BROJ 06 / GODINA II. / LIPANJ 2018.

Phralipen
O Romima samo prigodno i incidentno

Phralipen “Narod” udara na manjine

Uloga novinara važnija je nego ikada

GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ BROJ 06 / LIPANJ 2018. / BESPLATAN PRIMJERAK
ISSN 1849 - 8256 GODINA II.
www.phralipen.hr

KALI SARA
Prvih
deset KULTURA
godina
Arheološka istraživanja
romske povijesti potpuna
su nepoznanica

GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

SAVJET ZA NACIONALNE MANJINE AKTUALNO

Započela kastracija pasa

u romskim naseljima
URED ZA LJUDSKA PRAVA
I PRAVA NACIONALNIH MANJINA Međimurske županije

INTERVJU
HRVATSKE ŠUME

Alen Tahiri:
Od dječaka sa zagrebačkog asfalta
do ravnatelja ULJPPNM-a

TEMA BROJA

Pojavnost Roma
SAVEZ ROMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
u kinematografiji
“KALI SARA”

XX. stoljeća
Phralipen

RROMENGI UNIA ANI KROACIA ”KALI SARA”

· CROATIAN ROMANI UNION "KALI SARA"

www.kalisara.hr

PHRALIPEN BR.6 ODABRANI OVITAK.indd 1 30/07/2018 14:59

 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Nakladnik / Publisher:

SAVEZ ROMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

"KALI SARA"
Sadržaj
Za nakladnika / For the publisher:

Suzana Krčmar
Uvodna riječ:
Urednici / Editors:
Elvis Kralj: Temelji za bolji život su u nama samima 3

Emir Grbić, Maja Grubišić, Ivana Karamarko,

Selma Pezerović, Andrea Šimek

Redakcija / Redaction:
Aktualno:
Petra Cvetković, Emir Grbić, Maja Grubišić, Alen Tahiri – Od dječaka sa zagrebačkog asfalta do ravnatelja ULJPPNM-a 4
Benjamin Ignac, Ivana Karamarko, Selma
Pezerović, Ivana Perić, Fran Radonić Mayr,
"Narod" udara na manjine 11
Andrea Šimek

Suradnici / Associates:

Branko Petrović, Branko Đurđević, Mario Balog,

Pojavnost Roma
Čedo Todorović, Robert Radić, Ratko Lukić, Stevo
Gjurdjević, Ivan Balog, Matjaš Oršuš, Marko
u kinematografiji 20. stoljeća
Oršuš, Vjeran Balog, Marko Balog, Eduard Oršoš,
Ibrahim Punušković, Veli Huseini, Elvis Kralj,
Romi u popularnoj kulturi 13
Stanoje Nikolić
Intervju - Daniel Rafaelić: Za bilo kakav napredak ključno je
Prijevod na romski jezik / Rromani chib: voljeti ono što radiš 15
Mirdita Saliu Drugi o Romima: Pojavnost romskog kolektiva kroz filmski
medij 20. stoljeća 20
Prijevod na jezik Roma Bajaša -
bajaškorumnjski dijalekt / Language of the Vječni "Skupljači perja" 27
Bayash Roma - bayash-romanian dialect:
Sovjetski blockbuster "Cigani lete u nebo" 31
Elvis Kralj, Petar Radosavljević
Charlie Chaplin u kotačićima moderne industrije 34
Prijevod na engleski jezik / English translation:

Barbara Tartaglia Roca

Naslovnica / Cover:
Mediji i društvo:
Scena iz filma "Skupljači perja" O Romima samo prigodno i incidentno 40
Grafički urednik / Art director: Iluzije o jednakim pravima i mogućnostima za Rome u Hrvatskoj 43
Mladen Grubišić Intervju - Gordana Vilović: Uloga novinara važnija je nego ikada 47

Grafička priprema i tisak / Design & Print:

Archetype, Zagreb Događanja iz županija:

Naklada / Print edition:
Bjelovarsko-bilogorska županija
1000 primjeraka
Romska sarma na još jednoj gastro manifestaciji u Siraču 50
ISSN 1849-8256
Svjetski dan Roma obilježen u Bjelovaru i Belišću 51
Časopis Phralipen tiska se uz financijsku potporu
Savjeta za nacionalne manjine Republike
Hrvatske, Ureda za ljudska prava i prava Grad Zagreb
nacionalnih manjina i Saveza Roma u Republici
Hrvatskoj "KALI SARA". "KALI SARA" – Prvih deset godina 52
Stavovi izraženi u autorskim tekstovima
ne odražavaju nužno uredničku politiku Međimurska županija
Phralipena.
Intervju - Luka Oman: Naša je moralna dužnost pronaći alternative za
Kontakt / Contact: iskorištavanje životinja 54
Savez Roma u Republici Hrvatskoj "KALI SARA"
Croatian Romani Union "KALI SARA"
Rromengi Unia Ani Kroacia "KALI SARA"
Kultura:
Braće Cvijića 7, 10 000 Zagreb
Tel. /fax: 01/8887 673, Mob: 095 8265 806 Intervju - Sanjin Mihelić: Arheološka istraživanja romske povijesti
E-mail: redakcija@phralipen.hr
www.kalisara.hr potpuna su nepoznanica 61
www.phralipen.hr Slobodan kao Berberski 69

BROJ 05 / GODINA 2015.

GODINA 2018.

PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 1 30/07/2018 10:15

 TEMA BROJA
SADRŽAJ

BROJ 056
05

PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 2 30/07/2018 10:15

 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Temelji za kvalitetniji život 3

su u nama samima
Kada čitam objavljene tekstove o Ro- problema, ulaganjem u obrazovanje
mima u njima uvijek nailazim na iste i vlastiti napredak dajemo najbolji
stereotipe, prije svega u izboru tema primjer svojoj djeci koja će nastaviti
koje se baziraju na incidentima, su- gdje mi stanemo.
kobima, siromaštvu i slično, a onda
i u kritički-negativno intoniranom Pozitivni primjeri postoje i ima ih u
pisanju. Pohvalne riječi o ustrajnosti priličnom broju diljem Hrvatske, a
i neuništivosti romskog duha nalaze takve nastojimo prezentirati kroz
se samo u pričama, bajkama i pje- tekstove u ovom časopisu i na por-
smama. Spomenuti romski duh, una- talu Phralipen. Siguran sam da ćemo
toč turbulentnoj povijesti, nije napu- na taj način doprinijeti promjeni per-
stio i nikada neće napustiti romski cepcije Roma u svijesti svih naših su-
narod, on je prisutan u svakodnev- građana.
nom životu romske obitelji koja još
uvijek vodi stoljetnu bitku za prava
koja bi im omogućila dostojanstven Elvis Kralj,
život.
suradnik redakcije Phralipen i
Kao pomagač u nastavi, nastojim član Saveza Roma u Republici Hrvat-
"razbiti" predrasude kojima su djeca skoj "KALI SARA"
izložena gotovo od samog rođenja.
Volio bih da zadrže radost te znatiže-
lju i otvorenost prema svijetu i druš-
tvu u kojem žive, da prihvate i iskori-
ste dobrobiti modernizacije, kao što
su tehnološki i informatički razvoj,
ali i da s ponosom sačuvaju svoje
romske običaje, kulturu i tradiciju.

Upravo su raznolikost romskih

tradicijskih običaja te kolorizam i
kičenost romskog kulturnog izri-
čaja inspirirali redatelje filmskih
remek-djela s romskom tematikom.
Publiku diljem svijeta privukle su
emocije koje su u podlozi tih filmova.
Meni najupečatljiviji, i zbog toga što
mi je generacijski najbliži, svakako
je Dom za vešanje iz 1988. godine,
režisera Emira Kusturice. Vrlo real-
ne prizore, poput raznih problema
u primitivnoj sredini, siromaštva,
prosjačenja i depresije te ovisnosti o
drogama i drugo, Kusturica je prika-
zao scenama gotovo nadrealne egzi-
stencije upotpunjene Bregovićevim
obradama romskih pjesama. U filmu
prisutna iluzija o lutanju u potrazi za
boljim životom često je i danas dio
romske svakodnevice. Ipak, bitno je
razumijeti da bolji život ne treba tra-
žiti izvan sebe i svoje zajednice. Me-
đusobnom suradnjom u rješavanju

GODINA 2018.

PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 3 30/07/2018 10:15

 AKTUALNO
4
Alen Tahiri – Od dječaka
sa zagrebačkog asfalta
do ravnatelja ULJPPNM-a
U njegovom uredu u Mesničkoj ulici u Zagrebu, razgovarali smo s
Alenom Tahirijem koji je odlukom Vlade Republike Hrvatske 4. svibnja
ove godine imenovan ravnateljem Ureda za ljudska prava i prava
nacionalnih manjina.
Piše: Selma Pezerović, Maja Grubišić
Foto: Phralipen
Alen Tahiri je čovjek koji s punim pra-
vom može biti uzor i poticaj svim mla-
dim ljudima jer je snažnom voljom te
ulaganjem u vlastito obrazovanje po-
stigao zavidne rezultate. Svoj je rad
posvetio promicanju ljudskih prava,
ne samo prava s obzirom na nacional-
nu pripadnost već i svih ostalih ljud-
skih prava – od ravnopravnosti spolo-
va do prava na obrazovanje.
Diplomirao je na Fakultetu politič-
kih znanosti Sveučilišta u Zagrebu,
nakon čega je upisao poslijediplom-
ski specijalistički studij "Sigurono-
sna politika Republike Hrvatske" na
istom fakultetu te poslijediplomski
doktorski studij "Moderna i suvreme-
na hrvatska povijest u europskom i
svjetskom kontekstu" na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu. Od 2007. godine
radio je s vladinim Uredom za naci-
onalne manjine, najprije kao vanjski
suradnik, zatim od 2012. godine kao
stručni suradnik, a nakon toga kao
stručni savjetnik i savjetnik u Uredu
za nacionalne manjine Vlade Republi-
ke Hrvatske.
Ponosan je na svoju romsku nacional-
nost te intenzivno radi na poboljšanju
položaja svojih sunarodnjaka. Ističe
nužnost zajedništva romske zajedni-
ce, potrebu da se pomogne mladim
Romima u visokoškolskom obrazova-
nju, važnost uključivanja Romkinja u
aktivizam te provodi niz drugih aktiv-
nosti koje su sastavni dio njegova sva-
kodnevnog rada.
BROJ 05
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 4
Dužnost ravnatelja Ureda za ljud-
ska prava i prava nacionalnih
manjina RH obnašate gotovo dva
mjeseca, ali vaš staž u ovoj vla-
dinoj instituciji traje puno duže.
Možete li s čitateljima podijeliti
neka iskustva koja su obilježila
vašu profesionalnu karijeru?
Dana 4. svibnja imenovan sam ravna-
teljem Ureda za ljudska prava i prava
nacionalnih manjina, ali ja sam u ovaj
ured, tada Ured za nacionalne manji-
ne, došao početkom 2007. godine, toč-
nije od 2. siječnja te godine radio sam
kao vanjski suradnik. To je trajalo do
1. srpnja 2012. godine kada sam pri-
mljen kao vježbenik na mjesto struč-
nog suradnika. Zatim, radio sam kao
stručni savjetnik i savjetnik, a ove go-
dine, nakon deset godina iskustva, do-
šao sam i do pozicije ravnatelja. Tako
sam prošao različite profesionalne
pozicije unutar iste institucije. Puno
sam naučio od svojih nadređenih. Pri-
je svega, od gospođe mr. Milene Klaj-
ner, mog prethodnika gospodina mr.
Branka Sočanca te gospođe Bahrije
Sejfić koja je najduže u ovom uredu.
Određenu proceduru u napredovanju
u državnoj upravi i poštivanje hije-
rarhije te unutarnjih pravila smatram
nužnim za osobno i profesionalno sa-
zrijevanje.
Zaista sam prošao najrazličitija isku-
stva, od onog početnog "stavljanja u
vatru", nakon samo pet, šest dana što
sam došao u Ured, kada mi je povje-
rena organizacija seminara za mlade
pripadnike romske nacionalne manji-
ne. U državnoj upravi učio sam najos-
novnije stvari, a s vremenom sam bio
zadužen za odgovornije i organizacij-
ski zahtjevnije zadatke. Primjerice,
pripremao sam sjednice Povjerenstva
za praćenje Nacionalnog programa,
odgovarao na predstavke građana,
rješavao Zahtjeve za jednokratnom
novčanom pomoći pripadnika romske
nacionalne manjine, pripremao izvje-
štaje o Okvirnoj konvenciji za zašti-
tu nacionalnih manjina, razmatrao i
analizirao financiranje Vijeća i pred-
stavnika nacionalnih manjina i drugo.
Veliki dio svoga rada posvetili
ste mladim pripadnicima romske
nacionalne manjine. Koliko je po
vama značajan rad s tom dobnom
skupinom?
Unatoč brojnim drugim odgovornos-
tim koje imam, prava mladih i prava
žena cijelo su mi vrijeme prioritet.
Organizacija seminara za mlade pri-
padnike romske nacionalne manjine
bila mi je prvi zadatak. To su tradici-
onalni seminari i smatram ih iznimno
korisnim te bih volio da s njihovim
održavanjem nastavimo i u budućno-
sti. Potrebno ih je modificirati i uvesti
određene module. O tome sam ne-
davno razgovarao i s gospodinom Rui
Gomesom koji je glavna osoba unutar
Vijeća Europe zadužena za mlade op-
ćenito, pa tako i za pripadnike romske
nacionalne manjine. Susreli smo se
u Strasbourgu povodom dvadesete
obljetnice Okvirne konvencije za za-
štitu nacionalnih manjina i Europske
povelje o regionalnim i manjinskim
jezicima. Uglavnom, razgovarali smo
o alokaciji mlade generacije pripad-
nika romske nacionalne manjine koje
bismo uključili u planirane procese
30/07/2018 10:15

i treninge, a moram reći, temeljem
iskustva iz prijašnjih suradnji, da su
njihovi treneri i treninzi iznimno kva-
litetni.
Edukacija je potrebna na više pod-
ručja, prije svega na području upo-
znavanja s pravima i obvezama. Kao
i svi građani Republike Hrvatske i
Romi moraju znati koja su im prava,
ali i koje su njihove obveze. Svaka-
ko je potrebno alocirati više mladih
Roma i to pokušavam od samog po-
četka svoga rada u Uredu. Oni s ko-
jima sam radio 2007. godine, pa čak
i prije toga, još od 2004, sada su već
zreli ljudi. Uključivanje novih mlađih
generacija većinom se svodi na jedan
uži krug osoba, često rodbinski pove-
zanih i uključenih u rad udruga, dakle
nevladinog sektora s kojim pri organi-
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 5
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
zaciji seminara surađujemo. Nemam
ništa protiv toga, ali potrebno je da se
uključe i drugi.
Mladi završavaju osnovnu i srednju
školu, na što sam jako ponosan. Tako-
đer, završavaju i fakultete, ali nakon
toga nestaju. Vidljivi su sve dok im je
potrebna romska zajednica i stipen-
dija Republike Hrvatske, ali nakon
toga više ne pridonose romskoj zajed-
nici. Nemaju nikakavu potrebu da se
uključe u rješavanje problema svoje
zajednice. Primjerice, saborski zastu-
pnik Kajtazi svake se godine iznimno
trudi da se osiguraju stipendije za
romske studente. Također, uložio je
ogroman trud da bi se sedmero rom-
skih studenata upisalo na Zdravstve-
no veleučilište u Zagrebu, a onda ih
doslovce mora vući za rukav da dođu.
Moja ideja još od 2007, 2008. godine
je da stipendije, koje su definitivno
motivirajuće mjere, a koje proizlaze
iz Nacionalne strategije (prije toga iz
Nacionalnog programa), budu uvjeto-
vane time da svaki student bude men-
tor barem jednom iz generacije koja
će nakon njega doći. Smatram da, bez
lažne skromnosti, netko teško može
biti bolji mentor na Fakultetu poltič-
kih znanosti od mene koji sam to za-
vršio. Primjerice, student na drugoj
godini studija može pomoći svom ko-
legi brucošu oko bezbroj stvari – upo-
znati ga gdje je referada i za što mu je
potrebna, pomoći mu oko studoma-
ta, oko pripreme kolokvija i ispita,
skripti i slično. Tako ćemo povećati
broj uspješnih studenata, pripomo-
ći umrežavanju romskih studenata i
stvoriti temelje za obrazovanu elitu
GODINA 2018.
30/07/2018 10:15
 AKTUALNO

6
“Moja ideja još od 2007, 2008. godine je da stipendije, koje su
definitivno motivirajuće mjere, budu uvjetovane time da svaki student
bude mentor barem jednom iz generacije koja će nakon njega doći. (...)
Tako ćemo povećati broj uspješnih studenata, pripomoći umrežavanju
romskih studenata i stvoriti temelje za obrazovanu elitu romske
zajednice, a što će dati dugotrajne rezultate.”

romske zajednice, a što će dati dugo-
trajne rezultate.
Susrećući se s Romima liječnicima,
pravnicima, politolozima, ekono-
mistima i drugima promijenit će se
percepcija Roma u svijesti većinskog
stanovništva i nestat će predrasude
o njima kao neobrazovanima, nekul-
turnima ili nečistima. Činjenica je da
i sada među Romima ima dosta obra-
zovanih doktora znanosti na mnogim
područjima, ali se ne deklariraju kao
pripadnici romske nacionalne manji-
ne.
Kakav je bio vaš studentski put?
To su bili začeci i bilo nas je dvoje,
troje pionira. Imao sam sreću da sam
dečko rođen u Zagrebu, odrastao na
zagrebačkom asfaltu. Na Trešnjevci
sam završio klasičnu osnovnu školu u
kojoj sam bio u posebno formiranom
razredu od dvadeset i četiri najbolja
učenika s područja ove općine, a u
kojem se učio latinski i grčki. Bio sam
integriran u sredinu, pa čak mogu reći
i asimiliran, i nisam se osjećao diskri-
minirano niti je itko na mene gledao s
predrasudama, a s kojima se susreću
moju sunarodnjaci. Tek sam se 2004.
godine susreo sa širom romskom za-
jednicom, a moji dotadašnji kontak-
ti s Romima bili su unutar uže i šire
obitelji. Nisam odrastao u romskom
naselju i to smatram velikom olakot-
nom okolnosti. Romska naselja su
vrlo dislocirana od svih urbanih sa-
držaja, primjerice kina i kazališta te
ostalih društveno-kulturnih sadržaja
općenito. Odrastajući na Trešnjevci
u Zagrebu provodio sam gotovo isto
vremena doma koliko i u kazalištu
za djecu i mlade "Trešnja" i u kinu
"Triglav", kasnije nazvanom "Patria".
Odrastao sam na nogometnom i ko-
šarkaškom igralištu, a trenirao sam
u Domu sportova. Svi sadržaji bili su
mi, da tako kažem, pri ruci. Ako uz-
memo u obzir i socijalizacijski čimbe-
nik vršnjačke skupine te svijest mojih
roditelja koji su u odgoj mojeg brata,
moje sestre i mene usadili potrebu za
obrazovanjem kao podlogom za ostva-
renje određenih rezultata i ciljeva u
kasnijem životu, bilo bi pravo čudo da
nisam napravio ništa u tom pogledu.
Danas je važno imati diplomu, ali ne
dolazi i znanje uvijek uz nju. Poprili-
čan broj kolega i kolegica danas ima
diplomu, ali nema znanje. Ipak, diplo-
ma definitivno pruža stanovitu pred-
nost.
Ovdje bih istaknuo još jedan problem
s kojim se susreće gotovo svaki stu-
dent romske nacionalnosti, a riječ
je o potrebi za stipendijom u pravo
vrijeme. U listopadu oni krenu entu-
zijastičko u početak nove akademske
godine i onda shvate da nemaju sti-
pendiju, a isto tako nemaju ni vlasti-
tih materijalnih sredstava za plaćanje
doma, školarine i osnovnih student-
skih potreba. Termin isplaćivanja
stipendija krajem akademske godine,
što je ove godine bilo negdje u svib-
nju i lipnju, onemogućava ostvarenje
svrhe stipendiranja. Zastupnik Veljko
Kajtazi i ja dat ćemo sve od sebe da se
stipendiranje vrati u nadležnost Mini-
starstva znanosti i obrazovanja koje
će voditi računa da se isplate vrše na
vrijeme, barem do kraja kalendarske
godine. U prosincu bi trebalo isplatiti
barem dvije ili tri mjesečne stipendi-
je, a nakon toga one bi trebale ići kon-
tinuirano svaki mjesec.
Koliko vam je odrastanje u Zagre-
bu pripomoglo u stjecanju znanja
i napredovanju u karijeri te dola-
sku na poziciju na kojoj ste sada?
Jesu li u većoj sredini predrasude
manje?
Mnogo mi je značilo odrastati u Za-
grebu. Takvo odrastanje utjecalo je na
moja razmišljanja, na način komuni-
kacije i promišljanje o vlastitoj buduć-
nosti te sam imao kvalitetnije uvjete
za život. Vrlo je teško mojim sunarod-
njacima koji nemaju osnovne životne
uvjete – vodu, struju ili kanalizaciju.
Mnogobrojne obitelji financijski su
ovisne, roditelji su manje-više kori-
snici zajamčene minimalne novčane
naknade i jedva izdržavaju od početka
do kraja mjeseca. Čak i kada netko u
takvoj sredini uloži natprosječan trud
da nastavi obrazovanje vrlo teško u
tome ustraje. Uz sve pogodnosti koje
sam imao, a koje sam maloprije spo-
menuo, opet mi je trebalo puno volje
i ustrajnosti da dođem do ovdje gdje
sam danas. To možda najbolje opisu-
je rečenica naših prijatelja iz židov-
ske zajednice: "Da bismo bili jednaki
mi moramo dati 120%." Bez pretje-
rivanja, mislim da je u slučaju Roma
potrebno ulaganje od 200% da bi bili
jednaki jer kada Romi savladaju i više
od drugih još uvijek ih se gleda kroz
prizmu predrasuda, bez poznavanja
romske zajednice, njihove kulture i
tradicije.
Stavovi o romskoj zajednici koje vrlo
često čujem, pa čak i na međunarod-
nim skupovima, površni su i nepri-
hvatljivi. Primjerice, govori se da je
tradicija u romskoj zajednici da se
žene udaju s četrnaest godina, ali to
nije tako. Žene su najčešće prisiljene
odlučiti se na udaju s četrnaest godina
jer misle kako će na taj način pobjeći
od teškog životnog položaja unutar
mnogobrojne obitelji te si osigurati
vlastitu egzistenciju. Udajom za ne-
kog svog vršnjaka ulaze u još veće
probleme koji su najčešće praćeni
fizičkim ili emocionalnim zlostavlja-

BROJ 06

PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 6 30/07/2018 10:15

 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

“Mnogo mi je značilo odrastati u Zagrebu. Takvo odrastanje utjecalo je 7

na moja razmišljanja, na način komunikacije i promišljanje o vlastitoj
budućnosti te sam imao kvalitetnije uvjete za život. Vrlo teško je mojim
sunarodnjacima koji nemaju osnovne životne uvjete – vodu, struju ili
kanalizaciju. Mnogobrojne obitelji financijski su ovisne, roditelji su
manje-više korisnici zajamčene minimalne novčane naknade i jedva
izdržavaju od početka do kraja mjeseca.”

njem, bilo da ih zlostavlja muž ili obi-
telj. Činjenica je da Romkinja nema
djetinjstvo, a o tome nitko zapravo ne
razmišlja. Ne poštuju se prava žena
niti prava djece. Određen broj mojih
sunarodnjaka oko toga se sa mnom
ne slaže, ali mislim da su u krivu jer
svima mora postati jasno da žena nije
objekt. Svrstavanje ovakvog ponaša-
nja pod tradiciju je zapravo okretanje
glave od problema.
Romi u Republici Hrvatskoj au-
tohtona su nacionalna manjina.
Primjećujete li promjene u odno-
su većinske zajednice prema nji-
ma u prošlosti i danas, te ako je
došlo do promjene, što joj je najvi-
še doprinijelo?
Pomaci su vidljivi na svim područji-
ma, posebno unazad petnaest godina.
Primjerice, na području obrazovanja,
zdravstvenog osiguranja i zdravstve-
ne zaštite te na nekim drugim područ-
jima, kao i u rješavanju statusnih pi-
tanja. To je svakako rezultat aktualne
politike ove vlade, ali i bivših vlada
Republike Hrvatske, prema romskoj
nacionalnoj manjini, kao i rezultat
velikog angažmana romske zajednice
koja je involvirana u različite proce-
se. Pripadnici romske zajednice mogu
upoznati širu javnost s tim procesima
putem javnih, lokalnih ili nacionalnih
medija. Poboljšanju odnosa s rom-
skom zajednicom i povećanju razumi-
jevanja svakako doprinose i manjin-
ski zastupnici, među njima gospodin
Memedi i gospodin Kajtazi. Od 2011.
godine Veljko Kajtazi vrlo je aktivan
u Hrvatskom saboru i često prisutan
u javnim medijima povodom brojnih
događanja koje organizira Vlada Re-
publike Hrvatske ili koje organiziraju
udruge, dakle nevladin sektor. Pri-
mjerice, takva su događanja organizi-
rana povodom obilježavanja romskih
nacionalnih praznika u Hrvatskoj –
Svjetskog dana Roma, Svjetskog dana
romskog jezika i Međunarodnog dana
sjećanja na romske žrtve genocida u
Drugom svjetskom ratu.
Na nedavnoj promociji časopisa i por-
tala Phralipen, istaknuo sam kako
je ovakav časopis također veliki na-
predak u novinarskom smislu jer
informira o događanjima u romskoj
zajednici. Mediji imaju ključnu ulogu
u suzbijanju predrasuda prema Ro-
mima. Svojedobno sam imao ideju,
od koje još uvijek nisam odustao, da
bi romska zajednica trebala snimiti
spot kojim bi izašla u javnost, a koji
bi se prikazivao na nacionalnoj tele-
viziji i na komercijalnim televizijama.
U njemu bi sudjelovali u Hrvatskoj
i u svijetu poznati romski sportaši,
glazbenici, glumci, liječnici, fizijatri
i drugi za koje javnost ne zna da su
romske nacionalnosti. Sada ne želim
iznositi njihova imena, ali vjerujem da
bi mnogi od njih s ponosom istaknu-
li da su Romi i da bi se rado obratili
svojim sunarodnjacima rečenicom: "I
ja sam Rom!"
U Hrvatskoj je u tijeku provedba
Nacionalne strategije za Rome
2013-2020. Kako ocjenjujete tre-
nutnu situaciju u provedbi Stra-
tegije, te koliko je u tom smislu,
ali i u širem smislu sveukupnih
promjena u društvenom položaju
Roma, bitna suradnja i doprinos
romskih udruga i institucija?
Nacionalna strategija strateški je do-
kument koji smo izradili 2012. godine.
Evaluacija te Strategije uslijedila je
2015. godine, a sada imamo i projekt
unutar programa IPA 2012 kompo-
nenta III kojim se prikupljaju bazni
podaci. To što nismo imali polazne
podatke cijelo nam je vrijeme pred-
stavljalo problem. Primjerice, nismo
znali jesmo li u osnovnu školu upisa-
li 100% učenika ili 15%. Nismo imali
polazni broj od kojeg ćemo mjeriti.
Sad kada imamo bazne podatke izra-
dit ćemo novu Nacionalnu strategiju
jer sadašnja traje još godinu i pol pa
revizija iste nema smisla. Rješavanje
problematike romske nacionalne ma-
njine nastavit ćemo prema dogovoru s
nositeljima mjera, a prema Akcijskom
planu koji je trenutno u javnoj raspra-
vi.
Nacionalna strategija pripomogla je u
rješavanju položaja Roma u razdoblju
od donošenja Nacionalnog programa
do danas, a to je vidljivo i u izvješćima
s podacima o kontinuiranom godiš-
njem porastu broja učenika u osnov-
nim i srednjim školama, o povećanom
broju riješenih statusnih pitanja, o
konstantnom broju studenata, o kul-
turnoj autonomiji i drugom. Prema
povratnim informacijama naša je Na-
cionalna strategija jedna od najboljih
unutar Europske unije.
Koje osobine svoga romskog na-
roda najviše cijenite i na koje ste
ponosni te što biste istaknuli kao
najveći doprinos romske kulture
i tradicije u ostvarenju kvalitetne
multikulturalne sredine u Hrvat-
skoj?
Najponosniji sam na romsku upor-
nost i snalažljivost. Obilazak romskih
naselja emocionalno me potrese, po-
sebno kada vidim dječicu koja nemaju
osnovne životne uvjete, ali svejedno
ne skidaju osmijeh s lica. Taj me pri-
zor razveseli i rastuži u isto vrijeme.
Tamo su izložena raznim bolestima i
trčkaraju onako bosa, a gledaju otvo-
reno velikim očima. U takvim trenuci-
ma zahvalim se Bogu i dragom Allahu
što moja obitelj i ja imamo kvalitetne

GODINA 2018.

PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 7 30/07/2018 10:15

 AKTUALNO
TEMA BROJA

BROJ 06

PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 8 30/07/2018 10:15


“Najponosniji sam na romsku upornost i snalažljivost. Obilazak romskih
naselja emocionalno me potrese, posebno kada vidim dječicu koja
nemaju osnovne životne uvjete, ali svejedno ne skidaju osmijeh s lica.
Taj me prizor razveseli i rastuži u isto vrijeme. (...) Uvijek sam presretan
kada im na bilo koji način mogu pomoći.”
životne uvjete, pa ipak se ponekad
zabrinem za budućnost svoga sina i
pitam se hoću li mu i u daljenjem ra-
zvoju i napretku moći osigurati takve
uvjete. Roditelji spomenute dječice
svakodnevno ulažu izniman napor da
ih postave na noge. Uporni su, strplji-
vi i vesli unatoč cijeloj situaciji. Osjeti
se njihova ljubav prema djeci i velika
briga, a djeca im uzvraćaju poštova-
njem. Uvijek sam presretan kada im
na bilo koji način mogu pomoći. Ono
što bih još volio istaknuo jest intuici-
ja koja je kod Roma jako naglašena.
Možda nam je zapisana u genetskom
kodu ili možda tako snažno predosje-
ćamo zbog zlostavljanja kojima smo
bili izloženi stoljećima.
Može li upravo jaka intuicija biti
jedan od uzroka nepovjerenja
prema društvu?
Možda. U svakom slučaju, u prošlo-
sti društvo nije bilo dobronamjerno
prema romskoj zajednici. U ne tako
davnoj povijesti zločini počinjeni nad
Romima za vrijeme NDH, kada je nje-
mački nacistički režim preslikan u
Hrvatskoj, bili su iznimno okrutni.
U Međimurskoj županiji imamo izra-
žen animozitet većinske i romske
zajednice. Ta većinska zajednica ge-
neralizira sve Rome na osnovu nepri-
hvatljivog ponašanja pojedinaca koji
rade probleme. Takve pojedince tre-
ba izdvojiti i institucije moraju raditi
svoj posao jer ista pravila vrijede za
sve građane Hrvatske.
Ipak, želim istaknuti da postoje i broj-
ni pozitivni primjeri kada se većinsko
stanovništvo zauzelo za svoje romske
susjede. Popriličan broj takvih sluča-
jeva vidljiv je i u arhivskoj dokumen-
taciji koju sam u okviru jednog istraži-
vanja pregledavao zajedno s kolegom
Danijelom Vojakom i kolegicom Bi-
bijanom Papo. Primjerice, tamo sam
pronašao zabilježen slučaj kada se su-
sjed koji je pripadnik većinskog naro-
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 9
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
da suprotstavio ustaškoj vlasti i stao u
obranu svojim romskih sunarodnjaka
govoreći da ih ne diraju jer su oni ča-
sni i dobri ljudi.
Veoma mali broj ljudi zna da su Romi
zaslužni za tamburicu u hrvatskoj
glazbi. Štitarski Romi bili su prvi i,
mogu reći, preteća Zlatnih dukata.
O tome govori i dokumentarni film
Štitarski Romi kolege Šime Domin-
kovića u kojem sam bio suradnik. Pro-
mocija filma u organizaciji Ureda za
ljudska prava i prava nacionalnih ma-
njina te u suradnji s Vijećem Europe i
Human Rights Film Festivalom bila je
10. prosinca 2015. godine u kinu Eu-
ropa povodom Međunarodnog dana
ljudskih prava. Film je prikazivan i na
Hrvatskoj radioteleviziji. U njemu se
govori o zaslugama romskih glazbeni-
ka koji su u Štitaru utjecali na tambu-
rašku glazbu. Nadalje, u filmu govore
ljudi koji se sjećaju svojim sumještana
Roma kao dobrih i vrijednih ljudi te
kao vrsnih glazbenika. Prikazana je
i sudbina tih Roma koji su u Štitaru
živjeli oko sto pedeset godina, a nad
kojima su počinjeni stravični zloči-
ni za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Vjerujem da neki ljudi ne bi imali tako
ekstremno desničarske stavove kada
bi shvatili da slušaju tamburicu koju
su osmislili Romi.
Ono što je primjetno je to da smo kra-
jem 1930-ih imali suživot u punom
smislu te riječi, primjerice u Međi-
murju smo imali integrirane razrede,
a to je ono čemu težimo sada u 21. sto-
ljeću.
Želite li za kraj intervjua nešto
poručiti čitateljima ili možda reći
nešto o sebi što je manje poznato,
a što je bilo prije nego što ste kre-
nuli s radom u Uredu za ljudska
prava i prava nacionalnih manji-
na?
Želio bih reći, a da me se krivo ne
shvati, kako se sve može kad se hoće.
9
Potrebno je samo puno, puno truda i
biti "bez krila". Pri tome mislim da se
ne smije nikada zaboraviti bit koja je
u nama. Ne smije se zaboraviti da se
vrijednost čovjeka mjeri prema njego-
voj ljudskosti, a ne prema funkciji.
Kao što sam spomenuo, rodio sam se
u Zagrebu i odrastao u centru grada.
Završio sam klasičnu osnovnu školu
na Trešnjevci te upisao srednju eko-
nomsku školu koju sam napustio ti-
jekom druge godine školovanja. Bila
je to faza puberteta, iznimno teška za
moje roditelje, kada sam zbog ljubavi
ostavio sport i napustio školu jer sam
mislio da je jedino bitno ono što mi
govori srce. Neko vrijeme sam bio u
privatnom obiteljskom poslu, a moji
su vršnjaci za to vrijeme završavali
srednje škole i upisivali fakultete. Kad
sam s njima razgovarao uvijek su se
čudili zbog moje odluke da napustim
školu, što me potaknulo na razmišlja-
nje pa sam tako jedno jutro odlučio
završiti školu. Na Pučkom otvorenom
učilištu završio sam ekonomsku ško-
lu, zatim sam završio i školu za vozača
motornog vozila jer sam htio raditi u
Hitnoj službi te sam završio školu za
upravnog referenta. Onda sam se, sje-
ćam se toga kao da je bilo jučer, pro-
budio jednog svibanjskog dana 2004.
godine i odlučio da ću studirati na Fa-
kultetu političkih znanosti. Tada ni-
sam ni znao postoji li takav fakultet u
Zagrebu jer sam čuo samo za Fakultet
političkih nauka u Beogradu. Informi-
rao sam se i tako u dvadeset i sedmoj
godini otišao na Fakultet. Uzeo sam
prijavnicu i položio prijemni te upi-
sao izvanredni studij kako sam i želio.
Mislio sam: "E, moj Alene, kako ćeš
ti sada s tim mladim studentima, što
ti je došlo?" Ipak, kolegice i kolege
odlično su me prihvatili. U odnosu na
njih bio sam zreliji što mi je omogućilo
da jasno vidim svoj cilj. U to vrijeme
sam se susreo s gospođom Milenom
Klajner, tadašnjom predstavnicom
Ureda za nacionalne manjine, profe-
sorom Sinišom Tatalovićem i profe-
GODINA 2018.
30/07/2018 10:15
 AKTUALNO

10
“Počašćen sam ovim imenovanjem, a do kojeg je došlo zbog povjerenja
koje hrvatska Vlada i premijer Plenković imaju u mene. To je povjerenje
zadobiveno na temelju mojih kompetencija… Ali, ne smije se zaboraviti
da se vrijednost čovjeka mjeri prema njegovoj ljudskosti, a ne prema
funkciji.”

soricom Smiljanom Leinert-Novosel,
tadašnjom dekanicom Fakulteta, a
koji su započinjali raditi s romskom
zajednicom te me odmah primijetili.
Oni su utjecali na to da od izvanred-
nog studenta postanem redovan, što
se pokazalo kao dobra odluka. Uskoro
sam počeo živjeti s današnjom supru-
gom. Oboje smo radili po dva posla
kako bismo osigurali financijsku ne-
ovisnost – vlastitim sredstvima pla-
tili svoje vjenčanje, kupili auto i stan,
naravno na kredit jer smo željeli stvo-
riti dom za svoju djecu, eto za sina
koji nam je došao. Ustajao sam prije
5 sati ujutro i sa suprugom čistio kafić
na Gornjem gradu, a nakon toga sam
oblačio odijelo i u 8.30 dolazio raditi
u Ured za nacionalne manjine. Kada
sam tamo u 12.30 završio s radom,
jurio sam u Medical Intertrade d.o.o.,
tvrtku za veleprodaju farmaceutskih
proizvoda, gdje sam radio do 12 sati u
noći. Između svega, jurio sam i na ko-
legije na Fakultetu na koje je dolazak
bio obavezan, i tako dan za danom.
Fakultet sam završio 2010. godine, a
zatim, u ekspresnom roku, i poslijedi-
plomski studij kod profesora Cvrtile i
Tatalovića.
Godine 2013. upisao sam doktorski
studij na kojem sam sve uspio riješiti
i obraniti sinopsis, a sada bih trebao
pristupiti doktorskoj disertaciji. Ne
znam kako ću to stići uz sav posao
koji imam, a u međuvremenu mi je
došao i junior te želim provesti vrije-
me s njim i obitelji. Mislim da ću mo-
rati podvući crtu. Počašćen sam ovim
imenovanjem, a do kojeg je došlo zbog
povjerenja koje hrvatska Vlada i pre-
mijer Plenković imaju u mene. To je
povjernje zadobiveno na temelju mo-
jih kompetencija.
Pružena mi je prilika da se profesi-
onalno još više dokažem, ali ja sam
i dalje ostao onaj Alen Tahiri koji se
na parkiralištu presvlačio iz odijela u
radnu odjeću, koji je trčao na Fakultet
i čitav tjedan radio, minimalno spava-
jući, kako bi imao slobodan vikend za
svoju obitelj. Gledajući kroz prizmu
takvog čovjeka mogu reći da su sno-
vi tu da se ostvare, uz pomoć dragog
Allaha, uz vlastiti trud i jasan cilj,
uz potporu obitelji i uz podršku šire
društvene zajednice.

