeđe

skijaš u slalom vožnji pri tom spuštanju iznosio je 1000m.
(g  10m/s2)
R: 276 N

440.Saonice se počinju spuštati iz stanja mirovanja niz brijeg (kosinu) s visine h=30m i duljine l =50m kako
je prikazano na crtežu. Faktor trenja klizanja na cijelom putu iznosi 0,05. Na kojoj horizontalnoj
udaljenosti x od podnožja kosine će se saonice zaustaviti pod pretpostavkom da su se po horizontalnom
putu počele gibati brzinom koju su postigle na dnu kosine?

x l

R: x = 560 m
 MEHANIKA 73

441.Tijelo bacimo u vis početnom brzinom 10 m/s. a) Do koje se visine tijelo uspne zanemarimo li silu
otpora. b) Gdje će se nalaziti tijelo kada mu je brzina jednaka polovini brzine kojom je bačeno? c) gdje
će se nalaziti tijelo kada mu je potencijalna energija jednaka polovini prvobitne kinetičke energije?
(g  10m/s2)
R: a) 5 m b) 3,75 m c) 2,5 m

442.*Tijelo mase 5 kg gurate uz vertikalan zid stalnom brzinom, stalnom silom

F koja s horizontalnom ravninom zatvara kut od 30 (crtež). Faktor trenja
između zida i tijela je 0,3. (g  10m/s2)
30
a) Kolika je sila F? Pomoću zakona o očuvanju energije izračunajte:
b) Koliki rad obavljate ako tijelo podignete za 3 m? F
c) Za koliko poraste gravitacijska potencijalna energija tijela pri podizanju za
3 m?
R: a) 208 N b) 312 J c) 150 J

443.Igrač bejzbola uhvati lopticu mase 0,15 kg koja se giba

brzinom 25 m/s. Kada ju uhvati njegova se ruka
pomakne za 2 cm. Kolika je srednja sila djelovala na
njegovu ruku?
R: 2,3 kN (F=Ek/s)

444.Trkač mase 80kg postiže maksimalnu brzinu

od 10,6m/s za 3s. Izračunajte prosječnu i
maksimalnu snagu kojom “rade” mišići koji
pokreću trkača.
R: P = m v2/2t = 1498 W ; P = m v2/t = 2996W

445.Motorne sanjke gibaju se stalnom brzinom 15 m/s po horizontalnom putu faktora trenja klizanja 0,01.
Motorne sanjke dođu na dio puta gdje je faktor trenja 0,1. Kolika će biti brzina sanjki ako je snaga
motora ostala jednaka kao i prije?
R: F1v1=F2v2; 1mgv1= 2mgv2 v2=1v1/2=1,5m/s

446.Motorne sanjke penju se uz brijeg koji se na svakih 10m podiže za 1m (slika) stalnom brzinom 4m/s, a
niz brijeg stalnom brzinom 12m/s. Koliki je faktor trenja ako je snaga motora u oba slučaja jednaka?
1m

1m

10 m 10 m
R: =0,2
Fv1v1= Fv2v2 ; Uz brijeg Fv1=mg(h/L+b/L) a niz F1+Fv2=Ftr  Fv2=mg(b/L–h/L) pa slijedi
v2/v1=(h+b)/(b–h)

447.Dizalica podiže teret mase 1000 kg iz stanja mirovanja jednoliko ubrzano akceleracijom 0,2 m/s2. Koliki
rad obavi (uloži) dizalica za prve tri sekunde podizanja tereta ako je: a) korisnost dizalice je 10 0% b)
korisnost dizalice je 80%? ( g 10m/s2)
R: a) 9180 J b) 11475 J
Postupak: Wkoristan = m (a + g)s ; s =  a t2 ;  = Wk/Wu  Wu = [m (a + g)  a t2]/ 

448.Niz slap padne 1,2106 kg/s vode u dubinu od 50m. Kolika je snaga slapa? (g  10m/s2)
R: 6108 W
 Rad, snaga, energija 74

