nacionalni

kurikulum
nastavnoga
predmeta

Hrvatski
jezik
prijedlog

veljača 2016.

Cjelovita Rani i predškolski,

osnovnoškolski
kurikularna i srednjoškolski odgoj
reforma i obrazovanje
nacionalni kurikulum
nastavnoga predmeta
hrvatski jezik

Prijedlog
veljača 2016.

članovi stručne radne skupine izabrani javnim pozivom

doc. dr. sc. Emina Berbić Kolar, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Odsjek za filologiju
dr. sc. Vesna Budinski, Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet, Katedra za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu
Meri Farac Jemrić, prof., Osnovna škola Rudeš, Zagreb
Diana Greblički-Miculinić, prof., Osnovna škola Špansko Oranice, Zagreb
Tanja Marčan, prof., Hotelijersko-turistička škola Opatija, Opatija
Nikolina Marinić, prof., Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar, Bjelovar (voditeljica)
dr. sc. Goran Novaković, prof., XII. gimnazija, Zagreb
Sanja Polak, dipl. uč., Osnovna škola Davorina Trstenjaka, Zagreb
Nataša Sajko, prof., Medicinska škola Varaždin, Varaždin
Anita Šojat, prof., Osnovna škola Ljudevita Gaja, Osijek
Branka Tolić, prof., Gornjogradska gimnazija, Zagreb
članice stručne radne skupine iz jedinice za stručnu i administrativnu podršku
Gea Cetinić, Agencija za odgoj i obrazovanje
Marijana Češi, Agencija za odgoj i obrazovanje
Jadranka Domazet, Agencija za odgoj i obrazovanje
članovi stručne radne skupine iz ekspertne radne skupine
Branislava Baranović
Tomislav Reškovac
tehnička koordinatorica stručne radne skupine
Mirta Srdarev, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
ekspertna radna skupina
Boris Jokić (voditelj)
Branislava Baranović
Suzana Hitrec
Tomislav Reškovac
Zrinka Ristić Dedić
Branka Vuk
 UPUTE Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta. Nacionalni kuriku-
lumi nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata koji je Okvirom
ZA ČITANJE
nacionalnog kurikuluma (onk) određen kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini
iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, očekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mla-
dih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Sustav nacionalnih
kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici A.

okvir nacionalnog kurikuluma

nacionalni nacionalni nacionalni nacionalni nacionalni

Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te

Okvir za poticanje iskustava učenja i vrednovanje

kurikulum za kurikulum za kurikulum za kurikulum za kurikulum za

Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u

vrednovanja postignuća učenika sa teškoćama

rani i predškolski osnovnoškolski gimnazijsko strukovno umjetničko
odgoj i odgoj i obrazovanje obrazovanje obrazovanje
obrazovanje obrazovanje

odgojno-obrazovnom sustavu RH

postignića darovitih učenika.

područja kurikuluma i kurikulumi međupredmetnih tema

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom

sustavu strukovnog i umjetničkog obrazovanja

Slika a. Sustav Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o
nacionalnih središnjem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, od-
kurikulumskih gojno-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna oče-
dokumenata kivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti
izrađenih u okviru koje je moguće promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih
Cjelovite kurikularne radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnoloških spoznaja i onih proizašlih iz prakse.
reforme
Nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta određuju se svrha, ciljevi, struktura, odgoj-
no-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, učenje i poučavanje, povezanost s drugim pred-
metima, odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama te vrednovanje usvoje-
nosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.

Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma čine gradivnu strukturu određenog

predmeta i protežu se kroz cijeli period poučavanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta
određeni su odgojno-obrazovni ishodi.

Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome što očekujemo od

učenika u određenoj domeni/konceptu predmeta na kraju određene godine učenja. Određeni su
kao poželjna znanja, vještine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu
usložnjavaju. Kroz godine učenja ishodi čine zaokruženu, logičnu cjelinu učenja i poučavanja u
određenoj predmetnoj domeni/konceptu. Kao cjelina kroz sve godine učenja i poučavanja odre-
đuju ukupna iskustva učenja u određenom predmetu.

Svaki je ishod oblikovan kao cjelina koja, uz formulaciju ishoda, uključuje i razradu ishoda, pre-
poruke za njegovo ostvarivanje i opis razina usvojenosti. Čitanje ishoda stoga, osim na sâmu
formulaciju ishoda, mora biti usmjereno i na ostale njegove komponente.

Razrada ishoda uključuje preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru pojedinog ishoda ili
skupine ishoda.

Za veliku većinu ishoda određene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti pre-
ciznije određuju dubinu i širinu svakog ishoda i opisuju očekivana postignuća učenika na kraju
određene godine učenja, čime se olakšava planiranje i provedba vrednovanja.
Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u većini kurikuluma nastavnih predmeta navo-
de se i preporuke za njihovo ostvarivanje.

Od učenika se očekuju ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda.