BROJ 06

PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 10 30/07/2018 10:15


"Narod"
udara na manjine
Članovi inicijative Narod odlučuje nedavno su od Sabora i Vlade zatražili
da raspišu referendum o izmjeni izbornih pravila najkasnije do rujna. (...)
Velika šteta je učinjena već samom inicijativom. U društvu u kojem su
manjine i ovako stigmatizirane, dodatno ih se označava i potiskuje njihovo
javno djelovanje.
Piše: Ivana Perić
Članovi inicijative Narod odlučuje
početkom lipnja su od Sabora i Vlade
zatražili da raspišu referendum o iz-
mjeni izbornih pravila najkasnije do
rujna. Najavili su i da će tražiti da ima-
ju svoje promatrače prilikom provjere
potpisa. Gdje su bili izvanjski proma-
trači dok su oni skupljali potpise?
Istaknuli su kako su sami provjerili
sve i da su svi prikupljeni potpisi valja-
ni.  Svojom inicijativom žele izmijeniti
izborna pravila i ukinuti pravo zastu-
pnika manjina da glasaju o Vladi i pro-
računu, a prijavili su da su za prvo re-
ferendumsko pitanje skupili 397 024,
a za drugo 390 189 potpisa.
Upitno je koliko su prikupljeni potpisi
zaista valjani i prikupljani na zakonski
propisan način. U Zadru su se, primje-
rice, kako je to evidentirala udruga KSS
Antifjaka, potpisi skupljali na za to ne-
prijavljenim lokacijama, a zabrinjava i
izlaganje malodobne djece u političke
svrhe i korištenje djece za emocional-
nu manipulaciju građankama i građa-
nima. Nadalje, nema nikakvog jamstva
da organizatori sakupljanja potpisa ne
mogu potpise građana dodavati i na-
kon što je prošao dvotjedni zakonski
rok za njihovo sakupljanje. Sve što se
događa od završetka zakonskog roka
za prikupljanje potpisa do predaje pot-
pisa u Sabor ostaje netransparentno,
a upitno je, kako smo već primijetili, i
mnogo toga tijekom samog prikuplja-
nja potpisa.
Ne znamo ništa ni o izvorima finan-
ciranja ove incijative – sama je udru-
ga Narod odlučuje registrirana tek u
travnju ove godine, očito kako bi bila
pravna platforma istoimenoj građan-
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 11
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
skoj inicijativi. Za mobilizaciju ova-
kvog, referendumskog tipa, potrebna
je značajna mašinerija ljudstva i ne-
mali financijski izdaci. Otkud sve to?
Ne znamo. O  referendumskoj inici-
jativi za izmjenu Ustava u pitanju iz-
bornog zakonodavstva, oglasila se i
predsjednica Kolinda Grabar-Kita-
rović, rekavši: "Moj stav općenito pre-
ma referendumima jest da se držim
preporuka Venecijanske komisije, da
se ne miješam u referendume. Isto tako
moj je čvrsti stav da se mora poštivati
volja naroda. Koliko znam, skupljeno
je dosta potpisa, očito su građani da-
vanjem tih potpisa pokazali da žele
promjene, da se potrese taj život u
Hrvatskoj, političke elite. Isto tako su
pokazali želje za izmjenom izbornog
zakona."
Lako je učiti paradoksalnost njene po-
zicije – naime, iako tvrdi da se u refe-
rendume ne miješa, Grabar-Kitarović
se ne libi reći kako se treba "poštivati
volja naroda", a narod je, očigledno,
"pokazao da želi promjene". Jasno je
na koju stranu naginje predsjednica
dok se nastoji prezentirati kao da pro-
govara iz objektivne pozicije.
"Oko nas jačaju ideje populizma i
stvaranje ‘drugačijih’ unutar društva:
Roma, Srba, nekatolika i pripadnika
LBGT populacije", istaknula je na ne-
davno održanoj tribini Referendum
protiv manjinskih prava  Antonija
Petričušić s Pravnog fakulteta u Za-
grebu. Prava manjinskih zastupnika
ne bi se trebala razlikovati od prava
ostalih zastupnika i ovakva promjena
Ustava dovela bi do podjele na zastu-
pnike prvog i drugog reda i ugrozila
pitanje zastupanja najugroženijih sku-
pina u našem društvu.
U praksi, cilj inicijative Narod odluču-
11
je mogao bi rezultirati isključivanjem
manjina iz političkog odlučivanja, a
čak i da neka od predviđenih pitanja
budu oborena na Ustavnom sudu, ve-
lika šteta je učinjena već samom inici-
jativom. U društvu u kojem su manji-
ne i ovako stigmatizirane, dodatno ih
se označava i potiskuje njihovo javno
djelovanje. Odaziv manjina na izbori-
ma mogao bi se nakon ovoga dodatno
smanjiti. Ova je inicijativa udar i na
druge vidove organiziranja i djelova-
nja manjina, a posebice na ono medij-
sko.  Luka Mlinarić iz udruge U ime
obitelji i inicijative Narod odlučuje
posebno se nedavno obrušio na tjed-
nik Novosti Srpskog narodnog vijeća,
otkrivši da je gašenje Novosti jedan od
ciljeva inicijative. Obrazložio je to "či-
njenicom" da se Novosti "služe huška-
njem na hrvatski narod".
Radi se o tjedniku koji je postao jedan
od značajnijih i slobodnijih medija u
ovoj zemlji (i koji za razliku od brojnih
drugih kritičkih medija, još ima done-
kle sigurno financiranje), a zasigurno
može služiti i kao primjer ostvarivanja
manjinske ravnopravnosti i integraci-
je u Hrvatskoj. Upravo je zato i odre-
đen kao meta.
Ovih mjeseci, kroz referendumske ini-
cijative, svjedočimo tome kako posto-
je oni koji su spremni iz privilegirane,
dominantne pozicije moći, preokrenuti
narativ i sebe prezentirati kao žrtve, do
te mjere da se u široj javnosti dovede do
reletiviziranja realnosti pozicije manji-
na i ugroženih skupina u Hrvatskoj, kao
i potrebe da njihova prava budu zajam-
čena. Primorani smo na borbu za ta, ba-
zična prava, za održavanje nekadašnjeg
statusa quo, uslijed čega se i zaboravlja
da smo nekad htjeli i željeli i bolje i više.
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 TEMA BROJA

12

BROJ 05

PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 12 30/07/2018 10:16


Romi
u popularnoj kulturi
Dana 5. travnja 2018. godine prof. Daniel Rafaelić, ravnatelj Hrvatskog
audiovizualnog centra, održao je, u sklopu izložbe "Rromengo drom
– tisuću godina migracija Roma" u Arheološkom muzeju u Zagrebu,
predavanje "Pojavnost Roma u popularnoj kulturi". Predavanje je
organizirano u okviru Dana romske kulture koji su se održali povodom
Svjetskog dana Roma.
Piše: Maja Grubišić
Foto: Phralipen
"Večeras ću govoriti kao povjesni-
čar filma, stoga Vas molim da mi ne
zamjerite što ću ponekad koristiti
termin Cigani", rekao je Rafaelić pu-
blici, u kojoj je bilo i mnogo Roma,
na samom početku predavanja. Obja-
snio je: "Gotovo svaki drugi film koji
ću spomenuti u ovom osvrtu na film-
ska remek-djela s romskom tema-
tikom upotrebljava taj termin već u
samom naslovu."
Prvo se osvrnuo na Franju Ledića,
jednog od prvih istaknutih hrvat-
skih filmskih autora. Ledić se vratio
u Zagreb 1925. godine, nakon što je
u Berlinu postigao velik uspjeh sni-
mljenim hororom Angelo, s idejom
da ovdje izgradi "filmski grad" u ko-
jem će se snimati filmovi o Romima
i njihovu životu. Osnovao je tvrtku
Ocean film i kupio zemljište u Horva-
ćanskoj ulici te je izradio prve plano-
ve za izgradnju filmskog kompleksa.
Zbog nedostatka novca te slabog in-
teresa potencijalnih investitora i pu-
blike za orijentalan film, nikada nije
dovršio snimanje filma "Ciganska
krv – dobrotvorka Balkana". Ipak, od
snimljenih materijala 1927. godine
napravio je kratki film "Ciganin, Haj-
duk, Brnja, Ajvanar", kojim je saču-
vao dokumentarnu jezgru o Romima
u Zagrebu, a koji je publika na preda-
vanju imala priliku pogledati.
Od remek-djela svjetske kinemato-
grafije Rafaelić je istaknuo dva ju-
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 13
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
13
goslavenska filma – "Skupljači per-
ja", koji je snimio Aleksandar Saša
Petrović 1967. godine, te "Dom za
vešanje" Emira Kusturice, snimljen
1988. godine. Petrović je u filmu us-
pio istaknuti estetiku, unatoč suro-
vom realizmu koji prikazuje. Za nje-
ga je osvojio "Zlatnu palmu", veliku
nagradu žirija na Filmskom festivalu
u Cannesu. Na istom festivalu, godi-
nama kasnije, Kusturičin nadreali-
stički filmski izričaj biva nominiran
za "Zlatnu Palmu", a Emir Kusturica
osvaja nagradu za najboljeg režise-
ra. Rafaelić se osvrnuo i na glazbu u
spomenutim filmovima koja je s vre-
menom postala popularnija od samih
filmova. U tom kontekstu, posebno
Rafaelićevom mišljenju, vidljiva je i u
je istaknuo glazbenu produkciju Go-
rana Begovića iz "Doma za vešanje". današnjem društvu.
Isto se ponovilo i s glazbom iz sovjet-
kog filma "Cigani lete u nebo" koji je Daniel Rafaelić s publikom je podi-
snimljen 1976. godine. jelio i svoja razmišljanja o značaju i
"Nakon niza dokumentarističkih fil- svjetskoj popularnosti filmova o Ro-
mova konačno je 2000. godine sni- mima. Kazao je da mu se zaključak
mljen suptilan te kvalitetan američ- razmišljanja sam nametnuo – "Radi
ki igrani film ‘The Man Who Cried’ se o čistoj, snažnoj emociji koju oni
(‘Čovjek koji je plakao’), redateljice prenose publici." Na samom završet-
Sally Potter s Johnnyjem Deppom, ku spomenuo je mistične priče o Ro-
Christinom Ricci i Cate Blanchet u mima iz kasnog srednjeg vijeka i rane
glavnim ulogama", rekao je Rafaelić. renesanse prema kojima oni dolaze
Dodao je kako je, potpuno neoprav- iz Egipta, a koje su značajno dopri-
dano, taj film prošao nezapaženo kod
nijele zanimljivosti romske tematike
stručne, ali i šire publike.
u kinematografiji. Dodao je kako se
Prikaz kinematografskih remek-dje- takvo vjerovanje spominje i u uvodu
la završio je filmom "Tko to tamo Shakespeareove drame "Antonije i
peva" Slobodana Šijana iz 1980. go- Kleopatra". Takve su priče o podri-
dine. U njemu se, između ostalog, jetlu prenijele, pisanom i usmenom
upozorava na rastući fašizam, a za- tradicijom, motive i arhetipe naše ci-
tvorenost prema manjinama, prema vilazije kojom se ponosimo.
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 TEMA
TEMA BROJA
BROJA

14

BROJ 05

PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 14 30/07/2018 10:16


INTERVJU / INTERVIEW - Daniel Rafaelić:
Za bilo kakav napredak
ključno je voljeti ono što radiš /
In order to progress it is
necessary to love what you do /
Baš savo i te ovol anglodzaibe
dzanlo si te mange gova
so kere bukji
"Humanističke znanosti učile su nas da mora postojati empatija, ali mi
smo postali divlje društvo bez empatije i to je ono najstrašnije. Građansko
društvo stvoreno na takvim temeljima pokazuje veliku neotpornost, a
fašističke ideje kao da su se provukle kroz društvene brane bez da smo to
uopće primijetili."
Piše: Maja Grubišić
Foto: Phralipen
Nakon predavanja ostali smo još
neko vrijeme u ugodnom društvu
prof. Rafaelića te smo mu postavili
pitanja na koja nam je rado odgovo-
rio!
Slušajući vas kako predajete ste-
kli smo dojam da ste sretni s onim
što radite, je li to zaista tako?
Jesam, sretan sam jer sam uspio spo-
jiti povijest i ljubav prema filmu. Dok
sam još studirao povijest na Filozof-
skom fakultetu u Zagrebu često sam
razmišljao kako bih to dvoje volio
spojiti te pisati i predavati o tome, ali
to mi se iz studentske perspektive či-
nilo nemogućim. Kasnije sam shvatio
da je sve moguće te sam počeo gra-
diti svoju karijeru spojivši povijest s
filmom. Naučio sam da je za bilo ka-
kav napredak ključno voljeti ono što
radiš.
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 15
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Within the Days of Romani Culture
in March and April, inaugurated
with the exhibition "Rromengo drom
- Thousands Years of Roma Migra-
tions" in the Archaeological Museum
in Zagreb, where the present were
introduced to certain topics from
Romani history and culture, Profes-
sor Daniel Rafaelić gave the lecture
on the Roma in popular culture.
"We primarily lack the market. If we
had it, we would not have any prob-
lems at all. The only apparent mar-
ket are foreign festivals where we
are constantly present so we are not
exotic," Professor Rafaelić said in an
interview.
We were talking about these issues,
and the Croatian society in gener-
al, with the director of the Croatian
Audiovisual Centre, Professor Dan-
iel Rafaelić.
Listening to you as a lecturer we
got the impression that you are
satisfied with what you do, are
15
Ko pervazora Romane kulturake dive
ko marto thaj aprilo, save sa putarde
egzibicijaja "Romengo drom- Milja
berša Romengi migracija" ko Arhe-
ologijako muzeji ano Zagreb, e ma-
nušen save so avile, sasa len šajdipe
te šunen disave teme katar romani
historija thaj kultura katar profesori
Daniel Rafaelić. I tema katar lesko
dersi sa o Roma ki popularnikani
kultura.
"Amenge si zaruri kurko. Te ovol
amen, naj te ovon problemora. Jek-
hutno kurko si o festivalija kote so
kontinuiteti laja than thaj na sikava-
ja nesavi egzotika", vakerela o profe-
sori Rafaeloć ko intervju.
Ko adala teme thaj baš kroacijakoro
sasuitnipe kergjam lafi e direktore-
sa ko Kroacijako audiovizuelnikano
centro, o profesori Daniel Rafaelić.
Šunindoj tumen sar dena der-
si, avilam dzi gova kaj tumen sa
lošale golesa so keren bukji, si li
čače gijate?
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 TEMA BROJA
"Najveća prednost su
16
naše autohtone teme.
Bilo je dosta prigovora
da u posljednje vrijeme
dizajniramo filmove
za selektore stranih
festivala jer mislimo da
će se prikazivati ako se
njima svide. Nedostaje
iskrenosti. Ja bih volio
da radimo seriju filmova
za publiku. Bez obzira
što kažu da iskrenost i
novac ne idu zajedno,
vjerujem da bi takvi
filmovi prolazili
i vani."
U vašim intervjuima za neke dru-
ge medije naišli smo na niz manje
poznatih, ali zanimljivih infor-
macija, primjerice o dnevniku
Josepha Goebbelsa. Možete li to
malo prokomentirati?
Ono što sam pročitao u Goebbelsovim
dnevnicima i za mene je bilo otkriće.
Naime, istraživao sam deset godi-
na prije nego što sam dovršio svoju
knjigu "Kinematografija u NDH".
Između ostalog, dok sam u Berlinu
prekopavao po njemačkom arhivu
pokušavajući pronaći informacije o
kinematografiji u jednoj totalitarnoj
državi koja ima rasne zakone te koja
je vrlo jasno propisala kako kultura
treba izgledati, stalno sam nailazio
na njegovo ime. Goebbles, njemački
ministar propagande i narodnog pro-
svjećivanja, u svojim je dnevnicima
mnogo pisao o filmu, a ti su dnevnici
tiskani i objavljeni ranih 2000-ih u
sklopu velikog njemačko-ruskog pro-
jekta. Tijekom čitanja nailazio sam
na likove političara iz Nezavisne Dr-
žave Hrvatske. Vrlo kratko Goebbles
se osvrnuo na kinematografiju NDH
kritizirajući ležernost u pristupu i
nedostatak obrazovno-propagandne
komponente, ali je vrlo detaljno opi-
sao političku situaciju. Svako malo
osuđivao je ustaške zločine smatra-
jući da su u ustaškim redovima samo
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 16
we right?
Yes, I'm happy because I managed to
connect history and love for movies.
While I was still studying history at
the Faculty of Humanities and Social
Studies in Zagreb, I often thought
that I would like to join the two,
writing and teaching about it, but
this seemed to me impossible from a
student perspective. Later I realised
that everything was possible and I
began to build my career combining
history with the film. I learned that
in order to progress it is necessary to
love what you do.
Reading through your interviews
for some other media we found
a lot of interesting information,
less known, for example about
the Goebbels Diaries. Could you
comment on it a little bit?
What I read in the Goebbels Diaries
represented a discovery even for me.
Namely, I was researching ten years
before I completed my book "Cine-
matography in the Independent State
of Croatia". Among other things,
while I was in Berlin digging through
the German archives trying to find
information about cinematography
in a totalitarian state that had racial
laws and clearly stipulated how the
culture should look, I was constantly
coming up against his name. Goeb-
bels, German Minister of Propaganda
and Public Enlightenment, wrote in
his diaries much about the film, and
these diaries were printed and pub-
lished in the early 2000s as part of a
major German-Russian project. Dur-
ing the reading I encountered sever-
al names of the politicians from the
Independent State of Croatia. Very
briefly, Gobbles reviewed Independ-
ent State of Croatia’s cinematogra-
phy criticising the ease of approach
and the lack of an educational-prop-
aganda component, but gave a very
detailed description of the political
situation. Every now and then he
condemned the Ustasha crimes, be-
lieving that there were only crimi-
nals among them. He expressed his
intolerance towards Ante Pavelić,
while on the other hand he expressed
respect for Mile Budak, the culprit
for racial laws in the Independent
State of Croatia. I was absolutely
surprised with such information be-
cause it is almost surreal that a high-
Va bahtalo sem sose resardem te
pa[akerav i historija thaj o kamipe
mujal ofilmo. Dzikaj studirivasa his-
torija ko Filozofijako fakulteto ano
Zagreb, gndisaravasa sar te paša-
kerav kala duj bukja te hramosarav
thaj te dav dersora golese. Sar stu-
dento dikjolasa sar te našti te ovol.
Napal dikhlem kaj sa šaj te ovol thaj
šurakerdem te kerav meri karijera
pašakerindoj i historija thaj o filmo.
Siklilem kaj baš sako anglodzaibe
dzanlo si te mange gova so kere bukji.
Ko tumare intervjua baš avera
medie, arakhlam but cra pend-
zarde, numa interesnikane in-
formacije, sar baš dnevniko e
Dzozef Gobels. Šaj li gova te ko-
mentirin?
Gova so drabarde ko Gobelese dnev-
nikora mange sasa pučarkeribe.
Anavjale, pučarkerava sa deš berša
anglal te hramosarav mo lil "Kine-
matografija ko NDH(BKT)". Dzikote
rodava sa ko Berlin ko germanijake
arhivora te arakhav informacije baš
i kenematografija ki jek totalitarni-
kani phuv savi si la rasna kanunora
kote so si vakerdo sar trubul te dikjol
i kultura, sakana avava sa dzi lesko
alav. O Gobels sasa germanijako mi-
nistro baš propaganda, ko pire dnev-
nikora but hramolasa baš o filmora,
save sa štembilirime ko šuru katar
2000 berša ko pervazora katar baro
germanijako-rusijako projekto. Dzi-
kaj drabaravasa avavasa dzi ko po-
litičara katar Biathinali Kroacijaki
Them (BKT).
Harneste o Gobles dija kritika baš
i kinematografija ki BKT sar našu-
kar aksesi thaj napherdi edukacija-
ki-propagandno komponenta, numa
ko detalija sikada o politikako hali.
Dzezakerela sa o čhelale bukja so
kerenasa o ustašora vakjarindoj kaj
maškar lende si salde kriminalco-
ra. Sasa le bilačo gndipe baš o Ante
Pavelič, a javere rigatar sikavelasa
sajdipe e Milo Budak savo so kerda o
rasnikane kanunora ko BKT. Ačilem
bi lafengo katar kala evidentora sos-
ke jek učo pozicirime dzeno ki nacis-
tikani partija te kerel lafi mujal o us-
tašora. Gova nikana nišundem thaj
nikana ni siklilem gova ani sikljovni,
gova sikada mange savo barvalipe si
ando arhivora.
Jekajek si thaj e filmoncar, so pobut
30/07/2018 10:16

kriminalci. Iskazivao je netrpeljivost
prema Anti Paveliću, dok je s druge
strane izražavao poštovanje prema
Mili Budaku, vinovniku rasnih za-
kona u NDH. Ostao sam potpuno
zatečen s ovakvim podacima jer je
gotovo nadrealno da jedan visoko
pozicioniran član njemačke nacistič-
ke stranke tako govori o ustašama.
Nikada prije to nisam čuo, o tome ni-
smo učili u školama i to mi je samo
pokazalo koliko se bogatstvo nalazi u
arhivima. Ista stvar je i s filmovima,
što više tražite više vam se otkriva.
Tako sam došao i do filma Franje Le-
dića s kojim sam započeo današnje
predavanje. Uopće je pravo čudo da
taj film postoji jer je sva Ledićeva ar-
hiva uništena za vrijeme NDH. Ledić
je bježeći iz Zagreba uspio sa sobom
ponijeti nešto snimljenog materijala
koji je kasnije prodao Jugoslavenskoj
kinoteci. Nedostatak takvog materi-
jala bio bi veliki gubitak općenito, a
i u kontekstu današnjeg predavanja.
Iskustvo rada s arhivskom građom i
saznanja do kojih sam došao poka-
zali su mi da živimo u, da tako ka-
žem, propagandno trusnim područ-
jima i kako sam pogrešno mislio da
je to stvar prošlosti. Kod nas, ali i u
svijetu, može se vidjeti fašizam na
horizontu i to mi se ne sviđa. Kao
povjesničar, itekako dobro mogu
prepoznati prve znakove, a već ih
ima u priličnoj mjeri.
Vidite li onda, u tom kontekstu,
hrvatsko društvo kao toleran-
tno?
Ne, nikako. Nama nedostaje među-
sobne tolerancije. U našem društvu
mržnja je gotovo kao arhetip, nepri-
jatelje koje u jednom trenutku imamo
ili ih sami stvorimo mrzimo do kraja
života. Humanističke znanosti učile
su nas da mora postojati empatija,
ali mi smo postali divlje društvo bez
empatije i to je ono najstrašnije. Gra-
đansko društvo stvoreno na takvim
temeljima pokazuje veliku neotpor-
nost, a fašističke ideje kao da su se
provukle kroz društvene brane bez
da smo to uopće primijetili. Iako se
ponekad čini da je kasno, moramo se
boriti za slobodu govora i izražava-
nja jer nam ništa drugo ne preostaje.
Mi koji smo studirali humanističke
znanosti i koji se njima bavimo tre-
bali smo otvarati društvo, jer to je u
neku ruku naše poslanje. Trebali smo
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 17
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
ly-positioned member of the German
Nazi Party speaks about the Ustasha
in such a way. I have never heard of it
before, we did not learn it in schools
and it only showed me what kinds
of treasures you can find in the ar-
chives. The same thing is with the
movies, the more you seek the more
you discover. So I came upon the film
by Franjo Ledić with whom I started
today's lecture. It is a miracle that
this film exists because complete
Ledić's archives were destroyed dur-
ing the Independent State of Cro-
atia rule. Ledić, when fleeing from
Zagreb, managed to bring with him
some recorded material that he later
sold to the Yugoslav Kinoteka. The
lack of such material would be a big
loss in general, and in the context of
today's lecture.
The experience of the work with the
archival material and the knowl-
edge I acquired during that process
showed me that we are living in, so
to speak, disastrous areas when talk-
ing about propaganda and how I mis-
understood that it was a thing of the
past. Here, but also in the world, we
can see fascism on the horizon and
I do not like it. As a historian, I can
well recognise first signs, and there
are already quite a lot of them.
Would you say, in such a context,
that the Croatian society is toler-
ant?
No, certainly not. We lack mutual
tolerance. In our society, hatred is
almost like an archetype. Enemies
that we have at certain time of his-
tory, or the ones we produce our-
selves, we hate for the rest of our
lives. Humanities have taught us
that there must be empathy, but we
have become a wild society without
empathy, and that is the most terri-
ble thing. Civil society built on such
foundations shows great inability to
resist, and the fascist ideas seem to
have scraped through the social dam
without us even noticing it at all.
Although sometimes it seems to be
late, we must fight for the freedom
of speech and expression because we
have nothing else. We who have stud-
ied humanities and practise them
should have opened societies, be-
cause that is our mission in a way. We
should make, this very often rigid so-
ciety, a bit more flexible, but it seems
rodena, sa majbut sikavdol. Gijate
avilem dzi ko filmo katar Franjo Le- 17
dič, kolesa so šurakerdem o agiveso
dersi. Baro miriklo si so egzistirilo
gova filmi sose lesi arhiva si sa našal-
di ko vakti katar BKT. O Ledič našin-
doj kara Zagrebresarda te lel pesa
disavo snimimo materijalo, savo so
bikenda len ki jugoslavijaki kinoteka.
Te na ovolasa gova materijali ka ovo-
lasa baro našalipe thaj ko konteksto
e agiveso dersi.
O eksperiensi e arhiveske materija-
lesa thaj dzanlipe dzi savo so reslem,
sikavol kaj amen dzivdisara ko jek
propagandno kinjavale thana thaj me
gndisarava kaj gova sasa salde jek na-
khlo vakti. Amende thaj ko sumnal,
šaj dikela pe o fašizmo ko horizonto
thaj gova naj lače thaj nimangavle.
Sar historičaro, šaj but lače te pind-
zarav e avgo nišanora, a agive gola
nišanora si but.
Ko gova konteksto, dikhen li e
kroacijako sasuitnipe sar tole-
rantno?
Na nisar. Amenge trobul maškar
amende toleracija. Amende o mrzibe
si sar arhetipi, dušmanora save so si
amen ko jek vakti ja korkori keralen
thaj mrzisara len dz ko agor taro dziv-
dipe. O humanikane vigjanija sikaven
amen kaj si zaruri maškar amende te
ovol empatija, numa amen ulam divo
sasuitnipe bi empatijako thaj gova
naj šukar. E dizutnengo sasuitnipe
kerdo ko gasave temelora sikavol
baro naastaribe, a o fašistikane ideje
nakhle mujal o sasuitnipaske ikeriba
bi te dikha gova. Trujal gova so dikjol
kaj našti kerel pe khanči, zaruri si te
kera takati baš lafesko tromalipe thaj
vakeripe, soske ni ačol amen khanči
aver. Amen save so studirisardam
humanikane vigjanija thaj kerasa
bukji, zaruri si te putra o sasuitnipe,
sose si gova sar amenge ačavdo. Za-
ruri si te kera o sauitnipe majfleksi-
bilno, numa me gndisarav kaj savore
kolektivno pelam. Dzovapi ko kava
pučipe ka den o neve generacije, save
so baš amaro sasuitnipe ka keren lafi
vakteskere crdipasa kana pošukar ka
dikhel pe.
Dzikote sine o dersi dikhaja sine ko-
tor katar o filmora romane tematika-
sa, save si kerde katar naroma. Si li
filmora save so korkori peske kerde
len o Roma?
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 TEMA BROJA
često rigidno društvo učiniti malo
18 fleksibilnijim, ali čini mi se da smo
kolektivno podbacili. Odgovor na pi-
tanje zašto dat će nam neke nove ge-
neracije koje će o našem društvu go-
voriti s vremenskim odmakom kada
će se sve to bolje vidjeti.
Tijekom predavanja gledali smo
ulomke iz filmova s romskom te-
matikom, a koje su radili ne-Ro-
mi. Imate li kakva saznanja o
tome postoje li filmovi koje su o
sebi radili sami Romi?
Nisam detaljnije istraživao, ali sje-
ćam se da je "Journal of Film Pre-
servation" negdje početkom 2000-
ih godina objavio članak upravo o
tome, ali u ovom trenutku, nažalost,
ne mogu Vam reći ništa više. Uglav-
nom, takvi filmovi postoje. U interak-
tivnom razgovoru s publikom nakon
predavanja kolega dr. sc. Ljatif De-
mir, profesor na Odsjeku za indologi-
ju i dalekoistočne studije, spomenuo
je Charlieja Chaplina koji je bio Rom,
tako da je već to djelomičan odgovor
na Vaše pitanje.
Kakva je, po vašem mišljenju, hr-
vatska filmska industrija?
Imam problema s ovom riječju indu-
strija jer mislim da mi tek trebamo
postati industrija. Za to je potrebno
imati dovoljno novaca, a što mi nika-
da nemamo i teško da ćemo ga ikad
imati dovoljno jer smo mala zemlja
koja ima gotovo nepostojeće tržište.
Industrija mora imati kontinuiranu
proizvodnju sa stalnim priljevom
financija, a tek onda to može dugo-
ročno uroditi plodovima. Kod nas su
stalno neki potresi financijskog tipa,
političkog, društvenog i drugih tipo-
va, a takav je sustav teško stabilizi-
rati. Drugo, da bismo bili industrija
moramo puno ulagati u prezentaci-
ju, kako ovdje tako i vani. Da bi se,
pak, prezentirali u drugim državama
opet treba mnogo novaca, a tada vas
u zemlji nazivaju rastrošnim. Tako
to postaje zatvoreni krug. Nama pr-
venstveno fali tržište. Da ga imamo
mi uopće ne bismo imali problema.
Jedino prividno tržište su strani fe-
stivali na kojima kontinuirano sudje-
lujemo te ne predstavljamo neku eg-
zotiku. Postat ćemo industrija kada
na takvim festivalima osvojimo više
velikih nagrada, a koje smo nekada
i osvajali, te kada dobijemo Oscara,
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 18
to me that we have collectively failed.
The answer to the question why will
be given to us by the new generations
who will talk about our society with
the time lag when everything will be
much clearer.
During your lecture you showed
us some clips from the movies
with Romani themes directed
by non-Roma. Do you know any
films done by the very Roma?
I did not investigate more thorough-
ly, but I remember that the Journal
of Film Preservation published an
article on that topic sometime in
the early 2000s, but at this point I
cannot tell you anything more. Ba-
sically, such films exist. In an inter-
active conversation with the audi-
ence after my lecture, my colleague
Ljatif Demir, Professor of Romani
Language and Literature, mentioned
Charlie Chaplin, who was a Roma
himself, so that's a partial answer to
your question.
How would you estimate Croa-
tian film industry?
I have issues with this word indus-
try because I think we yet need to
become an industry. To have an in-
dustry it is necessary to have enough
money, and we never have enough
money and hardly will we ever have
it enough because we are a small
country that has an almost non-ex-
istent market. Industry needs con-
tinuous production with constant
inflow of finance, and only then it can
produce fruit in the long run. There
are constantly some kind of finan-
cial, political, social and other types
of disturbances, and such a system
is difficult to stabilise. Second, to
be an industry we have to invest a
lot in the presentation, both here
and abroad. To be present in other
countries, however, you still need a
lot of money, and then they call you
extravagant at home. So it becomes a
closed circuit. We primarily lack the
market. If we had it, we would not
have any problems at all. The only
apparent market are foreign festivals
where we are constantly present so
we are not exotic. We will become in-
dustry when we win more big prizes
at such festivals, which we once won
and when we get the Oscar, which we
have already won. We need to remind
Nikerdem pučarkeribe, numa dav
man gogi kaj "Journal of Film Pre-
servation" ko šuru katar2000 berš
ikalda artiklo golese, numa akana
golese našti phenav tumenge khanči.
Jeke lafesa, gasave filmora si. Ko in-
teraktivnikano lafikeribe e publikasa
palo dersideibe o kolega d-r Ljatif
Demir profesoro ki romani čhib thaj
liljaripe, lipargja kaj o Čarli Čaplin
sasa Rom, ak gova s jek kotor katar
dzovapi ko tumaro pučibe.
Aso Tumaro gndipe savi si e kro-
acijaki filmeski industrija?
Si man problemi e lafesa industrija,
sose me gndiv kaj amen trubul aka-
na te ova industrija. Golese trubul
but love, amen nikana naj amen thaj
phare si kaj amen nekana ka ovol
amen sose amen sam ckni phuv thaj
naj amen kurko golese. I industrija
trubul te ovol la kurko ko kontinui-
teti thaj sakana te ovol love, a napal
te ovel khanči. Amende sakana si
tinanipe katar finansijako tipi, po-
litikako, sasuitnipasko thaj javer so
šaj phareste te stabilizirilpe. Dujto,
te šaj ova industrija zaruri si majbut
te kerel pe prezentiribe sar ki phuv
gijate thaj avral. Prezentacijake ko
avera phuva palem trubul love, a gola
situacije ka akharen tumen kaj sen
but geniši. Gijate si jek phandli rota.
Amenge trubul kurko. Te ovol amen
naj te ovol problemi. Jekhutno kur-
ko si o festivalora kolende sakana la
than numa nisikava disavi egzotika.
Ka ova industrija kana ko gola festi-
vala ka la pursakora, save so nekana
lasa len thaj kana ka la Oskar sar so
lijam. Zaruri si te da dzi dzanipe kaj
egzistiri thaj te la neve pursakora,
sose ko purane si praho.
I koprodukcija e phuvencar katar pu-
rani Jugoslavija thaj katar Europaki
Unija šaj te phenav kaj si industrija.
Ko gova si interesnikane o produkci-
je save so aven avral ki Kroacija, ula-
vdo ani Dalmacija, sar so si i holivu-
deski produkcija "Game of Thrones".
Ko gasavo barabar butikeripe amare
manuša aven dzi ko bare profesio-
nalcora, savendar šaj but te sikljol-
pe. Baš industrija yaruri si kohezija,
savo so amen najamen. Šaj te ova bari
filmeski industrija, golese zaruri si te
na dikha e avere sar konkurencija.
So šaj te vakeren so si amaro maj-
baro anglunipe ko keribe filmora?
30/07/2018 10:16

kojeg smo također već osvojili. Tre-
bamo podsjetiti svijet da postojimo i
osvojiti nove nagrade jer se na stari-
ma već nakupilo prašine.
Koprodukciju sa zemljama bivše Ju-
goslavije te Europske unije možda
bih mogao okarakterizirati kao indu-
striju. U tom smislu još su zanimlji-
vije strane produkcije koje dolaze u
Hrvatsku, posebno u Dalmaciju, po-
put holivudske produkcije "Game of
Thronesa". U takvoj suradnji naši
su ljudi u direktnom doticaju s vr-
hunskim profesionalcima od kojih
mogu mnogo naučiti. Za industriju je
potrebna kohezija koju mi nemamo.
Mogli bismo biti velika filmska indu-
strija, a za početak trebamo smanji-
ti podmetanja i gledanje na drugog
samo kao na konkurenciju.
Što biste istaknuli kao našu naj-
veću prednost pri stvaranju fil-
mova?
Najveća prednost su naše autohtone
teme. Bilo je dosta prigovora da u po-
sljednje vrijeme dizajniramo filmo-
ve za selektore stranih festivala jer
mislimo da će se prikazivati ako se
njima svide. Nedostaje iskrenosti. Ja
bih volio da radimo seriju filmova za
publiku. Bez obzira što kažu da iskre-
nost i novac ne idu zajedno, vjerujem
da bi takvi filmovi prolazili i vani.
Film "Glembajevi" Antuna Vrdoljaka
jedan je od deset najboljih hrvatskih
filmova ikad snimljenih, iako nije bio
međunarodno popularan. Ipak, on je
jedan od stupova hrvatske kulture,
kao što je i sam autor teksta Miroslav
Krleža, autor glazbe Arsen Dedić i
svi drugi koji su na tom filmu radili.
Nama već dugo nedostaje film koji
bi bio glavna tema u društvu, koji bi
obilježio čitavu generaciju, ne onu
Herodotovog tipa od tridesetak go-
dina, već mnogo veću. Nekada smo
stvarali filmove koje su gledala djeca
u školama te ih je gledala srednja i
starija generacija. Takvi filmovi, na-
žalost, danas se više ne snimaju. Ne
možemo se natjecati s Hollywoodom,
to smo davno naučili. Ipak, možemo
imati filmove s emocijom, a to je naša
prednost. Takvi filmovi utječu na pu-
bliku i čovjeka zauvijek promijene.
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 19
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
the world that we exist and win new
prizes because the dust has already
accumulated on the old ones.
Co-production with the countries of
the former Yugoslavia and the Euro-
pean Union could perhaps be charac-
terised as an industry. In that sense,
even more interesting for us are for-
eign productions coming to Croatia,
especially in Dalmatia, such as the
Hollywood production of Game of
Thrones. In such cooperation, our
people are in direct contact with top
professionals from whom they can
learn a lot. Industry needs the cohe-
sion we do not have. We could be a
big movie industry, and first of all we
should stop stonewalling one anoth-
er and stop seeing the other one ex-
clusively as our competitor.
What would you emphasise as
our greatest advantage in film in-
dustry?
The greatest advantage are our au-
tochthonous themes. There have
been a lot of objections that lately we
have been designing films for foreign
film selectors because we think they
will run if they like them. We miss
honesty. I would love us to do a series
of films for the audience. No matter
what they say that honesty and mon-
ey do not go together, I believe that
such films would pass with the for-
eign audience as well.
"The Glembays" by Antun Vrdoljak
is one of the ten best Croatian films
ever made, although it was not in-
ternationally popular. However, it
represents one of the pillars of Cro-
atian culture, as well as the author of
the text Miroslav Krleža, composer
Arsen Dedić and all the others who
worked on that film.
We have long been missing a film
that would be the main topic of our
society, that would mark the entire
generation, not that of Herodotus of
about thirty years, but much greater.
We used to create movies that were
watched by children in schools and
were viewed by middle and older gen-
erations. Such films, unfortunately,
are no longer being made today. We
cannot compete with Hollywood, we
learned that a long time ago. Still, we
can have emotional films, and that's
our advantage. Such films affect the
audience and change you forever.
"Kod nas, ali i u
19
svijetu, može se vidjeti
fašizam na horizontu
i to mi se ne sviđa.
Kao povjesničar,
itekako dobro mogu
prepoznati prve
znakove, a već ih ima u
priličnoj mjeri."
Amaro majbaro anglunipe si amare
dzijaneskere teme. Sasa but reakcije
kaj ko paluno vakti kera filmora sal-
de baš festivala sose gndisarel pe kaj
lenge ka oven lače. Naj amen čačipe.
Me mangav te kerav jek serija salde
publikake. Bizo te dikhel pe čačipe
thaj love kaj nidzan ki kupa, me pa-
kjav kaj gasave filmora ka nakhen em
avral.
O filmi "Glembajevi" katar Antun
Vrdoljak si jek katar o deš majšukar
koacijake filmora so si snimosarde,
trujal gova so avral najsa popularno.
Sar te si, kava filmi si jek kataro stu-
bora ki kroacijaki kultura sar so si o
auktori Miroslav Krleža, e muzikako
auktori Arsen Dedič thaj sa gola save
so kerde bukju ko kava filmi.
Amenge lungo vakti trubul filmi kate
so šerutni tema ka ovol o sasuitnipe,
so ka nišankerel jek generacija, na
salde katar trijanda berša numa maj-
but golestar. Nekana kerasa filmora
save so dikhenasa o čhave ano sikl-
jovne thaj ko jek dikhenasa len i maš-
karuni thaj i majpurani generacija.
Bezehaske gasave filmora majbut
ni snimonpe. Našti te ova jeka jek e
Holivudesa, gova sikliljam. Numa šaj
te oven amen filmora emocijencar, a
gova si amaro anglunipe. Gasave fil-
mora keren asari (uticaj) ki publika
thaj keren manušesko iranipe.
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 TEMA BROJA
20 Drugi o Romima: Pojavnost
romskog kolektiva kroz filmski
medij 20. stoljeća /
Others about the Roma:
Manifestation of Romani
community through the film
medium of the twentieth century /
O javera baš o Roma: O romano
kolektivesko sikavipe prekal
filmesko medijumi ko 20 zamani
Piše: Selma Pezerović
"Šezdesete godine 20. stoljeća re-
trospektivno se čine kao zlatno doba
hrvatskog filma i jugoslavenske kine-
matografije u čijem je proizvodnom,
estetičkom, recepcijskom i politič-
kom okviru hrvatski film integrira-
no djelovao do 1991. godine", riječi
su kojima započinje tekst Tomislava
Šakića u monografiji objavljenoj uz
izložbu Šezdesete u Hrvatskoj –
Mit i stvarnost, a koja se održava
u Muzeju za umjetnost i obrt do 30.
rujna.
Da bi se odgovorilo na pitanje - Što je
prethodilo "zlatnom dobu hrvatskog
filma" i kako su filmovi s romskom
tematikom i motivima pronašli svoje
mjesto u jugoslavenskoj kinemato-
grafiji?, valja se vratiti mnogo godi-
na unazad i to u 1896. godinu kada
je u Zagrebu održana prva filmska
projekcija (godinu dana kasnije od
prve pariške projekcije). Kako je film
uskoro postao razonoda gradskog
stanovništva tako i svi veći hrvatski
gradovi uskoro imaju stalne kine-
matografe. U priči hrvatske kine-
matografije valja spomenuti Franju
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 20
"The Sixties of the 20th century retro-
spectively appear to be the golden age
of Croatian film and Yugoslav cine-
matography in which the Croatian
film was integrated in the productive,
aesthetic, receptionist and political
framework until 1991", quote from
the Tomislav Šakić's text in a mon-
ograph published on the occasion of
the exhibition The Sixties in Croa-
tia - Myth and Reality, open at the
Museum of Arts and Crafts by Sep-
tember 30.
In order to answer the question -
What preceded the "golden age of
Croatian Film" and how did the films
with Romani themes and motifs find
their place in Yugoslav cinematogra-
phy?, we should return many years
back in 1896 when the first moving
picture was shown in Zagreb (a year
later after the  first commercial mov-
ie screening in Paris). As the film
soon became favourite entertainment
of the city folks, all major Croatian
cities very soon opened permanent
cinemas. When talking about Cro-
atian cinematography, one should
mention Franjo Ledić, one of the
first prominent Croatian filmmak-
ers. Ledić returns to Zagreb in 1925
after having achieved great success
"O šovardeš berša katar 20 zamani
dikhindoj napalal si sar jek sumna-
kajalo vakti e kroacijake filmeske
thaj ki jugoslavijaki kinematografija
kaske so ko evidenti si o estetikane,
astaribasko thaj politikano pervazi,
e kroacijako filmi sasa integririme
dzi 1991 berš", si lafora savencar so
o Tomislav Šakič šurarkerel i mono-
grafija sikavdi ki egzibicija Šovard-
erš berša ki Kroacija- Miti thaj
čačipe, savi so ikjarol pe ko Muzej
baš arti thaj phirnipa (obrt) dzi 30
septembro.
Te šaj te del pe dzovapi ko pučibe –
So sasa anglal "sumnakajalo vakti ko
kroacijako filmi" thaj sar o filmora
romane tematikasa thaj motiven-
car arakhle poro than ki jugoslavi-
jaki kinematografija?, zaruri si te
irisara amen but berša napalal thaj
gova ko 1896 berš kana ko Zagreb
ikarda pe i avgo filmeski proekci-
ja (jek berš pali avgo proekcija ano
Pariz). Sar so ulo o filmi bahlana (ra-
zonoda, zabava) e dizitnenge gijate
ko sa kroacijake dizja sasa len kine-
matografora. Kana kerel pe lafi baš
kroacijaki kinematografija zaruri si
30/07/2018 10:16

