Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 2

PROMJENA AGREGATNIH STANJA TIJELA, TOPLJENJE I OČVRŠĆAVANJE

Kada tijelo predaje ili prima toplotu njegova se unutrašnja energija mijenja. Efekat toga može biti porast
ili sniženje temperature tijela ili promjena stanja.
Neke tvari zavisno od temperature i pritiska mogu mijenjati agregatno stanje, prelaziti iz čvrstog u tečno
i u gasovito stanje.
Svako stanje karakteriše određeni raspored molekula. Prijelaz tvari iz čvrstog u tečno naziva se topljenje.
Prijelaz tvari iz tečnog u čvrsto naziva se očvršćavanje. Prijelaz tvari iz tečnog u gasovito naziva se
isparavanje. Prijelaz tvari iz gasovitog u tečno je kondenzacija. Direktan prijelaz iz čvrstog u gasovito je
sublimacija. Pored čvrstog, tečnog i gasovitog agregatnog stanja postoji i stanje plazme, a to je sistem
koji čine naelektrisane čestice i koji je u cjelini električki neutralan.
Topljenje
Prelaženje tijela iz čvrstog u tečno istopljeno stanje zagrijavanjem naziva se topljenje. Obrnuti proces
naziva se očvršćavanje, skrućivanje ili mržnjenje.
Različite tvari imaju različite vrijednosti temperature topljenja.
Temperatura topljenja zavisi od pritiska i prisustva primjesa. Za svoje topljenje na temperaturi topljenja
tvar mora primiti količinu toplote.
𝑸 = 𝒒𝒕 ∙ 𝒎
𝑞𝑡 – specifična toplota topljenja tvari,
𝑚 – masa tvari koja se topi.
Specifična toplota topljenja brojno je jednaka količini toplote koju treba dovesti jednom kg neke čvrste
tvari da se ona sva rastopi na temperaturi topljenja.

Očvršćavanje
Kod čvrsti tijela razlikujemo: kristale (metali) i amorfna tijela (guma).
Temperatura na kojoj se odvija očvršćavanje nazivamo temperatura očvršćavanja i ona je kod kristala
jednaka temperaturi topljenja.
𝒕𝒕𝒐𝒑 = 𝒕𝒐č
Prilikom očvršćavanja tvar oslobađa količinu toplote:
𝑸 = 𝒒𝒐č ∙ 𝒎
𝑞𝑜č – specifična toplota očvršćavanja,
𝑚 – masa tvari koja očvršćava.
Za kristale je količina toplote topljenja jednaka količini toplote očvršćavanja.
𝑞𝑡 = 𝑞𝑜č
Grafik promjene temperature tokom procesa topljenja i očvršćavanja je dat sa:

Dovođenjem toplote led se zagrijava od −10 ℃ do 0 ℃ . Dalje se temperatura ne povećava jer se


toplota troši na topljenje.
Kada se sav led istopi, toplota dalje povećava temperaturu vodi.
Predmetni nastavnik: Zijad Šišić

You might also like