Sadržaj

UVOD, 1

A. OPIS PREDMETA HRVATSKI JEZIK, 3

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA U PREDMETU HRVATSKI JEZIK, 4

C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA PREDMETA HRVATSKI JEZIK, 4

Komunikacija i jezik, 5
Književnost i stvaralaštvo, 5
Kultura i mediji, 6

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI U PREDMETU HRVATSKI JEZIK, 7

Odgojno-obrazovni ishodi – osnovna škola

1. razred osnovne škole, 42

2. razred osnovne škole, 50

3. razred osnovne škole, 58

4. razred osnovne škole, 68

5. razred osnovne škole, 79

6. razred osnovne škole, 90

7. razred osnovne škole, 100

8. razred osnovne škole, 110

Odgojno-obrazovni ishodi – srednja škola

1. razred srednje škole – 140+140+140+140, 121

2. razred srednje škole – 140+140+140+140, 133
3. razred srednje škole – 140+140+140+140, 145
4. razred srednje škole – 140+140+140+140, 157

1. razred srednje škole – 140+140+105+105, 168

2. razred srednje škole – 140+140+105+105, 179
3. razred srednje škole – 140+140+105+105, 190
4. razred srednje škole – 140+140+105+105, 201

1. razred srednje škole – 105+105+105+105, 211

2. razred srednje škole – 105+105+105+105, 222
3. razred srednje škole – 105+105+105+105, 233
4. razred srednje škole – 105+105+105+105, 244

1. razred srednje škole – 105+105+105, 256

2. razred srednje škole – 105+105+105, 266
3. razred srednje škole – 105+105+105, 276

E. POVEZANOST S DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA, 286

F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA HRVATSKI JEZIK, 286

Iskustva učenja, 286

Uloga učitelja i nastavnika, 288

Materijali i izvori, 201

Okružje, 289

Određeno vrijeme, 289

Grupiranje djece i učenika, 289

G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U PREDMETU HRVATSKI JEZIK, 290

DODATAK KURIKULUMU – POPIS PREDLOŽENIH KNJIŽEVNIH DJELA ZA CJELOVITO ČITANJE, 292

POJMOVNIK KURIKULUMA PREDMETA HRVATSKI JEZIK, 302

LITERATURA, 313
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

UVOD

Kurikulum predmeta Hrvatski jezik jedinstven je dokument kojim su povezane sve razine
odgojno-obrazovnoga procesa u kojima se uči i poučava hrvatski jezik: osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i
obrazovanje, tj. gimnazijsko, strukovno i umjetničko obrazovanje. Svi dokumenti kurikuluma čine cjelovit
koncept predmeta Hrvatski jezik i njegov su neodvojiv dio, stoga se i čitaju u kontekstu međusobne
povezanosti i uvjetovanosti.

U opisu predmeta istaknuta je svrha učenja i poučavanja predmeta, navode se suvremene znanstvene i stručne
smjernice te načela na kojima se temelje pristupi i sustavi učenja i poučavanju predmeta.

Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta predstavljaju opća, najšire određena očekivanja o
tome što će učenici znati i moći učiniti kao rezultat učenja i poučavanja predmeta.

Tri znanstveno utemeljene i međusobno povezane domene u organizaciji kurikuluma predmeta čine strukturu
koja izravno određuje dio kurikuluma predmeta u kojem se iskazuju odgojno-obrazovni ishodi.

Odgojno-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze očekivanja od učenika u pojedinoj godini
učenja i poučavanja predmeta, a proizlaze iz odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja predmeta.
Određeni su kao znanja, vještine, stavovi i vrijednosti te se razvijaju od prvoga razreda osnovne škole do
završnoga razreda srednje škole.

Kurikulum predmeta povezan je i s drugim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i

ostalim predmetima kurikuluma.

U dijelu o učenju i poučavanju predmeta navode se okvirne smjernice o načinima organizacije učenja i
poučavanja predmeta, a u dijelu o vrednovanju odgojno-obrazovnih ishoda navode se osnovni pristupi
vrednovanju.

Izrađeni su kurikulumi za srednjoškolski odgoj i obrazovanje: za četverogodišnje strukovne škole, gimnazije i

trogodišnje strukovne škole sa satnicama 140 + 140 + 140 + 140, 140 + 140 + 105 + 105, 105 + 105 + 105 + 105 i 105
+ 105 + 105. Učenicima se na svim razinama i oblicima školovanja omogućuje razvoj i stjecanje komunikacijske
jezične kompetencije i višestruke pismenosti nužne za nastavak školovanja, život i rad.

—1
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Struktura Kurikuluma nastavoga predmeta Hrvatski jezik – grafički prikaz

—2
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Hrvatski jezik materinski je jezik većini učenika, jezik na kojemu uče učenici drugih naroda i nacionalnih
manjina, jezik javne komunikacije i jezik u službenoj uporabi u Republici Hrvatskoj. Osposobljenost za
komunikaciju na hrvatskome standardnom jeziku učenicima je polazište za učenje svih drugih nastavnih
predmeta, stoga se predmet Hrvatski jezik poučava na svim odgojno-obrazovnim razinama i ciklusima. Učeći
hrvatski jezik, učenici ovladavaju komunikacijskom jezičnom kompetencijom na svim djelatnim idiomima
hrvatskoga jezika te stječu osnove čitalačke, medijske, informacijske i međukulturne pismenosti što je
preduvjet osobnomu razvoju, uspješnom školovanju, cjeloživotnom učenju te kritičkom odnosu prema nizu
pojava u društvenom i poslovnom životu.

Svrha je učenja i poučavanja predmeta Hrvatski jezik osposobljavanje učenika za jasno, točno i prikladno
sporazumijevanje hrvatskim standardnim jezikom. Učenicima se omogućuje primanje, razumijevanje,
vrednovanje i stvaranje različitih govornih i pisanih tekstova svjesnom primjenom komunikacijskih strategija.
Djetetu i mladoj osobi jezik je najčešće sredstvo samospoznaje i spoznaje svijeta koji ju okružuje, a vještine
slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i njihova međudjelovanja pridonose njezinoj osobnoj dobrobiti i
omogućuju joj djelovanje u osobnim, društvenim, poslovnim, političkim i kulturnim prigodama.