Ledića, jednog od prvih istaknutih
hrvatskih filmskih autora. Ledić se
vraća u Zagreb 1925. godine, nakon
što je u Berlinu postigao velik uspjeh
snimljenim hororom Angelo, s ide-
jom da ovdje izgradi "filmski grad"
u kojem će se snimati filmovi o Ro-
mima i njihovu životu jer je smatrao
da su oni naša autohtona egzotika
za koju će svjetska publika biti zain-
teresirana. Osnovao je tvrtku Ocean
film i kupio zemljište u Horvaćanskoj
ulici te je izradio prve planove za iz-
gradnju filmskog kompleksa. Zbog
nedostatka novca te slabog interesa
potencijalnih investitora i publike za
orijentalan film, nikada nije dovršio
snimanje filma Ciganska krv – dobro-
tvorka Balkana.
"Prema riječima Ledića, film je tre-
bao biti velebni ep koji prikazuje
pustolovine iz ciganskog svijeta
– mržnju, osvetu, ljubavni trokut,
slavlja, glazbu i ostalo", kaže Daniel
Rafaelić, hrvatski povjesničar filma i
ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog
centra.
Nijemci u to vrijeme snimaju Metro-
polis, Nibelunge i neke druge filmove
pa se Ledić upušta u novi poduhvat.
Od snimljenih materijala 1927. godi-
ne napravio je kratki film Ciganin,
Hajduk, Brnja, Ajvanar u trajanju od
8 minuta, kojim je sačuvao dokumen-
tarnu jezgru o Romima u Zagrebu, a
koji je publika na predavanju profe-
sora Rafaelića u Arheološkom mu-
zeju za vrijeme Dana romske kulture
imala priliku pogledati. Ipak, taj film
ne prolazi u kinima, a lokalni kino
vlasnici u Zagrebu Ledića gledaju
kao uljeza.
"Ekspresionictička tipizacija poje-
dinih lica u filmu odlično prati ka-
rakterizaciju likova u priči koju je
ispričao. Dugi niz godina ovaj film
nije bio dostupan, ali zahvaljujući
profesoru Dejanu Kosanoviću svjet-
ska ga je javnost vidjela na Festiva-
lu nijemog filma u Pordenoneu. Nje-
govo prikazivanje izazvalo je velik
interes. U Zagrebu su tada mnogi
pokušavali snimiti film, ali Romima
se nitko nije bavio, osim Ledića koji
im je dao glavnu ulogu."- rekao je
prof. Rafaelić za Ledićev film te do-
dao:"Valja ipak naglasiti da je Ledić
time sačuvao dokumentarnu jezgru
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 21
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
in making a horror picture Angelo
in Berlin, with the idea of building a
"movie city" here, where films about
the Roma and their lives would be
filmed because he thought they rep-
resented our autochthonous exotic
for which the world audience would
be interested. He founded Ocean Film
Company, bought real estate on Hor-
vaćanska Street and made the first
plans to build a movie complex. Due
to the lack of money and the poor in-
terest of potential investors and the
audience for the oriental film, he nev-
er completed the filming of the Gypsy
Blood: The Balkan Benefactor.
"According to Ledić’s words, the film
was supposed to be a grand epic de-
picting adventures from the Gypsy
world – hate, revenge, love triangle,
festivities, music and other things",
says Daniel Rafaelić, Croatian film
historian and Director of the Croa-
tian Audiovisual Centre.
At that time, the Germans filmed Me-
tropolis, Die Nibelungen and some
other films, so Ledić engaged him-
self in a new venture. From the foot-
age he made a short 8-minute film in
1927 titled The Gypsy Outlaw Brnja
Ajvanar, which preserved the docu-
mentary nucleus about the Roma in
Zagreb, presented to the audience
by Professor Rafaelić at the Archae-
ological Museum during the Romani
Culture Days. Still, the film had a dis-
approving reception of the audience,
and local cinema owners in Zagreb
looked down on Ledić as an intruder.
"The expressionist standardization
of individual personages in the film
successfully follows the character-
ization in the story told. For many
years, this film was unavailable to the
public, but thanks to Professor Dejan
Kosanović, the world public saw it at
the Pordenone Silent Film Festival.
The screening generated quite an in-
terest. Many were trying to make a
film in Zagreb in those days, but no
one was interested in the Roma, ex-
cept Ledić who gave them the leading
role"- said Professor Rafaelić about
Ledić’s film and added, "It is worth
stressing that Ledić maintained the
documentary nucleus of people, who
would, only fifteen years later, to-
gether with Jews, Serbs and political
opponents, be taken to the concen-
tration camps. By introducing racial
laws, the Roma became a part of the
te liparelpe o Franjo Ledič jek taro
avgo pendzarde kroacijake filmeske 21
auktora. O Ledič ko Zagreb irisajlo
ko 1925 berš, polo so ko Berlin re-
sarda baro kamjabi e snimime horor
filmese Angelo, idejasa kate te kerel
"filmeski diz" kote so ka snimisarol
filmora e Romenge thaj lenge dzivdi-
paske, soske gndisarolasa kaj von si
dzijaneski egzotika so ka ovel katar
interes e sumnaleske publikake. Ker-
da firma Ocean film thaj kinda phuv
ko Horvačansko drom thaj kerda o
avgo planora te kerel filmesko kom-
pleksi. Sebepi so najsa le love thaj o
kišlo interesi katar investitora thaj
katar publika baš orientalnikano fil-
mi, nikana ni agorsarda o snimibe
e filmese Romano rat- Balkanesko
šukaripe.
"Aso Ledičesko vakjaribe, o filmi sasa
zaruri te ovel lačho epo savo ka sika-
vel so ovol ko Romengo sumnal – na-
mangipe, revanšizmo, khamipasko
trijagolniko, bahlane, bašalipe thaj
sa aver", phenel o Daniel Rafaelič
kroacijako historičari thaj direktoro
ko Kroacijako audiovizelnikano cen-
tro
Ko gova vakti o germancira snimis-
aren Metropolis, Nibelunge thaj
avera filmora a o Ledič mukelpe ki
aver bukji. Katar snimimi materi-
jalo 1927 berš kerda harne filmora
Ciganin, Hajduk, Brnja, Ajvanar  ,
ko vakti katar 8 minutora, kote so
garada ko jek dokumentarno čhani
o Roma ano Zagreb. Ko dersi katar o
profesori Rafaelič ko Arheologijako
muzeji, e publika sasa la šajdipe te
dikhel kava filmi, ko pervazora Give-
sa romani kultura. Kava filmi ni na-
khla ko bioskopora, a o manuša katar
lokalnikane bioskopora ano Zagreb
e Lediče dikhenasa sar beljadzija.
"Ekspresionikane tipizacijasa ul-
avde manušenge ko filmi but lače
sikavele manušenge karaktora ki
vakerdi paramisi. But berša kava
filmi najs, numa šukrikerindoj e pro-
fesorese Dejan Kosmanovič ko sum-
nalesko publiciteti sasa sikavdo ko
Festivali lalore filmose ano Porde-
non. Baš lesko sikavibe sasa baro in-
teresi. But dzene ano Zagreb mangle
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 TEMA BROJA
o ljudima koji će svega petnaestak
22 godina kasnije, zajedno sa Židovima,
Srbima i političkim neistomišljenici-
ma, biti sprovođeni u logore. Uvođe-
njem rasnih zakona Romi su postali
dio društva kojeg tadašnji  Zagreb ne
želi i kojeg se srami."
Druga polovica stoljeća
U monografiji uz izložbu Šezdesete u
Hrvatskoj – Mit i stvarnost, u poglav-
lju Filmske šezdesete – od nove film-
ske prakse do povratka publici Tomi-
slav Šakić nastavlja s opisom stanja
u domaćoj kinematografiji te navodi
kako su do kraja 1950-ih domaći film
uvelike zahvatili simptomi koji su već
harali svjetskom kinematografijom.
Bila je to kriza na svim razinama:
kriza prikazivanja, kriza naracije,
kriza produkcije, generacijska kriza,
financijska kriza. Prema kraju deset-
ljeća, tijekom kojeg se u nas nastojao
primijeniti, razviti i standardizira-
ti klasični studijski sustav, "kriza"
je upućivala na akumuliranje novih
filmskih snaga, novih stilskih i nara-
tivnih postupaka, novih tehnologija
(kolor, sinkroni zvuk, lagana kame-
ra, a uskoro i zum). Te su snage na-
posljetku od 1959. do 1960. buknule
u svim kinematografijama, na čelu s
francuskim novim valom. Film "tra-
dicije kvalitete" i "film očeva", kao i
svaki oblik "studijske", industrijske
kinematografije, uskoro su bili po-
meteni novim modelima proizvodnje
filma i novim (niskobudžetnim i ne-
zavisnijim) "filmskim praksama" ko-
jima su dominirale male filmske eki-
pe, kamere koje je bilo moguće nositi
u ruci, zvuk koji se mogao snimiti na
terenu, redatelj koji bi se u konačnici
nametnuo kao "autor", često upravo
kao scenarist, tj. pisac vlastita filma.
Film je od "objektivnog" prikaziva-
nja svijeta, od aparata koji pregledno
pripovijeda filmske priče i (po)kazuje
svijet postao oblik gledanja tog svije-
ta. Film je od dramske forme postao
(opet, jer je to već bio u ranom nije-
mom razdoblju) pripovjedna i izla-
gačka forma, a snimanje kamerom od
"živog fotografiranja" izvanjskog svi-
jeta postalo je "filmskim pisanjem",
prikazivanjem posebnoga filmskog
svijeta.
Poslijeratna kinematografija vođena
bljeskom Drugog svjetskog rata ri-
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 22
society that Zagreb did not want and
was ashamed of."
Second half of the Century
In a monograph published on the oc-
casion of the exhibition The Sixties
in Croatia - Myth and Reality, in the
chapter Sixties in the Movie - from
the new film practice back to the au-
dience, Tomislav Šakić continues to
describe the situation in domestic
cinematography and states that by
the end of the 1950's national film
production was greatly affected by
the symptoms already ravaging the
world cinematography. There was a
crisis at all levels: crisis of screening,
narration crisis, crisis of production,
generation crisis, and financial cri-
sis. Towards the end of the decade,
during which the typical study sys-
tem was tried to apply, develop and
standardize, the "crisis" referred to
the accumulation of new film forc-
es, new stylistic and narrative pro-
cedures, new technologies (colour,
synchronous sound, light camera,
and soon zoom). These forces even-
tually erupted in all cinematogra-
phies, headed by the French New
Wave, from 1959 to 1960. Film of
the "Tradition of Quality" and "Fa-
ther Figures", as well as every form
of "studio", industrial cinematogra-
phy, were soon swept away with new
models of film production and new
(low-budget and independent) "film
practices" dominated by small film
crews, portable cameras, a sound
that could be recorded outdoors, a di-
rector who would ultimately impose
themselves as an "author", often as
a screenwriter, that is, the writer of
their own movie. The film has from
an "objective" representation of the
world, from an instrument that clear-
ly narrates movie stories and tells the
world, become a form of seeing that
world. From a dramatic form (again,
because it was already in the Early
Silent Film Era) film became a nar-
rative and exhibition form, and the
camera shooting, once "live pictures"
of the outside world became "film
writing" by displaying a special film
world.
Post-war cinematography, guided by
the flesh of the Second World War,
rarely dealt with the Roma themes,
but when it did, it won the awards
and went down in the annals of the
Yugoslav movie.
te snimosaren filmi, numa khoni ni
sikavela sa e Romen, salde o Ledič
savo so dija len šerutni rolja"-vak-
jarda o profesoriRafaelič bašo filmie
katar Ledič thaj dzipherda: Zaruri si
te vakjerel pe kaj o Ledič garada do-
kumentarno funda manušenge save
so palo dešupanč berša, barabar e
jaudiencar, Srboncar thaj politikane
na jekajeke gndipasa, sasa ingjar-
de ano logora. Anindoj rasnikane
kanunora, o Roma ule kotor katar ko
sasuitnipe savendar o tganutno Za-
greb nimangelasa len thaj ladzala sa
lendar."
Dujto kotor kataro zamani
Ki monografija egzeibicijasa Šovard-
erš berša ki Kroacija- Miti thaj
čačipe, ko kotor filmija ko šovaredeš
berša- neve filmeskere prakse dzi
publikako iribe, o Tomislav Šakič
kerela deskripcija ki kherutni kine-
matografija thaj vakerela kaj dzi ko
agor kataro 1950 berša o kherutno
filmi astarda o simptomora katar e
sumnaleski kinematografija. Sasa
bari kriza: kriza prezentiribase,
kriza naracijake,kriza produkcijake,
generacijaki kriza, finansijaki kriza.
Ko agor katar palune dešberša,
amende kerelasa pe takati te iste-
malkerelpe, barjarelpe thaj te stand-
ardiziril pe klasikano studijako
saikeribe, i "kriza" dija drom te aku-
mulirilpe nevo filmesko takati, neve
stileske thaj naracijake keriba, nevi
tehnologija(kolori, sinhronirime
sesi, lokhi kamera thaj zumi). Sa
gova ulo katar 1959 dzi 1960 ko sa o
kinomatografije ko šerutnipe e neve
francijake dalgasa (val). O filmi sar
"tradicija kvalitetese" thaj "dadeske
filmora", thaj sa "studihjakere" ob-
likora, industrijaki kinmematografi-
ja, phandle si neve modelencar
filmora(ckne budzetesa thaj biathi-
nale (nezavisne)), "filmeski praksa"
savencar so dominirin ckne filmeske
ekipe, kamere so šajsa te ingjarenpe
ano vas, sesi so šaj te snimolpe avral,
redaktori savo so ovol "auktori" sar
scenaristi hramari pere filmese. O
filmi katar "objektivno" sumanlesko
sikavibe katar aparato vakjarel film-
eske paramisa so sikavel sar dikhel
30/07/2018 10:16

jetko se bavila romskom tematikom,
ali onda kada je to činila osvajala je
nagrade i ulazile u anale jugoslaven-
skog filma.
Godine 1967. Skupljači perja, film
autora Aleksandra Saše Petrovića,
predstavljao je Jugoslaviju na Me-
đunarodnom filmskom festivalu u
Cannesu te osvojio "Zlatnu palmu" –
najprestižniju nagradu na tom festi-
valu. Prošle godine film je obilježio
pedeset godina od premijerne izved-
be te je ponovno izveden na festivalu
u Cannesu. Svečanu projekciju naja-
vila je upravo Olivera Katarina čija
je filmska izvedba romske pjesme
"Đelem, đelem" ostala zauvijek za-
pamćena. Na tragu tog filma nastaja-
li su i drugi filmovi, kao što je jedini
film režisera Ante Peterlića Slučajni
život, snimljen 1969. godine, u kojem
dvojica mladih službenika pokušava-
ju uhvatiti malo životnog uzbuđenja
kako bi razbili monotoniju i sivilo
svakodnevice u kojoj žive. Taj se
film direktno referirao na Skupljače
perja iz čega se može zaključiti ko-
liko je Petrovićev film bio društveno
utjecajan. Nekoliko godina iza toga,
1975, redatelj Emil Loteanu uspio
je povezati priče i motive s potpuno
neočekivanim elementom – kinema-
tografijom Bolivuda u jednom od naj-
poznatijih sovjetskih filmova Cigani
lete u nebo. Film je stekao popular-
nost i u vrijeme hladnog rata između
Sjedinjenih Američkih Država i So-
vjetskog Saveza, a posebno se pro-
slavio glazbom koja je prema nekim
kritičarima nadmašila i sam film.
Popularnost Roma kao "cool" poje-
dinaca promovirao je film Tko to
tamo peva, kojeg je 1980. godine
snimio Slobodan Šijan. Iako beskraj-
no zabavan, film upozorava na buja-
jući fašizam po kojem ne valja svatko
tko je drugačiji pa se ponekad čini
da i danas živimo u istom vremenu.
Publika ga je tada odlično prihvatila,
a i danas je jedan od klasika kinema-
tografije, zaključuje Rafaelić u svom
predavanju. Miodrag Mićo Kostić i
Nenad Kostić zaslužni su za jednu
od najlegendarnijih scena iz tog fil-
ma u kojem se nazire motiv autobusa
kao sudbine. Nakon toga, 1989. godi-
ne, pred sam raspad SFRJ,   na me-
đunarodnom Filmskom festivalu u
Cannesu film Emira Kusturice Dom
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 23
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
In 1967, Feather Gatherers, the
film by the author Aleksandar Saša
Petrović, represented Yugoslavia at
the Cannes Film Festival and won
the "Palme d’Or" - most prestigious
award given at this festival. Last
year, the film marked its fiftieth an-
niversary since the premiere perfor-
mance and was re-screened at the
Cannes Film Festival. The official film
screening was announced by Olivera
Katarina, whose film performance
of the Romani song "Gelem, Gelem"
has been remembered forever. In line
with this film, other films were made
as well, such as the only film directed
by Ante Peterlić Accidental Life, shot
in 1969, in which two young clerks
are trying to get a bit of life's excite-
ment in order to break the monotony
and greyness of the everyday routine
in which they live. This film referred
directly to the Feather Gatherers,
concluding how socially influential
Petrović's film was. A few years lat-
er, in 1975, film director Emil Lote-
anu succeeded in linking stories and
motifs with a completely unexpected
element – Bollywood cinematogra-
phy in one of the most famous Sovi-
et films Gypsies Are Found Near
Heaven. The film gained populari-
ty during the Cold War between the
United States and the Soviet Union,
and it especially became famous for
its music that some filmmakers be-
lieve has surpassed the film itself.
The popularity of the Roma as "cool"
individuals was promoted by the
movie Who's Singin’ Over There?,
which was made by Slobodan Šijan in
1980. Though endlessly entertaining,
the film warns of a proliferation of
fascism where being different is not
recommended so sometimes it seems
that we still live in the same time.
The film had a great reception of the
audience and even today it is consid-
ered to be one of the classics of cin-
ematography, concludes Rafaelić in
his lecture. Miodrag Mićo Kostić and
Nenad Kostić are responsible for one
of the most fascinating scenes from
this film, in which the motive of the
bus is seen as a destiny. After that, in
1989, before the very break-up of the
SFRY, at the Cannes Film Festival,
Emir Kusturica represented Yugosla-
via again with his movie Time of the
Gypsies.
"After the release of this film, a de-
pe o sumnal. O filmi katar dramaki
forma ulo (gova sasa ko vakti katar 23
laloro filmo)vakeribasi thaj prezen-
tiribaski forma, a o snimibe kamer-
asa katar "dzuvde tasvira" ulo "fil-
meso hramovibe" sikavindoj ulavdo
filmesko umal.
Palo marebaki kenematografija ing-
jardi katar Dujto sumnalesko mare-
ba nisikavelasa romani tematika,
numa kana gova kerdape astarenasa
pursakora thaj delasa pe ko anale
katar jugoslavijake filmora.
O filmi Porrenge kedutne katar
auktori Aleksandar Saša Petrovič,
ko 1967 berš, ko Maškardzijanesko
festivali ano Kan, prezentirisarda e
Jugoslavija, thaj lija "Sunakajali pal-
ma" sar baro pursako ko gova festi-
vali. Nakhlo berš kava filmi nišank-
erda pinda berša katar i premijera
thaj golese palem sasa sikavdo ano
Kan. I utsavali proekcija havljarda i
Olivera Katarina, kasko so giljavipe
e romane giljake "Dzelem dzelem"
ačili sakanaske ani gogi. Sar kava
filmi kerde si thaj avera, sar so si o
filmi katar režiseri Ante Peterlič
Čipotime dzivdipe, snimime ko 1969
berš. Ko kava filmi duj službenikora
dikhen te keren pumaro dzivdipe maj
interesnikano te crden pe katar ki
monotonija kolate so dzivdisaren.
Gova filmi sasa direktno refleksija
e Porrenge kedutne katar so šaj
dikhel pe savo asari kerda o filmi
katar Petrovič. Napal nesave berša,
ko 1975 berš o redaktori Emil Lo-
teanu, phandija o paramisa thaj o
motivora bidzarde elementencar-
Bolivud kinematografija ko jek katar
majpendzarde filmora O Roma uran
ko badal. O filmu ulo popularno thaj
ko vakti katar šudro maripamaškar
Pašakerde Amerikake Thema thaj e
Soveteskoro Sojuzi, a ulo pendzardo
palo bašalipe so palo nesave kritičara
vazdija e filme.
O Roma sar "cool" poedincora sasa
promovirime ko ko filmi Ko gol-
javol odorigate so snimisarda le o
Slobodan Šijan ko 1980 berš. Trujal
so si bahlano filmi, dela dzi dzanibe
kaj avol o fašizmo kaj sako naj šukar
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 TEMA BROJA
za vešanje ponovo je predstavljao
24 Jugoslaviju.
"Nakon prikazivanja ovog filma za-
počela je rasprava o njegovom utje-
caju na širenje još lošije stereotipne
slike o Romima u svijetu. Film Emi-
ra Kusturice se ni među Romima ni
među ne-Romima više ne smatra pro-
izvodom fikcije. Film izaziva teorij-
sko i metodološko vrenje i postao je
faktor destabilizacije. Romi odbijaju
biti "spektakularni segment" druš-
tva i nastaje prijelomni trenutak.
Javlja se želja za promjenom slike o
Romima i njena izraza. Romi ne žele
više biti viđeni kroz dalekozor koji
ih udaljava od društva. Sve što je ve-
zano uz njih u vizualnim medijima,
slikama i slično odjednom dospijeva
pod povećalo brojnih disciplina. Pre-
staje se uzimati 'zdravo za gotovo' i
inzistira se na tome da se raspravlja
teoretskom kritikom i otvori vizual-
ni proces o Romima u povijesti. Ono
što nije bila praksa književne kritike
uspjelo je vizualnoj kritici", komenti-
ra Ljatif Demir, profesor na Odsjeku
za indologiju i dalekoistične studije
Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Nadalje dodaje kako se tomu može
dodati i stereotip koji je stvorio
Kusturica, a to je "stvorena gadžo-
vanska mitologija o Romima". Pre-
komjerno naglašavanje "posebnog
ciganskog svijeta" dovelo je do poja-
ve diskursa koji su inspirirani nekim
mitološkim predajama u kojima se
predstavlja "istina" o Romima.
Nacionalno pitanje u poslijeratnoj
Jugoslaviji nastojalo se u neposred-
nom poslijeratnom razdoblju riješiti
procesom izgradnje socijalističkog
društva, u kojem je nacionalnost
trebala biti sporedna u odnosu na
pripadnost socijalističkoj zajednici,
piše Ante Batović u već spomenu-
toj monografiji objavljenoj povodom
izložbe Šezdesete u Hrvatskoj – Mit i
stvarnost.
Pojava većeg broja romskih organi-
zacija u 1950-ima i 1960-ima te jača-
nje međunarodnog romskog pokreta
i emancipacije rezultirali su Prvim
svjetskim kongresom Roma odr-
žanim 1971. godine   u Londonu.
Osim jasnog definiranja himne, za-
stave i službenog romskog jezika
predstavnici Roma iz četrnaest ze-
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 24
bate began about its impact and the
spread of even worse stereotypes
about the Roma in the world. Roma
and non-Roma no longer consider
a movie by Emir Kusturica a fiction
product. The film provokes theoreti-
cal and methodological fermentation
and has become a factor of desta-
bilization. The Roma refuse to be a
"spectacular segment" of society and
a breakthrough moment emerges.
There is a desire to change the im-
age of the Roma and its expression.
The Roma no longer want to be seen
through the binoculars that move
them away from society. Everything
related to them in visual media, pic-
tures and the like is suddenly put
under magnifying glass of many dis-
ciplines. It is not taken for granted
anymore and there are sound voices
insisting that the topic should be dis-
cussed within a theoretical critique
and a visual process of the Roma in
history opened. Visual critique man-
aged what the practice of literature
critique could not," comments Ljatif
Demir, Professor at the Department
of Indology and Far East Studies of
the Faculty of Humanities and Social
Sciences in Zagreb
He further adds that the stereotype
created by Kusturica can be added
to it, and this is the "generated Gadjo
mythology about the Roma". Exces-
sive emphasis on the "special gypsy
world" has led to the emergence of
discourses inspired by some mytho-
logical legends in which the "truth"
about the Roma is presented.
The national question in post-war
Yugoslavia was to be resolved in the
immediate post-war period by the
process of building a socialist socie-
ty in which nationality was supposed
to be secondary to belonging to the
socialist community, writes Ante
Batović in the aforementioned mon-
ograph published on the occasion of
the exhibition The Sixties in Croatia
- Myth and Reality.
The emergence of a large number of
Roma organizations in the 1950s and
1960s and the strengthening of the
international Roma movement and
emancipation resulted in the First
World Romani Congress held in Lon-
don in 1971. Apart from the clear defi-
nition of the hymn, flag and official
Romani language, representatives of
the Roma from fourteen countries
savo so si turli katar aver, a gova šaj
dikhel pe thaj agive. I publika šukar
istarda le, a agive si klasika ki kin-
ematografija, phandija o Rafaelič ko
piro dersideibe. Miodrag Mićo Kostić
thaj Nenad Kostić kerde o majleg-
endarnikane scene ko filmi kate so
šaj dikhel pe i scena reizesa sar jazi-
ja. Palo gova, anglal te perel SFRJ, ko
1989 berš ko maškardzijanesko film-
esko festivali ko Kan e filmesa Kher
umlavipase o Emir Kosturica prezen-
tirisarda e Jugoslavija.
"Palo kale filmesko sikavipe vazdi-
jape diskusija kaj kale filmesa si
bararde o stereotipora e Romenge
ko sumna. O filmi katar Emir Kas-
turica ni maškar o Roma ni maškar
naroma ni dikhel pe pe leste sar fil-
meski fikcija. O filmi kerel teorikano
thaj metodologijako šutalipe thaj ulo
faktori baš destabilizacija. O Roma
nimangen te oven" segmento katar
spektakl"ko sasuitnipe. Mangelape
te sikavepe aver tasviri baš o Roma.
O Roma nimangen te oven dokhle
kataro durbini so crdel len katar sa-
suitnipe. Sa so si phandlo lencar ko
vizuelna medije, tasvirija kerde te
putavon pobut discipline. Majbut ni
dikhelpe jekhe rigatar thaj dzal pe
ko gova te ovol teorijako kritike thaj
phutardo vizuelnikano procesi baš
Roma ki historija.
Gova so najsa praks ki literaturaki
kritika ulo ki vizuelnikani kritika",
komentirisarda o Ljatif Demir, profe-
sori baš indologija thaj durdakšinale
studije ko Filozofijako Fakulteti ano
Zagreb.
Ponodorigate phenda sar ko sa gova
čhuvenpe o stereotipora so kerda len
o Kusturica, a gova si "Gadzikani mi-
tologija baš Roma". Majbaro poten-
ciribe e "ulavde Romane sumnale-
ske" anda dzi gova te ovel diskursi
inspiririme katar i mitologija kaj so
prezentiril pe e Romengo "čačipe"
O nacionalnikano pučibe ki palemar-
ibaski Jugoslavija kerela sa pe takati
te vazdelpe socijalistikane proces-
esa, kote so o nacionaliteti ka ovel ko
dujto plano ko vjavahari o preperibe
ki socijalistikani kedin, hramosar-
30/07/2018 10:16

malja službeno su prihvatili naziv
Rom, što na romskom jeziku znači
čovjek.
"Provodeći ispitivanja u Baranji,
Međimurju i Podravini, ustanovio
sam da većina Roma smatra da im je
položaj u bivšoj Jugoslaviji bio znat-
no povoljniji od današnjeg položaja
u samostalnoj Hrvatskoj. Ono što su
Romi cijenili u Jugoslaviji bila je či-
njenica da su mogli raditi i svojim
radom osigurati život svojim obi-
teljima, dok su današnje generacije
Roma uglavnom u velikom postot-
ku socijalni slučajevi. Najveći broj
Roma u Hrvatskoj je u socijalistič-
kom razdoblju živio u Zagrebu, Me-
đimurju, Baranji i nekim dijelovima
Slavonije. Međutim, karakteristično
je za Rome da je njihov broj značajno
oscilirao u popisnim razdobljima što
je u najvećoj mjeri ovisilo o identifi-
kaciji s vlastitim etničkim podrije-
tlom", dodaje Filip Škiljan, znanstve-
ni suradnik u Institutu za migracije i
narodnosti.
Što su filmovi s romskom temati-
kom donijeli svjetskog kinemato-
grafiji?
"Svakako etnološku zanimljivost,
boje, ples, glazbu, ali to postoji i u
drugim kulturama. Nametnuo mi se
odgovor – donijeli su emociju. Ona je
bila toliko značajnija jer su filmovi
toga perioda sve do druge polovice
60-ih godina bili nekako ogoljeni od
emocija i bazirani na tehnici, preci-
znosti i kvaliteti izrade i priče dok
su emocije stavljali u drugi plan. I
onda nastaju ovakva remek-djela, o
kojima govorimo, a koja pred publi-
ku stavljaju čistu, snažnu emotivnu
jezgru pa što bude. Pokazalo se da su
to svevremenska umjetnička djela.
Kad se radi o čistoj emociji u kvali-
tetnom filmu takav film pronađe put
do publike i pri tome ruši jako puno
barijera", smatra Rafaelić.
Svjesni utjecaja modnog izričaja u
filmskoj industriji, ali i općenito,
ukazujemo na jugoslavensku mod-
nu reviju Svijet, koja je krajem 60-ih
godina prošlog stoljeća tzv. ciganski
stil proglasila modnim krikom. Tako
je na izložbi u MUO-u moguće vidjeti
plakat koji prikazuje to izdanje časo-
pisa Svijet s jasnom uputom što taj
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 25
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
officially adopted the name Roma,
which in Romani language means
Man.
"Conducting surveys in Baranja,
Međimurje and Podravina, I found
that most Roma believe that their
position in the former Yugoslavia
was considerably more favourable
than their present position in the in-
dependent Croatia. What the Roma
appreciated in Yugoslavia was the
fact that they could work and with
their work provide life to their fam-
ilies, while today a large percentage
of Romani generations are social cas-
es. The largest number of the Roma
in Croatia during the socialist period
lived in Zagreb, Međimurje, Baranja
and some parts of Slavonia. However,
it is characteristic for the Roma that
their number significantly oscillated
in the census periods, which largely
depended on their identification with
their own ethnic origin, "adds Filip
Škiljan, a Research Associate at the
Institute for Migration and Ethnic
Studies, for the Phralipen Magazine,.
What have films with the Romani
topics brought to the world cine-
matography?
"Of course ethnological attraction,
colours, dance, music, but this also
exists in other cultures as well. The
answer imposes itself on me - they
brought emotion. Emotion was all the
more important because the movies
of that period until the second half
of the 60's were somehow relieved
of emotion and based on technique,
precision and quality of production
and story while emotions were put in
another plan. And then, these mas-
terpieces are created, which we are
talking about, and which put a clear,
powerful emotional core in front of
the audience and be what may be.
These proved to be timeless artworks.
When it comes to pure emotion in a
quality film, such film always finds its
way into the audience’s heart, break-
ing down a lot of barriers at the same
time, "believes Rafaelić. Aware of the
influence of fashion expression in the
film industry, as well as in general,
we point to the World Yugoslav fash-
ion magazine, which in the late 60's
of the last century recognized the
so-called Gypsy style as the ultimate
fashion. Thus, at the exhibition in the
Museum of Arts and Crafts, you can
el o Ante Batovič ki anglal lipardi
monografija ikaldi sebepi i egzibici- 25
ja Šovarderš berša ki Kroacija- Miti
thaj čačipe.
O baro numero romane organizacije
ko 1950 thaj 1960 berša zorarkeren
o romano aktiviteti thaj emancipaci-
ja savo so dija evidenti e Avgo Ro-
mane sumnaleske kongresesa ikerdo
ano 1971 berš ano London. Trujal
definirime himna, bajrako thaj ofici-
jalnikani romani čhib, o prezentento-
ra taro dešuštar phuva astarde o alav
Rom, so ki romani čhib majpašeste si
manuš.
"Kerindoj pučarkeribe ano Baranja,
Medzumurje traj Podravina, dikhlem
kaj but Roma gndisaren kaj lengo
hali ki purani Jugoslavija sasa ma-
jšukar katar agiveso hali ani korko-
rutni Kroacija. O Roma ki Jugoslavi-
ja šajsa te keren bukji thaj te dzivdin
pe familienca, agivesutne generacije
Roma ko majbaro numero si soci-
jalnikane čipote. Majbaro numero
Roma ki Kroacija dzivdisaren ano
Zagreb, Medzumurje, Baranja thaj
ko nesave kotora katar Slavonija.
Karakteristikano baš o Roma si gova
so lego numero si turli ko manušen-
go hramovibe, so athinelasa (zavisi)
katar gova sar vakjarenpe pumare
etnikane preperibasa", dzipherda
baš Phralipen o Filip Skiljan vigjana-
lo bukjarno ano Instituto baš mi-
gracije thaj dzijani.
So ande o filmora romane tem-
atikasa baš sumnaleski kine-
matografija?
"Anel etnologijako interesi, renke,
khelibe, bašalipoe, numa gova si
thaj ka avera kulture. Avel mange
dzovapi-ande emocije. Gova si katar
baro dzanlipe, sose o filmora ko gova
vakti sa dzi dujto kotor katar 60
berša, sasa sar nange katar emocije
thaj sa sasa salde tehnika, precizir-
ibe thaj kvaliteti thaj paramisa, dzi-
kaj o emocije sasa ko dujto plano.
Thaj napal oven gasave remek buk-
ja, savenge so kera lafi thaj anglal i
publika čhuven emotivnikani fun-
da. Sikadape kaj si gola savakteske
remek delora. Kana kerel pe lafi baš
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 TEMA BROJA
modni krik obuhvaća i znači.
26
"Haljine tačkasta ili šarena cvjetna
uzorka, s mnogo nizova volana, uski
rukavi s velikim volanom na dnu,
ogrlice s pozlaćenih novčića razne
veličine u kombinaciji s različitim
metalnim lancima, iste takve velike-
napadne naušnice i napokon - šinjon
i zaglađena kosa kao što je nose Špa-
njolke.  matching big earrings and finally –
Prstenje? Svakako, ali nije dovoljan
jedan prsten. Nije čak dovoljno ni
na svakom prstu po jedan! Moraju
biti međusobno povezani fino rađe-
nom dekorativnom mrežom, zrake
koje izlaze iz središnje rozete. Ovo
posljednje je posljednji modni krik u
nakitu, ali nakitu 'a la gitana'."
Nastavno na to, ključno pitanje koje
povezuje žanrovski različite javne
diskurse je, kako većinsko stanovni-
što predstavlja Rome, odnosno kakve
se prezentacije o romskom kolektivu
plasiraju, odgovara profesor Demir
koji presudnu ulogu u tom prezenti-
ranju vidi u javnom (akademskom)
diskursu koji utječe na učvršćiva-
nje stereotipa i suvremenih mitskih
predstava o Romima, njihovi iskazi
imaju aksiomatične odlike i u njima
je vidljiva odsutnost argumentacije o
tim odlikama, koje su vjerojatno vre-
menom samo "prepisivane" iz razli-
čitih izvora. Nadalje, "argumenti" o
mitovima i stereotipima oslanjaju se
na društvenu, političku, ideološku i
kontekstualnu domenu te se sadržaj i
predstave (stereotipi) o Romima pri-
lagođavaju promjenama društvene
stvarnosti.
Kako zaključno iznosi profesor De-
mir oskudna argumentacija i ana-
lize provedene na temelju "mitske"
prošlosti Roma ne dobivaju odgovor
iz "suprotnog smjera" tj. argumen-
taciju i analize Roma o većinskom
stanovništvu na način koji je već
prethodno opisan. U tom se slučaju
argumentacija i analiza odvija samo
u jednom smjeru, samo prema Romi-
ma.  Nedostatak akademskog poten-
cijala kod Roma jedan je od njihovih
najvećih hendikepa.
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 26
see the poster that shows that edition
of the World magazine with a clear
reference to what this ultimate fash-
ion encompasses and means.
"Dotted dresses or colourful floral
dresses, flounce dresses, tight sleeves
with a deep flounce at the bottom,
gold coin necklaces of different length
combined with different metal chains,
chignon and smooth hair flamenco
style.
Rings? Certainly, but one ring is not
enough. Not even ring on every fin-
ger is enough! They have to be net
rings chained in a delicate decorative
work, beams coming out of the central
rosette. This is the ultimate jewellery
fashion, jewellery 'a la gitana'. "
In addition, the key question that
links genres of various public dis-
courses is how the Roma are present-
ed by the majority population, that is
what kind of presentations about the
Roma collective are being published,
answers Professor Demir, who sees
a decisive role in this presentation in
public (academic) discourse that af-
fects the consolidation of stereotypes
and contemporary mythical presenta-
tions of the Roma, their testimonies
have axiomatic qualities and there is
an obvious absence of argument about
these features, which have proba-
bly only been "copied" from various
sources. Furthermore, according to
Professor’s opinion, the "arguments"
of myths and stereotypes relate to the
social, political, ideological and con-
textual domain, while the content and
the stereotypes of the Roma adapt to
changes in social reality.
As Professor Demir concludes, scarce
arguments and analyses carried out
based on the "mythical" past of the
Roma do not get the answer from the
"opposite direction" i.e. the argumen-
tation and analysis of the Roma about
the majority population in a way that
has already been described. In this
case argumentation and analysis take
place in one direction only, only to-
wards the Roma. The lack of Romani
academic potential is one of their big-
gest handicaps.
uži emocija ko filmi, vov arakhel
drom dzi publika thaj peravela but
bariere", gndisarel o Rafaelič. Min-
sale katar asari ki filmeski industri-
ja, ka lipara e jugoslavijaki modaki
revija Svijet savi so ko agor katar
60 berša katar nakhlo zamani o gijal
vakjardo Ciganski stili, sasa moda-
ko hiti. Ki egzibicija šaj te dikhelpe
plakato katar revija Svijet kaj so sika-
vel pe so si modernikano hiti thaj so
astarel.
"Fstaja pikencar ja renkalije luludza,
tang baja bare ničencar ko agor,
sindzira sumnakaje monetencar ki
kombinacija turli sindzirencar. Bare
čeja thaj napal uhladi bal sar so phi-
raven o Španjolke.
Angurstika? Va, numa na salde jek.
Na salde ko sako naj po jek. Maškar
peste si phandle dekkoracijake sepet-
kasa. Kava si paluno modako hiti ‘a
la gitana’."
Šerutno pučibe si sar phandel pe o
turli žanreske diskursora, sar o ma-
joriteti prezentiril e Romen, dija
dzovapi o profesori Demir, savo so
dikhel šerutni rolja ko gova prezen-
tiribe e akademijako diskurso savo
so kerel asari ko zorarkeribe stere-
otipora thaj neve vakteske miteske
dikhibe baš o Roma, lenge vakeriba si
diso so najsukar sikavdo thaj najlen
argumentacije baš disave dikhiba,
save so si lipardo hramovibe katar
turli hainga. Aso leste o "argumen-
tora" baš motivora thaj stereotipe
ačaven pe ko sasuitno, politikano,
ideologijako domeni thaj o stereotip-
ija baš Roma lačaren pe aso iranipe
ko sasuitnipasko čačipe.
O profesori Demir phandija kaj si
but hari argumentora thaj analize
baš "mistika" e Romenge nakhle vak-
teske, naj len dzovapi, argumentiripe
thaj analize e Romenge baš major-
iteti dizutne. Ki kaja čipota o argu-
mentora thaj o analize si salde ki jek
rig, salde mujal o Roma. Gova so naj
akademijako potencijali ko Roma si
jek kataro majbaro hendikepi.
30/07/2018 10:16