449.Automobil mase 1,5t jednoliko se akcelerira iz stanja mirovanja i za 12s postigne brzinu 18m/s.
Izračunajte: a) srednju snagu motora tijekom ubrzavanja b) trenutačnu snagu motora u 12. sekundi.
R: a) 20,25 kW b) 40,5 kW
Postupak: P = (mv2/2)/t b) Ptrenutna= 2P

450.Automobil mase 1,5t jednoliko se akcelerira iz stanja mirovanja i za 12s postigne brzinu 18m/s.
Pretpostavite da je sila otpora zraka konstantna i iznosi 400N. Izračunajte: a) srednju snagu motora
tijekom ubrzavanja b) trenutačnu snagu motora u 12. sekundi.
R: a) 2,385104 W b) 4,77104 W
Postupak: P = [(mv2/2)/t + Fotv/2]= 2,385104 W b) Ptrenutna= 2P= 4,77104 W

451.Tijelo se nalazi se na glatkoj horizontalnoj

podlozi i na njega djeluje horizontalna sila F F
koja se mijenja tijekom putovanja kako je F/ N
prikazano F, x grafom. Trenje je zanemarivo
malo. U x = 0 tijelo je u stanju mirovanja. 20
a) Koje su koordinate tijela kada ima
najveću kinetičku energiju i kolika je 10
kinetička energija? x /m
b) Koje su koordinate tijela kada ima
0 1 2 3 4 5 6 7 8
najveću brzinu?
c) Gdje se nalazi tijelo kada mu je brzina – 10
jednaka nuli?
– 20
d) U kojem se smjeru giba tijelo kada se
nalazi na udaljenosti 8 m od ishodišta?
Kolika mu je tada kinetička energija?
R: a) 3m, 35 J b) 3 m c) 6 m d) u –x smjeru, 5 J

452.Spiralna opruga zanemarive mase postavljena je vertikalno na

25 cm
horizontalnu podlogu (slika). Na oprugu ispustimo tijelo mase 1kg
s udaljenosti 25cm od vrha opruge i pritom se opruga stlači za

5 cm
5cm.
a) Kolika je konstanta opiranja opruge?
b) Ako je opruga duga 15cm na kojoj visini iznad tla će se
nalaziti tijelo kada se opruga smiri?
R: a) m g 0,3=k 0,052/2  k = 2,4 kN/m b) mg=kx; h = 15–x = 14,58 cm

453.Teret mase 1000 kg podižemo iz stanja mirovanja pomoću dizalice vertikalno u vis akceleracijom 1m/s2.
a) Kolika je snaga dizalice potrebna nakon 2s od početka gibanja tereta? b) Koliko dugo može trajati
ubrzavanje ako je maksimalna snaga dizalice 100 kW? ( g 10m/s2)
R: a) 22 kW b)  9,1 s
a) P = m(g+a)v= m(g+a)a t = 22 kW b) t=Pmaks/[m(g+a)a)]=9,091 s

454.Pištolj igračka koristi kao projektil mekanu gumenu kuglicu mase 5,3g.
Za izbacivanje loptice koristi se opruga konstante opiranja 8N/m. Cijev
pištolja dugačka je 15cm. Sila trenja između cijevi i loptice iznosi
0,032N. Kolikom brzinom loptica izlijeće iz cijevi ako oprugu stisnemo 15cm
za 5cm pa ona udari o loticu koja se nalazi u njenom ravnotežnom
položaju (crtež).
R: 1,4 m/s

455.Nagib ceste je 0,05. To znači da se na

svakih 100 m puta cesta podiže za 5 m.
Spuštajući se po cesti s isključenim
motorom automobil mase 1,5 t giba se
jednoliko brzinom 36 km/h. Kolika
mora biti snaga automobilskog motora
da bi se on gibao uz istu cestu
jednakom brzinom? (g  10m/s2)
R: 15 kW Postupak: F1=Ftr; P=2F1 v= 2mg 0,05 v