Učenici usvajaju pravila kulturne komunikacije i stav o nužnosti uporabe hrvatskoga standardnog jezika kao
službenoga jezika Republike Hrvatske. Osvještavaju i potrebu očuvanja hrvatskih dijalekata i govora te se
stvaralački izražavaju na zavičajnim idiomima. Učenicima se omogućuje razumijevanje i prihvaćanje
međukulturnih razlika te uočavanje i prevladavanje kulturnih i jezičnih stereotipa i predrasuda pri čemu
poštuju i uvažavaju jezike drugih naroda. Istražujući i pretražujući, zauzimaju kritički odnos prema
prikupljenim informacijama iz različitih medija i uvježbavaju procijeniti i vrednovati njihove svrhe i namjene
te ih stvaralački preoblikuju primjenom različitih strategija slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i prevođenja.

Iskustvo književnosti omogućuje učenicima razumijevanje važnosti i potrebe čitanja, čitanje iz užitka i
literarno izražavanje. Čitanjem različitih tekstova učenici obogaćuju iskustvo, u njima upoznaju i prihvaćaju
hrvatsku kulturu i tradiciju kao dio osobnoga i nacionalnog identiteta. Osobita je vrijednost učenja i
poučavanja Hrvatskoga jezika razvijanje mašte i estetskih mjerila vrednovanja te doživljavanje književnosti kao
izvora znanja, iskustva i vrijednosti čovječanstva jer književnost na svim jezicima svijeta izražava općeljudske
poruke i ideje.

Kurikulum predmeta temelji se na komunikacijsko-funkcionalnom i holističko-humanističkom pristupu i

usmjeren je ovladavanju komunikacijskom jezičnom kompetencijom. Kurikulumom se potiče razvijanje
jezičnih djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i prevođenja te njihova ovladavanja koje se ostvaruju
primanjem, proizvodnjom i međudjelovanjem različitim oblicima i vrstama teksta. Odgojno-obrazovni ishodi
ostvaruju se iskustvenim, problemsko-stvaralačkim, istraživačkim i projektnim učenjem i poučavanjem,
osobito individualnim, individualiziranim pristupom i suradničkim oblicima rada te svrhovitom uporabom
informacijske i komunikacijske tehnologije.

Kurikulum uvažava kognitivne i jezične faze razvoja učenika te potiče cjelovito ostvarivanje njihovih
potencijala pri čemu je ključan doživljaj radosti i uspjeha u učenju materinskoga jezika, književnosti i kulture.

Važna su načela na kojima počiva kurikulum: načelo teksta, načelo cjelokupnosti komunikacijske jezične
prakse, načelo standardnoga jezika i zavičajnosti, načelo komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelo
razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelo stvaralaštva u jeziku i putem jezika te opća načela
postupnosti, primjerenosti, zanimljivosti i unutarpredmetne povezanosti i uravnoteženosti. Tim se načelima u
svim sastavnicama predmeta potiče razvoj integriteta, jezičnoga i kulturnog identiteta, osjećaj domoljublja,
nacionalne pripadnosti i pripadnosti višekulturnoj i višejezičnoj zajednici europskih naroda.

Kurikulum načelom didaktičkoga prijenosa poštuje spoznaje temeljnih znanosti predmeta, jezikoslovlja i
znanosti o književnosti, kao i njima srodnih edukacijskih i komunikacijskih znanosti. Stavljajući učenika u
svoje središte, potiče ga da stečene spoznaje primjenjuje i aktivira u svakodnevnome životu i međudjelovanju s
drugim pojedincima, zajednicom i kulturom u cijelosti.

—3
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA U PREDMETU HRVATSKI JEZIK

Učenik se služi hrvatskim jezikom radi sporazumijevanja, izražavanja i prenošenja informacija, misli, osjećaja i
stavova sa svrhom i namjenom u različitim životnim situacijama.
Učenik:
— ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i prevođenja te
njihovim međudjelovanjem i jezičnim znanjem hrvatskoga standardnog jezika; stvara pisane i govorne
tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova te razvija aktivan rječnik

— stječe naviku i potrebu za čitanjem različitih neprekinutih, isprekidanih, mješovitih i višestrukih

tekstova u osobne, obrazovne, javne i poslovne svrhe

— samostalno čita, razumije, tumači i interpretira reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske

književnosti na temelju osobnoga čitateljskoga iskustva i znanja o književnosti te razvija kritičko
mišljenje i literarni ukus

— otkriva različite načine čitanja razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju i preoblikuju osobna iskustva
te ostvaraju nove perspektive, potiču razvoj mašte i refleksiju o svijetu, sebi i drugima

— pronalazi u različitim izvorima sadržaje i informacije o kojima kritički promišlja, procjenjuje njihovu
pouzdanost i korisnost, prepoznaje kontekst i namjeru autora te primjenjuje višestruku pismenost,
samostalno rješava probleme i donosi odluke

— razvija vlastiti jezično-kulturni identitet komunikacijom na jednom ili više djelatnih jezičnih idioma
materinskoga jezika te poštuje različite jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti.

C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Predmet Hrvatski jezik konceptualiziran je u tri znanstveno utemeljene i međusobno povezane domene:
Komunikacija i jezik, Književnost i stvaralaštvo, Kultura i mediji. Polazišta konceptualizacije suvremene su teorije
učenja važne za razvoj višestruke pismenosti i društveno-kulturne svijesti te jedinstvena konceptualizacija
svih predmeta jezično-komunikacijskoga područja usklađena sa suvremenim kurikulumskim teorijama i
pristupima učenju i poučavanju.

Pismenost se određuje kao sposobnost razumijevanja, tumačenja i vrednovanja tekstova različitih sadržaja i
struktura, a tekstom se smatra svaki cjeloviti jezični i multimedijski izričaj. U svim se domenama razvija
komunikacijska jezična kompetencija i ovladava se jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i
prevođenja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj aktivnoga rječnika.