Vječni "Skupljači perja" /
Eternal "Feather Gatherers" /
Sakana "Porrenge kidutne"
Piše: Fran Radonić Mayr
Foto: IMDB; Wikipedia
Skupljači perja jugoslavenski je film
srpskog redatelja Aleksandra Petro-
vića iz 1967. godine. Jedan je od šest
jugoslavenskih filmova nominiranih
za Oscara, a prvi je u svijetu koji ek-
splicitno prikazuje život Roma ko-
risteći se romskim jezikom. Većina
likova u filmu su Romi, a osim Beki-
ma Fehmije i još nekoliko glumaca,
u kadrovima se uglavnom pojavljuju
naturščiki, zajedno s teškim uvjeti-
ma u kojima žive (upravo u onakvim
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 27
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
The Feather Gatherers is a Yugo-
slav movie of Serbian director Alek-
sandar Petrović from 1967. It is one
of the six Yugoslav films nominat-
ed for the Oscar, and the first in the
world that explicitly depicts the life
of Roma in Romani language. Most of
the characters in the film are Roma,
and apart from Bekim Fehmiu and a
few more actors, movie shots most-
ly present non-professional actors,
along with their difficult living con-
ditions.
The story is located in the south of
Vojvodina, and the main character is
27
E jugoslavijako filmi Porrenge
kidutne si kerdo katar srbijako reda-
ktori Aleksandar Petrovič ko 1967
berš. Jek si katar o šov jugoslavijake
filmora save si nominirime baš Oskar
thaj si avgo savo so sikavel e romengo
dzivdipe kaj so istemalkerelpe i rom-
ani šhib. Majbaro kotor katar o sime
si Roma salde o Bekim Fehmiju thaj
panda nesave aktera ko kadrora sika-
ven pe ko jek naturako čhani ko phare
dzivdipaske šartija (uvjeti).
O filmo čipotilpe ko purab katar i Vo-
jvodina, a šerutni sima si o kinobikini-
basko manuš Beli Bora porrari (Bekim
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 TEMA BROJA
28
teškim uvjetima u kakvima žive).
Radnja filma smještena je na jugu
Vojvodine, a glavni lik je trgovac Beli
Bora Perjar (Bekim Fehmiu) koji
zarađuje kupujući i preprodavajući
perje. Njegova glavna konkurencija je
Mirta (Velimir Bata Živojnović) s ko-
jim ima dogovoren teritorij na kojem
može djelovati. U rijetkim slučajevi-
ma kada filmski analitičari pristupe
ovome filmu obično naglase bogat
prikaz etničke i jezične raznovrsnos-
ti Vojvodine te činjenicu da osim
romskog i srpskog, čujemo još puno
drugih susjednih jezika, ali rakurs
iz kojeg se također može predstaviti
Skupljače perja upravo je suprotan, a
to je naglasak na sličnosti između
Roma i većinskog stanovništva
Srbije.
Naime, Petrović "guli" sloj kiča kojim
se većinsko stanovništvo krasi kako
bi se distanciralo od Roma te uzdi-
glo sebe kao civilizirane subjekte, a
Rome prikazalo kao iracionalne div-
ljake. Pa tako jedna redovnica, stup
moralne čistoće bijelog kršćanskog
društva, vrlo lako prihvaća Borin
način poslovanja, kao da je cjenkan-
je dio uobičajenog poslovnog odno-
sa, a kada Bora želi krstiti i zakopati
nekršteno mrtvo romsko dijete, re-
dovnica to napravi usprkos zakoni-
ma koje nalaže crkva, zato što mu je
dužna novac. Redatelj nam poručuje
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 28
the merchant Bora, the feather-gath-
erer (Bekim Fehmiu) who earns mon-
ey by buying and reselling feathers.
His main rival is Mirta (Velimir Bata
Živojnović) and they split the villages
and are both careful not to run into
each other.
In rare cases when film critics ap-
proach this film, they usually empha-
size the richness of the ethnic and lin-
guistic diversity of Vojvodina, as well
as the fact that apart from the Ro-
mani and Serbian language, we hear
many other neighboring languages,
but we can present The Feather Gath-
erers from completely different angle
which is emphasizing similarities
between the Roma and the major-
ity population of Serbia.
Namely, Petrović peels the layers of
the kitsch decorating the majority
population which they use in order to
distance themselves from the Roma
and to put themselves above as civi-
lized subjects, depicting the Roma as
irrational savage. So a nun, the pillar
of moral purity of a white Christian
society, easily accepts Bora's way of
doing business, as if bargaining is part
of a normal business relationship,
and when Bora wants to baptize and
bury a dead Roma child, the nun does
so despite the laws prescribed by the
church because she owes him money.
The director tells us that money has
become God, and that the Roma are
the only ones who are fully aware of
this, while the majority population is
still living in the mythology of their
own superiority. A monk named Paul
(Mija Aleksić), also a moral fiber of
Serbia, tries to sell feathers to Bora
from the duvets of former monks,
telling him at the same time that he
is a bad man because he has not mar-
ried in the church but, as he calls it,
lives in a wild marriage. Then Paul
asks Bora if he drinks, and without
even waiting for his answer he com-
ments that he is probably guzzling,
not drinking. At one point he warns
him not to swear, only to mention Bo-
ra’s "Gypsy father" in the next one.
From the above we observe the emp-
ty rituals that position the majority
population as dominant thus justify-
ing their privileged socioeconomic
position.
Paul then explains to Bora that he
is selling ex-monks’ feathers who,
Fehmiu), savo so zaradil golesa so ki-
nel thaj biknel porra. Leski majbari
konkurencija si o Mirta (Velimir Bata
Živojnovič) kasa so dije lafi kate šaj te
keren bukji.
Ko cra čipote kana e filmese ana-
litičara keren lafi baš kava filmo, vak-
jaren kaj sikavel pe etnikano thaj čhi-
bako turlipe ki Vojvodina thaj o fakti
kaj trujal romani thaj srbijaki čhib,
šunen pe thaj avera čhiba katar paše
phuva, numa o sikavipe katar "Por-
renge kedinara" sikavel o pašipe
maškar Roma thaj o avera mnuša
ki Srbija.
Anavjale, o Petrovič užarel o kiči kole-
sa so sikavel pe o o majoriteti dizutne,
sar te distancirilpe katar o Roma thaj
vazdijepe sar civilizirime subjektora,
a e Romen sar iracionalnikane divl-
jakora. Thaj gijate jek niče moralesko
užaripe katar pharno hristijanengo
sasuitnipe, but lokheste astarel e bu-
tikeripasko čhani katar o Bora, sar
te si o cenkibe jek kotor kataro buk-
jako vjavahari, a kana o Bora mangel
te krstosarel thaj te prahol e mule
thaj bikrstome romane čhave mujal e
khangerijake (crkva) kanunora, sose
kamen lese love. O redaktori vak-
erel amenge kaj o love ule Devel, a o
Roma golese si minsale (svjesni), dzi-
kaj o majoriteti dizutne dzivdin ki mi-
tologija katar pumaro superioriteti. E
khangerijako manuš Pavle (Mija Alek-
sič) sar moralnikano stubo ki Srbija,
dikhel te biknel e Borase porra katar
anglune khangerijake manuša, a tru-
jal gova phenel lese kaj si mangupi
sose ni prandisajlo ani khangeri. Pal
gova o Pavle pučol e Bora pijol li thaj
ni dzarel o dzovapi korkori dopherel
kaj but pijol. Ko jek vakti vakjarol lese
te na akošel, a ki aver fraza phenel e
Borase "to Romano dat". Katar kava
dikjon pe čuče ritualora kolencar so
o majoriteti dizutne sikaven pe sar
dominantno thaj golesa vakeren pu-
maro priviligijako socioekonomikano
statusi.
Pal gova o Pavle vakjarol e Borase
kaj biknel lese o porra katar anglune
khangerijake manuša, save so leske
lafencar romanisajle, mukle i khang-
eri, a ko agor katar o dijalogo vakjarol
kaj vi vov ka mukel sa thaj ka dzal te
kerel buki ani Germanija. O popo naj
niso pojaver katar o Bora, numa sika-
30/07/2018 10:16

da je novac postao Bog, a da su Romi
jedini koji su toga do kraja svjesni,
dok većinsko stanovništvo još uvijek
živi u mitologiji vlastite superior-
nosti. Svećenik Pavle (Mija Aleksić),
također moralni stup društva Srbije,
pokušava Bori prodati perje iz poplu-
na bivših svećenika, a usput mu gov-
ori da je mangup jer se nije oženio u
crkvi nego, kako on to naziva, divlje.
Zatim Pavle upita Boru pije li, te ne
čekajući odgovor prokomentira da
sigurno loče, a ne pije. Također ga u
jednom trenutku upozori da ne psu-
je, sve kako bi mu sljedeća fraza bila
spominjanje Borina "oca ciganskog".
Iz navedenog uočavamo prazne rit-
uale kojima se većinsko stanovništ-
vo postavlja kao dominantno i time
opravdava svoj privilegirani socioe-
konomski položaj.
Pavle zatim pojašnjava Bori da proda-
je perje od bivših svećenika koji su
se, njegovim riječima, pocigančili,
odnosno napustili red, a na kraju di-
jaloga i on sam priznaje da čim pro-
da to perje odlazi raditi u Njemačku.
Pop nije drugačiji od Bore, ali ipak se
konstantno postavlja kao kakav čuvar
pravih vrijednosti. Time je naglašen
već spomenuti kič kojim se crkva kra-
si kako bi narodu u čijoj se državi na-
lazi ponudila iluziju superiornosti, a
ostalima stigmu neciviliziranog, divl-
jeg i odmetnutog.
Ideju da je novac postao Bog potvrđu-
je i Pavlovo stalno referiranje na gušć-
je perje kao na anđeoska krila, a ta se
metafora ponovlja više puta tijekom
filma.
Još jedan primjer Roma kao onih koji
vide svijet kakav on zapravo jest je se-
kvenca pogreba u kojoj Bora pokušava
kupiti perje gusaka od sinova čiji je
otac preminuo. U pogrebnoj povorci
Bora upita jednog muškarca gdje se
nalaze nasljednici preminulog, na što
ga muškarac ispravlja kazavši mu da
misli na sinove, a ne nasljednike.
Bora ne poznaje rječnik koji koristi
deminutive za ekonomsku stvarnost
koja je prisutna oko njega i ostalih lik-
ova, on promatra svijet tako da slijedi
novac.
Budući da su glumci uglavnom
naturščici, film Skupljači perja ostav-
lja dojam i ima elemente dokumentar-
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 29
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
in his words, have become Gypsies
and left the order, and at the end of
the dialogue he himself confesses
that as soon as he sells that feath-
er, he will go to work in Germany.
Monk is no different from Bora, but
it is constantly positioning himself as
a guardian of true values. This em-
phasizes already mentioned kitsch
which the church uses adorning itself
offering the illusion of superiority to
the majority people and the stigma
of uncivilized, wild and discarded to
the others. The idea that money has
become God is confirmed by Paul's
constant reference to goose feath-
ers being just like angel wings,
and this metaphor is repeated sever-
al times during the film. Yet another
example of the Roma as those who
see the world as it is actually is the
sequence of the funeral in which Bora
tries to buy goose feathers from the
deceased father's sons. In the funeral
procession Bora asks a man where
are the deceased heirs, and the man
corrects him by telling him that he
probably thinks of the sons, not the
heirs.
Bora is not familiar with vocabulary
using diminutives for the econom-
ic reality that is present around him
and other characters, he observes the
world by following the money. Since
the actors are mostly non-profes-
sionals, The Feather Gatherers leave
29
velpe sar manuš so arakhel o čačutne
molja (vrijednost). Golesa si sikavdo o
kič katar i khangeri te sikavel pe sar
superiorno, a sa okola sar naciviliziri-
mo thaj bilačo.
Kaj o love ule Devel vakjarol thaj o
Pavle kana phenel kaj e papinake por-
ra si sar melekoske phaka, goja meta-
fora šunel pe pobut fori ko filmi.
Panda jek egzampli katar o Roma sar
vod dikhen o sumnal, dendo si ki se-
kvenca katar i dzenaza kana o Bora
dikhel te kinel e papinenge porra
katar o čhave e mule manušese. Gote
o Bora pučel jeke murše ko si lese
naslednikora. O manuš vakerel lese
dali gndisarel leske čhavenge.
O Bora ni pindzarel o lafora save so
istemalkerel len (koristi)a so paše dz
sa okola sime, vov sa gova dikhel le
sar te avel dz ko love. Dikhindoj kaj o
aktora si but naturistikane, Porrenge
kedutne si le elementora sar doku-
mentarnikano filmi. O čačipe si sika-
vdo ko but ckno socioekonomikano
hali e Romenge sikavdo prekal o ma-
hale thaj o manuša, sa gova lafesa so
sikavel e majoriteti dizutnen sar su-
periorno prekal ruheskere instituci-
je. Kava realistikano stiliziribe si
sikavde o pharne porra save so
sikavela jekhipe thaj ruhjalipe.
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 TEMA BROJA
nog filma. Turobna stvarnost niskog
30 socioekonomskog položaja Roma pri-
kazana je pomoću autohtonih naselja
i ljudi, a razlog kojim se to opravdava
očit je u već navedenom načinu govo-
ra koji mitologizira većinski narod
kao superiorniji preko svjetovnih
i duhovnih institucija. Jedina važna
stilizacija u ovom realističkom pri-
kazu je bijelo perje koje istovre-
meno simbolizira onostranost i
svjetovnost te ih izjednačuje.
Soba u kojoj Mirta, Borin konkurent,
obrađuje perje potpuno je bijela, a
redatelj uvijek koristi umjetno osv-
jetljenje kada se njih dvojica unutra
zajedno nađu kako bi soba djelovala
poput raja. Kada se pred kraj filma
potuku noževima i Bora ubije Mirtu,
bivaju prekriveni perjem, potpuno
bijeli, obasuti božanskom pohlepom.
Petrović se tu igra s bijelom bojom
kao simbolom za nevinost, dok je
sebičnost glavna karakteristika oba
lika u prostoriji, kao i svijeta koji ih
je takve oblikovao. Novac i vlasništvo
su ono što spaja Boga i ljude, Rome i
bijelce.
Bijela boja također predstavlja i ono
iza čega se skriva sva ružnoća ovoga
svijeta pa tako Bora skriva Mirtino
mrtvo tijelo u rupu smrznutog jezera,
a ta sekvenca biva popraćena crkven-
om zborskom glazbom, simbolom
morala i onostranosti.
Ovaj je film istovremeno vjeran pri-
kaz romske stvarnosti u konteks-
tu nepravednog socioekonomskog
položaja, kao i snažna kritika dom-
inantne ideologije superiornosti
većinskog stanovništva nad manjina-
ma. Također, predstavlja Rome kao
potpuno različite, jer ih je specifičan
društveni kontekst učinio takvima,
ali i kao potpuno jednake većinskom
stanovništvu.
Iako nije osvojio Oscar za najbol-
ji strani film, osvojio je glavnu na-
gradu kritike u Cannesu te time
zasluženo postao dio filmskog
kanona.
Skupljači perja jedan je od svjetski
najvažnijih filmova koji predstavljaju
romsku kulturu te je istovremeno i
njezin značajan dio.
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 30
the impression and have elements
of a documentary film. The tantaliz-
ing reality of the low socioeconomic
position of the Roma is depicted by
indigenous settlements and people,
and the reason justifying it is obvi-
ous in the already mentioned way
of speaking that mythologizes the
majority people as superior via
secular and spiritual institutions.
The only important stylization in this
realistic approach is a white feather
that simultaneously symbolizes
the otherworldly and secularism
equating them.
The room in which Mirta, Bora’s ri-
val, processes feathers is completely
white, and the director always uses
artificial illumination when the two
of them meet to make the room look
like heaven. When at the end of the
film they fight with knifes and Bora
kills Mirta they are completely cov-
ered by feathers, completely white,
full of divine greed. Petrović plays
with white color as a symbol of inno-
cence, while selfishness is the main
feature of both characters in the
room as well as the world that shaped
them that way. Money and property
connect God and people, the Roma
and the white. The white color also
represents the notion that all the ug-
liness of this world is hidden behind,
so Bora hides Mirta's dead body in a
frozen lake, and this sequence is ac-
companied by church choir music, a
symbol of morality and otherworldly.
This film is at the same time a faith-
ful representation of Roma reality in
the context of unfair socioeconomic
status as well as a strong criticism of
the dominant ideology of superiority
of the majority population over the
minorities. At the same time, it rep-
resents the Roma as completely dif-
ferent, because a specific social con-
text has made them so, and exactly
the same as majority population.
Although the film did not win Acad-
emy Awards Nomination for Best
Foreign Language Film, it won the
Grand Prix of the Jury at the
Cannes Film Festival and thus de-
served to become part of the mov-
ie canon.
The Feather Gatherers is one of the
world's most important films repre-
senting Romani culture and an im-
portant part of it.
I kamra kote so o Mirta e Borosko
konkurento, kerel e porra, si sah-
ni parni, a o redaktori istemalkerel
rošalipe sakana ola si ki kupa sar te
sikavel kaj i kamra si dzeneti. Ko agor
taro filmi marena pe čhurencar thaj
o Bora mudarel e Mirta thaj ovena
učarde parne porrencar. O Petrovic
kate khelel e parne renkisa mangindoj
te sikavel o nadošalipe, a ki kamra si
o egoizmo katar o solduj sime ki kam-
ra, sar thaj i roš so kerda len gijate. O
love thaj o plesutnipe si gova so phan-
del e Devle thaj e manušen, e Romen
thaj e parnen.
O parno renki ko jek sikavela diso so
palo leste garavelape sa so si bilačo
ko kava sumnal, thaj gijate o Bora ga-
ravol e Mirtasko badaniki hev katar
ko pahome devrijal. Goja sekvenca
si kerdi horeske bašalipasa simbolo
katar morali thaj jekajekhipe.
Kava filmi si ko jek thaj sikavipe e ro-
mane čačipase ko konteksti katar o
nanijamalo socioekonomikano than
thaj ko jek kritika baš dominantno
ideologija katar superioriteti e major-
iteteske dzijaneske telo minoritetora.
Ko jek sikavela pe e romengo turlipe
sar specifikano sasuitnipasko kontek-
stit haj jekajek e majoriteteske dzi-
janesa.
Trujal gova so nilija Oskar baš
majšukar filmo, numa lija avgo
pursako katar kritika ko Kan thaj
golesa ulo kotor katar filmesko
kanuni. Porrenge kedutne si jek katar
majpendzarde sumnaleske filmora
save so sikaven e Romengi kultura
thaj ulo jek kotor latar.
30/07/2018 10:16

Sovjetski blockbuster
"Cigani lete u nebo" /
Soviet blockbuster
"Gypsies Are Found Near Heaven"/
Soveteskoro blokbasteri
"O Roma uran ko badal"
Piše: Fran Radonić Mayr
Foto: IMDB
U dvadesetim godinama prošlog sto-
ljeća Sovjetski je savez imao razno-
vrsnu kinematografiju koja je svijetu
ponudila različite filmske teorije,
kao i stilove snimanja. Možda naj-
važniji redatelji bili su Sergej Ejzen-
štajn i Dziga Vertov, koji su svojim
teorijama montaže atrakcija i inzisti-
ranju na dokumentarizmu kao revo-
lucionarnoj formi, obogatili svjetsku
filmsku teoriju. No, u istom razdoblju
djelovao je još jedan vrlo uspješan
redatelj, Aleksandr Dovženko. Nje-
gov stil nije bio formalistički poput
spomenutog dvojca, već je fokus bio
na estetskom prikazu pejsaža, sim-
bolizmu i uprizorenjima autentičnog
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 31
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
In the twenties of the last century,
the Soviet Union had a variety of cin-
ematography that offered the world
different film theories, as well as
styles of filming. Perhaps the most
important directors were Sergei Ei-
senstein and Dziga Vertov who, with
their theories about the montage of
film attractions and insistence on
documentarism as a revolutionary
form, enriched the world film theory.
But in the same period there was an-
other very successful director, Alex-
ander Dovzhenko. His style was not
as formal as the one by the two above
mentioned, but the focus was on the
aesthetic view of the landscape, sym-
bolism, and staging of the authentic
life of a peasant. The Soviet film di-
rector, Emil Lotenau, under the in-
fluence of Dovzhenko, is a director of
the film, "Gypsies are Found Near
31
Ko bišta berša katar nakhlo zama-
no e Soveteskoro sojuzi sasale turli
kinematografija savi so e sumnale-
ske dija turli filmeske teorije, sar
thaj snimibase stilora. Šaj jek katar
majdzanle redaktorija sasa Sergej
Ejzenštajn thaj Dziga Vertov, save so
pere montažake teoriencar, atrakcija
thaj insistiribe ko dokumentarizmi
sar revolucionikarni forma, barvak-
erde e filmosi teorija. Ko gova vakti
sasa panda jek but kamjabalo redak-
tori Aleksandar Dovženko. Lesko sti-
lo najsa but formalistikano sar anglal
liparde, numa vov o fokuso dela ko
estetesko sikavibe pejsaža, simboliz-
mi thaj sikavibe avtentikano gavut-
nengo dzivdipe.
Sovetesko redaktori e filmeske
"O Roma uran ko badal", Emil
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 TEMA BROJA
načina življenja seljaka.
32
Sovjetski redatelj filma Cigani lete
u nebo, Emil Lotenau, pod Dovžen-
kovim je utjecajem, te mu je kroz film
važno prikazati, doduše vrlo roman-
tiziran, romski način života, mistični
krajobraz i romsku kulturu. No, Lo-
tenau-u je, iako stavlja naglasak na
estetiku kadrova kao Dovženko, za
razliku od Dovženka, ipak najvažnija
kvaliteta pjesme. Glazba ovog filma
je na vrhunskoj razini, između osta-
log zbog Lotenauove kolaboracije s
kompozitorom Eugenom Dogom.
Ovaj sovjetski blockbuster premijer-
no je prikazan 1976. godine te je ostao
zapamćen kao jedan od najpopular-
nijih ostvarenja sovjetske kinemato-
grafije. Prema službenim podacima,
tijekom originalne kino distribucije
u SSSR-u, kupljeno je 64,9 milijuna
karata. U engleskom kanonu nosi
dva naslova: "Queen of the Gypsies"
i "Gypsies are Found Near Heaven", a
baziran je na romanu Maksima Gor-
kog "Makar Chudra".
Glavni zaplet filma je ljubav izme-
đu Romkinje Rade (Svetlana Toma),
mlade i lijepe vidovnjakinje, koja
svojom ljepotom redovito osvaja
muškarce, ali odbija ikakvu vezu jer
bi to kočilo njenu slobodu koju izni-
mno cijeni, i konjokradice Lojka Zo-
bara (Grigore Grigoriu).
Film počinje dijalogom dvojice stari-
jih Roma, u kojem se jedan žali dru-
gome na današnje Rome koji prodaju
konje radi zlata, naglašavajući senti-
ment da su oni narod koji ne želi bo-
gatstvo ni ljubav, nego slobodu. Taj
se sentiment provlači kroz cijeli film,
a greška dvoje protagonista je upravo
u tome što se nisu držali tog pravila.
Prvi susret između Lojka i Rade je u
trenutku kada on pobjegne od sigur-
ne smrti, a ona ga, ranjenog, izliječi
čarobnom mjesečevom prašinom.
Prikaz njihove ljubavi iznimno je
stiliziran. Uvijek kada se susretnu
nastane tišina te samo nježna glaz-
ba prati njihov susret, a osvjetljenje
eksterijera u kojem se nalaze uvijek
postane intenzivnije.
Osim što Rada ima magične napitke,
ona ima i telektinetičke sposobno-
sti, pa kada frustrirani vozač lokal-
nog bogatog plemića Antola Siladija
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 32
Heaven". For him it is important to
present albeit a very romanticised
way of life, a mystical landscape and
Romani culture. However, Lotenau,
although pointing to aesthetics of
cadres like Dovzhenko, still focuses,
unlike Dovzhenko, mostly on the song
quality. The music of this film is at
its highest level, including Lotenau's
collaboration with composer Eugen
Doga.
This Soviet blockbuster was pre-
miered in 1976 and was remembered
as one of the most popular Soviet
cinematography achievements. Ac-
cording to official records, during
the original distribution in the cine-
mas all over the Soviet Union, 64.9
million tickets were sold. In English
language this film has two titles:
"Queen of the Gypsies" and "Gypsies
are Found Near Heaven" and the sto-
ry is based on the short story "Makar
Chudra" by Maxim Gorky .
The main plot of the film is the love
of a Roma woman Rada (Svetlana
Toma), a young and beautiful clair-
voyant who easily wins men’s hearts
due to her beauty, however refuses
any kind of relationship because it
would inhibit her freedom which she
values so much, and the horse thief
Loiko Sobar (Grigore Grigoriu).
The film begins with a dialogue be-
tween two older Roma, in which one
complains to the other about today's
Roma who sell horses for gold, em-
phasising the sentiment that they are
a people who do not want wealth or
love, but freedom. This sentiment
pervades throughout the film, and the
two protagonists made a mistake not
sticking to this rule.
The first encounter between Loiko
and Rada is when he wounded avoids
a certain death, and she cures him
with magic moon dust. Staging of
their love is extremely stylised.
Whenever they meet there is silence,
only gentle music accompanies their
encounter, and the exterior lighten-
ing always becomes more intense.
Aside from the fact that Rada has
magical drinks, she also possess-
es telekinetic abilities, so when the
frustrated driver of a local landown-
er-nobleman Antol Siladi (Ion San-
dri Scurea) tries to run Rada and her
friends over, she stops the carriage
with her thoughts. Nobleman Siladi
Lotenau, telo asari karat Dovženko,
ko filmi mangla te sikavel roman-
tikano romano dzivdipasko čhani,
mistikano pejsažo thaj i romani kul-
tura. O Lotenau, trujal gova so čhu-
velasa akcento ko estetikane kadrora
sar so kerelasa o Dovženko, numa
palem turli lestar leske sasa pobaro
dzanlipe te sikavel e giljako kvaliteti.
I muzika ko kava filmosi ki majuči
digra, maškar aver, sebepi i kolabo-
racija maškar o Lotenau thaj o kom-
pozitori Eugen Dog.
Kava Soveteskoro blokbasteri sasa
sikado ko 1976 berš thaj ačilo ki gogi
sar jek katar majpopularnikano kotor
katar soveteskiri kinematografija.
Aso oficijalnikane evidentora, ki
orginalnikani bioskopeski distribuci-
ja ko SSSR, sasa kinde 64,9 milijon-
ora karte. Ki Anglija si le duj tajtlija
(naslivi): "Queen of the Gypsies" thaj
"Gypsies are Found Near Heaven".O
filmo si upri funda Maksim Gorkosko
romani "Makar Chudra".
Šerutno filmesko phandipe si o man-
gipe maškar Romani Rada (Svetlana
Toma) terni thaj lači dikhljarutni,
savi so pe šužipasa cidela e muršen
pal peste, numa nimangel te ovel
khanikasa soste ka našalel po tro-
malipe thaj e grastengo čhor Lojko
Zobar (Grigore Grigoriu).
O filmo šurarkerel duje phure Ro-
mencar, kote so jek rovolpe e avere-
ske katar avdisutne Roma, save so
biknen e grasten sumnakajese, vak-
erindoj kaj von naj dzijani so man-
gen barvalipe ni mangipe, salde tro-
malipe. Kova sentimento dikhelpe
ko sahno filmo, a i doš e duje šerutne
simenge so gova so ni ačile ko gova te
arakhen o tromaliupe.
O avgo arakhipe maškar o Lojko
thaj i Rada si ko dakiko kana vov
našla katar meripe, a voj sasljarda
le lunake magijake prahosa. Lengo
mangipe si sikavdo ko ekstemnikano
stiliziribe. Sakana arakhen pe ovela
mudripe tjal lengo arakhipe si salde
sentimentalno bašalipe, a o rošaker-
do eksterieri kote so arakhen pe ovol
majintenzivno.
Trujal e Rada so si la magikano pijbe,
si la tjah telekinetikane šajdipa, thaj
kana o frustririme šoferi o barva-
30/07/2018 10:16

(Ion Sandri Scurea) pokuša pregaziti
Radu i njene prijateljice, ona zausta-
vi kočiju svojim mislima. Plemić Si-
ladi je zaljubljen u Radu, no ona ga u
više navrata odbija. Na kraju njihove
neuspjele romanse, Siladi nudi cije-
lom romskom plemenu da podijele
njegovo veliko bogatstvo, no Rada ga
odbija, a ostatak plemena uopće nije
uzrujan radi toga, nego Siladijevu po-
nudu smatraju kao nešto što bi uni-
štilo njihovu slobodu.
Kada ga odbije, Siladi pita Radu gdje
ide, a ona mu odgovara da ide do
kraja svijeta i nazad. Kad je on pita
zašto, ona kaže da je razlog samo to
da ode do tamo i vrati se. On, zatim,
uzrujano upita kakvi su oni to ljudi i
što žele. Ona mu odgovara da ne žele
ništa osim ceste.
Iz takvih sekvenci uočava se da je
film u potpunom neskladu s proble-
matikom siromaštva i sustavne ne-
jednakosti s kojom se Romi u stvar-
nosti moraju nositi te ima tendenciju
mistifikacije nečega što je u suštini
rezultat nepravedne politike.
U filmu je naglašena povezanost lju-
bavi i smrti, eros i thanatos. Lojko
stalno bježi od smrti, sve kako bi se
nasumično susreo s Radom. Slučajan
susret važniji je od kauzalnosti.
Nakon što Lojko pobjegne od vješa-
nja, on naiđe na Radu, a krajobraz
oko njih je maglovito jezero koje
ostavlja dojam onostranog. Instru-
ment koji prati tu scenu je harfa, a uz
nju pjeva ženski zbor. Lojko govori
Radi da su dvojica od četvero njego-
vih prijatelja s kojima krade konje
mrtvi te da je na njemu red, no ona
ignorira njegove riječi i posvećena je
kartama, u kojima vidi da se njihovi
putevi uvijek susreću i susretat će se,
te mu se odlučuje predati. Radu ne
zanima svijet u njegovim fizikalnim
pravilnostima, nego sve što želi znati
vidi u mistici karata, čitanju iz dlana i
ostalim nadnaravnim praksama.
Postoji određena ontološka razlika
između Roma i ostalog stanovniš-
tva, što je najviše istraženo u odnosu
Rade i Siladija. Dok je ostalo stanov-
ništvo okrenuto prema uzroku i učin-
ku, romsko stanovništvo je okrenuto
slučaju. Dok se ostalo stanovništvo
zanima za znanstvenu medicinu,
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 33
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
is in love with Rada, but she repeat-
edly refuses him. At the end of their
failed romance, Siladi offers the en-
tire Romani tribe to divide his great
fortune among themselves, but Rada
still refuses him, and the rest of the
tribe is not at all upset about it, but
consider Siladi's offer as something
that would ruin their freedom.
When she refuses him, Siladi asks
Rada where she is going, and she an-
swers that she is going to the end of
the world and back. When he asks
her why, she says the reason is just
to go there and come back. He then,
nervously asks what kind of people
they are and what they want. She re-
plies that they want nothing but the
road.
From such sequences, it is obvious
that the film is in complete disagree-
ment with the problem of poverty
and systemic inequality with which
the Roma in reality have to bear and
shows the tendency of mystification
of something that is essentially the
result of unfair politics.
The film emphasises the bond be-
tween love and death, Eros and Than-
atos. Loiko is constantly running
away from death only to encounter
Rada randomly. A random encounter
is more important than causality.
After Loiko escapes hanging, he en-
counters Rada, and the landscape
around them is a foggy lake that
leaves the impression of otherworld-
ly. The instrument accompanying the
scene is the harp and a female choir
is singing. Loiko tells Rada that two
of his companions who steal horses
with him are dead and now it is his
turn but she ignores his words and
is dedicated to her cards where she
can see that their roads always meet
and will meet in the future as well
and then she decides to give her-
self to him. Rada is not interested
in the world in its physical regimes,
everything she wants to know she
can see in the mystics of her cards, in
palm reading and other supernatural
practices.
There is a certain ontological differ-
ence between the Roma and the rest
of the population, which is most re-
searched within the relation between
Rada and Siladi. While the rest of
the population is facing the cause
and effect, the Roma population is
lo Antol Siladij (Ion Sandri Scurea)
mangla te uštavol e Rada thaj lake 33
amalinen, voj ačada o vordon pe gnd-
encar. O barvalo Siladi si le kamipe
pi Rada, numa oj cedel le pestar. Ko
agor kana lengi romansa ni ovol, o Si-
ladi del sa e Romenge te ulaven leso
baro barvalipe, numa i Rada palem ni
manglja te ovel lesa, a o resto Roma
ni holjavon lake, sose gova so del len
o Saladi lenge si sar tromalipasko
našalipe.
Kana phenda kaj nimangel le, o Siladi
pučel e Rada kaj ka dzal, a voj pen-
da lese kaj ka dzal ko agor taro sum-
nal thaj palem ka iril pe palal. Kana
pučla la sose, voj penda kaj sebepi so
dzal gote si te dzal thaj te iril pe. Vov
pučla save manuša si thaj so mangen.
Voj phenda lese kaj nimangen khanči
salde e droma.
Katar gasave sekvence dikjol kaj o
filmo si ko sahno najekipe e problem-
atikasa katar čorolipe, najekajekhipe
sosa si astarde o Roma ko čačutnipe
thaj isi len tendencija katari mistika
disoske so ki suština si evidenti katar
nanijamale politike.
Ko filmo si sikavdo o phandime kata-
ro mangipe thaj meripe, eros thaj
thantos. O Lojko sakana našela kata-
ro meripe salde te arakhel pe e Ra-
dasa. O arakhipe si majbaro katar i
kauza.
Kana o Lojko našel katar umlavipe,
arakhela e Rada, o pejsazo trujal
lende si devrijal ani magla so dela
jek diso nasakodiveskoro dikhibe. Ki
goja scena šunel pe harfa thaj giljavol
hori katar dzuvlja. O Lojko vakjarol
e Radake kaj štar lese amala so čor-
en grasten si mudarde, thaj akana si
sesko sra, numa voj ni šunol le dikhe-
la ko karte thaj dikhel kaj lenge dro-
ma sakana arakhen pe thaj sakana ka
arakadon thaj golese predijape lese.
I Rada ni mangel te dzanel nijamora,
numa sa so mangel te dzanel dikhe-
la ki mistika, karte, drabaribe ko vas
thaj aver.
Si jek ontološko turlipe maškar
o Roma thaj o avera so si majbut
pučakerdo ko vjavahari i Rada thaj
o Siladi. Dzkote o avera si irame ko
karane thaj so ovol, o romano dzi-
jani si irame ko čipote. Dzikote av-
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 TEMA BROJA
34
romsko se liječi čarobnom prašinom.
Dok Siladi cijeni novac i sigurnost,
Rada cijeni slobodu.
Na samom kraju filma, Lojko dolazi
pred Radina oca i nju te ih moli za
njenu ruku, no ona ga odbija.
Oboje govore da su preslobodni da se
vežu, ali da ne mogu živjeti jedno bez
drugog, no Rada se ipak odlučuje na
slobodu. Lojko, u očaju, zarije nož u
njena prsa, a Radin otac zatim ubije
njega.
Smrt je jedini izlaz iz te ljubavne pri-
če jer su navikli na slobodu, a isto-
vremeno su prestrastveni da bi ži-
vjeli bez ljubavi. Ta kontradikcija se
razvija sve do trenutka kada ih stra-
sti u sukobu ne razapnu.
No, zatim, sunce obasja kadar, sim-
bolizirajući da ih je svjetlost uzela k
sebi. Cigani lete u nebo jer su jedini
iskreni, žive u skladu s emocijama
koje ih vuku s jedne na drugu stranu,
a kada ih emocije odluče povesti u su-
protnim stranama, umiru.
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 34
facing the case. While the rest of the
population is interested in scientific
medicine, the Roma are treated with
magical dust. While Siladi appreci-
ates money and security, Rada appre-
ciates freedom.
At the very end of the film, Loiko
comes before Rada and her father
asking them for her hand, but she
refuses. Both of them say that they
are too free to be in a relationship,
but that they cannot live without one
another, however Rada still decides
on her freedom. Loiko, in despair,
plunge the knife into her chest, and
Rada's father then kills him.
Death is the only way out of that love
story because they are accustomed
to freedom, and at the same time they
are too passionate to live without
love. This contradiction is developing
until the moment when the passion
in the conflict crucifies them. But
then, the sun lights upon the scene,
symbolising that the light has taken
them. Gypsies are found near heav-
en because they are the only honest
ones, living in harmony with their
emotions that drag them from one
side to the other, and when emotions
decide to take them to the opposite
sides, they die.
era dikena i vigjanali medicina, o
roma sasljaren pe magijake prahosa.
Dzikote o Siladi cenil o barvalipe, i
Rada cenil o tromalipe.
Ko agor taro filmi, o Lojko avela
anglal i Rada thaj lako dat thaj rodela
lako vas, numa voj palem iril pe.
O solduj vakjaren kaj si but tromale
the phandenpe, numa našti te dzivdin
jek bi jekesko. I Rada palem alusare-
la po tromalipe. O Lojko čhivela lake
čhuri ko kolin, a lako dat mudarela
le.
O meripe si jekutno ikljovipe katar i
manginaki paramisi, soske siklile ko
tromalipe, a ko jeka jek vakti si sika-
vde kaj dzivdin bizo kamipe. Goja
kontradikcija dzal sa dzikaj o strasti-
ja na preperena.
Pal gova si kadari katar kham, so si
simboli kaj o rošalipe lijalen peste. O
roma uran ko badal soske dzivdin ko
skladi emocijencar, save so crden len
katar jek ki aver rig, a kana o emocie
crden len ki aver rig, tgani meren.
30/07/2018 10:16