Domena Komunikacija i jezik odnosi se na uporabu jezika u kontekstu. U komunikacijskim situacijama

učenik primjenjuje različite komunikacijske strategije slušanja, govorenja, čitanja i pisanja radi izražavanja i
prenošenja informacija, ideja, stavova i vrijednosti te upoznaje komunikacijski bonton. Razvoj jezičnih znanja,
znanja o jeziku i ovladavanje jezičnim djelatnostima proces je koji uključuje razvoj mišljenja, intelektualnu i
emocionalnu angažiranost, socijalni razvoj te motiviranost i potrebu za svrhovitom komunikacijom. Jezična
svijest i jezično znanje u funkciji su razvoja i ovladavanja komunikacijskom jezičnom kompetencijom.

Domena Književnost i stvaralaštvo utemeljena je na čitanju i recepciji književnoga teksta koji je proizvod
umjetničkoga, jezičnog, spoznajnog i osobnog poimanja svijeta i stvarnosti.

Čitanjem se književni tekst stavlja u suodnos s drugim tekstovima, uspoređuje se i suprotstavlja te tako
ostvaruje smisao i svrhu da zabavlja, poučava te potiče različite refleksije djeteta i mlade osobe. Osobito se
naglašava poticanje čitanja iz užitka i potrebe, čitalačkih navika i čitalačke kulture. Stoga je vrlo važan dio
domene čitanje književnih tekstova prema slobodnome izboru učenika i obrazlaganje vlastitoga izbora.
Razvijajući umijeća interpretacije, povezuje se vlastito iskustvo i iskustvo književne fikcije. Potiče se
stvaralaštvo u skladu s mogućnostima i interesima djeteta i mlade osobe.

—4
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Čitanje književnih tekstova pridonosi stjecanju kulturnoga iskustva djeteta i mlade osobe te uspješnosti
njegove socijalizacije širenjem vlastitih iskustava i spoznavanjem iskustava drugih ljudi i drukčijih kultura.

Domena Kultura i mediji odnosi se na istraživanje veza između tekstova i njihovih oblika, između kultura
življenja i društvenih odnosa, međuodnosa autora i publike te visoke umjetnosti i popularne umjetnosti. U
središtu je učenikova istraživanja i stvaranja tekst koji, sinkronijski i dijakronijski, predstavlja vrijednosti i
predrasude, sukobe i razlike, uvjerenja, znanja i socijalne strukture društva.

Kulturu čini sustav zajedničkih znanja, vjerovanja, vrijednosti i praksi koji su osnova društva. Kultura je sustav
koncepcija kojima ljudi komuniciraju, obnavljaju i razvijaju svoje znanje o životu i stavovima prema životu. Iz
toga proizlazi komunikacijska priroda kulture, tj. kultura je istodobno posrednik i posredovano, a mediji su
primarni prijenosnici kulture.

Komunikacija i jezik

Domena Komunikacija i jezik temelji se na ovladavanju uporabnim mogućnostima hrvatskoga jezika u jezičnim
djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i međudjelovanja koje omogućuju razvoj komunikacijske
jezične kompetencije na standardnome hrvatskom jeziku.
Domena obuhvaća razvoj:
— jezične, uporabne, strategijske i društvenojezične kompetencije
— kompetencije razumijevanja i stvaranja tekstova različitih vrsta i struktura u različite svrhe i namjene
— socijalizacijske sposobnosti učenika, tj. razmjenu ideja, mišljenja, iskustava, osjećaja u međudjelovanju
s drugima u različitim kontekstima, medijima i komunikacijskim situacijama
— komunikacijskih strategija radi razumijevanja i stvaranja teksta na temelju prije stečenoga znanja i
učenja
— sposobnosti pomnoga čitanja obavijesnih i književnih tekstova, tj. analize i interpretacije teksta te
razumijevanja konteksta i značenjskih slojeva
— svijesti o sebi kao osobi koja izgrađuje, poštuje i izražava vlastiti (jezični) identitet i poštuje identitet
drugih u okviru jezične i kulturno-jezične govorne zajednice.

Književnost i stvaralaštvo

Domena Književnost i stvaralaštvo temelji se na književnome tekstu. Književni je tekst umjetnička i društvena
tvorevina koja ima osobnu, kulturnu, društvenu i estetsku vrijednost. Kao stvaralačka jezična djelatnost
književnost je sastavni dio svakodnevnoga života.
Domena obuhvaća:
— razumijevanje, interpretiranje i vrednovanje književnoga teksta sa svrhom osobnoga razvoja, stjecanja
i razvijanja znanja i stavova te vlastitoga stvaralaštva

— razumijevanje stvaralačke i umjetničke uloge jezika i njegova kulturnoga značenja

— povezivanje jezičnih djelatnosti, aktivne uporabe rječnika i temeljnoga znanja sa svrhom dubokoga i
asocijativnog razumijevanja teksta

— stvaralačko i kritičko mišljenje, sposobnost izražavanja jedinstvenoga i osobnoga doživljaja te

nadograđivanja vlastitoga iskustva

— potrebu za čitanjem i pozitivan stav prema čitanju iz potrebe i užitka

— osobni i nacionalni kulturni identitet te razumijevanje općekulturnoga nasljeđa

— razvoj kreativne verbalne i neverbalne komunikacije, kritičkoga mišljenja i stvaralaštva.

—5
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Kultura i mediji

Domena Kultura i mediji temelji se na razumijevanju teksta u različitim društvenim, kulturnim i

međukulturnim kontekstima. Domenom se potiče razvoj znanja o sebi i drugima, uvažavanje različitih
uvjerenja i vrijednosti te se omogućuje djelovanje u društvenoj zajednici.

Domena obuhvaća:

— povezivanje jezičnih djelatnosti, aktivne uporabe rječnika i temeljnoga znanja sa svrhovitim pristupom
informacijama te kritičko vrednovanje i kreativnu uporabu informacija radi rješavanja problema i
donošenja odluka

— komunikacijske i prezentacijske sposobnosti: stvaranje medijskih poruka i njihovo odgovorno

odašiljanje, kritički odnos prema medijskim porukama, razumijevanje utjecaja medija i njihovih
poruka na društvo i pojedinca

— razumijevanje kulture s gledišta svakodnevnoga života, s društvenoga gledišta, kulture u odnosu na

popularnu kulturu i kulture u odnosu prema književnosti i ostalim umjetnostima te utjecaj kulture na
oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta

— svijest o jedinstvenosti i vrijednosti različitih mišljenja, stavova i ideja, društava i kultura sa svrhom
uspješne komunikacije te razumijevanja drugih i drukčijih.

Domene u organizaciji Kurikuluma nastavnoga predmeta Hrvatski jezik i jezične djelatnosti – grafički prikaz

—6
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI U PREDMETU HRVATSKI JEZIK

Odgojno-obrazovni ishod razvija se od prvoga razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje škole pa se
pojedine sastavnice razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se u odgojno-obrazovnim
ciklusima koji slijede. U razradi ishoda, označen zvjezdicom ishod je koji se prvi put uči i poučava, a ishod
označen dvjema zvjezdicama u programu za četverogodišnje srednje škole sa satnicom 140 + 140 + 140 + 140
odnosi se na gimnazijsko obrazovanje. Nadalje, sastavnice razrade ishoda usložnjavaju se i razvijaju u
ciklusima kompleksnijim sadržajima i aktivnostima, a učenicima se učenjem i poučavanjem omogućuje
uvježbavanje i utvrđivanje znanja, automatizacija vještina i razvoj stavova i vrijednosti. Odgojno-obrazovne
ishode čine tri sastavnice: odgojno-obrazovni ishod, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda. Dio nekih
ishoda je preporuka koja sadržava upute za provedbu i ostvarivanje ishoda.

Razrada odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva preciznije određenje aktivnosti i sadržaja u okviru

pojedinoga odgojno-obrazovnoga ishoda ili skupine ishoda. Razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda
opisno određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti
stavova/vrijednosti u četiri kategorije.

Tablični prikaz odgojno-obrazovnih ishoda olakšava okomito i vodoravno čitanje dokumenta. Okomitim
čitanjem uočavaju se svi odgojno-obrazovni ishodi u tri domene, a vodoravnim čitanjem razvojnost svakoga
pojedinog ishoda od prvoga razreda osnovnoškolskoga odgoja i obrazovanja do završnoga razreda
srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja. Važan dio tablice čine oznake odgojno-obrazovnih ishoda koje
olakšavaju snalaženje prilikom čitanja ishoda.

OZNAKA OBJAŠNJENJE OZNAKE

A. domena Komunikacija i jezik

B. domena Književnost i stvaralaštvo

C. domena Kultura i mediji

A. 1. domena Komunikacija i jezik, prvi razred

B. 1. 1 domena Književnost i stvaralaštvo, prvi razred, ishod jedan

* ishod označen zvjezdicom navodi se samo kad se prvi put uči i poučava, u
sljedećim se razredima podrazumijeva njegovo razvijanje i usložnjavanje
** razlikovni program gimnazija i strukovna škola

Legenda oznaka odgojno-obrazovnih ishoda – tablica

—7
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Odgojno-obrazovni ishodi po domenama – grafički prikaz