Charlie Chaplin u kotačićima
moderne industrije /
Charlie Chaplin caught in the
turning wheels of modern industry /
Čarli Čaplin ko rote katar
modernikani industrijaž
Piše: Fran Radonić Mayr
Foto: IMDB
Nakon što je Charlijeva udovica umrla
1991. godine, njihova je kći, Victoria
Chaplin, naslijedila ured koji je pri-
padao ocu. Tamo je pronašla pismo
Jacka Hilla, koji je 1970. godine obavi-
jestio Charlija da nije rođen u Londo-
nu kako je mislio, nego u Black Patchu
u Smethwicku kod Birminghama, u
karavanu koji je pripadao takozvanoj
"Ciganskoj kraljici" (Gypsy Queen).
Chaplinov rodni list nikada nije pro-
nađen jer njegova majka Hannah, čije
je djevojačko ime bilo Hill, potječe iz
putujuće obitelji.
Charlijev najstariji preživjeli sin Mic-
hael uvjeren je u očevo romsko po-
drijetlo te tvrdi da mu je pismo Jacka
Hilla moralo puno značiti budući da
ga je tako dugo čuvao u ladici. Iako,
zbog nedostatka rodnog lista, nikad
nećemo biti potpuno sigurni u njego-
vo podrijetlo, s velikom se sigurnošću
može reći da je romsko.
Rođen je 1889, a njegovo je djetinjstvo
u Londonu bilo iznimno teško i siro-
mašno. Oca je rijetko viđao, a majka
nije uspjevala priskrbiti dovoljno nov-
ca da bi prehranila djecu pa je Charlie
od malih nogu izvodio komične točke
po turnejama. S devetnaest je godina
došao u Sjedinjene Američke Države,
a 1914. potpisao ugovor s poznatim
Keystone Studios te počeo snimati fil-
move. Režirao je svoje vlastite filmo-
ve od samog početka te, sa svojim pre-
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 35
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
After Charlie's widow died in 1991,
their daughter, Victoria Chaplin,
inherited the office belonging to
her father. There she found a letter
from Jack Hill, who in 1970 informed
Charlie that he was not born in Lon-
don as he thought, but in the Black
Patch in Smethwick, Birmingham, in
a caravan belonging to the so-called
"Gypsy Queen".
Chaplin's birth certificate was never
found because his mother Hannah,
whose maiden name was Hill, origi-
nated from the traveling family.
Charlie's oldest surviving son, Mi-
chael, is convinced of his father's
Roma origin and claims that Jack
Hill’s letter must have meant a lot to
him since he had kept it for so long
in the drawer. Though there is no of-
ficial record of his birth and we will
never be completely sure of his ori-
gin, it can be said with great certain-
ty that it is a Romani.
He was born in 1889 and his child-
hood in London was extremely diffi-
cult and poor. He scarcely knew his
father, and his mother failed to make
enough money to feed the kids, so
Charlie performed comedy acts on
tours from an early age. At the age
of nineteen he moved to the United
States, and in 1914 he signed a con-
tract with the famous Keystone Stu-
dios and began making pictures. He
directed his own movies from the
very beginning and, with his recog-
nisable character of The Tramp, be-
came famous already in 1918.
35
Palo meripe e Čarliske romnjake ko
1991 berš, lenge čhajake, Viktorija
Čaplin ačilo lake dadesko ofiso pe
late. Gothe akakhla o lil katar o Dzek
Hil savo so ko 1970 berš dija e Čar-
li dzi dzanipe kaj ov naj bijando ano
London sar so gndisarola sa, numa
ko Blek Paču ko Smetvič paše Bir-
mingem, ko karavani savo so prep-
erela sa gijavakjardi "Romani thag-
arutni" (Gypsy Queen).
O bijando lil taro Čaplin nikana najsa
arakhlo sose lesi dej Hana, kaso so
čhajikano alav sasa Hil, avolasa katar
čergarengi familija (nomadora).
O majphureder čhavo katar o Čap-
lin, Majkl pakjalasa kaj lese dade si
le romane darhija thaj vakjarelasa
kaj o lil katar o Dzek Hil sasa le baro
dzanlipe, soske leso dat lungo vak-
ti arakhelasa le ki fijoka. Sebepi so
naj bijando lil, našti dzanen pe leske
darjija, numa si baro šajdipe kaj si
romane.
Bijando si 1889, a leso čhavoripe ano
London sasa but pharo thaj čorolo.
Pe dade ni dikhelasa, a lesi dej naš-
tisarelasa te kidel love te šaj te par-
varel e čhaven, golese o Čarli panda
katar ckne pngre ikarela sa komi-
kane nukte ano turneje. Kana sasa
le dešenja berš gelo ano Pašakerde
Amerikake Thema (PAT), a ko 1914
berš vasthramosarda o phanlo lafi e
pendzarde Kejston Studiosa thaj lija
te snimisarol filmora. Režisarela sa
pire filmora ano šuru thaj pe pen-
dzarde likosa "Skitari" ulo pindzardo
panda ko 1918 berš.
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 KULTURA
TEMA BROJA

36

BROJ 06

PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 36 30/07/2018 10:16


poznatljivim likom Skitnice, postao
poznat već 1918. godine.
Njegov prvi cjelovečernji film je Ma-
lišan (1921) u kojem je, kao i u većini
Chaplinovih filmova, naglašena soci-
jalna tematika.
Rečeno je da ako gledamo nekoliko
Chaplinovih filmova jedan za dru-
gim, vidjet ćemo panoramu svih mo-
gućih ljudskih nesreća koje vrebaju
na suvremenog čovjeka. Chaplinova
umjetnost tjera nas da razmišljamo o
sudbini suvremene kapitalističke kul-
ture i nedostižnosti čovjekove sreće.
U njegovim filmovima nema katarze
te je njegova umjetnost smatrana neo-
bično okrutnom. Iako se nižu alogizmi
i ostali komični tropi, oni su tu samo
kako bi prekrili jad koji opsjeda Skit-
nicu u filmu.
U jednom od Chaplinovih najpoznati-
jih filmova Moderna vremena (1932)
naglašena je mehaničnost pokreta
koji izazivaju komični efekt, ali isto-
vremeno jasno prikazuju i zaroblje-
nog čovjeka u svijetu u kojem vladaju
strojevi, odnosno, ljudi koji ih posje-
duju. Chaplinov lik u tom filmu isku-
šava sve moguće opcije siromaha u
modernom vremenu – nezaposlenost,
eksploatirani rad, ludnicu i zatvor.
Zatvor mu je najdraži jer ga se hrani
i ne mora raditi toliko koliko mora ra-
diti u tvornicama pa moli šefa zatvora
da tamo ostane.
Kao što se Chaplinov lik skitnice za-
pleo u kotačićima moderne industrije,
tako se i Charlie, u kasnim 40-ima i
ranim 50-ima, uhvatio u mašineriju
takozvanog McCarthyizma.
Vlasti mogu tolerirati umjetnike koji
prikazom siromaštva potiču suosje-
ćanje u gledatelja, ali ne i kada po-
moću umjetnosti potiču na politički
angažman. Charlie Chaplin jedan je
od najznačajnih američkih umjetnika
koji su prikaz teškog života iz umjet-
ničke apstrakcije prebacili u stvarnu
političku borbu.
FBI (Savezni istražni ured u Americi),
s predsjednikom Edgarom Hooverom
i senatorom Josephom McCarthyjem
na čelu, pokušavao je povezati Chapli-
na s Komunističkom partijom i osta-
lim lijevim skupinama, no nisu uspjeli
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 37
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
His first full-length film is The Kid
(1921), in which, as in most Chaplin’s
films, he emphasised social topics.
It is said that if we watch few Chap-
lin’s films one after the other, we will
see the panorama of all the possi-
ble human accidents that stalk the
modern man. Chaplin's art makes us
consider the fate of modern capital-
ist culture and the unavailability of
human happiness. There are no ca-
tharses in his films and his art was
considered to be extremely cruel. In
spite of a whole range of alogisms
and other comic tropes, they are just
there to cover the misery haunting
The Tramp in the film.
In one of Chaplin's most famous films
Modern Times (1932), the mechanics
of movements provoking comic ef-
fects is emphasised, but at the same
time it clearly shows the man cap-
tivated in the world reigned by the
machines, that is, people who own
them. Chaplin's character in this
movie is subjected to all the possible
options of a modern times pauper -
unemployment, exploitation, mad-
ness and imprisonment. He prefers
imprisonment because they feed
him there and does not have to work
as much as in factories so he begs the
prison chief to stay there.
Just as Chaplin's character got
caught in the wheels of modern in-
dustry, so Charlie, in the late 40s and
early 50s, got caught in the machine
of the so-called McCarthyism.
Authorities can tolerate artists who
by depicting poverty provoke sympa-
thy in the eyes of the viewer, but not
when they call for political engage-
ment through art. Charlie Chaplin is
one of the most prominent American
artists who transformed the scenes
of heavy life from artistic abstraction
into a real political struggle.
The FBI, headed by the President
Edgar Hoover and Senator Joseph
McCarthy, tried to accuse him of
communist and other left groups
symphaties, but failed to find a clear
link. Chaplin was associating with
political radicals such as Labor Par-
ty leader Harry Bridges, as well as
Hollywood leftists such as Paul Jar-
ricko, Herbert Biberman, and Dalton
Lesko avgo sahno rakjako filmi sasa
o filmi "Ciknoro"(1921) koleste sa ko 37
majbut filmora kataro Čaplin, sikave-
lasa pe i socijalnikani tematika.
Vakjerela pe kaj te dikhle pe nekobor
filmora taro Čaplin jek pal avereste,
ka dikha panorama taro sa so šaj ove-
na manušikane bibahtalipa savencar
arakhelpe o svakodivesko manuš.
E Čaplineskoro arti čivela amen te
gndisara baš nevevakteskere jazije
e kapitalistikane kzulturake thaj o
naresipe dzi ki manušikani bah. Ko
leske filmora naj katarza thaj lesko
arti si nasajek. Trujal gova so si al-
ogizmora thaj javera komikane koto-
ra, ola si gote te šaj te učaren kova so
astarelpe ko filmi "Skitari".
Ko jek taro Čaplineskere ma-
jpendzarde filmora Modernikane
vaktija (1932) potencirime si o me-
hanikano motusi(pokret) so kere-
na komikano efektora, numa ko jek
sikavol thaj e phandle manuše ko
sumnal kaj so si o makine save si e
manušenge ano vas. E Čaplineski
sima ko filmo sikavol o šajdipa katar
o čoro ko jek moderniokano vakti
katar bibikjarnipe, eksploatirime
bukji, sanatoriumi thaj phandlipe. Ko
phandlipe si lese majkolaj sose si le
hape thaj nitrubul te kerel buki ano
fabrike, golese mandzol te ačol ando
phandlipe.
Sar so e Čaplineski sima katar ski-
tari phandija pe ki rota katar mod-
ernikani industrija, gijate o Čarli ko
40-ta thaj ko šuru taro 50-ta berša,
astardape ki mahina ki gijate phendi
Makartnizam.O imperiumi (vlast) šaj
te toleril artistora save so sikavena
čorolope so ko dikhutne (gledaoce)
kerena bezeh, numa na kana ker-
en asari ko politikano angažmano.
O Čarli Čaplin si jek katar o ma-
jpendzarde amerikakere artistora
save so sikavena o pharo dživdipe,
katar umetnikani apstrakcija prečiv-
el ko čačutno politikano mareba.
FBI, e prezidenteja Edgar Hover thaj
o senatori Dzozef Makartni, kerena-
sa takati te phanden e Čapline e Ko-
munistikane partijasa thaj javere ba-
jan (lijevo) kedinencar, numa naštisa
te arakhen sar te keren gova. O Čap-
lin sasa paše e politikane radikalen-
car sar so si o šerutno laburisti Hari
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 TEMA BROJA
naći jasnu poveznicu. Chaplin se dru-
38 žio s političkim radikalima kao što je
vođa laburista Harry Bridges, kao i
s hollywoodskim ljevičarima poput
Paula Jarricoa, Herberta Bilberma-
na i Daltona Trumba. Ne samo da je
održavao ta prijateljstva u političkoj
klimi Hladnog rata koja je natjerala
mnoge da se distanciraju od njih, nego
ih je aktivno podržavao i branio od na-
pada i optužbi od strane FBI-a.
Chaplin je postao zainteresiran za
ekonomiju tijekom svojeg putovanja
po Europi 1931. godine te je pozna-
tim ljudima redovito pojašnjavao
kako se riješiti ekonomske krize, ta-
kozvane Velike depresije, koja je za-
hvatila SAD. Htio je ukinuti zlatni
standard, smanjiti radno vrijeme
i planski kontrolirati cijene pro-
izvoda. Istovremeno je htio ukinu-
ti zakone o minimalnoj nadnici
i smanjiti moć vlade. Imao je više
anarhistička, decentraliziraju-
ća stajališta nego boljševička, koja
zahtjevaju jaku državu i birokratski
aparat.
Usprkos tome, Chaplinov je film Mon-
sieur Verdoux  (1947) proglašen so-
vjetskom propagandom. Uz to, kada je
HUAC (House Committe on Un-Ame-
rican Activities) pozvao Chaplina da
svjedoči protiv svojih prijatelja koji
su djelovali u politički lijevo orijenti-
ranim strankama, on je to odbio učini-
ti te je svakom članu komiteta poslao
pozivnice za Monsieur Verdouxa.
Istoimeni glavni lik tog filma je pre-
varant koji zavede, pokrade pa ubi-
ja žene. Prije Velike depresije bio je
bankar i radio pošteno, no kada ga je
sistem odbacio, našao je svoj poziv u
prevarantskim vodama. Progledao je
kroz veo društvenog ugovora te iza
njega uočio moć kao jedini princip
postizanja uspjeha. Svojom inteligen-
cijom i karizmom uništava živote na-
ivnih ljudi te time potvrđuje isto ono
što SAD i Europa rade na globalnoj
razini. Kada Verdouxa na sudu optu-
že zbog toga što je iskorištavao i ubi-
jao nevine ljude on izjednačuje svoje
činove s proizvodnjom oružja za ma-
sovno uništenje te napominje kako se
njegova krivnja nalazi jedino u tome
što je ubio premalo ljudi, jer da je ubio
milijune, bio bi slavna imperijalna sila
poput zemlje čiji je stanovnik.
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 38
Trumbo. Not only did he maintain
these friendships in the political
climate of the Cold War that forced
many to distance themselves, but
he actively supported and defended
them from attacks and accusations
by the FBI.
Chaplin became interested in the
economy during his trip to Europe in
1931, and he regularly explained to
the famous how to get rid of the eco-
nomic crisis, the so-called Great De-
pression, which weighted heavily on
the United States. He wanted to abol-
ish the gold standard, reduce work-
ing hours and control the price of
the product by planning. At the same
time he wanted to abolish laws on
minimum wage and reduce gov-
ernment power. He had more anar-
chist, decentralising views than Bol-
shevist, which require a strong state
and bureaucratic apparatus.
Despite this, Chaplin's film Monsieur
Verdoux (1947) was proclaimed So-
viet propaganda. Additionally, when
he received a subpoena to appear
before HUAC (House Un-Ameri-
can Activities Committee) to testify
against his friends who were active
in politically left-oriented parties, he
refused to do so and sent each of the
committee members invitations to
Monsieur Verdoux.
The main character of this movie
is a fraudster that deceives, pun-
ishes and kills women. Prior to the
Great Depression, he was a banker
and worked honestly, but when the
system rejected him, he found his
call in fraudulent waters. He looked
through a veil of social contract and
saw power as the only principle of
achieving success. With its intelli-
gence and charisma, it destroys the
lives of naive people and thus con-
firms what the United States and
Europe are doing globally. When
Verdoux is accused of exploiting and
killing innocent people in the court,
he equates his acts with the produc-
tion of weapons of mass destruction
and notes that his guilt lies only in
the fact that he killed too few people,
because if he had killed millions he
would have been a famous imperial
force like a country whose citizen he
was.
Bridziz, sar thaj e bajan manušencar
sar so si o Pol Dzariko, Herbert Bil-
berman thaj Dalton Trumb. Na salde
so ikjarelasa gola amalipa ki politi-
kani klima katar Šudro mareba, savo
so kerda but te distancirin pe lendar,
numa thaj delasa len dumo ko atakora
save so avena sa katar FBI.
O Čaplin sa majbut sikavela sa inter-
esi baš ekonomija ko vakti kana sasa
ko drom ki Europa 1931 berš thaj e
manušenge vakerela sa sar te čhina-
ven i ekonomikani kriza, agjaar vak-
erdi Bari depesija savi so istarde e
PAT(SAD). Mangelasa te činavel o
sumnakajalo standardo, te kerel
majharno bukjako vakti thaj te
kerel kontrola ko fijatija (cjena)
katar o artiklora. Jeka jek mange-
lasa te činavol o kanuni baš min-
imalnikani nadnica thaj te tikn-
jarel o takati karat i radzi. Sasa le
majbut anarhistikane, decentral-
izacijake gndipa se so sasa le boljše-
vikane, baš so sine zaruri zorali them
thaj birotikano aparato.
Trujal gova, e Čaplinesko filmo Mon-
sier Verdoks (1947) havljardo si sar
sovetsko propaganda. Kana o HUAC
(House Committe on Un-American
Activities) akharda e Čapline te ovol
tazdivi (svjedok) mujal pe amala save
so sa politikane bajanale orientirime,
ov nimanglja te kerel gova thaj akhar-
da sa e dzenen kataro komiteto te dik-
gen o filmo Monsier Verdok.
I sima(lik) jkajek alavesa ko gova fil-
mo si manuš savo so hohavel, čorela
thaj mudarela e romnjen. Anglal i
bari depresija sasa bankari thaj ker-
elasa bukji, numa kana čhudija le o
sistemo, arakla pe ko panja taro ho-
havipe. Dikhlja katar i sasuitnipaski
perdava thaj dikhlja zori sar jekhut-
no principo te resel dz kamjabi (us-
pjeh).
Pe intelegencijasa thaj harizmasa
perada e manušenge dzivdipa, save-
sa so sikavel o jeka jek so keren o
PAT thaj i Europa. Ko adalati kana
došakeren e Verdokse so istemalk-
erelasa thaj mudarelasa e nadošale
manušen ov kerel jeka jek pere čino-
ra e šastrakere inkalibasa baš baro
mudaripe thaj vakjarel kaj leski doš
si so but cra manušen mudarda, te
mudarelasa milijonora manušen, ka
30/07/2018 10:16

Osim što je Chaplin bio smatran po-
litičkim neprijateljem vlade SAD-a
zbog svojih ljevičarskih stavova i pri-
jatelja, bio je napadan i kao seksualni
perverznjak.
Njegova veza s Joan Barry bila je
najštetnija za Chaplinovu reputaciju.
Dvadesedvogodišnja Barry imala je
povijest duševnih bolesti pa ga je pred
kraj veze napadala oružjem i prijetila
samoubojstvom. Charlie je pokušao
prekinuti vezu, ali Barry je odbijala
stati. Na kraju je odlučila podnijeti
tužbu protiv njega te se javila novina-
rima žutih rubrika. Ovaj veliki skan-
dal poslužio je predsjedniku Hooveru
da dodatno napadne Chaplinovu re-
putaciju.
Iako je Monsieur Verdoux njegov po-
litički najkontroverzniji film, vlada
SAD-a ga se riješila tek 1952. godine
kada je Chaplin otišao u Europu u
sklopu predstavljanja svojeg biograf-
skog filma Limelight, koji nema veze
s politikom. Naime, zabranjen mu je
povratak u SAD osim ako ne dođe na
službeni razgovor o njegovim politič-
kim stavovima i nemoralnom seksu-
alnom ponašanju. Odlučio je ostati u
Švicarskoj te se nikad više nije vratio
u zemlju u kojoj je izgradio karijeru.
U Europi je snimio još tri filma, a za-
dnji film A Countess From Hong Kong
(1967) doživio je veliki financijski
neuspjeh te ga je to duboko pogodi-
lo. Chaplin je doživio nekoliko slabih
moždanih udara krajem 60-ih te odži-
vio zadnjih deset godina u privatnosti,
ne snimivši nijedan film. Smrt je do-
čekao 1977. godine.
Ovaj veliki glumac i redatelj, odrastao
u intenzivnom siromaštvu, ostao je
vjeran samome sebi i svojim ko-
rijenima, u svakom trenutku bra-
neći slabije, nudeći svijetu njihovu
perspektivu na velikom ekranu. Rane
životne okolnosti natjerale su ga da
uvidi strukturalno nasilje jedne sku-
pine spram druge, shvaćajući da ljudi
oko njega nisu bili lijeni ili nesposob-
ni, nego žrtve specifične ekonomske
politike. Taj ga sentiment prati od sa-
mog početka, kako u filmovima, tako i
u javnom govoru i političkoj akciji.
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 39
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Except being considered a politi-
cal enemy of the US government
because of his leftist attitudes and
friends, Chaplin was also attacked as
a sexual pervert.
His relationship with Joan Barry
was the worst for Chaplin's repu-
tation. Twenty-two-year-old Barry
had a history of mental illness, so
she used to attack him with arms
by the end of their relationship and
threatened suicide. Charlie tried to
break up with her, but Barry refused
to stop. Finally, she decided to file a
lawsuit against him and reported to
the journalists of yellow pages. This
big scandal served as proof to Presi-
dent Hoover to further attack Chap-
lin's reputation.
Although Monsieur Verdoux was
his most controversial film, the US
government got rid of him only in
1952 when Chaplin went to Europe
touring his biography film Limelight,
which has nothing to do with pol-
itics. Namely, he was forbidden to
return to the US unless he comes to
an official hearing about his political
views and immoral sexual behaviour.
He decided to stay in Switzerland
and never returned to the country
where he built his career. He made
three more films in Europe, and his
last film A Countess From Hong Kong
(1967) was a major financial failure,
the fact that devastated him. Chaplin
experienced several minor strokes at
the end of the 60's and had spent the
last ten years in privacy, not filming
any movie. He died in 1977.
This great actor and director, who
grew up in intense poverty, remained
loyal to himself and to his roots,
constantly defending the weaker,
offering the world their perspective
on the big screen. Early life circum-
stances led him to see the struc-
tural violence of one group against
the other, realising that the people
around him were not lazy or incom-
petent, but victims of a specific eco-
nomic policy. This sentiment follows
him from the very beginning, wheth-
er in the films, in public speech or
political action.
ovolasa bari imperija sar i phuv kaso
so si dizutno. 39
Trujal so e Čapline dikhenasa sar
politikano dušmano katar PAT seb-
epi lese bajanale stavora thaj lese
amala, sasa atakuime thaj sar seksu-
alnikano perverznjako.
Lesko pašipe e Dzoan Bariesa sasa
majbilači baš leski reputacija. E
bišudujeberšengi Bari sasla atmake
nasvalipa thaj anglal te činaven pu-
maro pašipe kerda lese atako šastra-
sa thaj vakerelasa kaj ka mudarel pe.
O Čarli dikhelasa sar te činavel gova
pašipe, numa i Bari nimangelasa. Ko
agor dija došakeripe thaj akharda e
žurnalisten. Kava baro skandalo e
prezidenteske Hover sasa šajdipe te
peravel e Čaplineski reputacija.
O Monsieur Verdoux sasa lesko poli-
tikano majkontraverzno filmo, i rad-
zi katar PAT crdija pe lestar kana o
Čaplin gelo ani Europa te prezentiril
po biografijako filmi Limelight, savo
so naj le niso politikasa. Najsa lese
muklo te iril pe ano PAT salde te
avilo ko oficijalnikano lafikeribe baš
lese politikane stavora thaj namor-
alnikano seksualeskoro vjavaharibe
(ponašaj). Ačilo ani Švajcarija thaj
nikana ni irisajlo ki phuv kote so ker-
da pi kariera. Ki Europa snimasarda
phanda trin filmora, a lesko paluno
filmi A Countess From Hong Kong
(1967) sasale baro finansijakoro
pheravibe. E Čapline sasa le nekob-
or gogjakere atakora ko agor katar o
60 beršipa thaj ko palune dešberša
ni snimisarda ni jek filmi. O meribe
dodzarda le ko 1977 berš.
Kava baro akteri thaj redaktori ba-
rilo ko baro čorolipe, ačilo pakja-
lo peske thaj pere darhenge, ko
sakova vakti arakhelasa e majkišle
manušen thaj sikavela sine i per-
spektiva ko bare ekranija. Tarpo
terne berša sasale šajdipe te dikhel o
čhelalipe jekenge upri javer, dikhin-
doj kaj o manuša trujal leste naj
nesposobna, numa viktimija katar
ekonomikani politika. Gova sasa lesa
panda katar ko šuru, a baš gova ker-
elasa thaj lafi baš politikani akcija.
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 MEDIJI I DRUŠTVO
40 O Romima samo
prigodno i incidentno /
On Roma Only Occasionally
and Incidentally
Piše: Ivana Perić
Foto: Pixabay
Nedavno je, 8. travnja, obilježen
Svjetski dan Roma. Tom je prilikom
prigodno u hrvatskim mainstream
medijima osvanulo više sadržaja po-
svećenog Romima. Kada je u pitanju
romska zajednica, može se reći kako
se hrvatski mediji tom temom bave
gotovo isključivo prigodno i inciden-
tno.
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 40
…hrvatski mediji se
romskim temama
bave gotovo isključivo
prigodno i incidentno.
Prigodno, kada se
obilježavaju kakvi
bitni datumi, a
incidentno kada se
dogodi kakva nesreća/
zločin/kriminalna
radnja u kojoj je
sudjelovao Rom ili
Romkinja, i kada se i
dalje uredno ističe da
se radi o pripadniku
romske manjine, a ne
“običnom” građaninu
ili građanki.
Recently, on 8th April, International
Romani Day was celebrated. On that
occasion, Croatian mainstream me-
dia dedicated quite a few texts to the
Roma. As far as the Roma commu-
nity is concerned, it can be said that
Croatian media are dealing with this
topic almost exclusively occasionally
and incidentally.
Occasionally when important dates
are marked and incidentally when an
accident/ crime/criminal act occurs
30/07/2018 10:16
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Prigodno, kada se obilježavaju ka-
kvi bitni datumi, a incidentno kada
se dogodi kakva nesreća/zločin/kri-
minalna radnja u kojoj je sudjelovao
Rom ili Romkinja, i kada se i dalje
uredno ističe da se radi o pripadniku
romske manjine, a ne "običnom" gra-
đaninu ili građanki.
Na temelju istraživanja hrvatskih
tiskanih medija koje je u periodu od
2001. do 2005. godine proveo Igor
Kanižaj s Fakulteta političkih zna-
…Croatian media nosti, u temama iz svakodnevnog ži-
are dealing with vota manjina dominira kriminal (45
romani topic posto), a akteri su uvijek Romi. Veći-
na diskriminirajućih tekstova bila je
almost exclusively upravo o Romima.
occasionally
Godinama kasnije, situacija se ne
and incidentally. čini bolja. I u lani objavljenom zbor-
Occasionally when niku Govor mržnje u Hrvatskoj,  u
članku Viktorije Car Moć medija:
important dates između slobode izražavanja i govora
are marked and mržnje, ističe se kako se kroz medije
incidentally when i dalje šire netrpeljivosti i isključi-
vosti prema manjinskim društvenim
an accident/crime/ skupinama.   Kada je u pitanju rom-
criminal act occurs ska zajednica i dalje postoji problem
etiketiranja, koje u praksi znači pre-
involving Romani nošenje odgovornosti s pojedinca
people and they still koji je nešto loše napravio na cijelu
consider it right to skupinu, čime se radi šteta cijeloj
manjinskoj zajednici.
point out that it was
done by a member of U nedavno objavljenom članku u Ju-
tarnjem listu, povodom Svjetskog
the Roma ninority dana Roma, iako se na prvu čini da
and not an “ordinary” je namjera prikazati raznolikost bi-
vanja i života unutar romske zajed-
citizen. nice, "provukli" su se na kraju stari
i štetni stereotipi. Tako se u članku
predstavlja dijete, koje je još uvijek u
nemogućnosti da se samo predstavi
pa njegovu priču u prvom licu piše
novinar. Priča, naslovljena Maloljet-
ni sam Rom kao i moj tata,  ide ovako:
"Rođen sam nedavno, 12. veljače
2018., u Slavonskom Brodu. Moja
mama Kimeta Alija ima 18 godina, a
donedavno je živjela u domu za nez-
brinutu djecu. Tata Dalibor Gjurgje-
vic još je maloljetan, ima 17 godina,
ali je jako dobar i brižan. Ja već za-
rađujem: živimo od 2300 kuna po-
rodiljne naknade i još 300 kuna do-
platka. Svi živimo u kući moga djeda,
Daliborova oca."
Vrlo je jasan problematičan način na
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 41
involving Romani people and they
still consider it right to point out that 41
it was done by a member of the Roma
minority and not an "ordinary" citi-
zen.
Based on the research of Croatian
print media, conducted by Igor Ka-
nižaj from the Faculty of Political
Sciences in the period 2001-2005,
topics of everyday life of minorities
is dominated by crime (45 percent),
and the actors are always Roma.
Most of the discriminating texts
were about the Roma.
Years later, the situation does not
seem better. Last year an almanac
Hate speech in Croatia was published
with the article by Viktorija Car
entitled The Media Power: between
freedom of speech and hate speech,
emphasizing that the media continue
to spread intolerance and exclusivi-
ty towards minority social groups.
As far as the Roma community is
concerned, there is still a problem
of labeling, which in practice means
transferring responsibility from an
individual who has done something
bad to the whole group, thus harm-
ing the entire minority community.
In the recently published article in
Jutarnji List daily, on the occasion
of the International Romani Day,
although it seems at first that the in-
tention was to show the diversity of
existence and life within the Roma
community, finally some old and
harmful stereotypes "got through the
article". Thus, the article presents a
child who is still unable to present
himself and his story is presented in
the first person by a journalist. The
story, entitled I am a minor Roma as
well as my dad, goes like this:
"I was born recently, on February
12, 2018, in Slavonski Brod. My mom
Kimeta Alija is 18 years old and has
lived in an orphanage until recently.
My dad, Dalibor Gjurgjevic is still a
minor, 17 years old but very good and
caring. I'm already making money:
we have a 2300 HRK maternity al-
lowance and another 300 HRK child
benefit. We all live in my grandfa-
ther's house, Dalibor's father."
It is very clear the problematic way
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 MEDIJI I DRUŠTVO
koji je uokvirena ova priča i kako je
42 novinarski kontekstualizirana – s na-
glaskom na "maloljetni sam Rom kao
i moj tata" i ""a već zarađujem". Či-
tatelju se skicira "princip bivanja od
malena" koji se poopćava na čitavu
romsku zajednicu. Nema u tome ni-
čega simpatičnog.
Medijski svijet, naravno, ne postoji
izolirano od društva, a diskrimina-
cija Roma u medijima odraz je šire
društvene diskriminacije i margina-
lizacije. Međutim, postoje zakoni čije
bi provođenje trebalo osigurati dru-
gačije medijske prakse. Novinarska
odgovornost jest upravo educiranje
Medijski svijet, javnosti o prihvaćanju i integraciji
naravno, ne postoji manjina.
izolirano od društva, a Jutarnji list je isti dan objavio i još
diskriminacija Roma jedan tekst, u kojem je podjednak
u medijima odraz prostor dan porukama Pape Franje
i desničarskog vođe Mattea Salvini-
je šire društvene ja – Papa Franjo pozvao na među-
diskriminacije i sobno poštovanje, Salvini pozvao
marginalizacije. Rome da manje kradu, a više rade i
Međutim, postoje školuju se.
zakoni čije bi Objavljivanje izjava poput Salvini-
provođenje trebalo jeve na način na koji je to napravio
Jutarnji list - bez ikakvog kritičkog
osigurati drugačije
osvrta, bez novinarskog promišljanja
medijske prakse. i upozoravanja kako je i zašto krivo
Novinarska i štetno davati takve izjave, izuzetno
odgovornost jest je opasno. Time se daje jednak pro-
stor govoru mržnje i demokratičnom
upravo educiranje
govoru, pozivu na osudu i vrijeđanju
javnosti o prihvaćanju naspram poziva na toleranciju i inte-
i integraciji graciju - izjednačava ih se i čitatelju
manjina. šalje poruka da se radi o jednakovri-
jednom i jednakopravom sadržaju.
Potrebna nam je zato bolja uređi-
vačka politika, ozbiljniji i odgovor-
niji unutarnji i vanjski monitoring
medijskih sadržaja i kritički pristup
diskriminaciji koju su brojni novina-
ri neosvješteno prihvatili kao status
quo, kao činjenično stanje i naputak
za djelovanje u kojem nema ničega
pogrešnog. Bitke su to za koje smo
možda mislili da su davno trebale
završiti, ali i danas nas prate na sva-
kom koraku.
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 42
in which this story is framed and
how journalist contextualized it,
emphasizing "I am a minor Roma as
well as my dad" and "I am already
making money". The reader gets
the sketched "principle of existence
since childhood" which is general-
ized across the entire Roma commu-
nity. There is nothing nice about this.
The media world, of course, is not
isolated from society, and discrimi-
nation of the Roma in the media is a
reflection of a wider social discrim-
ination and marginalization. Howev-
er, there are laws whose implemen-
tation should provide different media
practices. Journalists' responsibility
is exactly educating the public on ac-
cepting and integrating minorities.
On that same day, Jutarnji list pub-
lished another text in which the
same space was dedicated to the
messages of Pope Francis and the
leader of the far-right party Matteo
Salvini - Pope Francis called for
mutual respect, Salvini called the
Roma to steal less and work and edu-
cate themselves more.
Publishing statements like Salvini's
in the way Jutarnji list made it - with-
out any criticism, without journalis-
tic reflection and warning of how and
why it is wrong and harmful to make
such statements, is extremely dan-
gerous. This gives the same room for
hate speech and democratic speech,
calling for condemnation and insult
against the call for tolerance and in-
tegration - equals them and sends the
message to the reader that it is about
equally valuable and legal content.
We therefore need better editorial
policy, more serious and account-
able internal and external media
monitoring and critical access to
discrimination that many journalists
have unreservedly accepted as a sta-
tus quo, as a factual situation and an
instruction for action where nothing
is wrong. These are the battles that
we probably think should have ended
up long ago, but they still follow us
every step of the way.
30/07/2018 10:16
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Iluzije o jednakim pravima i 43

mogućnostima za Rome
u Hrvatskoj /
Illusions about equal rights
and possibilities for
the Roma in Croatia
Na papiru, Romi
su jednaki i trebali
bi imati ista prava
i mogućnosti kao i
svi ostali građani
Republike Hrvatske.
Ali, problem je što
u praksi društvo i
vlasti uvijek nađu
načine da ograniče
prava manjina. Prema
posljednjoj službenoj
anketi Europske
Unije o manjinama
i diskriminaciji
provedenoj 2016.
godine, Romi i dalje Piše: Benjamin Ignac By the end of 2017 there was an ex-
imaju dug put ka Foto: Pixabay, Wikipedia plosion of newspaper articles related
to the Roma crime and inappropriate
ravnopravnosti u use of social welfare payments in the
Krajem 2017. došlo je do eksplozije
Hrvatskoj. broja novinskih članaka vezanih uz
area of Međimurje County. Some so-
cial care users were seen in the ca-
kriminalitet Roma te nenamjensku
sino, a topic that even made it to the
upotrebu novca za socijalnu skrb na "Provjereno" TV show. The local au-
području Međimurske županije. Neki thorities reacted by holding a special
su korisnici socijalne skrb bili uočeni meeting in January 2018, where they
u kasinu, tema koja je čak došla na announced stricter control of spend-
red i u emisiji "Provjereno". Lokalne ing social welfare payments and the
vlasti reagirale su održavanjem po- establishment of a special police for
sebnog sastanka u siječnju 2018. go- the Roma. Of course, instead of mit-
dine, gdje su najavili strože kontrole igating the situation, the County and
trošenja socijalne skrbi te uspostav- the media saw this as an opportunity
ljanje specijalne policije za Rome. to take advantage of the Roma as a
Naravno, umjesto da situaciju ubla- scapegoat for their political points.
žavaju, županija i mediji su u ovome In most media interviews, County

GODINA 2018.

PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 43 30/07/2018 10:16

 MEDIJI I DRUŠTVO
vidjeli priliku da ponovno iskoriste
44 Rome kao žrtveno janje za političke
bodove. U većini intervjua s medi-
jima, župan Međimurske županije
Matija Posavec je nažalost iskoristio
onu staru "Romi uživaju svoja prava,
pa bi morali poštovati i svoje odgo-
vornosti". Kao da već nije bilo do-
voljno netrpeljivosti, ova retorika je
On paper, the Roma bila dodatan poticaj na više etničke
are equal and should mržnje te portretiranja Roma kao te-
reta građana Međimurja i Hrvatske.
enjoy the same rights
and opportunities No, je li Hrvatska uopće zemlja
jednakih prava i mogućnosti za
as all other citizens sve ljude i uživaju li Romi zaista
of the Republic of svoja prava?
Croatia. But the Na papiru, Romi su jednaki i trebali
problem is that in bi imati ista prava i mogućnosti kao
i svi ostali građani Republike Hr-
practice, society and vatske. Ali problem je što u praksi
government always društvo i vlasti uvijek nađu načine da
ograniče prava manjina. Prema po-
find ways to limit the
sljednjoj službenoj anketi Europske
rights of minorities. Unije o manjinama i diskriminaciji
According to the provedenoj 2016. godine, Romi i da-
lje imaju dug put ka ravnopravnosti u
latest EU Minorities Hrvatskoj. Korijen mnogih problema
and Discrimination i nejednakosti koje Romi doživljavaju
upravo je diskriminacija. Na papiru
Survey, conducted in bi romska djeca trebala imati pravo
2016, the Roma still na kvalitetno obrazovanje u mješo-
have a long road to vitim školama. U stvarnosti hrvatski
roditelji protestiraju i blokiraju ulaze
equality kako bi spriječili Rome da uđu u "nji-
in Croatia. hove" škole te ispisuju svoju djecu
iz škola u mjestima gdje žive Romi.
Osam godina nakon europske pre-
sude protiv Hrvatske koja bi trebala
stati na kraj razdvajanju Roma od
ne-Roma u obrazovanju, 40% Roma
još uvijek pohađa etnički segregi-
rane škole u kojima su svi ili veći-
na njihovih školskih kolega Romi, a
nastavni plan im je često ograničen.
Na papiru bi Romi trebali imati ista
prava kod zapošljavanja, ali oko 50%
Roma je izjavilo da su doživjeli dis-
kriminaciju prilikom traženja posla.
Samo je 21% Roma u Hrvatskoj mo-
glo osigurati posao, dok među Hr-
vatima taj broj iznosi oko 61%. Na
papiru bi Romi trebali imati jednaka
prava na stanovanje. Umjesto toga
prisiljeni su živjeti na rubovima u
naseljima s lošom infrastrukturom,
daleko od očiju Hrvata. Svaki treći
Rom živi na područjima koja su zaga-
đena ili su opasna po okoliš. Oko 41%
kućanstava nema kupaonice, tuševe
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 44
Prefect Matija Posavec unfortunately
used the old expression "The Roma
enjoy their rights, so they should re-
spect their responsibilities as well".
As if there was not enough intoler-
ance already, this rhetoric was an
additional incentive for more ethnic
hatred and portraying the Roma as a
burden to the citizens of Međimurje
and Croatia.
But is Croatia a country of equal
rights and opportunities for all
people and do the Roma really
enjoy their rights at all?
On paper, the Roma are equal and
should enjoy the same rights and
opportunities as all other citizens
of the Republic of Croatia. But the
problem is that in practice, society
and government always find ways
to limit the rights of minorities. Ac-
cording to the latest EU Minorities
and Discrimination Survey, con-
ducted in 2016, the Roma still have a
long road to equality in Croatia. The
root of many of the problems and
inequality experienced by the Roma
is discrimination. On paper, Roma
children should have the right to
quality education in mixed schools.
In reality, Croatian parents protest
and block entry to prevent the Roma
from entering into "their" schools
and take their children out of school
in the places where the Roma live.
Eight years after the European ver-
dict against Croatia which should
end the segregation of non-Roma
from the Roma in education, 40% of
the Roma still attend ethnically seg-
regated schools where all or most of
their colleagues are Roma, and their
curriculum is often limited. On pa-
per, the Roma should have the same
rights to employment, but about
50% of the Roma said they experi-
enced discrimination when seeking
employment. Only 21% of the Roma
in Croatia could provide jobs, while
among Croats this number is about
61%. On paper, the Roma should have
equal rights to housing. Instead, they
have been forced to live on the out-
skirts in settlements with poor infra-
structure, far from the eyes of Cro-
ats. Every third Roma lives in areas
that are polluted or environmentally
hazardous. Approximately 41% of
households do not have bathrooms,
showers or adequate water access.
30/07/2018 10:16

ili adekvatan pristup vodi. Kada su
tražili stanovanje izvan naselja, 53%
Roma doživjelo je diskriminaciju.
Oko 32% Roma su doživjela diskri-
minaciju u drugim javnim službama
kao što su javni prijevoz, bolnice ili
čak centar za socijalnu skrb. Policija
koja ima odgovornost služiti i štititi
sve građane, etnički profilira Rome i
pokušava povećati nadzor nad Romi-
ma, što je nezakonito. Također često
koriste brutalnu i nepotrebnu silu u
interakciji s Romima, što je također
nezakonito. S obzirom na sve ovo, ne
iznenađuje da 93% Roma u Hrvatskoj
živi ispod državnog praga siromaštva
i da imaju poteškoće sa integracijom.
(Pre)više prava?
Romi su očito u deficitu prava i zašti-
te, ponekad i od samih javnih tijela
koja bi im trebala služiti kao pomoć.
Lišeni su mnogih osnovnih prava
koja su u javnosti predstavljena kao
privilegija. Pravo na socijalnu po-
moć polako postaje privilegija. Po-
sjedovanje automobila je privilegija i
mnoge romske obitelji su već morale
predati svoje vozilo i izgubiti pravo
na prostornu pokretljivost. Ubrzo
će posjedovanje mobitela i interneta
biti privilegija, kao i imati kupaonicu,
toplu kuću tijekom zime, čistu i pitku
vodu ili neke bolje cipele. Vlastima
i javnosti je lakše opravdati romsku
potrebu za socijalnom pomoći samo
ako vide da zaista žive u ekstremnom
siromaštvu predindustrijskog raz-
doblja. Kada Romi počnu težiti za
nečim većim i namjenski koristiti tu
istu pomoć za potrebe povećanja vla-
stitog životnog standarda, većinska
populacija se počinje žaliti da Romi
imaju previše i da iskorištavaju si-
stem.
Ne tvrdim da su svi Romi besprije-
korni. Pogotovo ne oni koji nena-
mjenski troše novac u kockarnica-
ma ili na alkohol. Međutim, sustav
je također iznevjerio te pojedince.
Kockanje je, na primjer, u osnovi isto
što i alkohol, droga ili cigarete – tip
ovisnosti koja ironično privlači ljude
koji su već na dnu zbog siromaštva,
depresije ili društvene izolacije. Ti su
pojedinci ovisnici i trebalo bi im po-
moći da se rehabilitiraju i educiraju o
negativnom utjecaju njihove ovisno-
sti. Romi koji se bave kriminalnim
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 45
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
When they asked for housing outside
these settlements, 53% of the Roma 45
experienced discrimination. About
32% of the Roma have experienced
discrimination in other public ser-
vices such as public transport, hos-
pitals or even the social welfare cen-
tre. The police whose responsibility
is to serve and protect all citizens,
ethnically profiles Roma and is try- Vlastima i javnosti
ing to increase the control over the je lakše opravdati
Roma, which is illegal. They also of-
ten use brutal and unnecessary force romsku potrebu
in interaction with the Roma, which za socijalnom
is also illegal. Given all this, it is not
surprising that 93% of the Roma in pomoći samo ako
Croatia live below the national pov- vide da zaista žive
erty threshold and have difficulties
with integration.
u ekstremnom
siromaštvu
Too many rights?
predindustrijskog
The Roma are obviously lacking razdoblja.
rights and protections, sometimes
even by public bodies themselves,
which should serve them as help. Kada Romi počnu
They are deprived of many basic
rights that are publicly presented as
težiti za nečim većim i
privileges. The right to social wel- namjenski koristiti tu
fare is slowly becoming a privilege. istu pomoć za potrebe
Owning a car is a privilege and many
povećanja vlastitog
Roma families have already had to
consign their vehicle and lose the životnog standarda,
right to spatial mobility. Soon the
possession of cell phones and the In- većinska populacija se
ternet will be a privilege, as well as počinje žaliti da Romi
having a bathroom, a warm house
during winter, clean and fresh water
imaju previše i da
or a better pair of shoes. It is easier iskorištavaju
for the Government and the public
sistem.
to justify the Roma need for social
assistance only if they see that they
really live in the extreme poverty of
the pre-industrial period. When the
Roma begin to strive for something
bigger and when they start using this
same assistance to increase their
own living standards, the majority
population begins to complain that
the Roma have too much and that
they are exploiting the system.
I do not claim that all Roma are im-
peccable. Especially not those who
spend money casually in casinos or
on booze. However, the system has
also failed those individuals. Gam-
bling, for example, is basically the
same as alcohol, drugs or cigarettes -
a type of addiction that ironically at-
tracts people who are already at the
bottom due to poverty, depression
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 MEDIJI I DRUŠTVO

46

On paper, Roma
children should have
the right to quality
education in mixed
schools. Eight years
after the European
verdict against Croatia
which should end the
segregation of non-
Roma from the Roma
in education, 40% of
the Roma still attend
ethnically segregated
schools where all
or most of their
radnjama su najvjerojatnije također
colleagues are Roma, pojedinci koji su bili prisiljeni na pre-
and their curriculum življavanje kroz iznimno nepovoljne
is limited. životne okolnosti.
Kolektivno kažnjavanje i stigmatiza-
cija svih Roma za greške nekolicine
neće donijeti nikakvu korist. Pogoto-
vo ako to kažnjavanje krati njihova
prava, dostojanstvo te mogućnosti za
razvoj. Svakom pojedincu je potreb-
no pristupati individualno bez mo-
gućnosti stigmatizacije i linča.
Uz to, mediji i političke vođe bi se
trebali usmjeriti na zagovaranje
osnovnih ljudskih prava bez potica-
nja na mržnju.
U međuvremenu bi svi trebali posta-
ti svjesni da u današnjoj Hrvatskoj
Romi ni na koji način nisu privilegi-
rani i da zapravo niti ne uživaju ista
prava kao i ostali. Dokle god Romi
nemaju ista prava i na papiru i u
praksi, Hrvatska nije zemlja jednakih
mogućnosti za sve.
or social isolation. These individu-
als are addicts and should be helped
in order to rehabilitate and educate
themselves on the negative impact of
their addiction. The Roma involved
in criminal acts are most likely also
individuals who have been forced to
survive in extremely adverse living
conditions. Collective punishment
and stigmatisation of all Roma for
mistakes done by some of them will
not bring any benefit. Especially if
such punishment deprives them of
their rights, dignity and opportuni-
ties for development. Each individ-
ual needs to be treated individually
without stigmatisation and lynch.
Additionally, media and political
leaders should focus on advocating
basic human rights without inciting
hatred. In the meantime, everyone
should become aware that in today's
Croatia, the Roma are in no way
privileged and do not even enjoy the
same rights as others. As long as the
Roma do not have the same rights in
both paper and practice, Croatia is
not a country of equal opportunities
for everyone.

BROJ 06

PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 46 30/07/2018 10:16

 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
INTERVJU - Gordana Vilović:
Uloga medija
važnija je nego ikada
“U kolegiju ‘Mediji i Piše: Selma Pezerović
Foto: Phralipen
različitosti’ zadaća
profesora jest da kao U Opatiji je 6. lipnja održan seminar
pod nazivom  "Mediji i nacionalne
novinari razvijamo manjine u Republici Hrvatskoj –
dostojanstvo, Zaštita manjina i uloga medija u
reciprocitet, demokratizaciji hrvatskog druš-
tva" u organizaciji Ureda za ljudska
dostatnost, upornost, prava i prava nacionalnih manjina.
pravednost, zajednicu "U kolegiju ‘Mediji i različitosti’ za-
i različitosti. To su
daća profesora jest da kao novinari
osnovna novinarska razvijamo  dostojanstvo, reciproci-
tet, dostatnost, upornost, praved-
načela kad se radi o nost, zajednicu i različitosti. To su
praćenju nacionalnih osnovna novinarska načela kad se
manjina.” radi o praćenju nacionalnih manji-
na", dodala je profesorica Gordana
Vilović.
Gordana Vilović redovita je profe-
sorica na Fakultetu političkih znano-
sti na kojem predaje na nizu kolegija
vezanih uz novinarstvo i medije. Ima-
li smo priliku sudjelovati, zajedno s
profesoricom, na spomenutom se-
minaru na kojem su se uz predavače
mogla čuti (i podijeliti) iskustva novi-
nara koji se bave manjinskim tema-
ma u  u programima radija i televizije
na državnoj, regionalnoj i lokalnoj
razini kao i tiskanim medijima, ali
i časopisima i portalima određenih
nacionalnih manjina kojima ostvaru-
ju program informiranja.
Veliki značaj u kreiranju javnog
mnijenja imaju mediji, kako bi-
ste u tom smislu okarakterizirali
medije u Hrvatskoj? Postoji li u
našem društvu objektivno novi-
narstvo ili je neutralnost postala
sinonim za objektivnost?
Rekla bih da nigdje više ne postoji
objektivno novinarstvo pa tako ne
postoji niti kod nas. Zapravo, odav-
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 47
47
na je napušten, u teoriji novinarstva
i komunikacijskih znanosti, pojam
"objektivnog" jer se smatra da je to
nemoguće postići. Izvjestitelji su  još
uvijek ljudi koji izvještavaju (ili, bi
ako su profesionalni novinari treba-
li!) korektno i pošteno pisati o odre-
đenom događaju. Cilj je doći najbliže
što se može do istine. U našem druš-
tvu postoje veliki novinari koji su
često zarobljeni u mainstream medi-
jima i slijede smjer onoga što je zacr-
tao vlasnik ili nakladnih toga medija.
Do istine se ipak dolazi, ali u novoj
paradigmi masovnog komuniciranja
gdje imamo snažan utjecaj e-publika-
cija i društvenih mreža i ljudi koji su
samo komunikatori ali ne i novinari,
miješaju se različiti podaci i katkada
je doista teško razabrati pogrešan od
ispravnog podatka. Zato je uloga no-
vinara važnija nego ikada. Pitanje je
samo koliko profesionalni novinari
u vremenu gdje je brzina bezuvjetni
imperativ, imaju mogućnosti da "ko-
paju" dublje i objave istinu i kontekst
događaja.
Razlikuje li se izvještavanje o
manjinskim grupacijama od op-
ćenitog izvještavanja u medijima
i ako da, u čemu?
Izvještavanje o manjinama je još uvi-
jek bremenito starim boljkama. Bez
obzira o kojim manjinama je riječ,
provuče se pokoji stereotip. Ako se
izvještava o manjinama u  mainstre-
am medijima onda je to nerijetko ve-
zano za određene kampanje ili nega-
tivne događaje. To dakako nije dobro
kad se pripadnost određenoj manjini
u okviru tragičnog događaja vezuje za
nacionalno porijeklo. Ako jesu gra-
đani Hrvatske onda su građani kao i
svi ostali, pa je pripadnost nacional-
noj manjini posve nepotrebno nagla-
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 MEDIJI I DRUŠTVO

48

“Kad govorimo o borbi

protiv predrasuda
u Hrvatskoj, onda
ključno
mjesto imaju i
neprofitni mediji koji
pružaju drukčije
poglede na sve
manjine, uključujući i
nacionalne. I oni
nerijetko pružaju
utočište glasovima
koje ne možete uvijek
čuti u dijelu
mainstream
medija.”

šavati. To samo pojačava stereotipe.  formiramo. Pitanje je samo u kojoj

U manjinskim medijima pripadnici
manjina pišu o svom životu i radu, o
problemima, o načinima integracije
kao i o očuvanju svoje kulturne bašti-
ne. Uglavnom je to zanimljivo, ali ako
je napisano samo na jeziku te manji-
ne onda je pitanje u kojoj mjeri stiže
do ostatka građana.
To je dvosjekli mač. S jedne strane
želimo i podupiremo manjinske me-
dije, a s druge bismo htjeli da se o
nekim temama piše i na hrvatskom
jeziku kako bi to došlo do što šire
javnosti. Srećom, većina manjinskih
medija koristi oba jezika pa onaj tko
hoće može se informirati.
Danas u doba prevlasti e-publikaci-
ja svima smo u ravnopravnom polo-
žaju da se međusobno korektno in-
mjeri nam je to zanimljivo ili smo
više orijentirani na površne vijesti o
tome kako se neka "celebrity" osoba
pripremila za ljetne radosti!  Poma-
lo sam sarkastična, ali   banalnost i
površnost zaposjele su internetske
portale.
Slušali smo vas nedavno na sku-
pu  "Mediji i nacionalne manjine
u Republici Hrvatskoj – Zaštita
manjina i uloga medija u demo-
kratizaciji hrvatskog društva"  u
Opatiji gdje ste, između ostalog,
progovorili o pozitivnim primje-
rima djelovanja medija na sma-
njenje predrasuda i stereotipa u
društvu. Možete li ih istaknuti za
naše čitatelje, te pojasniti na ko-
jim su praksama temeljili svoje
iskustvo?

BROJ 06

PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 48 30/07/2018 10:16


Kad sam to govorila mislila sam pri-
je svega na primjer Jutarnjeg lista i
obraćanje glavnog urednika koji je
napisao da će biti vrlo kritičan prema
procesu referenduma (ako do njega
dođe) kojim se smanjuju već stečena
prava nacionalnih manjina. Dakle,
ovdje se radi o pravu jednog  main-
stream medija koji je procijenio da će
od samog starta slijediti svoj put koji
su započeli kritičkim izvještavanjem
o ranijem referendumu o unošenju
braka u Ustav.
Naime, mediji koji jasno i argumenti-
rano kažu zašto su protiv takvog re-
ferenduma imaju ključno opravdanje
a to je zaštita ljudskih prava za sva-
kog građanina i borba da se ne odu-
zimaju već stečena prava pripadnici-
ma nacionalnih manjina. To je pravo
koje medij ima i koristi ga na vjero-
dostojan način. Za pretpostaviti je da
i profil prosječnog čitatelja te novine
očekuju takav pristup.
Kad govorimo o borbi protiv pre-
drasuda u Hrvatskoj, onda ključno
mjesto imaju i neprofitni mediji koji
pružaju drukčije poglede na sve ma-
njine, uključujući i nacionalne. I oni
nerijetko pružaju utočište glasovima
koje ne možete uvijek čuti u dije-
lu mainstream medija.
Kako komentirate (i vidite dalj-
nji razvoj situacije) referendum-
ske inicijative za otkazivanje
Istanbulske konvencije i za iz-
mjenu izbornog sustava prema
kojem, između ostalog, predstav-
nici nacionalnih manjina ne bi
mogli glasati o temama ključnim
za hrvatsko društvo, primjerice,
donošenje državnog proračuna,
glasanje o povjerenju za izbor i
sastavljanje Vlade i dr.?
Referendumska inicijativa za otka-
zivanje Istanbulske konvencije je
bespotrebno trošenje proračunskog
novca. Uistinu ne razumijem koje
su pobude da se digla takva hala-
buka zbog nekoliko puta korištene
riječi "rod". Sigurna sam da mnogi
ljudi koji su sudjelovali u protestima
nisu do kraja pročitali o čemu govori
Istanbulska konvencija!
Vjerujem da, ako i dođe do referen-
duma to neće proći. O drugom refe-
rendumskom pitanju koji se zalaže
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 49
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
za ukidanje stečenih prava nacional-
nih manjina nema se što komentirati. 49
Pripadnici nacionalnih manjina su
ravnopravni građani Republike Hr-
vatske i svim dosadašnjim propisima
i Ustavnim zakonom zalažemo se da
se svaki pripadnik integrira i da su
mu zajamčena građanska i ljudska
prava. Sudjelovanjem u radu Sabora “U Hrvatskoj ima
kao i ostali zastupnici mogu artiku- velikih novinara
lirati interese svoje uže zajednice.
Zbog čega bismo sada odustali od
profesionalaca. Samo
takvog prava? Znam da je Ustavni je pitanje gdje rade
zakon o pravima nacionalnih manji- i koliko im slobode
na prepoznat u Europi kao jedan od pružaju redakcije u
najboljih pa bismo se trebali dalje za-
lagati da u praksi ostvarujemo ta pra-
kojima su se našli.
va, a ne da ukidamo ili smanjujemo. Znam da postoje oaze
nezavisnosti u nekim
Konačno, ista građanska prava koja
tražim za sebe, tražim i za svakog čo- globalnim medijima,
vjeka koji živi u ovoj zemlji. ali je nebitno u kojem
Koje osobine, po vama, mora ima- mediju radite nego za
ti vrhunski novinar i ima li takvih koliko ste se slobode
pojedinaca i medija u hrvatskom izborili kao novinar i u
medijskom prostoru koje možete
istaknuti?
kojoj mjeri ste shvatili
što je novinarstvo
U Hrvatskoj ima velikih novinara
i koja je njegova
profesionalaca. Samo je pitanje gdje
rade i koliko im slobode pružaju re- društvena uloga.
dakcije u kojima su se našli. Jedna dobra priča
Znam da postoje oaze nezavisnosti u
objavljena u lokalnom
nekim globalnim medijima koji djelu- mediju može pomoći
ju u Hrvatskoj, ali je nebitno u kojem jednom ili desecima
mediju radite nego za koliko ste se
slobode izborili  kao novinar, i u kojoj
ljudi – a to je već
mjeri ste shvatili što je novinarstvo i puno.”
koja je njegova društvena uloga. Jed-
na dobra priča objavljena u lokalnom
mediju može pomoći jednom ili dese-
cima ljudi – a to je već puno.
Što trenutno čitate? Postoji li
neka knjiga koju biste preporuči-
li čitateljima Phralipena?
Čitateljima Phralipena poručila bih
da čitaju, čitaju i opet čitaju. Prepo-
ručila bih posebno da polako čitaju
Ivu Andrića, Miroslava Krležu, Mešu
Selimovića onda i sve druge žive au-
tore kojih ima u Hrvatskoj. Trenut-
no čitam knjigu Semper idem autora
Đorđa Lebovića.
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 DOGAĐANJA IZ ŽUPANIJA
50 Događanja iz županija
Bjelovarsko-bilogorska županija
Romska sarma na još jednoj gastro
manifestaciji u Siraču / A lu Romilor Sarmă pă maj
una gastro manifestaciji îm Sirač
Piše / Foto: Phralipen
Udruga Nijemaca i Austrijanaca Si-
rač organizirala je, 26. svibnja 2018.
godine, povodom Dana općine Sirač,
3. manifestaciju pod nazivom Gastro
nacionalnih manjina. Posjetitelji
su imali priliku degustirati brojne
delicije karakteristične za određene
nacionalne manjine poput puževa s
palentom, ribljeg gulaša, konjske sa-
lame, romske sarme... Uz to, za ljubi-
telje slatkih delicija pobrinule su se
austrijske, češke, njemačke i ukrajin-
ske manjinske udruge.
"Romska sarma priprema se od četiri
vrste mesa - svinjetine, junetine, pile-
tine i pancete, ovisno o želji kuhara/
ice. Dodaje se crveni i bijeli luk i chi-
lli papričica. Sve skupa se dinsta pri-
je no što se mota u kiseli kupus, zatim
se sarmice kuhaju i konačno se zape-
ku", otkrila nam je Milena Gjurdjević
ispred Vijeća romske nacionalne ma-
njine grada Bjelovara koja je zajedno
s ostalim Romkinjama uz romsku
sarmu poslužila i orahnjaču i makov-
njaču.
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 50
Posjetitelji su
degustirali brojne
delicije karakteristične
za određene
nacionalne manjine
poput puževa s
palentom, ribljeg
gulaša, konjske
salame, romske sarme
i druge, a za slatke
delicije pobrinule su
se austrijske, češke,
Udruga a lu Njemcilor šî Austrijan- njemačke i ukrajinske
cilor Sirač or organizilit la 26. maju manjinske udruge.
2018. anu, pă lîngă Zua a lu Općini
Sirač, 3. manifestacijă śe să ćamă
"Gastro a lu nacionalnă manji-
nur". Gošći or avut šansă să degusti-
ralaskă mulći delicijur karakteris-
tičnă dă određenă manjinur ka šî
guldumeś ku palentă, gulaš dîm pešć,
salamur dîm kaj, romskă sarmur…
Ku aje, dă plăkători dă dulśi delici-
jur or avut griža austrijskă, češkă,
njemačkă šî ukrajinskă manjinskă
udrugur.
"A lu Romilor sarmă să faśi dăm pa-
tru félji dă karnji – pork, vakă, puj šî
pancetă, ovisno pă voji a lu kuharu/
ici. Să dodulešći śapă rošijă šî albă
šî čili piparkă. Ku totu îngrămadă să
dinstilešći ménti dă învăjălala ver-
za akră, atunśe sarmicurlje să ferbi
šî gata să friźi" nj-u otkrilit Milena
Gjurdjević dăspri Vijeće a lu Romi-
lor nacionalnă manjină a lu varušu
Bjelovar, kari una îngrămadă ku
élćilje Romkinjur ku a lu Romilor
sarmă or îmbijét šî ku kulak ku nuś
šî ku mak.
30/07/2018 10:16
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Bjelovarsko-bilogorska županija
Svjetski dan Roma obilježen
u Bjelovaru i Belišću /
Internacionalnă zua a lu Romilor s-u acînut îm
Bjelovar šî îm Belišće
Piše / Foto: Phralipen
Uz središnje obilježavanje Svjetskog
dana Roma koje je održano u Hrvat-
skom državnom arhivu u Zagrebu,
dana 6. travnja, isti je događaj obi-
lježen u gradovima i mjestima diljem
Hrvatske gdje žive Romi.
Tako je prigodni kulturno-umjetnič-
ki program izveden 11. travnja u Bje-
lovaru u organizaciji SRRH "KALI
SARA" i romske udruge "Korak po
korak" iz Koprivnice, koja je članica
Saveza, a čiji je predsjednik Stevo
Gjurdjević bio domaćin.
Prigodni program svojim nastupima
Središnje obilježavanje uveličali su OŠ Antuna Nemečića
Gostovinskog, OŠ Braće Radić, Rom-
Svjetskog dana sko kulturno umjetničko društvo
Roma održano je u Darda, Kulturno umjetničko društvo
Darda  i  Crni biseri,  bend Duo Po-
Hrvatskom državnom
maranča i Ivana,  sastav Bjelovarski
arhivu u Zagrebu, a fakini,  Kulturno umjetničko društvo
ovaj romski praznik Roma "Romska duša" te Paki bend iz
Paraga.
obilježen je i u
gradovima i mjestima U dogovoru s Vijećem romske nacio-
diljem Hrvatske gdje nalne manjine Grada Belišća Svjetski
dan Roma proslavljen je 12. travnja
žive Romi. u  Centru za kulturu Sigmund Rom-
berg.
U prigodnom umjetničko-glazbe-
nom programu nastupili su: hrvat-
ski violist  Mario Rucner,  Romsko
kulturno-umjetničko društvo "Dar-
da" i romski glazbeni sastav pod vod-
stvom Mire Nikolića.  Prisutni su,
također, imali priliku pogledati izlož-
bu fotografija "Ljudima ususret". Fo-
tografije su nastale kao rezultat su-
radnje Fotokluba Valpovo i Udruge
Roma Grada Belišća-Valpovštine.
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 51
51
Ku îm milžuku acînjala dă Internac-
ionalnă zua a lu Romilor, kari s-u
acînut îm Hrvatski državnă arhivu
îm Zagreb la zua dă 6. aprilu ista
d-asta fele događalalur s-or acînut
pîm varušur šî lokur îm Hrvatska în-
tragă hunđi kustă Romi.
Aša prigodnă kulturnă-umjetničkă
program izvedilit la 11. aprilu îm
Bjelovar îm organizaciji URRH "KALI
SARA" šî a lu romskă udrugă "Paš
pă paš" dîm Kapronca, kari îj članu
a lu Uniji, a lu kari predsjedniku,
Stevo Gjurdjević, u fost domaćinu.
Prigodnă programu ku a lor nastu-
pur or riđikat: OŠ Antuna Nemečića
Gostovinskog, OŠ Braće Radić, a lu
Romilor kulturnă umjetničkă grî-
madă Darda šî Njegri biseri, bendu
Duo Pomaranča šî Ivana, sastavu
Bjelovarskă fakinur, Kulturnă umjet-
ničkă grîmadă a lu Romilor "Romska
duša" šî Paki bend dîm Parag.
Im ligizala ku vijeće a lu Romilor na-
cionalnă manjină a lu varušu Bjelovar
Internacionalnă zua a lu Romilor
proslavalită îj la 12. aprilu îm Centru
dă kultură Sigmund Romberg.
Îm prigodnă umjetničkă–glazbenă
programu or nastupulit: hrvatskă
lutašu Mario Rucner, Romskă kul-
turnă-umjetničkă grîmadă "Darda"
šî romskă glazbenă sastavu îm vod-
ulala a lu Miro Nikolić. Prisutnă, tot
aša, or avut šansă să vadă izložba dă
sliś "Lu lumi îm njenći´". Sliśilje or
năskut ka rezultatu a lu suradnji dă
Fotoklubu a lu Valpovo šî udruga a
lu Romilor dă varušu Belišće – Val-
povština.
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 DOGAĐANJA IZ ŽUPANIJA
52 Grad Zagreb
"KALI SARA" - Prvih deset godina /
"KALI SARA" – Élśi zéśi éj
Promocija publikacije Piše: Phralipen
“KALI SARA – Prvih U  knjižnici Bogdana Ogrizovi-
deset godina” održana ća održana je 14. svibnja promocija
publikacije  "KALI SARA – Prvih
je u knjižnici Bogdana deset godina". Riječ je o obilježava-
Ogrizovića u Zagrebu nju prvih deset godina rada udruge
koja je jedna od najaktivnih romskih
pod pokroviteljstvom udruga, a djeluje na području cijele
Gradske skupštine Republike Hrvatske i okuplja najviše
Grada Zagreba. članova romske zajednice.
Deset godina rada ukoričeno je u pu-
blikaciju koja kronološki i po temama
prati rad Saveza Roma u Republici
Hrvatskoj "KALI SARA". On nastav-
lja dugogodišnju tradiciju Udruge za
promicanje obrazovanja Roma u Re-
publici Hrvatskoj "KALI SARA".
"Upravo je jedna ovakva publikaci-
ja neizmjerno važna kao pisani trag
koji će ostati iza svih nas, za buduće
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 52
Îm knjižnica a lu Bogdan Ogri-
zović s-u acînut la 14. maju promoci-
ja dă publikaciji "KALI SARA – Élśi
zéśi éj". Vorba îj dă obilježavanji élśi
zéśi éj dă lukru a lu udrugi kari îj una
dîm maj aktivnă a lu Romilor udrugur,
djelovalešći pă parće dă întragă Re-
publika Hrvatska šî astrînźi maj mulc
članovur dîm zajednica a lu Romilor.
Zéśi éj dă lukru ukoričilic îs îm pub-
likaciji kari kronološki šî pă temur
pitreśi lukru a lu Unija a lu Romilor îm
Republika Hrvatska "KALI SARA". Jé
nastavljalešći dă mulc éj dă tradiciji a
lu Udrugi dă promicilală obrazovanje
a lu Romilor îm Republika Hrvatska
"KALI SARA".
"Ćar îj una d-asta fele publikaciji
nuizmjernă skris trag kari u rămînje
îmnapoj dă toc noj, dă budućă gen-
eracijur. Kunušćere dă maj largă
30/07/2018 10:16

generacije. Upoznavanje šire javno-
sti s vašim radom, s vašom kulturom,
jezikom i običajima, u suradnji s in-
stitucijama ovoga Grada, pridonijet
će boljem međusobnom razumijeva-
nju te kvalitetnijem, zajedničkom
životu u Gradu Zagrebu, stoga sam
neizmjerno ponosan što smo pokro-
vitelji ovog događaja. Vrata Gradske
skupštine širom su vam i uvijek otvo-
rena", istaknuo je Andrija Mikulić,
predsjednik Gradske skupštine koja
je ujedno i pokrovitelj održane pro-
mocije.
Među publikom koja je uveličala sve-
čanu promociju bili su i izaslanica
gradonačelnika Grada Zagreba Eli-
zabeta Knorr, saborski zastupnik
Davor Ivo Stier, saborske zastupnice
Irena Petrijevčanin Vuksanović i Er-
mina Lekaj Prljaskaj, ravnatelj Ureda
za ljudska prava i prava nacionalnih
manjine Vlade Republike Hrvatske
Alen Tahiri, predsjednik Savjeta
za nacionalne manjine Aleksandar
Tolnauer, profesor Ljatif Demir te
ostali suradnici iz ureda Vlade RH i
ministarstava s kojima je Udruga tije-
kom godina uspješno surađivala kao i
predstavnici romskih udruga i vijeća
na razini županija, gradova i općina,
predstavnici ostalih nacionalnih ma-
njina te predstavnici jedinica lokalne
samouprave i veleposlanstava.
Osnivanju udruge prethodile su go-
dine rada s romskom zajednicom,
posebice s djecom i mladima, aktivi-
ranje ženske populacije, postavljanje
i ostvarivanje visoko postavljenih
ciljeva u smislu  osobnih i vrhunskih
sportskih rezultata, a što je nastavlje-
no kroz rad Udruge. Organiziranjem
edukativnih radionica i izdavaštvom
Udruga je svoje djelovanje proširila
na edukaciju romskog jezika i upo-
znavanje s povijesti romskog naroda
kao i potrebu za prevencijom različi-
tih bolesti i spriječavanje ovisnosti.
Uz ostale aktivnosti na obilježavanju
značajnih dana za Rome u Republici
Hrvatskoj, SRRH "KALI SARA" se,
danas, s pravom može pohvaliti bo-
gatim izdavačkim opusom stručnih
knjiga, zbornika, biltena i slikovnica,
pripremom i objavljivanjem portala i
časopisa Phralipen, održavanjem ra-
dionica, primjerice o novinarstvu te
nizom drugih ostvarenih projekata.
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 53
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
javnostu ku a vostru lukru, ku a
vóstră kultură, ljimba šî običajur, îm 53
suradnji ku institucijur dă asta varuš,
u aduśi la maj bun pirśipală dă unu
la altu šî maj kvalitetnă, una îm gră-
madă kust îm varušu Zagreb, a d-aje
mes tari inkristat śe mes pokrovitelju
dă asta događaj. Uša dă a lu varušuluj
skupštină širom vi šî uvik dăsvăkută",
u zîs Andrija Mikulić, predsjedniku dă
a lu varušuluj skupštină kari îj una šî
pokrovitelju dă acînută promociji.
Întri publikă kari u răđikat svečană
“Upoznavanje šire
promocija or fost šî: izaslanica a lu javnosti s vašim radom,
gradonačelniku a lu varušu Zagreb s vašom kulturom,
Elizabeta Knorr, saborski zastupni-
ku Davor Ivo Stier, saborskă zastup- jezikom i običajima, u
nicur Irena Petrijevčanin Vuksanović suradnji s institucijama
šî Ermina Lekaj Prljaskaj, ravnatelju
dăm Uredu dă alu óminjilor đireptu
ovog Grada, pridonijet
šî đireptu a lu nacionalnă manjinur će boljem međusobnom
lu Vladi Republika Hrvatska Alen razumijevanju
Tahiri, presjedniku dă Savjetu dă na-
cionalnă manjinur Aleksandar Tol- te kvalitetnijem
nauer, profesoru Ljatif Demir šî élci zajedničkom životu
suradniśi dîm uredu a lu Vladi RH
šî ministarstvur ku kari Udruga îm u Gradu Zagrebu.”
toku dă an uspješno surađivalé ka šî – Andrija Mikulić,
predstavniśi a lu romskă udrugur šî
vijećur pă razina dă županijur, var-
predsjednik Gradske
skupštine Grada
ušur šî općinur, predstavniśi dă élćilje
nacionalnă manjinur šî predstavniśi a Zagreba
lu jedinicur dă lokalnă samoupravă šî
veleposlanstvur.
Dă osnivilală a lu udrugi or pretho-
dulit éji dă lukru ku a lu Romilor
zajednică, dă ćiljin ku kupiji šî tînji-
ri, aktivirilala dă mujer populaciji,
postavalala šî ostvaralala dă nalći
postavalići ciljur îm smisla dă osobnă
šî vrhunskă sportskă rezultatur, a śe
s-u nastavalit ku lukru a lu Udrugi. Ku
organizaciji dă edukativnă radionicur
šî izdavaštvo. Udruga a ljij djelovanji
u îmnăžît pă edukaciji dă ljimba a lu
Romilor šî kunušćere ku historija dă
a lu Romilor naciji ka šî potreba dă
prevencijă dîm tot felur dă bićišugur
šî sprićilala dă ovisnostur. Ku elćilje
aktivnostur pă obilježavanji dă znača-
jnă zîlji pîntru Romi îm Republika
Hrvatska, URRH "KALI SARA" astas
să poći ku đireptu hvalali ku găzdak
izadvačkă opus dă stručnă knjigur,
zbornikur, biltenur šî slikovnicur, ku
priprema šî objavalala dă portal šî
časopisu Phralipen, ku acînjala dă ra-
dionicur, ka naprimjer dă novinarstvo
šî ku niz elci ostvaralic projektur.
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 DOGAĐANJA IZ ŽUPANIJA
54
INTERVJU / INTERVIEW - Luka Oman:
Naša je moralna dužnost pronaći alternative za
iskorištavanje životinja / It is our moral obligation
to find alternatives for animal exploitation
Akcija kastracije Piše: Selma Pezerović
Foto: Prijatelji životinja; Phralipen
pasa koju provodi
Ministarstvo Ministarstvo poljoprivrede  počelo
je provoditi  akciju kastracije pasa
poljoprivrede započela u romskim naseljima Međimurske
je u romskim naseljima županije. Akcijom, koja je počela u
svibnju s naseljem Kuršanec, planira
Međimuske županije. U se sterilizacija svih pasa kako bi se
inicijativu se uključila zaustavilo njihovo daljnje razmnoža-
i udruga Prijatelji vanje i priljev novih neželjenih živo-
tinja. Akcija uključuje hvatanje svih
životinja. pasa, sterilizaciju (mužjaka i ženki
starijih od šest mjeseci) te vraćanje
kastriranih i izliječenih pasa vlasni-
cima ili posjednicima, kao i njihovo
udomljavanje.
U inicijativu se uključila i udruga
Prijatelji životinja koja je u svom
dosadašnjem radu održala stotine
kampanja i akcija kojima su skrenuli
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 54
Ministry of Agriculture has initi-
ated neutering campaigns for dogs
in Roma settlements in Međimur-
je County. The campaign started in
May in Kuršanec settlement and it
implies neutering of all dogs in order
to prevent their further breeding and
intake of new unwanted animals. The
campaign implies catching all dogs,
neutering (male and female dogs
older than six months) and return
of neutered dogs to their owners or
individuals as well as their adoption.
Animal Friends Croatia has joined
this campaign. This organisation has
already organised hundreds of cam-
paigns and actions in order to draw
public attention towards the suffer-
ing of animals in food industry, labo-
ratories, fur farms, hunt and fishery,
entertainment industry and to edu-
cate individuals on the issue of an-
30/07/2018 10:16