—8
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
Osnovna škola
PRVI RAZRED
A. 1. 1
Učenik razgovora u skladu s jezičnim
razvojem, izražava svoje potrebe, misli i
osjećaje te poštuje pravila uljudnoga
ophođenja.
tekstne vrste: pozdravljanje, upoznavanje,
cjelovite rečenice kao pitanja i odgovori na
postavljena pitanja, smisleni tekst
sastavljen od tri do četiri rečenice,
razgovorne igre
A. 1. 2
Učenik sluša s razumijevanjem
jednostavne govorne/čitane tekstove,
točno izgovara glasove, riječi i rečenice na
temelju slušanoga teksta.
tekstne vrste: kratki tekstovi jednostavnih
struktura, lingvometodički predložak,
govor učitelja, audiovizualni zapisi, govor
predavača, govor glumaca
KOMUNIKACIJA I JEZIK
DRUGI RAZRED
A. 2. 1
Učenik razgovora u skladu s temom iz
svakodnevnoga života, izražava svoje
potrebe, misli i osjećaje te poštuje pravila
uljudnoga ophođenja.
tekstne vrste razgovorne igre, telefonski
razgovor, spontani razgovor, usmena
improvizacija
A. 2. 2
Učenik sluša s razumijevanjem kratke
tekstove jednostavnih struktura i odgovara
na pitanja o slušanome tekstu.
tekstne vrste: kratki tekstovi jednostavnih
struktura, lingvometodički predložak,
govor učitelja, audiovizualni zapisi, govor
predavača, govor glumaca
TREĆI RAZRED
A. 3. 1
Učenik razgovara u skladu sa zadanom ili
slobodno odabranom temom, izražava
svoje potrebe, misli i osjećaje te poštuje
pravila uljudnoga ophođenja.
tekstne vrste razgovorne igre, telefonski
razgovor, spontani razgovor, usmena
improvizacija
A. 3. 2
Učenik aktivno sluša tekstove
jednostavnih struktura i prepričava sadržaj
slušanoga teksta.
tekstne vrste: kratki tekstovi jednostavnih
struktura, lingvometodički predložak,
govor učitelja, audiovizualni zapisi, govor
predavača, govor glumaca
ČETVRTI RAZRED
A. 4. 1
Učenik razgovara i raspravlja u skladu sa
zadanom ili slobodno odabranom temom i
poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
tekstne vrste razgovorne igre, spontani
razgovor, usmena improvizacija, spontana
rasprava
A. 4. 2
Učenik aktivno sluša različite tekstne vrste,
prepričava slušani tekst te izdvaja ključne
podatke.
tekstne vrste: kratki tekstovi jednostavnih
struktura, lingvometodički predložak,
govor učitelja, audiovizualni zapisi, govor
predavača, govor glumaca
—9
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
PRVI RAZRED
A. 1. 3
Učenik govori jednostavne tekstove u
skladu s jezičnim razvojem i vlastitim
iskustvom.
tekstne vrste: kratki pripovjedni tekst,
kratki opisni tekst, poruka, molba, kratki
obavijesni tekst
A. 1. 4
Učenik čita s razumijevanjem tekstove
primjerene početnomu opismenjavanju.
tekstne vrste: lingvometodički tekstovi
primjereni početnomu opismenjavanju,
tekstovi s umetnutim slikama umjesto
riječi, kraće obavijesti, upute za rješavanje
zadataka, kraći edukativni tekstovi s
umetnutim slikama ili bez slika, isprekidani
tekstovi
A. 1. 5
Učenik piše formalna slova, riječi i kratke
rečenice u skladu s jezičnim razvojem.
tekstne vrste: kratki tekst tri do pet
rečenica sadržajno i logički povezan
DRUGI RAZRED
A. 2. 3
Učenik govori kratke tekstove
jednostavnih struktura u skladu s temom.
tekstne vrste: kratke pripovjedne forme,
kratki opisi, poruka, molba, izvješće, vijest,
obavijest
A. 2. 4
Učenik čita s razumijevanjem kratke
tekstove tematski prikladne učeničkomu
iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima.
tekstne vrste za čitanje: tekstovi s
umetnutim slikama umjesto riječi, kraće
obavijesti, upute za rješavanje zadataka,
kraći edukativni tekstovi, isprekidani
tekstovi
A. 2. 5
Učenik piše rukopisna slova, riječi, rečenice
i tekst vođenim pisanjem i primjenjuje
pravopisna pravila primjerena jezičnom
razvoju
tekstne vrste: kratki tekst tri do pet
rečenica sadržajno i logički povezan, kratki
opis predmeta ili lika, kratka obavijest,
kratko izvješće, pismo, sastavak
TREĆI RAZRED
A. 3. 3
Učenik govori kratke tekstove
jednostavnih struktura i razlikuje uvodni,
središnji i završni dio govornoga teksta.
tekstne vrste: kratki pripovjedni tekst,
poruka, molba, obavijest, izvješće, vijest,
opis predmeta ili lika, prezentacijski kratki
govor
A. 3. 4
Učenik čita tekst s razumijevanjem i
pronalazi važne podatke u tekstu.
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi,
obavijesni tekstovi, isprekidani tekstovi
A. 3. 5
Učenik piše vođenim pisanjem tekstove
jednostavnih struktura u skladu sa
zadanom ili slobodno odabranom temom
te primjenjuje pravopisna pravila
primjerena jezičnomu razvoju.
tekstne vrste: popis, dnevnik, pravila,
upute, obavijest, izvješće, opis, sastavak,
priče prema nizu slika, tekst čestitke i
razglednice, kratko pismo
ČETVRTI RAZRED
A. 4. 3
Učenik govori kratke tekstove
jednostavnih struktura u skladu sa svrhom
govorenja.
tekstne vrste: kratki pripovjedni tekst,
poruka, molba,obavijest, izvješće, vijest,
opis (realističan i slikovit), prezentacijski
kratki govor
A. 4. 4
Učenik čita tekst s razumijevanjem, izdvaja
i tumači važne podatke iz teksta
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi,
obavijesni tekstovi, isprekidani teksta
A. 4. 5
Učenik piše vođenim pisanjem tekstove
jednostavnih struktura u skladu sa svrhom
i primateljem te primjenjuje pravopisna
pravila primjerena jezičnomu razvoju.
tekstne vrste: bilješka,dnevnik, pisani
sastavak na zadanu ili slobodnu temu,
slikovit i stvaran opis predmeta ili lika,
obavijest, izvješće, tekst čestitke i
razglednice, pismo, SMS poruka, poruka
elektroničke pošte
—10
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
PRVI RAZRED
A. 1. 6
Učenik točno upotrebljava riječi, sintagme
i rečenice u točnome značenju u
uobičajenim komunikacijskim situacijama.
A. 1. 7
Učenik prepoznaje razliku između
mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog
jezika.
A.1. 8
Učenik prepoznaje glasovnu strukturu
riječi te glasovno analizira i sintetizira riječi
primjereno početnomu opismenjavanju.
B 1. 1
Učenik izražava svoja zapažanja, misli i
osjećaje nakon slušanja/čitanja
književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim
iskustvom.
B. 1. 2
Učenik sluša/čita s razumijevanjem
književni tekst, kazuje o čemu tekst govori
i prepoznaje književne vrste prema obliku
u skladu s jezičnim razvojem i dobi.
DRUGI RAZRED
A. 2. 6
Učenik točno upotrebljava i objašnjava
riječi, sintagme i rečenice u točnome
značenju s obzirom na komunikacijsku
situaciju.
A. 2. 7
Učenik uspoređuje mjesni govor i
standardni hrvatski jezik.
KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
B. 2. 1
Učenik izražava svoja zapažanja, misli i
osjećaje nakon slušanja/čitanja
književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim
iskustvom.
B. 2. 2
Učenik sluša/čita s razumijevanjem
književni tekst i razlikuje književne vrste
prema obliku i sadržaju.
TREĆI RAZRED
A. 3. 6
Učenik točno upotrebljava riječi u
sintagmama i rečenicama te ih povezuje u
kratki vezani tekst.
A. 3. 7
Učenik prepoznaje razliku između
zavičajnoga govora i standardnoga
hrvatskoga jezika.
B. 3. 1
Učenik iskazuje i objašnjava svoja
zapažanja, misli i osjećaje nakon
slušanja/čitanja književnoga teksta te
povezuje sadržaj i temu teksta s vlastitim
iskustvom.
B. 3. 2
Učenik čita književni tekst s
razumijevanjem i prepoznaje obilježja
književnog teksta.
ČETVRTI RAZRED
A. 4. 6
Učenik povezuje riječi u sintagmu,
rečenicu i tekst jednostavnih struktura uz
funkcionalnu primjenu jezičnih znanja.
A. 4. 7
Učenik objašnjava razliku između
zavičajnoga govora i standardnoga
hrvatskog jezika.
B. 4. 1
Učenik objašnjava svoja zapažanja, misli i
osjećaje nakon slušanja/čitanja
književnoga teksta i povezuje sadržaj,
temu i motive teksta s vlastitim
iskustvom.
B. 4. 2
Učenik čita s razumijevanjem književni
tekst i objašnjava obilježja književnoga
teksta.
—11
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
PRVI RAZRED
B. 1. 3
Učenik izražava sviđa li mu se
pročitani/slušani književni tekst ili ne.
tekstne vrste: priča sa slikama, kratka
pripovijetka, bajka, dječja pjesma, kratki
igrokaz, zagonetka
B 1. 4
Učenik izabire ponuđene književne
tekstove i čita/sluša ih s razumijevanjem
prema vlastitome interesu.
B. 1. 5
Učenik se stvaralački izražava prema
vlastitome interesu potaknut različitim
iskustvima i doživljajima tijekom učenja i
poučavanja.
C. 1. 1
Učenik sluša/čita obavijesni tekst
oblikovan u skladu s početnim
opismenjavanjem i pronalazi podatke u
tekstu.
tekstne vrste: kraći edukativni tekstovi u
udžbenicima, dječjim časopisima, dječjim
leksikonima, rječnicima i enciklopedijama
te obavijesni tekstovi u skladu s početnim
opismenjavanjem; isprekidani tekstovi:
tablice, piktogrami
DRUGI RAZRED
B. 2. 3
Učenik objašnjava razloge zbog kojih mu
se književni tekst sviđa ili ne sviđa.
tekstne vrste: priča sa slikama, kratka priča,
bajka, dječja pjesma, kratki igrokaz,
zagonetka
B. 2. 4
Učenik samostalno izabire književne
tekstove i čita/sluša ih s razumijevanjem
prema vlastitome interesu.
B. 2. 5.
Učenik se stvaralački izražava prema
vlastitome interesu potaknut različitim
iskustvima i doživljajima tijekom učenja i
poučavanja.
KULTURA I MEDIJI
C. 2. 1
Učenik sluša/čita obavijesni tekst
oblikovan u skladu s početnim
opismenjavanjem i navodi podatke iz
teksta.
tekstne vrste: kraći edukativni tekstovi u
udžbenicima, dječjim časopisima, dječjim
leksikonima, rječnicima i enciklopedijama
te obavijesni tekstovi u skladu s početnim
opismenjavanjem; isprekidani tekstovi:
piktogrami, tablice, popisi, plakati, recepti
TREĆI RAZRED
B. 3. 3
Učenik uočava vrijednosti književnoga
teksta primjereno recepcijskim
sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i
osobnom iskustvu.
tekstne vrste: priča, bajka, basna, pjesma,
igrokaz, dječji roman
B. 3. 4
Učenik redovito čita iz užitka i prema
vlastitome interesu te razlikuje vrste knjiga
za djecu.
B. 3. 5.
Učenik se stvaralački izražava prema
vlastitome interesu potaknut različitim
iskustvima i doživljajima tijekom učenja i
poučavanja.
C. 3. 1
Učenik pronalazi podatke u obavijesnome
tekstu iz različitih izvora primjerenih dobi
učenika.
tekstne vrste: edukativni tekstovi
primjereni razvoju čitalačke pismenosti,
vijest, obavijest, izvješće, novinski članak
primjeren razvoju čitalačke pismenosti i
spoznajnim mogućnostima učenika,
isprekidani tekstovi: piktogrami, tablice,
popisi, plakati, recepti
ČETVRTI RAZRED
B. 4. 3
Učenik objašnjava vrijednosti književnoga
teksta primjereno recepcijskim
sposobnostima te vlastitomu čitateljskom i
osobnom iskustvu.
tekstne vrste: priča, bajka, basna, pjesma,
igrokaz, dječji roman
B. 4. 4
Učenik redovito čita iz užitka i prema
vlastitome interesu te razlikuje vrste knjiga
za djecu.
B. 4. 5.
Učenik se stvaralački izražava prema
vlastitome interesu potaknut različitim
iskustvima i doživljajima tijekom učenja i
poučavanja.
C. 4. 1
Učenik izdvaja ključnu poruku ili podatak u