pozornost na patnje životinja u pre-
hrambenoj industriji, laboratorijima,
farmama krzna, lovu i ribolovu, indu-
striji zabave te educirali o problemu
napuštanja i zlostavljanja kućnih ži-
votinja. 12. kolovoza 2016. otvoreno
je  savjetovanje  vezano za nacrt Pri-
jedloga Zakona o zaštiti životinja,
koje je trajalo do 12. rujna 2016. Za-
kon je stupio na snagu 20. listopada
2017. godine kojim je propisano i
izmijenjeno niz odredbi. O zakon-
skoj regulativi, novim inicijativama,
ali i veganstvu i zoološkim vrtovima
razgovarali smo s Lukom Omanom,
predsjednikom udruge "Prijatelji ži-
votinja".
Kad ste postali vegan? Što je pre-
sudilo toj odluci?
U osnovnoj školi preselio sam iz gra-
da na selo i ubrzo vlastitim očima
vidio svu surovost odnosa ljudi pre-
ma životinjama. Jedno kolinje bilo
je dovoljno za odluku da postanem
vegetarijanac. U srednjoj školi do-
šao sam do nevjerojatnih podataka
o stravičnim praksama prema životi-
njama i uništavanju okoliša, odlučio
da ne želim ni na koji način biti dio
toga i postao vegan. Sljedeći korak
da se aktiviram na bilo koji način bio
je logičan i zbog svega što sam spo-
znao nisam niti mogao zatvoriti oči
pred tolikom nepravdom. I dan danas
zapanjuje me činjenica da je više od
60 milijardi životinja godišnje izlo-
ženo patnjama i zatim smrti, a sve
zbog naše ne potrebe, nego navike da
jedemo meso, jaja i mliječne proizvo-
de. Sav taj genocid vrši se i na štetu
okoliša u kojem živimo i o kojem ovi-
simo, na štetu gladnih ljudi i budućih
generacija. Smatram da je veganstvo
najjednostavniji, najjeftiniji i najkon-
kretniji način da svatko od nas sudje-
luje u spašavanju svijeta i stvaranju
bolje budućnosti za sve, i životinje i
ljude.
Skloništa za životinje su puna.
Kako to riješiti?
Novim Zakonom o zaštiti životinja,
koji je stupio na snagu u listopadu
prošle godine, konačno smo, nakon
višegodišnje borbe i zahvaljujući ve-
likom trudu udruga za zaštitu živo-
tinja te podršci građana i poznatih
osoba, dočekali zabranu ubijanja ži-
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 55
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
imal abandon and abuse. On 12 Au-
gust 2016 public consultations were 55
organised about the proposal Bill on
Animal Protection Act, which then
closed on 12 September 2016. The
Act was promulgated on 20 October
2017 stipulating and amending the
whole series of provisions. We talked
to Luka Oman, President of the "Pri-
jatelji životinja" organisation, about “S obzirom na
the legislation, new initiatives but
also about veganism and ZOOs.
bezbrojne slučajeve
napuštanja i
When have you become a vegan?
What was crucial for your deci- zlostavljanja životinja s
sion? kojima se svakodnevno
In elementary school I moved from susrećemo i mi i druge
town to village and soon saw with my udruge u Hrvatskoj,
own eyes all the brutality of the re-
lationship between humans and ani-
ne možemo tvrditi da
mals. One pig slathering was enough su ljudi u Hrvatskoj
to take the decision to become a veg-
etarian. In high school I came upon
dovoljno odgovorni.
some incredible data on terrible ani- Osobito u manjim i
mal practices and the destruction of ruralnim sredinama
the environment, and decided that
I did not want to be part of it in any nužna je edukacija, i to
way and thus become a veggie. The od vrtića nadalje.”
next step to get active in any way was
logical and because of everything I
knew I could not close my eyes be- “Considering
fore so much injustice. Even today
I'm surprised at the fact that more numerous cases of
than 60 billion animals a year are animal abandon and
exposed to suffering and then death,
all because of, not our need, but
abuse that we have
habit of eating meat, eggs and dairy been witnessing
products. All this genocide is done
at the expense of the environment in
daily as well as other
which we live and depend on, at the organisations in
expense of hungry people and future Croatia, we cannot
generations. I believe that veganism
is the simplest, cheapest and most say that people in
concrete way for each of us to take Croatia are responsible
part in saving the world and creating
a better future for everyone, both an- enough. Especially
imals and people. in smaller and rural
Animal shelters are full. How can places it is necessary
we solve that? to educated them
Thanks to the new Animal Protec- starting from the
tion Act, which came into force in kindergarten.”
October last year, we finally, after
many years of fighting and thanks
to the great efforts of animal pro-
tection associations and the support
of citizens and celebrities, legalised
the ban on killing animals in shel-
ters. The law introduces a number
of news and excellent tools for local
communities whose application will
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 DOGAĐANJA IZ ŽUPANIJA
votinja u skloništima. Zakon donosi
56 niz novosti i odličnih alata za lokalne
zajednice čijom primjenom neće niti
doći do potrebe za smještanjem živo-
tinja u sklonište, a doći će do velikih
ušteda u zbrinjavanju životinja.
Jedan od tih alata je obavezna kon-
trola mikročipiranja pasa, što se
mora provesti do 30. lipnja ove godi-
ne na način da komunalni redari obi-
đu sve kuće i provjere jesu li svi psi
“I dan danas zapanjuje označeni mikročipom, što su mnoge
lokalne zajednice već učinile.
me činjenica da je
više od 60 milijardi Druga mjera koju lokalne zajednice
mogu primijeniti kao posebnu nared-
životinja godišnje bu ili kroz gradsku odluku o uvjetima
izloženo patnjama i načinu držanja kućnih ljubimaca
i smrti, a sve to ne i načinu postupanja s napuštenim i
izgubljenim životinjama je propisiva-
proizlazi iz naše nje trajne sterilizacije kao obavezne
potrebe već iz naših mjere kontrole razmnožavanja pasa
i mačaka. Za ovo je zaslužan upravo
navika.”
gospodin Kajtazi koji je amandma-
nom uvrstio ovu odredbu u Zakon,
“Even today I’m što je velik uspjeh i na čemu su mu
svi zahvalni.
surprised at the fact
that more than 60 Uz obavezu trajne sterilizacije ži-
votinja u skloništima, ovo je jedini
billion animals a učinkovit način da se smanji broj na-
year are exposed to puštenih životinja, kao i broj ubojsta-
suffering and then va štenaca i mačića koje neodgovorni
vlasnici potapaju, ostavljaju u šumi
death, all because ili ih se rješavaju na druge načine.
of, not our need, but
Ove mjere iznimno su važne jer se
habits.” više neće kažnjavati žrtve, odnosno
životinje koje u skloništima završa-
vaju zbog ljudske nebrige, već će se
konačno početi kroz zakonske oba-
veze poticati neodgovorne skrbnike
koji ne mikročipiraju i koji napušta-
ju životinje da poštuju zakon kako
ne bi morali platiti kazne. Također,
kažnjavat će se i jedinice lokalne sa-
mouprave koje ne ispunjavaju svoje
zakonske obveze, kao što su provo-
đenje edukacije građana, osnivanje
infocentra, uvođenje programa ka-
stracije i udomljavanja.
Ukratko, skloništa će se početi pra-
zniti ako se počne provoditi Zakon i
ako se krene vrlo konkretno utjecati
na uzrok problema, a to je neodgo-
vornost građana, uz promociju udo-
mljavanja pasa umjesto kupnje živo-
tinja.
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 56
not even meet the need to place an-
imals in a shelter, and will provide
great savings on animal care. One of
these tools is the mandatory control
of microchipping dogs, which must
be completed by June 30 this year, in
a way that municipal officers visit all
the houses and check if all dogs are
properly labeled with a microchip,
which many local communities have
already done. The second measure
that local communities may apply
as a special order or through a city
decision on the conditions and man-
ner of keeping pets and how to deal
with abandoned and lost animals, is
ordaining permanent sterilisation
as a mandatory control measure for
breeding of dogs and cats. Mister Ka-
jtazi is responsible for this, amend-
ing this provision in the Act, what
represents a great success and we
are all very grateful to him.
With the obligation of permanent
sterilisation of animals in shelters,
this is the only effective way to reduce
the number of abandoned animals, as
well as the number of killed puppies
and kittens who are drowned by ir-
responsible owners, left in the for-
est, or disposed in other ways. These
measures are extremely important
because the victims, that is the ani-
mals who end up in shelters due to
human negligence, will no longer be
punished, but finally through legally
binding obligations they will encour-
age irresponsible owners who do not
microchip and abandon their ani-
mals to comply with the law so as not
to have to pay the penalties. Also, lo-
cal self-government units that do not
fulfil their legal obligations, such as
citizen education, opening info-cen-
tres, introduction of neutering and
adoption programs, will be punished.
In short, shelters will become empty
if the law is implemented and if we
specifically impact the cause of the
problem, which is the citizen's irre-
sponsibility, together with the pro-
motion of dog adoption instead of
buying animals.
What every person can do in or-
der to make a difference in their
own community?
First step is education. There are
numerous valuable books and films
about the animal rights and vegan-
30/07/2018 10:16

Što svaki čovjek može napraviti
kako bi učinio promjenu u svojoj
zajednici?
Prvi korak je edukacija. Postoje broj-
ne vrijedne knjige i filmovi na temu
prava životinja i veganstva; jedan od
njih je i izvrstan, višestruko nagrađi-
vani dokumentarni film "Zemljani"
(The Earthlings). Trebamo iznova
provjeriti sve ono što mislimo da
znamo o svijetu, sve ono što su nas
naučili, a danas, u doba interneta, to
je lakše nego ikada. Treba shvatiti da
životinja, kao živo biće, ima vrijed-
nost sama po sebi; njezina vrijednost
ne ovisi o tome koliko je iskoristiva,
lijepa, zabavna ili draga drugoj vrsti.
Naša je moralna dužnost pronaći al-
ternative za iskorištavanje životinja.
Živimo u vremenu u kojemu nema
opravdanja za bilo koji vid poroblja-
vanja i iskorištavanja drugih živih
bića, a ono je ipak toliko usađeno u
naše životne prakse da se životinje
iskorištavaju čak i onda kad za to
uopće nema objektivne potrebe (npr.
iskorištavanje životinja iz zabave ili
u sportu) te čak i unatoč dokazanim
negativnim utjecajima na okoliš i
naše zdravlje (iskorištavanje životi-
nja zbog navike jedenja mesa, mlije-
ka i jaja). Naši postupci prema životi-
njama izravno su povezani i s našim
opstankom na planetu.
Nakon što se upozna s činjenicama,
svaka osoba može djelovati na više
načina, a prije svega promjenom vla-
stitih loših navika u odnosu prema
životinjama. Tada postaje primjer
drugima i može širiti informacije, ali
da ne osuđuje druge. Može se potica-
ti druge da učine isto, može se volon-
tirati u nekoj od udruga te podržati
njihov rad članstvom i donacijama,
može se biti aktivan na internetu,
organizirati javne akcije i tako dalje.
Kada je riječ o napuštenim životinja-
ma, potičemo svakoga da, ako ima za
to uvjete, udomi psa ili mačku, a ne
kupuje životinje te da se doživotno
odgovorno brine za nju (kastracija,
mikročipiranje, veterinarska skrb
itd.). Važno je razvijati i svijest da se
psi ne smiju držati na lancu jer je to
oblik zlostavljanja životinja i uzro-
kuje veliku patnju psima koji, kao
društvena bića, traže blizinu čovjeka
i, kao sva bića, trebaju slobodu kre-
tanja.
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 57
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
ism; one of them is this excellent,
several times awarded documenta- 57
ry The Earthlings. We need to re-
check everything we think we know
about the world, everything we were
taught and today in the Internet era
it is easier than ever. We need to un-
derstand that animal, being a living
creature, has its own value; its value
does not depend on its utility, beauty,
funny character or how fond another
kind is of it. It is our moral obligation
to provide alternatives for animal ex-
ploitation. We live in times in which “Novim Zakonom o
there are no excuses for any way zaštiti životinja, koji
of digesting or abusing other living
creatures and still it is so inherent je stupio na snagu
to our living habits that we exploit u listopadu prošle
animals even when there is no ob-
jective need for that (for example,
godine, konačno smo
exploitation of animals in entertain- dočekali zabranu
ment industry or in sports) and even
when we have proven negative im-
ubijanja životinja u
skloništima. Zakon
pact on environment and our health
(exploitation of animals for the habit donosi niz novosti
of consuming meat, milk and eggs).
Our treatment of animals is closely i odličnih alata za
related to our survival on this planet.
lokalne zajednice
After being introduced to the facts čijom primjenom neće
every person can act in several ways,
doći do potrebe za
first of all by changing their own bad
habits in treatment of animals. Then smještanjem životinja
they set an example to others and u sklonište, a doći će
spread information without judging
the others. They can encourage the do velikih ušteda u
others to do the same, they can vol- zbrinjavanju
unteer in an organisation and sup-
port their work with membership životinja.”
and donations, they can be active on
Internet, they can organise public
campaigns and so on. When it comes
to abandoned animals we encourage
everyone to adopt a dog or a cat, if
they have conditions for this, instead
of buying, and to take care of them
responsibly (neutering, microchip-
ping, veterinary care, etc.). It is im-
portant to increase awareness how
bad it is to chain a dog because it is
also considered animal abuse which
provokes great suffering to dogs
which, being social creatures, seek
people and as any other creature
need the freedom of movement.
Are Croats responsible pet own-
ers?
Considering numerous cases of an-
imal abandon and abuse that we
have been witnessing daily as well
as other organisations in Croatia,
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 DOGAĐANJA IZ ŽUPANIJA
Jesu li Hrvati odgovorni vlasnici
58 kućnih ljubimaca?
S obzirom na bezbrojne slučajeve
napuštanja i zlostavljanja životinja
s kojima se svakodnevno susrećemo
i mi i druge udruge u Hrvatskoj, ne
možemo tvrditi da su ljudi u Hrvat-
skoj dovoljno odgovorni. Osobito u
manjim i ruralnim sredinama nužna
je edukacija, i to od vrtića nadalje.
Postoje i dalje predrasude vezane uz
kastraciju, tako da se smatra da se
mora ostaviti prvo leglo ili da mužja-
ke ne treba kastrirati. Osim toga, dr-
žanje pasa na lancu, bez zaklona od
vremenskih neprilika, bez adekvat-
ne vode i hrane pokazuje da mnogi
pogrešno doživljavaju životinje kao
stvari bez potreba i osjećaja. Smatra-
mo da bi svatko trebao dobro razmis-
liti prije nego što se odluči na skrb o
“Thanks to the new psu ili mački jer se radi o dugogodiš-
njoj obavezi koja traži i određena fi-
Animal Protection Act, nancijska sredstva za hranu i veteri-
which came into force narske i druge troškove. Savjetujemo
svakome da ne uzima životinju ako
in October last year, nema uvjeta i uvijek naglašavamo da
we finally legalized se životinje ne kupuju, nego isključi-
vo udomljuju.
the ban on killing
animals in shelters. Koji su najveći problemi s kojima
The law introduces a se suočavaju psi u romskim nase-
ljima?
number of news and
excellent tools for Situacija je zaista alarmantna. Psi
žive slobodno, ali su nesterilizirani,
local communities nemikročipirani, gladni, zlostavlja-
whose application ni, bolesni, izmučeni životom. Na-
seljima lutaju čopori pasa pa kujice
will not even meet the svakih šest do osam mjeseci rađaju
need to place animals štence u rupi od zemlje, prehranjuju
se smećem i izmetom iz dječjih pele-
in a shelter, and will
na jer druge hrane nemaju, štenci se
provide great savings ili smrznu ili umru od gladi i bolesti.
on animal care.” Umiru svakodnevno u najgorim mu-
kama od bolesti, ranjavanja ili dugo-
trajne i mučne smrti od gladi. Zbog
oko 3000 pasa u romskim naselji-
ma, od 2012. godine prihvat pasa u
sklonište u Čakovcu utrostručio se!
Sklonište ponekad dnevno primi i 20
štenaca iz tih naselja, od kojih goto-
vo nijedan nije zdrav. Kada završe
u skloništu, osim što im je potrebna
veterinarska pomoć i operacije zbog
bolesti i ozljeda, psima treba određe-
no vrijeme i da se psihički oporave i
budu spremni za udomljavanje. Hit-
no je potrebna kastracija svih pasa
kako bi se zaustavila daljnja patnja
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 58
we cannot say that people in Croatia
are responsible enough. Especial-
ly in smaller and rural places it is
necessary to educated them starting
from the kindergarten. There is still
prejudice about neutering that the
first litter must be kept or that males
should not be neutered. Besides,
chaining dogs without a shelter from
the weather, without adequate water
and food shows that many have the
wrong perception of animals as ob-
jects without needs and feeling. We
believe that anyone considering tak-
ing care of a dog or a cat should think
twice because it a long-term commit-
ment requiring financial means for
food, veterinary and other expenses.
We advise everyone against adopting
animals if they do not have favoura-
ble conditions for that and we always
emphasise to adopt and not to buy
animals.
What are the greatest problems
facing dogs in Roma settlements?
Situation is really alarming. Dogs
live freely but are not neutered or
microchipped. They are hungry,
abused, sick and tired of life. There
are packs of dogs wandering around
these settlements and female dogs
give birth to puppies in a soil hole
every six to eight months, they eat
rubbish and excrement from baby di-
apers because there is no other food
and the puppies even freeze to death
or die of hunger or diseases. They die
on a daily basis in agony due to dis-
eases, wounds or long lasting pain-
ful hunger. Due to some 3000 dogs
in Roma settlements since 2012 the
number of sheltered dogs in Čakovec
has tripled! The shelter sometimes
receives 20 dogs in one day from
these settlements and almost none
of them is healthy. Once they are in
a shelter, besides the indispensa-
ble veterinary help and surgeries
necessary because of diseases and
wounds, they need a certain time to
recover psychically in order to be
ready for adoption. Neutering of all
dogs is urgent in order to stop fur-
ther suffering of these animals which
would also be good for the residents
of these settlements.
Isn’t it a symptom of a bigger
problem and if yes, which one?
Unfortunately, this enormous issue
30/07/2018 10:16

životinja, a to bi pomoglo i stanovni-
cima naselja.
Nije li to simptom nekog većeg
problema i ako da, kojeg?
Nažalost, golema problematika pasa
u romskim naseljima nije uzrokova-
na samo Romima, koji i sami trebaju
sve vrste pomoći i edukacije od lo-
kalnih zajednica i države, nego sta-
novnicima okolnih naselja koji iskr-
cavaju neželjene pse pred romskim
naseljima i tako se rješavaju vlastite
odgovornosti i krše zakon. Neodgo-
vorni skrbnici pasa time pridonose
problemu umjesto da ga pomognu
riješiti.
S gospodinom Kajtazijem radite
na planu sterilizacije i preven-
cije problema napuštenih pasa u
romskim naseljima. O kojim na-
seljima je riječ i kakvu povratnu
informaciju dobivate od načelni-
ka/gradonačelnika/župana u tim
mjestima?
Gospodin Kajtazi jako se angažirao
na rješavanju ovoga problema i mi
smo mu kao udruga iznimno na tome
zahvalni. Drago nam je i da su lokal-
ne zajednice u Međimurskoj županiji
svjesne nužnosti da se riješi ovaj du-
gogodišnji problem i da su spremne
na suradnju. Propisivanje obavezne
trajne sterilizacije sigurno će pomoći
smanjenju broja napuštenih životinja,
odnosno takav potez zaista je nužan.
Kakva je situacija s ostatkom
Hrvatske? Provode li se zakoni
i kažnjavaju li se nepravilnosti?
Koliko je potrebna edukacija sta-
novništva?
Sramota je i nepravedno prema živo-
tinjama i savjesnoj većini građana da
je, unatoč zakonskoj obavezi od 2004.
godine, još uvijek 30 posto pasa nemi-
kročipirano. Kontrole mikročipiranja
pasa imaju za cilj ukazati neodgovor-
nim građanima da će, ako ne izvrše
svoju zakonsku obavezu, morati platiti
kaznu do 6000 kuna. Novim Zakonom
povećane su i kazne za napuštanje ži-
votinja i sada iznose do 30 000 kuna.
Uz kažnjavanje onih koji ne poštuju
zakonske odredbe, važna je i eduka-
cija. Godinama već provodimo niz
akcija kroz koje educiramo o važnosti
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 59
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
of dogs in Roma settlements has
not been caused by the Roma exclu- 59
sively, since they themselves need
all sorts of help and education from
local communities and the state, but
also by the residents from the neigh-
bourhood who leave the unwanted
dogs in front of Roma settlements
getting rid of their own responsibil-
ity and breaking the law. Irresponsi-
ble dog owners thus contribute to the
problem instead of helping solving it.
Together with Mister Kajtazi you
have been campaigning neutering
program and prevention of aban-
doned dogs problem in Roma set-
tlements. Which settlements are
we talking about and what is the
feedback from municipal heads
/ mayors / county heads in those
places?
Mister Kajtazi has been strongly en- “Jedna od mjera koju
gaged in solving this issue and we
as organisation are very thankful lokalne zajednice
to him. We are also glad to see that mogu primijeniti kao
local communities in Međimurje
are aware of necessity to solve this
posebnu naredbu
long-lasting problem and ready to ili kroz gradsku
cooperate. Stipulating mandatory
permanent sterilisation will certain-
odluku o uvjetima i
ly contribute to reduction of aban- načinu postupanja
doned animals, meaning that such a
s napuštenim
measure is really necessary.
i izgubljenim
What is the situation in the rest životinjama je
of Croatia? Are the laws imple-
mented and are the irregularities propisivanje
punished? Is it necessary to edu- trajne sterilizacije
cate the population?
kao obavezne
It is a shame and injustice for the mjere kontrole
animals and the conscious majority
of our citizens that in spite of a legal razmnožavanja pasa
obligation introduced in 2004 there i mačaka. Za ovo
are still 30 per cent of not micro-
chipped dogs out there. Microchip- je zaslužan upravo
ping controls aim to demonstrate the gospodin Kajtazi koji je
irresponsible individuals that if they
do not comply with their legal obli- amandmanom uvrstio
gation, they will have to pay a fine of ovu odredbu u Zakon,
6000 HRK. New law stipulates high-
er penalties for animal abandonment
što je velik uspjeh i
so they are 30,000 HRK. Besides na čemu smo mu svi
penalties, education is of paramount
importance. For years now we have
zahvalni.”
been campaigning in order to edu-
cate owners about the importance
of responsible treatment of their
dogs and cats, among them we can
emphasise our most famous tradi-
tional summer campaign "Family to
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 KULTURA
odgovornog postupanja prema psima i
60 mačkama, a među njima je najpoznati-
ja naša tradicionalna ljetna kampanja
"Obitelj na more, a pas na ulicu?!". Kao
dio te kampanje, prošle godine pripre-
mili smo letak o zakonskim obaveza-
ma skrbnika pasa i ponudili ga svim
lokalnim zajednicama kako bi ga mogli
podijeliti svim kućanstvima na svojem
području. Letak je izrađen u suradnji
s Udrugom gradova, a mnogi grado-
vi već su ga tiskali u desecima tisuća
primjeraka te podijelili  građanima uz
račune za komunalije. Smatramo da je
to dobar način da se edukativno djelu-
je na građane kako bi bili upoznati sa
zakonskim obavezama i odgovornosti-
ma koje imaju kao skrbnici pasa.
Kakva je praksa u Hrvatskoj po
pitanju utrka pasa i uzgoja životi-
“Svaka osoba može nja u svrhu proizvodnje krzna ob-
djelovati na više zirom da su isti zabranjeni Zako-
nom o zaštiti životinja?
načina, a prije svega
promjenom vlastitih Zakon o zaštiti životinja zabranjuje
utrke pasa i, u slučaju prekršaja, pro-
loših navika u odnosu pisana je kazna od 30 do 50 tisuća
prema životinjama. kuna za pravnu osobu, odnosno od 15
Tada postaje primjer do 30 tisuća kuna za fizičku osobu. Za-
brana uzgoja životinja radi krzna izni-
drugima i može širiti man je uspjeh svih hrvatskih građana i
informacije, bez nešto na što Hrvatska doista može biti
ponosna. Drago nam je da su se neki
osuđivanja drugih.” uzgajivači odrekli preostalih činčila,
za koje smo pronašli udomitelje, te su
“Every person can one spašene od okrutne sudbine u in-
dustriji krzna.
act in several ways,
first of all by changing I nakraju, ZOO. Da ili ne?
their own bad habits in Životinje su živa bića i ne smiju biti
treatment of animals. kao predmeti izloženi u galeriji. Pod
izlikom edukacije, apatične životinje
Then they set an cijeli svoj život provode u kavezima
example to others and dok posjetitelji provedu nekoliko tre-
nutaka gledajući ih, a zatim se vraća-
spread information ju svojim životima. Koliko god lijepo
without judging the bio uređen, zoološki vrt je zatvor za
others.” nedužne, a njegovi zatvorenici živote
provode u agoniji. Treba se pitati že-
limo li to doista podržavati u vrijeme
visokorezolucijskih kamera i drono-
va. Priča o spašavanju vrsta koje bi u
divljini izumrle je obmana, odnosno
samo još jedno "moderno" opravdanje
za iskorištavanje životinja. Umjesto
da se novac i energija ulažu u izgrad-
nju zootvora, napore treba usmjeriti
na očuvanje prirodnih staništa koje
ugrožavaju ljudi.
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 60
the Seaside, Dog to the Street?!". As
a part of that campaign last year we
prepared a leaflet about the legal ob-
ligations of dog owners and offered
it to all local communities to distrib-
ute it to the households in their area.
Leaflet was published in cooperation
with the Association of Municipal-
ities and many cities have already
published it in tens of thousands cop-
ies and distributed it to our citizens
together with their utility bills. We
believe this is a good way to educate
citizens so they can become familiar
with legal obligations and responsi-
bilities for dog owners.
What about dog racing and an-
imals bred for fur considering
that both are banned in Croatia
due to the Animal Protection
Act?
Animal Protection Act prohibits dog
racing and the fine laid down for this
offence is from 30 to 50 thousand
HRK for a legal person, or 15 to 30
thousand HRK for a physical person.
Banning animals bred for fur is an
extraordinary success of all Croa-
tian citizens and something Croatia
can be truly proud of. We are glad
that some breeders have released
their chinchillas and they have been
adopted and saved from cruel desti-
ny in fur industry.
And finally, the ZOO. Yes or No?
Animals are living creatures and
cannot be objects exhibited in a gal-
lery. Under the pretext of educa-
tion apathetic animals spend their
whole life in cages for some visitors
to spend several moments observing
them and then return to their lives.
No matter how nice environment it
has, ZOO is a prison for the inno-
cent and its inmates spend their lives
in agony. We should ask ourselves
if we really want to support that in
times of high-resolution cameras and
drones. The story of saving species
which would otherwise be extinct in
the wild is a deception, that is just
another "modern" justification for
animal abuse. Instead of investing
money in construction of ZOO-pris-
ons, our efforts should be directed
towards the preservation of natural
habitats endangered by humans.
30/07/2018 10:16

INTERVJU / INTERVIEW - Sanjin Mihelić:
Arheološka istraživanja
romske povijesti potpuna su
nepoznanica /
Archaeological explorations
of Romani history are a
complete unknown
Piše: Selma Pezerović
Foto: Phralipen
Koliko je bitno određeni arheološki
lokalitet valorizirati, interpretirati i
prezentirati u turističke svrhe kako
bi dobio svoju ekonomsku vrijednost
najbolje zna Sanjin Mihelić, ravna-
telj Arheološkog muzeja u Zagrebu i
urednik dvojezičnog znanstvenog ka-
taloga "Arheologija i turizam u Hrvat-
skoj".
"Kada je riječ o arheologiji Roma po-
novno je riječ o temi koja je zapravo
potpuna nepoznanica u ovim okviri-
ma. Dakle, ne postoji, barem zasada, u
Hrvatskoj a tako je i na širem prosto-
ru, set istraživačkih pitanja i planova
koji bi bili usmjereni na to da se poza-
bave tim segmentom šire kulturne po-
vijesti."
Kako je došlo do suradnje muzeja, na
čijem je čelu, koji je zajedno sa SRRH
"KALI SARA" i Gradom Zagrebom
postavio izložbu "Rromengo drom -
Tisuću godina migracija Roma", ne-
dostaje li razumijevanja za vrijednost
i važnost vlastite arheološke baštine
te treba li Hrvatskoj masovni turizam
razgovarali smo upravo u prostorima
institucije koja je jedna od izravnih
sljednika nekadašnjeg Narodnog mu-
zeja, najstarije muzejske institucije u
Zagrebu, osnovane 1836. godine.
Diplomirali ste arheologiju i špa-
njolski jezik i književnost na Fi-
lozofskom fakultetu u Zagrebu te
završili poslijediplomski studij na
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 61
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
61
How important it is to evaluate, inter-
pret and present certain archaeolo-
gical site for tourists in order to gain
its economic value we can learn best
from Sanjin Mihelić, Director of Ar-
chaeological Museum in Zagreb and
editor of Croatian and English edition
of the scientific catalogue "Archaeo-
logy and Tourism in Croatia".
"When it comes to Romani archaeo-
logy it is again a topic which is in fact
a complete unknown within our fra-
mework. Therefore, there is not any,
at least for now, set of exploratory
questions and plans regarding this
segment of wider cultural history in
Croatia or wider."
“Zaista, gdjegod
We have talked to him about the coo- da se okrenete u
peration among the Museum, Croati-
an Romani Union "KALI SARA" and Hrvatskoj naići ćete
the City of Zagreb regarding the exhi- na više ili manje jasan
bition "Rromengo drom - A Thousand
Years of Roma Migrations", about
i atraktivan trag
whether there is a lack of under- ponekog razdoblja
standing the value and importance of prošlosti tako da u
our own archaeological heritage and
about the question of mass tourism in tom smislu imamo što
Croatia. The interview was conduc- za ponuditi i ne samo
ted within the premises of the insti-
tution which is a direct successor to
turistima nego prije
the oldest museum institution in Za- svega sami sebi.”
greb - the National Museum founded
in 1836.
You graduated archaeology and
Spanish language and literatu-
re at the Faculty of Humanities
and Social Studies in Zagreb and
post-graduated at the University
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 KULTURA
londonskom Sveučilištu. Kakve
62 osobine (vještine) mora imati je-
dan arheolog?
Postoje neke temeljne i specifične vje-
štine. U temeljne ulazi ono što se za-
pravo na sveučilištima ili fakultetima
poput Filozofskog fakulteta u Zagrebu
kroz trogodišnji program za stjecanje
zvanja arheologa uspijeva naučiti, a tu
je riječ o određenoj arheološkoj me-
todologiji, metodologiji znanstvenog
rada a isto tako tu je i praksa koja vodi
studente arheologije na terene. Teren-
ski rad je bitan ne samo u društvenom
imaginariju nego uistinu u smislu spe-
cifičnog posla kojim se arheolozi bave.
To je ako ne i istoznačnica za arheolo-
ga onda definitivno temeljna vještina.
Isto tako kroz tih nekoliko prvih go-
dina budući arheolozi upoznaju se s
dijakroničkim pristupom arheološkim
razdobljima i pojedinim arheološkim
temama tako da, prije svega, ako se
želite baviti arheologijom trebate ste-
ći opći fond znanja. Ono što se kasnije
događa i ne samo kroz nastavak stu-
dija, nego kad se arheolog i zaposli,
zapravo je produbljivanje specifičnih
vještina.
Ako gledamo ono što se u Hrvatskoj
događa, ali slično je i drugdje u svije-
tu, u arheologiji postoji čitav niz spe-
cijalizacija u okviru recimo muzejske
struke. Ja sam takav primjer arheolo-
ga koji je dosada svoj čitav radni vijek
proveo u muzeju. Ali isto postoje arhe-
olozi s uže gledano znanstveno-eduka-
tivnim radom poput arheologa koji na-
stavljaju svoju karijeru na sveučilištu.
Uz to i institut za arheologiju i slične i
srodne ustanove koje pružaju moguć-
nost uže specijalizacije u znanstvenim
istraživanjima. Zatim postoje arheo-
lozi čija je primarna briga zaštita ba-
štine itd. Tu je jedan vrlo širok spektar
mogućnosti.
Urednik ste i jedan od autora znan-
stvenog kataloga "Arheologija i
turizam u Hrvatskoj" Vaše istoi-
mene izložbe. Kakva je povratna
informacija od strane javnosti i je
li hrvatsko građanstvo zaintesira-
no za povijest, a da ona nije nužno
vezano uz 20. stoljeće?
Riječ je o temi koja na jedan način
predstavlja uže polje mojih stručnih
interesa. Ja vjerujem da su arheolo-
gija i turizam na neki način prirodni
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 62
of London. What are the qualiƟes
(skills) of an archaeologist?
There are certain basic and specific
skills. Basic skills are those which
are actually taught at universities or
colleges such as the Faculty of Huma-
nities and Social Studies in Zagreb
through a three-year program for the
acquisition of the archaeologist title, “Ja vjerujem da
this is certain archaeological me-
thodology, methodology of scientific
su arheologija i
work and there is also a practice that turizam na neki način
takes archaeology students to the si- prirodni partneri
tes. Field work is important not only
for the social imaginary but indeed in iako to partnerstvo u
the sense of the specific work the ar- praktičnom smislu nije
chaeologists are dealing with. That is,
if not the archaeologist's equivalent,
uvijek tako kvalitetno
definitely a fundamental skill. kao što bismo željeli.
Likewise, through these first few Za Hrvatsku kao
years, future archaeologists are in- zemlju izuzetno
troduced to the diachronic approach
to archaeological periods and certain
bogatu arheološkim
archaeological topics so that, first of nasljeđem, a isto tako
all, if you want to deal with archae- i razvijenog turizma,
ology, you need to acquire a general
knowledge base. What happens next to predstavlja
and not only through the continuation jedno kvalitetno
of the study, but when the archaeolo-
gist gets employed, is actually deepe- partnerstvo, nužan
ning the specific skills. i logičan korak koji
If we look at what is happening in može dovesti do
Croatia, but it is similar to elsewhe- čitavog niza pozitivnih
re in the world, archaeology has a
whole range of specialisations within
efekata kako za
the museum profession. I'm such an arheologiju tako i za
example of an archaeologist who has turizam.”
spent his entire working life in the
museum so far. But there are archae-
ologists engaged in the scientific-edu-
cational work like archaeologists who
continue their career at universities.
Besides there are institutes for ar-
chaeology and similar and related
institutions providing the possibility
of subspecialties within the scientific
research. Then there are archaeolo-
gists whose primary concern is the
protection of heritage, etc. There is a
very wide range of possibilities.
You are the editor and one of the
authors of the scientific catalo-
gue "Archaeology and Tourism in
Croatia" and the exhibition of the
same name. What is the public fe-
edback and are Croatian citizens
interested in history not necessa-
rily related to the 20th century?
30/07/2018 10:16
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
partneri iako to partnerstvo u praktič-
nom smislu nije uvijek tako kvalitetno
kao što bismo željeli. Za Hrvatsku kao
zemlju izuzetno bogatu arheološkim
nasljeđem, a isto tako i razvijenog tu-
rizma, to predstavlja jedno kvalitetno
partnerstvo, nužan i logičan korak koji
može, ako se na ispravan način njima
upravlja, dovesti do čitavog niza po-
“Činjenica je da je zitivnih efekata kako za arheologiju
tako i za turizam te za čitav niz dru-
trend koji postoji u gih dionika u koje ubrajamo i javnost,
Dubrovniku upravo kako užu tako i širu, ali i druge dionike
kao što su lokalne zajednice, privatni i
takav da se sama javni sektor itd.
gradska jezgra, kako
Kad je riječ o interesu recimo hrvatske
gubitkom stanovništva javnosti za teme koje pobliže ulaze u
tako i cijenama života, okvire arheologije mogu reći da je ono
izraženo. Dakako, jednim dijelom to
ne prilagođava lokalnoj vjerojatno proizlazi iz činjenice da Hr-
ili nacionalnoj razini vatska jest izuzetno bogata arheološ-
nego se prilagođava kim nalazima i lokalitetima iz čitavog
niza povijesnih razdoblja. Gotovo da
svjetskom tržištu. To ne postoji arheološko razdoblje koje
su procesi i pokretačke nije zastupljeno, bar ponegdje, u Hr-
vatskoj – od najranije pretpovijesti
sile koje imaju preko kasnih povijesnih razdoblja, za-
konvergentnu točku, tim antika je izuzetno bogata, pogoto-
vo rimska faza, ali isto tako kako rani
ideju, ne nužno svjesno tako i razvijeni i kasni srednji vijek,
profiliranu, ali svakako rani i novi vijek te nadalje. Ali zaista,
gdjegod da se okrenete u Hrvatskoj na-
ideju da postaje riječ ići ćete na više ili manje jasan i atrak-
o destinaciji gdje se tivan trag ponekog razdoblja prošlosti
tako da u tom smislu imamo što za po-
približavamo isključivo nuditi i ne samo turistima nego prije
jednoznačnosti – ono
svega sami sebi. Ono što radi Arheo-
postaje destinacija, loški muzej u Zagrebu i njemu srodne
institucije jest njegovanje te baštine i
a ne mjesto za život. komunikacija njezine vrijednosti široj
publici.
To je, naravno, nešto
što ne možemo Vidjeli smo da su neka svjetski
poznata djela kinematografije,
pozdraviti.”
kao što su Game of Thrones i Star
Wars, snimani na lokalitetima bit-
nima za hrvatsku povijest i bašti-
nu. Oni rade odličnu reklamu za
Hrvatsku i reklo bi se, besplatan
marketing, no koliko je to optere-
ćenje za recimo sam Dubrovnik
obzirom na prenapučenost turi-
sta? Treba li Hrvatskoj masovni
turizam?
To je dosta kompleksno pitanje jer po-
stoji činjenica da popularnost serija
kao što su Game of Thrones i fanta-
stičnih serijala poput Ratova zvijezda
na neki način skreću jednu dodatnu
pažnju na Hrvatsku, u ovom konkret-
nom slučaju Dubrovnika što samo po
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 63
It is about the topic that in a certain
way represents selected area of my 63
professional interests. I believe that
archaeology and tourism are in a way
natural partners although this part-
nership in a practical sense is not
always as effective as we would like
it to be. For Croatia, possessing ex-
tremely rich archaeological heritage
and developed tourism, it represents
a quality partnership, indispensable
and logical step which might, if mana-
ged properly, lead to the whole series
of positive effects both for archaeolo-
gy and for tourism as well as for the
whole range of other stakeholders,
including the public, wider and selec-
ted, but others as well, such as local
communities, private and public sec-
tor, etc.
When it comes to the Croatian public
interest for topics related closely to
the archaeology framework, I can say
that it is well expressed. Certainly,
this interest partly arises from the
fact that Croatia is extremely rich in
archaeological findings and sites form
the whole range of history periods.
There is scarcely any archaeological
period not represented, at least so-
mewhere in Croatia - from the early
Prehistoric age to the Ancient Histo-
ry, Classical Antiquity is extremely
rich, especially the Ancient Rome
phase but also Middle Ages, Early,
High and Late Middle Ages, Early Mo-
dern Period and Late Modern Period,
and so on. Really, wherever you go
in Croatia you will come upon more
or less clear and attractive sign of a
certain time period meaning that we
have much to offer, but not only to to-
urist but to ourselves in the first pla-
ce. What Archaeological Museum in
Zagreb and its sister institutions have
been doing is fostering our heritage
and communicating its value to the
wider public.
We have seen that some internati-
onally famous TV series, such as
Game of Thrones and Star Wars,
were made on the sites important
for Croatian history and herita-
ge. They represent an excellent
marketing for Croatia and we co-
uld call it a free marketing, but is
it also a burden for the very City
of Dubrovnik being overcrowded
with tourists? Does Croatia need
a mass tourism?
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 KULTURA
sebi donosi jednu besplatnu reklamu.
64 Riječ je o svojevrsnoj niši, ali opet niši
koja se može, kako ste rekli, opisati u
masovnim brojkama. Vrlo je upitno
treba li Dubrovniku uopće neka poseb-
na reklama jer je Dubrovnik davno za-
šao u fazu gdje je zapravo primarna te-
žnja ona za zaštitom i očuvanjem tako
kompleksnog dobra. Ne treba zabora-
viti da je riječ o gradu koji je još među
onim prvim dobrima upisan na UNES-
CO-vu listu svjetske zaštite i riječ je o
gradu koji isto tako prolazi kroz onaj
proces u kojem su se neke druge desti-
nacije poput Venecije, Amsterdama,
u novije vrijeme i Barcelone našle, a
to je da zapravo pojačani interes koji
postoji na svjetskoj razini za te desti-
nacije dovodi do značajnog opadanja
kvalitete života za lokalno stanovniš-
tvo pa čak i za neke šire slojeve.
Venecija je prepoznata na globalnoj
razini kao jedan upečatljiv, ali nega-
tivan primjer gdje dolazi do potpune
opustjelosti gradske jezgre. Dakle, lo-
kalno stanovništvo se masovno iselja-
va, riječ je o gentrifikaciji tih mjesta,
gdje se stambene jedinice pretvaraju
u nešto što je isključivo namjenjeno
turizmu i na taj način postaje riječ o
gradovima duhovima.
Naravno, nije riječ o tome da se na
bilo koji način želi zlogukim proroš-
tvom odnositi prema Dubrovniku, ali
činjenica je da trend koji postoji ondje
upravo takav da se sama gradska jez-
gra, kako gubitkom stanovništva tako i
cijenama života, ne prilagođava lokal-
noj ili nacionalnoj razini nego se pri-
lagođava svjetskom tržištu. U samoj
gradskoj jezgri je u Dubrovniku nemo-
guće popiti kavu po cijenama koje od-
govaraju okolnom dijelu Hrvatske jer
su to cijene koje zapravo ulaze u razi-
ne svjetskih destinacija. To su procesi
i pokretačke sile koje imaju konver-
gentnu točku, ideju, ne nužno svjesno
profiliranu, ali svakako ideju da posta-
je riječ o destinaciji gdje se približa-
vamo isključivo jednoznačnosti – ono
postaje destinacija, a ne mjesto za ži-
vot. To je, naravno, nešto što ne mo-
žemo pozdraviti. Obzirom da je riječ
o sektoru baštine i ono što Arheološki
muzej u Zagrebu radi, to je na svaki
način skrb o baštini i njena promocija i
popularizacija, ali do mjere održivosti.
Ima isto tako i čitav niz primjera koji
pokazuje na neke pozitivnije procese,
ali ovaj proces o kojem upravo govori-
mo je onaj proces koji krije jako puno
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 64
It is a pretty complex question becau-
se it is a fact that popular TV series
like Game of Thrones and SF series
like Star Wars in a certain way draw
an additional attention to Croatia, in
this specific case to Dubrovnik which
is per se a free marketing. It is a cer-
tain kind of niche, however a niche
which can be described, as you men-
tioned yourself, in mass numbers. It “Ne želim propustiti
is absolutely questionable whether
Dubrovnik needs any marketing at
nijednu priliku da
all since it has stepped into a phase, izrazim zadovoljstvo
a long time ago, where the primary
zbog ne samo vrlo
focus is actually on protection and
conservation of this complex asset. uspješne suradnje
We should not forget that this City sa Savezom Roma u
was among the first sites to have been
included on the UNESCO World He- Republici Hrvatskoj
ritage List but it is also the City that “KALI SARA” nego i
has been going through the same pro-
cess like some other destinations like
zbog krasnog rezultata
i odjeka kojeg je imala
Venice, Amsterdam and lately Barce-
lona, and that is increased interest on izložba “Rromengo
a global level which leads to a signifi-
drom – Tisuću
cant decrease of life quality for local
population and wider society as well. godina migracija
Venice has been recognised on a glo- Roma”. Kada je
bal level as an impressive negative riječ o Romima na
example leading to the complete de-
solation of the historic town centre. neki način sa strane
So it is a mass immigration of local Arheološkog muzeja
population, it is a gentrification of
these areas where housing units are
je prepoznato da je
turned into something exclusively de- riječ o temi koja nije
dicated to tourism and finally we talk
about the ghost towns.
dovoljno zastupljena
u hrvatskoj javnosti i
Of course, here is not about the dire
prophecy wishing to affect Dubrovnik
kulturi.”
in any way, but the fact is that there is
a trend where the very town centre,
by loosing its population and with its
prices of life, has not been adjusting
to its local and national level but to
the global market. It is impossible to
have coffee in the historic town cen-
tre at a price corresponding other
parts of Croatia because these prices
correspond the levels of world des-
tinations. These are processes and
driving forces which are at a con-
vergence point, idea, not necessarily
consciously shaped, but certainly an
idea that this is a destination coming
much closer to an unambiguity - it is
becoming a destination, not a place to
live in. This is, of course, something
we cannot welcome. When it comes
to the heritage sector and what Ar-
chaeological Museum in Zagreb has
30/07/2018 10:16
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
opasnosti za baštinu, a iza toga stoje
isto tako i ljudi koji bi nam ipak svima
trebali biti na prvom mjestu.
Što možete reći o tekućim arhe-
ološkim istraživanjima u Hrvat-
skoj?
U Hrvatskoj se svake godine odvije
nekoliko stotina arheoloških istra-
“I would not like to živanja. Kad je riječ o istraživanjima
loose any opportunity potrebno je napraviti razliku odnosno
to express my dvije ključne komponente. To su su-
stavna i zaštitna istraživanja. Kod za-
satisfaction for štitnih istraživanja riječ je o tipu istra-
not only fruitful živanja koji se provodi u situacijama
kada dolazi do ugrožavanja lokaliteta
cooperation between zbog gradnje kako stambenih jedinica,
the Museum and shopping centara, infrastrukturnih
radova, cesta, plinovoda itd. Obzirom
Croatian Romani da se neprestano, u nekom dijelu Hr-
Union “KALI SARA” vatske, nešto radi i gradi vrlo često se
pri takvim radovima nailazi na arheo-
but also for the lošku baštinu. Zakonom je regulirano,
excellent results and a praksa to vjerno slijedi, da se arheo-
loška baština mora zaštiti prije samih
reception that the radova. Nije riječ o zaštiti da se neće
“Rromengo drom – A ništa tamo raditi jer je to arheološka
baština nego će se provesti zaštitna
Thousand Years of istraživanja odnosna ona kojim će se u
Roma Migrations” relativno kratkom roku istražiti arhe-
exhibition had. It is ološki lokalitet, sve će se dokumenti-
rati i zabilježiti, nalazi će se pokupiti,
the situation when pohranit će se u lokalni ili neki drugi
some very nice facts muzej koji bude određen kao mjesto
pohrane, a na tom mjestu će kasnije
coincided, above all niknuti ili zgrada ili će proći cesta itd.
open approach and Tako da je riječ o zaštitnim istraživa-
njima, iako paradoksalno zvuči, riječ
whises to cooperate. je o destrukciji jer će se se više ili ma-
Archeological Museum nje uništiti lokalitet. Takvih je istra-
živanja najveći broj budući da se, kao
has recognised što sam rekao, svaki put kad se nešto
the importance of radi, a postoji na tom mjestu arheolo-
the Romani topic gija mora provesti istraživanje. Ono
nije usmjereno da odgovori na neka
since it has not znanstvena pitanja ili na neku poseb-
been sufficiently nu ideju koju bi trebalo provjeriti kroz
arheologiju nego je riječ isključivo o
represented in the spašavanju.
Croatian public and
Druga vrsta istraživanja su sustavna
culture.” istraživanja u kojima djeluje kao jedan
od elemenata pojedinog znanstveno
istraživačkog projekta bilo kao ideja
odnosno element neke prezentacije,
želja za fizičkim prezentiranjem bašti-
ne na baštinskim lokacijama ili neko
drugo koje muzej ili neka druga arhe-
ološka institucija želi provjeriti. Riječ
je o istraživanju višegodišnjeg tipa i
onima koji su javnostima uglavnom
poznata kao što su istraživanja koja se
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 65
been doing is definitely about heri-
tage conservation and its promotion 65
and popularisation, however always
in terms of viability measures. There
are also numerous examples of more
positive processes but this process
that we have been talking about here
is the process hiding a lot of dangers
for our heritage and there are people
standing behind it, people who should
be our priority.
What can you tell us about current
archaeological explorations in
Croatia?
There are several hundreds archae-
ological explorations every year in
Croatia. When we talk about explora-
tions it is necessary to make distinc-
tion between two major components.
There are systematic and protection
explorations. Protection explorations
are a kind of exploration conducted
in situations when the site is endan-
gered due to construction of housing
units, shopping malls, infrastructu-
re, roads, pipelines, etc. Since there
has constantly been construction of
every kind throughout Croatia, very
often during the construction they
encounter archaeological heritage. It
is stipulated by the law and the prac-
tice is committed, that the archaeo-
logical heritage has to be protected
before construction. This protection
does not mean that construction will
be forbidden on the site since archae-
ological heritage has been discovered,
but the protection exploration will
be done meaning that in a relatively
short period of time the site will be
explored, everything will be docu-
mented and recorded, findings will be
collected and stored in a local or any
other museum designated as deposi-
tory and later there will be building or
a road there. So these are the protec-
tion explorations although it sounds
paradoxically since it is actually
about destruction because the site
will be more or less destructed. Such
explorations are the majority of cases
since, as I have already said, every
time they construct something on an
archaeological site, the exploration
must be conducted. Its purpose is not
answering some scientific questions
or some specific idea which should be
verified through archaeology, but ex-
clusively protection.
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 KULTURA
provode na Vučedolu i na nizu drugih
66 lokaliteta koji nisu toliko poznati. Ali
to nisu istraživanja kojima je cilj da
se nešto spasi nego da se jednim du-
goročnim, dugotrajnim, minucioznim
istraživanjem pokuša izvući što više
podataka, dobiti odgovore na pitanja
koja su svjesno i ciljano postavljena
isto tako kad je moguće da se taj loka-
litet privede funkciji u smislu valori-
zacije za lokalnu zajednicu, turizam i
slično.
Dakle, zaštitna istraživanja vrlo rijet-
ko dopiru do očiju i ušiju javnosti, tek
u situacijama kada je riječ o nekom
izuzetnom otkriću onda se nešto malo
više čuje o tome. Prije nekoliko godi-
na, mogu spomenuti, bila je riječ o sre-
bru iz Cibala dakle u Vinkovcima koji
kao grad leži na čitavom nizu gradova
koji je kroz povijest, još od neolitika pa
kroz ostala pretpovijesna razdoblja,
naposljetku kroz rimsko razdoblje,
bio jedan velik i važan rimski grad u
kojem su bila čak rođena dva rimska
cara. U Vinkovcima nije moguće ništa
zakopati, a da ne naiđete na arheo-
logiju. Jednako je to slučaj i u nekim
drugim lokalitetima i gradovima kako
kontintentalne tako i jadranske Hrvat-
ske gdje mnogi današnji gradovi slije-
de jedan kontinuitet koji seže najčešće
još iz pretpovijesti, a svakako iz antič-
kih vremena pa sve do bogate srednjo-
vjekovne faze.
Tako da, ponavljam, sustavna istraži-
vanja dolaze češće u javnost, kao ona
istraživanja na Vučedolu ili recimo na
Kaptolu pa na lokalitetima koji su bliži
Zagrebu poput Andautonije odnosno
Ščitarjeva, Varaždinskih toplica... To
su lokaliteti na kojima se doslovno, ne
samo godinama već desetljećima, kon-
tinuirano vrše takva sustavna istraži-
vanja i rezultati su onda vrlo jasno i
lijepo vidljivi.
Arheološki muzej bilo je mjesto
postavljanja izložbe "Rromengo
drom – Tisuću godina migracije
Roma". Kako je došlo do te surad-
nje između Muzeja i SRRH "KALI
SARA" te zastupnika Veljka Kajta-
zija?
Prije svega, ne želim propustiti ni-
jednu priliku da izrazim zadovoljstvo
zbog ne samo vrlo uspješne suradnje
nego i zbog krasnog rezultata i odje-
ka kojeg je izložba "Rromengo drom"
imala. Riječ je o situaciji u kojoj su se
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 66
Another kind of explorations is syste-
matic where an element of each sci-
entific research project whether as an
idea or an element of a presentation
is a wish to physically present the he-
ritage on the very sites or something
else that a museum or any other ar-
chaeological institution would like
to prove. It is a multi annual kind of
exploration that our public is mostly “Romski narod
familiar with, such as Vučedol explo-
rations and some other, less known
itekako ima što
sites. These explorations are not ai- za reći, što za
med to protect anything but to get as pokazati i mi smo
many data as possible, to get answers
to targeted questions posed consci- bili zainteresirani da
ously through a long-term, long-las- pomognemo okoliko
ting, meticulous work, and whenever
possible actuate this site making it
koliko je to moguće
valuable for the local community, to- da se priča, koja je ne
urism and similar. Therefore, protec-
tion explorations very nearly reach
samo zanimljiva nego
je u jednom dijelu i
out to the public eye and ear, only in
the situation when it is about an ex- potresna, a u drugom
traordinary discovery they can get a
little bit more information about it. dijelu atraktivna, čuje
Several years ago, let me just menti- šire kroz kanale, kroz
on, it was about the silver from Cibal,
in Vinkovci, a town that lies upon a medije i na neki način
whole series of towns and throughout kroz diskurs kojim
history, ever since the Neolithic and
other Prehistoric age periods, finally
se mi u muzejskoj i
through Ancient Rome period repre- arheološkoj struci
sented a big and important Ancient služimo.”
Rome town where two Roman em-
perors were born. It is impossible to
start digging in Vinkovci without fin-
ding some archaeology. It is the same
case with some other sites and towns
both of continental and coastal Cro-
atia where numerous today’s towns
follow the continuity dating most of-
ten from the very Prehistoric Age and
definitely from Classical Antiquity all
the way to High Middle Age.
Therefore, I repeat, systematic explo-
rations reach out to the public more
often, like the ones in Vučedol or for
example Kaptol and sites closer to
Zagreb like Andautonija, that is Šči-
tarjevo, Varaždinske toplice… These
sites have been continuously and sys-
tematically explored for decades and
the results are then clearly visible.
Archaeological Museum staged
the exhibition "Rromengo drom –
A Thousand Years of Roma Migra-
tions". How was this cooperation
between the Museum and Croa-
tian Romani Union "KALI SARA"
30/07/2018 10:16
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
poklopile neke vrlo lijepe stvari, a to je
prije svega jedna otvorenost, jedna že-
lja za suradnjom. Kada je riječ o Romi-
ma na neki način sa strane Arheološ-
kog muzeja je prepoznato da je riječ
o temi koja nije dovoljno zastupljena
u hrvatskoj javnosti i kulturi. Riječ je
o narodu i društvenoj populaciji koja
itekako ima što za reći, što za pokazati
“Roma people have i mi smo bili zainteresirani da pomo-
gnemo onoliko koliko je to moguće da
quite a lot to say and se priča, koja je ne samo zanimljiva
show and we were nego je u jednom dijelu i potresna a
u drugom dijelu atraktivna, čuje šire
interested in assisting kroz kanale, kroz medije i na neki na-
this story, which is čin kroz diskurs kojim se mi u muzej-
not only interesting skoj i arheološkoj struci služimo.
but overwhelming and Teško je reći gdje je sve počelo, a to
je kroz kontakt sa Savezom Roma u
attractive as well, to Republici Hrvatskoj "KALI SARA" i s
be heard in a wider gospodinom Kajtazijem gdje je iska-
sense through media zana jedna vrlo otvorena želja koja je
dovela do toga da pokušamo vidjeti i
and in a way through nakraju ostvarimo što je bilo moguće
a discourse inherent na temelju pitanja: što mi zajedno mo-
žemo učiniti? Kad postoji dobra volja
for museums and i tema dalje je sve zapravo lako. Mogu
archaeology.” reći da nas je sve zajedno Gradski ured
za kulturu i Grad Zagreb s gradonačel-
nikom Bandićem odmah podržao u toj
ideji. Odjeci sa svih strana su odlični,
a ono što nam ostaje jest uvjerenje da
smo napravili jednu vrlo lijepu stvar, a
isto tako uvjerenje da ima smisla na-
stavljati i dalje. Na neki način ovo je
tek početak. Prošle godine prilikom
proslave Svjetskog dana romskog jezi-
ka bila je jedna delegacija zastupnika
iz inozemstva u muzeju tako da smo
malo po malo gradili tu priču – od pr-
vih kontakata i ideja i ono što je naj-
važnije, svaki put uspijemo napraviti
sve ljepšu i kvalitetniju priču. Ono što
je posve jasno da su u Arheološkom
muzeju u Zagrebu svima vrata otvore-
na. Izrazito želimo vidjeti i doprinije-
ti onome što je moguće, a naravno ne
zadovoljavamo se malim. Želimo da ta
priča bude lijepa, kvalitetna i na zado-
voljstvo svih.
Gotovo da ne postoje arheološka
istraživanja vezana uz romsku
povijest. Kakva su vaša saznanja
o tome i zašto je, po vašem mišlje-
nju, tako?
Ponovno odlično pitanje. Zašto je
tome tako? Mislim da je moguće iz-
dvojiti nekoliko elemenata. Prije sve-
ga, a to je bila jedna od motivacija a i
cilj izložbe – riječ je o temi koja je ite-
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 67
together with Veljko Kajtazi, MP,
arranged? 67
First of all, I would not like to loose
any opportunity to express my sa-
tisfaction for not only fruitful coo-
peration but also for the excellent
results and reception that the "Rro-
mengo drom" exhibition had. It is the
situation when some very nice facts
coincided, above all open approach
and wish to cooperate. Archaeologi-
cal Museum has recognised the im-
portance of the Romani topic since it
has not been sufficiently represented
in the Croatian public and culture.
It is about the people and social po-
pulation who have quite a lot to say
and show and we were interested in
assisting this story, which is not only
interesting but overwhelming and
attractive as well, to be heard in a wi-
der sense through media and in a way
through a discourse inherent for mu-
seums and archaeology .
It is hard to say how it all started,
through a contact with Croatian Ro-
mani Union "KALI SARA" and with
Mister Kajtazi where an openly pre-
sented wish brought us to the realisa-
tion of the main question posed here:
What can we do together? When the-
re is good will and a topic, it is actu-
ally easy to function then. I must say
that the City Office for Culture and
the Mayor of Zagreb, Milan Bandić,
offered their support immediately in
realisation of our idea. Public feed-
back is great and we are aware that
we have done something really nice
convinced that we should keep going
on. In a way this is just a beginning.
Last year on the occasion of the In-
ternational Romani Language Day
there was a delegation from abroad
visiting our Museum so little by little
we started building this story - from
the first contacts and ideas and what
is even more important every time we
manage to construct more beautiful
and more quality story. It is absolute-
ly clear that the doors of the Archae-
ological Museum in Zagreb are open
to everyone. Above all we want to see
and contribute to what is possible and
we do not settle with less than the
best. We want our story to be beauti-
ful, quality and to the satisfaction of
all.
There are almost no archaeolo-
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 KULTURA
kako slabo zastupljena kako u hrvat-
68 skom društvu tako i u široj javnosti,
a još više i u stručnom smislu. Dakle,
zaista ne treba dvojiti da je romska za-
jednica na niz načina marginalizirana
i to je svakako nešto što treba promi-
jeniti. Ovi koraci su upravo bili u tom
smjeru.
Kada je riječ o arheologiji Roma po-
novno je riječ o temi koja je zapravo
potpuna nepoznanica u ovim okviri-
ma. Dakle, ne postoji, barem zasada,
u Hrvatskoj a tako je i na širem pro-
storu, set istraživačkih pitanja i pla-
nova koji bi bili usmjereni na to da
se pozabave tim segmentom šire kul-
turne povijesti. Naravno, kad je riječ
o migracijama romska zajednica u
Hrvatskoj obuhvaća jedno relativno
novije, kada govorimo o arheologiji,
povijesno razdoblje. Ne ulazi u one
klasične pretpovijesne, antičke ili čak
uže gledano srednjovjekovne teme, ali
to ni na koji način ne znači da ne bi bila
zanimljiva za istraživanje. Ono što bi-
smo prije svega trebali napraviti, a tu
sama romska zajednica kao ključni
dionici u svim i bilo kakvim aktivno-
stima koji teže promociji i afirmaciji
same romske kulture i najkvalitetnijoj
mogućoj integraciji u širu društvenu
shemu, jest formulirati set takvih pi-
tanja koja se onda zapravo stavljaju na
stol stručnoj zajednici, u ovom sluča-
ju arheologiji, da ih inkorporira među
ona zanimljiva i bitna istraživačka pi-
tanja. Naprosto se radi o temi na koju
nije bila usmjerena pažnja. Ne mislim
da je riječ o tome da se svjesno nešto
zanemarilo nego jednostavno kao i sa
čitavim nizom drugih stvari tome se,
barem dosada, nije poklanjala pažnja.
Kako ovo pitanje tako i ova suradnja
koju smo pokrenuli za sobom može
poslužiti kao iskra koja može zapa-
liti čitav niz pozitivnih aktivnosti i
usmjerenja. Ovo što ste rekli je zaista
jedna lijepa ideja. Idemo vidjeti što se
zapravo može napraviti, što se može
istraživati, što ulazi u red arheološke
baštine romske zajednice u Hrvatskoj
i na širim razinama. U takvom sluča-
ju, zahvaljujem na ideji. Učinit ćemo
sve što možemo, kako na razini stru-
ke u Hrvatskoj tako i u tom kontaktu i
jednom prožimanju sa predstavnicima
romske zajednice. Nećemo se umoriti,
sigurno.
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 68
gical explorations related to the
Romani history. What is your ex-
pertise and your explanation of
this fact?
Excellent question again. Why is it
so? I believe several elements can
be singled out. First of all, and this
was our motivation and goal of the
exhibition - it is about the topic un- “Ova suradnja
derrepresented both in Croatian and
wider public but even more in a pro- koju smo pokrenuli
fessional sense. Therefore there is no može poslužiti kao
doubt that the Roma community has
been marginalised and this has to be
iskra koja može
changed. Our steps were heading that zapaliti čitav niz
direction.
pozitivnih aktivnosti
When it comes to Romani archaeolo- i usmjerenja. Idemo
gy it is again a topic which is in fact vidjeti što se zapravo
a complete unknown within our fra-
mework. Therefore, there is not any, može napraviti, što se
at least for now, set of exploratory može istraživati, što
questions and plans regarding this
segment of wider cultural history in ulazi u red arheološke
Croatia or wider. Of course, speaking baštine romske
about Roma migrations we speak
about a recent period in an archaeo-
zajednice u Hrvatskoj
logical sense. This topic does not en- i na širim razinama.
ter those classic prehistoric, Classical
Antiquity or even Middle Ages themes
Učinit ćemo sve što
which does not mean that it would not možemo, kako na
be an interesting field of research. We
razini struke tako i u
should, first of all, with the support
of Romani community as a key actor kontaktu i prožimanju
in promotion and affirmation of its s predstavnicima
Romani culture and best possible in-
tegration in the wider social scheme, romske zajednice.
formulate a set of questions which Nećemo se umoriti,
are then offered to the expert commu-
nity, in our case archaeology, in order
sigurno.”
to incorporate them to those interes-
ting and important research questi-
ons. This topic has been out of public
reach. I do not say that this topic has
been neglected intentionally but as
with many other things no attention
was drawn to it so far. Both this idea
and this cooperation that we have
initiated may serve as a sparkle for
a whole series of positive activities
and orientations. What you have said
is really a very nice idea. Let us see
what can actually be done, what can
be explored, what constitutes a part
of archaeological heritage of Romani
community in Croatia and wider. The-
refore, I thank you for your idea. We
will do our best, both at the professio-
nal level in Croatia and in contact and
permeation with the Romani commu-
nity. We will not get tired, I promise.
30/07/2018 10:16

Slobodan
kao Berberski /
Slobodan
sar Berberski
Piše: Ivana Perić
Foto: Eurasia Diary; Kupindo;
Locutio
"Značenje riječi berber je slobodan
čovjek, mi smo slobodnjaci", objaš-
njavao mi je prije nekoliko godina pu-
stinjak iz jedne od zemalja sjeverne
Afrike, koju namjerno nije imenovao.  dijem man gogi ko Slobodan Berber-
Više je volio beskraj koji čovjek zami-
sli na spomen pustinje, negoli limiti-
ranost granica koje nameće moderni
koncept država. Sjetila sam se tada
Slobodana Berberskog i pomislila:
"pa on je bio dvostruko slobodan čo-
vjek, i imenom i prezimenom". A tek
životom!
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 69
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
69
"O lafi berber si tromalo manuš, Riječ berber znači
amen sam tromale" vakerelasa man-
ge anglal nesave berša jek manuš ka- slobodan čovjek, a
tar utarali Afrika. Majbut mangela sa Slobodan Berberski,
o biagor so ka čhuvel manuš ani gogi
ani pustinja, ko than katar limitirime
jedan od najvećih
simantre save so aven katar moder- (romskih) pjesnika
nikano koncepto e phuvenge. Tgani ovih prostora bio je
skithaj gndisardem: "pa vov sasa duj
dvostruko Slobodan
fori tromalo manuš, alavesa thaj pa- čovjek – imenom
lalavesa". A dzivdipasa! i prezimenom, a
O Berberski si jek katar majbare ro- posebno načinom
mane gajakora (pjesnik) ko kala tha-
života.
na, bijando ko 1919 berš ko Veliki
Bačkerek (Zrenjanin), a mulo 1989
berš ko Beograd. Sasa jek katar o
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 KULTURA
70
Berberski, jedan od najvećih (rom-
skih) pjesnika ovih prostora, rođen
je 1919. godine u Velikom Bečkereku
(Zrenjanin), a umro je 1989. godine
u Beogradu. Bio je i jedan od inicija-
tora i voditelja akcije jugoslovenskih
Roma Rom traži mesto pod suncem,
koja je započela 1967. godine, kao i 
prvi predsjednik Svjetske organiza-
cije Roma. Jedna ulica u Beogradu,
na Zvezdari, danas nosi njegovo ime.
Bliži nam se, dakle, stota godišnjica
njegova rođenja. Hoće li biti kakvih
proslava u Beogradu, u Zagrebu, ili
gdjegod dalje u velikom svijetu, za
ovog borca za romska prava i velika-
na od pjesničke riječi? Hoćemo li se
spomenuti topline njegova jezika, je-
dinstvena pogleda na svijet, nename-
tljive ljubavi prema čovjeku i životu
i čudesne blagosti koju je podario u
vremenima patnje, nemira i tmine?
Kako piše Dragan M. Jeremić, re-
cenzent jedne od njegovih zbirki poe-
zije: "U njegovim stihovima riječima
je tijesno, a široko je sugestijama,
nagovještajima i metaforama. Izraz
Berberskog je takav da se čini da je
svoje stihove stvarao izgovarajući ih
kroz stisnute zube, s bolom i mukom
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 70
Povodom stote
godišnjice rođenja
ovog romskog pjesnika
prisjetimo se topline
njegova jezika,
jedinstvenog pogleda
na svijet, nenametljive
ljubavi prema čovjeku
i životu i čudesne
blagosti koju je
podario u vremenima
patnje, nemira i tmine.
inicijatora e akcijake e jugoslavijake
romenge Rom rodel than telo kham,
savi so šurarkerda ko 1967 berš thaj
sasa avgo prezidenti ki Romengi
sumnaleski organizacija. Jek drom
ko Beograd ki mahala Zvezdara agive
phiravel lesko alav.
Avel amenge šelberšipe katar lesko
bijanipe. Ka ovol li disavo utsavali-
pe(proslava) ko Beograd, Zagreb ja
khatinde aver ko sumnal kale ma-
nušeske savo so marelasa pe baš ro-
menge nijamora thaj baro manuš e
gajakoske lafeske? Ka lipara li o ta-
tipe leske čhibake, jekhutno dikhibe
ko sumnal, mangipe e manušeske,
dzivdipaske thaj gudlipe savo so dija
amen ko vakti kana crdasa thaj kana
sa karanluko.
Sar so hramosarel o Dragan M.Je-
remič, recezenti ki jek katar leske
lila poezija: "ko leskere stihora e
lafenge si tang (tijesno), a buhlo si e
sugestienge, havljaribaske thaj me-
taforenge. Lesko vakeribe si gasavo
sar te phene vakjarolasa len phandle
dandencar, dukhasa thaj zoresa savo
so lungo pašljola sa lese ano kolin".
Ki gili Sa ov hramosarel: "Sa phiravel
30/07/2018 10:16
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
koja mu je dugo ležala na srcu".
U pjesmi Sve on piše: "Sve nosi dvo-
strukost kore. Ništa ne možeš u nju
da utisneš, ničim da je prepoloviš.
Jaz je sa svih strana stvari".
U pjesmi Goli iznosi: "Kao beskožni
jeleni, razdvajamo suton postoja-
“U njegovim stihovima njem. Osluškujemo umnoženo ko-
rake za dokaz da su živi. Noć kad se
riječima je tijesno, a zgusne šuplja smo trska".
široko je sugestijama, Tamo gdje su se neki pjesnici nasla-
nagovještajima i đivali i romantizirali "čergarske"
metaforama. Izraz skitnje Roma, Berberski nas navodi
da okusimo gorku stvarnost bezdo-
Berberskog je takav mnosti i njenu uvjetovanost - obe-
da se čini da je svoje spravljenost, neprihvaćanje i progo-
ne - koji do skitanja dovode.
stihove stvarao
izgovarajući ih kroz "Bosonogo se nabada na oštricu
puta", piše on. Time nam ne dopušta
stisnute zube, s bolom bijeg od odgovornosti i distanciranje
i mukom koja mu je od "romskih problema" i "romskog
dugo ležala na srcu.” iskustva", ne pruža nam tu egzotiku
gledanja izvana, već vrlo jasno secira
– Dragan M. Jeremić, odgovornost svih za sve, nepovratnu
recenzent i neporecivu povezanost i međuovi-
snost društva.
Neki nam se događaji u životu usječu
duboko u sjećanje, neke nas riječi i
misli, nakon što ih otkrijemo, progo-
ne godinama. Kada sam u jednoj sta-
roj zbirci pjesama naišla na Odlazak
brata Jakala, vjerojatno najpoznati-
ju poemu Berberskog, željela sam te
stihove slati svima koje poznajem,
valjati ih po ustima od jutra do mra-
ka, i pročitati sve što je ikada napisao
Berberski.
"Mrtvo je vreme. Ne rastu ni senke,
ni dan", opisuje Berberski smrt bra-
ta Jakala i njegov romski pogreb.
Pjesmu završava sa stihovima: "Spo-
kojan budi Phureja. Plovidba ne zna
za greben. Uvek si ispred nas. Uvek
si iza nas". Kontinuitet postojanja i
povezanosti rijetko je tko tako lijepo
prenio u stihove.
Kako je često putovao i povezivao se
s Romima diljem svijeta, Berberski
je o paralelnoj stvarnosti obesprav-
ljenih i potlačenih redovito pisao u
svojim pjesmama. U Zapisu drugom
tako piše: "Nagnali su nas u sram i
sad nas okružuju table. Svakog dana
podmećemo šešire u tamnim prola-
zima metroa. U podne i večer dolaze
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 71
e dujeslojengi kora. Niso našti late te
čhive, nisosa našti te ulavela. O jazo 71
si taro sa o riga e bukjenge".
Ki gili Nange vakerel: "Sar bimortika-
ke elenora ulava o sutoni egzistiriba-
sa. Šuna pobut hape sar tazdivi kaj si
dzuvde. I rat kana ka gustol čuče sam
sar trska.
Odorigate kaj so avera gajakora
gugljarenasa tha romantizirinasa i
"čerga" e romengo phiripe, o Berber-
ski čuvel amen te ukusisara o pelino
katar bikheresko čačutnipe thaj lako
nanijamalipe, naastaribe thaj paldipa
–so ande dzi phiripe.
"Posaven e prnage pngren ko drom",
hramosarel vov.Golesa nimukel
amenge te naša katar dzovjapjalipe
thaj distanciribe katar "romane pro-
blemora" thaj " romano eksperiensi",
nidel amen goja egzotikaavraldan,
numa del dzovapjalipe savorenge
amenge, biiramo phandipe maškarp-
handipe ko sasuitnipe.
Nesave čipote ko dzivdipe ačon hor
ki memorija, nesave gnde thaj lafora
save so ka arakha len, aven pal amen-
de beršencar. Kana ko jek purano lil
giljencar arakhlem O dzaibe e phra-
leske Jakal , majpendzardi poema
katar Berberski, manglem gola stiho-
ra te bičalav savorenge so pindzarav
len, te iranav len ko muj tari javin dzi
karanluko thaj te drabarav sa so hra-
mosarda o Berberski.
"Mulo si o vakti. Ni baron o senke,
ni o give", hramosarel o Beberski o
meripe pe phraleske Jakal thaj lesko
romano prahovibe. I gili agorkerel
stihoncar: "Ov mudro Phureja. O pli-
vibe nidzanel bašo grebeno. Sakana
san anglal amende. Sakana san pala
amende". But cra dajek ingjarda o
kontinuiteto katar egzistiribe.
Sar so dzala sa ko drom thaj phande-
lasa pe e Romencar katar duj sumna-
la, o Berberski baš paralelnikane ča-
čipa e nanijamale manušenge sakana
hramosarela sa ko pere gilja. Ko Hra-
movobe avereske hramosarel: "Pera-
da amen i ladz thaj akana rotakeren
amen sar table. Sako give čuva e šeši-
ratelo kale metroa. Ko pladne thaj ak-
šamese avena ko kurko. Amenge mu-
kena salde santimora. Trujal amende
si pijavice. Nikote našti dza...Sakana
GODINA 2018.
30/07/2018 10:16
 KULTURA
72
po Pazar. Nama ostavljaju samo san-
time... Svuda oko nas gmižu pijavice.
Nikud više ne možemo da pođemo...
Uvek ponekog odvezu, ponekog osta-
ve modrog. Kažu: ces't le Paris, sve-
tiljka slobode".
Do predanog rada na borbi za rom-
ska prava, ali i strasti prema pisanoj
riječi, Berberski je držao do kraja ži-
vota. Iza njega su ostale knjige, pre-
vođene na brojne jezike: Za kišom
biće duga (1950), Proleće i oči (1952),
Uze (1955), Nevreme (1959), Dnevnik
rata, (1959), Blag dan (1964), Kote
(1968), Odlazak brata Jakala (1976),
Kao beskožni jeleni (1977), Još san
sebe da dovrši (1979), Međe (1982),
Svakodnevnica (1983), Vode nečeka-
ne (1984), Dub (1986).
Kao u Baladi o zasutom paperjem
noći, zamišljam ga kako iz kuće lelu-
jave izlazi pogledom u nebo, a u kuću
lelujavu ulazi pogledom u zemlju. I sa
svom nesrećom i mrakom 20. vijeka
ne odustaje od borbe, ne pušta gorči-
ni svijeta da i njega stvrdne i umrtvi.
U pjesmi Vrelo tako piše: "Ako mi u
ponoć vežu koštunjave ruke, ako mi
vene budu mučki raskidali, ako mi
okove budu usecali u kosti gole. Neće
mi otrovati vrelo za čoveka". I nisu.
BROJ 06
PHRALIPEN BR.06 KNJIŽNI BLOK.indd 72
“Kao beskožni
jeleni, razdvajamo
suton postojanjem.
Osluškujemo
umnoženo korake za
dokaz da su živi. Noć
kad se zgusne šuplja
smo trska.”
“Sar bimortikake
elenora ulava o sutoni
egzistiribasa. Šuna
pobut hape sar tazdivi
ponekas ingjaren, dajekhe muken kaj si dzuvde. I rat
modro. Vakerena: tromalipasko ro- kana ka gustol čuče
šalipe".
sam sar trska.”
O mareba baš romenge nijamora thaj
o strasti te hramosarel ikjarol le sa (Slobodan Berberski,
dzi ko agor katar o dzivdipe. Pala le- izvadak iz pjesme Goli /
ste ačile lila save si irame ko pobut Nange)
čhiba: Palo bršim ka ovol spektari
(1950), Anglonilaj thaj jakha (1952),
Tang (1955), Kijameti (1959), Ma-
rebasko dnevniko (1959), Baro dive
(1964), Kote (1968) , Dzaibe e phrale-
ske Jakala (1976), Sar bimortikakere
elenora (1977), Panda o suno te agor-
kerel (1979), Megje (1982), Sakodive-
sipe (1983), Bidzarde panja (1984),
Dub (1986).
Sar ki Balada čhordi lileski rat, sar te
dikhavle ikljol katar o kher dikhibasa
ko badal, a ko kher khuvela dikhibasa
ki phuv. Thaj sahne bibahtasa thaj ka-
ranlukosa o 20 zamani ni ačol katar
mareba, ni mukel o pelino e sumnale-
sko te kerel le zoralo thaj te merarel
le. Ki gili Vrelo hramosarel:" Ki epaš
i rat te phandije me kokaloske vasta,
te čhinde me vene, te čute mange oko-
vora ko nage kokala. Naj te trovin i
haing menušese." Thaj ni trovisarde.
30/07/2018 10:16
 BROJ 06 / GODINA II. / LIPANJ 2018.
Phralipen
O Romima samo prigodno i incidentno

Phralipen “Narod” udara na manjine

Uloga novinara važnija je nego ikada

GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ BROJ 06 / LIPANJ 2018. / BESPLATAN PRIMJERAK
ISSN 1849 - 8256 GODINA II.
www.phralipen.hr

KALI SARA
Prvih
deset KULTURA
godina
Arheološka istraživanja
romske povijesti potpuna
su nepoznanica

GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

SAVJET ZA NACIONALNE MANJINE AKTUALNO

Započela kastracija pasa

u romskim naseljima
URED ZA LJUDSKA PRAVA
I PRAVA NACIONALNIH MANJINA Međimurske županije

INTERVJU
HRVATSKE ŠUME

Alen Tahiri:
Od dječaka sa zagrebačkog asfalta
do ravnatelja ULJPPNM-a

TEMA BROJA

Pojavnost Roma
SAVEZ ROMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
u kinematografiji
“KALI SARA”

XX. stoljeća
Phralipen

RROMENGI UNIA ANI KROACIA ”KALI SARA”

· CROATIAN ROMANI UNION "KALI SARA"

www.kalisara.hr

PHRALIPEN BR.6 ODABRANI OVITAK.indd 1 30/07/2018 14:59