obavijesnome tekstu iz različitih medija
primjerenih dobi učenika.
tekstne vrste: edukativni tekstovi
primjereni razvoju čitalačke pismenosti,
vijest, obavijest, izvješće, novinski članak
primjeren razvoju čitalačke pismenosti i
spoznajnim mogućnostima učenika;
isprekidani tekstovi: piktogrami, tablice,
popisi, plakati, recepti
—12
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
C. 1. 2
Učenik razlikuje različite medijske sadržaje
primjerene dobi i interesu.
tekstne vrste: časopisi za djecu, animirani
filmovi, edukativni i interaktivni digitalni
mediji primjereni dobi i interesima
učenika, televizijske i radijske emisije za
djecu, zvučne priče, kazališne predstave za
djecu
C. 1. 3
Učenik posjećuje kulturne događaje
primjerene dobi.
C. 2. 2
Učenik razlikuje različite vrste medija i
medijske sadržaje primjerene dobi i
interesu.
tekstne vrste: književni i zabavno-poučni
časopisi za djecu, kazališne predstave za
djecu, animirani, dokumentarni i igrani
filmovi, edukativni i interaktivni digitalni
mediji primjereni dobi i interesima
učenika, zvučna priča, televizijske i radijske
emisije za djecu, dječje radijsko i filmsko
stvaralaštvo
C. 2. 3
Učenik posjećuje kulturne događaje
primjerene dobi i iskazuje svoje mišljenje.
C. 3. 2
Učenik razlikuje vrste medija primjerene
dobi i interesima, izabire medijske sadržaje
te iskazuje mišljenje o medijskim
sadržajima.
tekstne vrste: dječji časopisi, strip za djecu,
kazališne predstave za djecu, animirani,
dokumentarni i igrani filmovi tematski i
sadržajno primjereni recepcijskim i
spoznajnim mogućnostima učenika,
edukativni i interaktivni digitalni mediji
primjereni dobi i interesima učenika,
televizijske emisije za djecu, radijske
emisije za djecu
C. 3. 3
Učenik razlikuje kulturne događaje koje
posjećuje i iskazuje svoje mišljenje o
njima.
C. 4. 2
Učenik razlikuje različite vrste medija
primjerene dobi i interesima, izabire
medijske sadržaje te obrazlaže mišljenje o
njima.
tekstne vrste: dječji časopisi, kazališne
predstave za djecu, animirani, igrani i
dokumentarni filmovi tematski i sadržajno
primjereni recepcijskim i spoznajnim
mogućnostima učenika, edukativni i
interaktivni digitalni mediji primjereni dobi
i interesima učenika, televizijske i radijske
emisije za djecu
C. 4. 3
Učenik razlikuje i opisuje kulturne
događaje koje posjećuje i iskazuje svoje
mišljenje o njima.
—13
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
PETI RAZRED
A. 5. 1
Učenik razgovara i raspravlja o
svakodnevnim događajima i svojim
interesima, primjenjuje vještine aktivnoga
slušanja i poštuje pravila uljudnoga
ophođenja.
tekstne vrste: razgovorne igre (glumljeni
„službeni“ razgovori, razgovori s
izmišljenim bićima...), telefonski razgovor,
spontani razgovor
A. 5. 2
Učenik aktivno sluša tekst, izdvaja ključne
riječi i objašnjava značenje teksta u cjelini.
tekstne vrste: obavijesni tekstovi
jednostavnih struktura (obavijest, poziv),
izlagački tekstne vrste jednostavnih
struktura (sažetak, objašnjenje), radijska i
televizijska emisija, zvučni zapis
pripovjednih tekstova
KOMUNIKACIJA I JEZIK
ŠESTI RAZRED
A. 6. 1
Učenik razgovara i raspravlja o
svakodnevnim događajima i vlastitim
interesima te ih povezuje s pročitanim i
poslušanim tekstne vrstema, primjenjuje
vještine aktivnoga slušanja i poštuje
pravila uljudnoga ophođenja.
tekstne vrste: razgovor, uvjeravanje,
nagovaranje
A. 6. 2
Učenik aktivno sluša tekst, sažima
podatke u bilješke i objašnjava značenje
teksta u cjelini.
tekstne vrste: obavijesni tekstovi
jednostavnih struktura (izvješće),
upućivački tekstovi jednostavnih
struktura (savjet, molba)
SEDMI RAZRED
A. 7. 1
Učenik razgovara i raspravlja prema
različitim obrascima vođenja razgovora,
primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i
poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
tekstne vrste: privatni razgovor, službeni
razgovor, intervju (stvarni i zamišljeni),
komentar, pripremljena rasprava, panel-
rasprava
A. 7. 2
Učenik aktivno sluša tekst, izvodi
zaključke i tumači značenje teksta u
cjelini.
tekstne vrste: obavijesni tekstovi (vijest,
intervju), izlagački tekstne vrste
(definicija), upućivački tekstovi (upute),
raspravljački tekstovi (osvrt)
OSMI RAZRED
A. 8. 1
Učenik razgovara i raspravlja prema
različitim obrascima grupnoga razgovora,
primjenjuje vještine aktivnoga slušanja i
poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
tekstne vrste: komentar, okrugli stol
A. 8. 2
Učenik aktivno sluša tekst, prosuđuje
značenje teksta u cjelini i povezuje ga s
prethodnim znanjem i iskustvom iznoseći
konkretne primjere.
tekstne vrste: obavijesni tekstovi (anketa,
reportaža, putopis), izlagački tekstne vrste
(predavanje, predstavljanje), raspravljački
tekstovi (problemski članak, komentar)
—14
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
PETI RAZRED
A. 5. 3
Učenik oblikuje i govori tekstove
jednostavnih pripovjednih i opisnih
struktura u skladu s temom i prema planu.
tekstne vrste: opisni tekstovi (opis osobe,
opis vanjskoga i unutarnjega prostora),
pripovjedni tekstovi (prepričavanje,
stvaralačko prepričavanje), obavijesni
tekstovi (obavijest i poziv)
A. 5. 4
Učenik čita tekst s razumijevanjem,
izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje
teksta u cjelini.
tekstne vrste: obavijesni tekstovi
jednostavnih struktura (obavijest, poziv,
izvješće), izlagački tekstovi jednostavnih
struktura (sažetak, objašnjenje), opisni i
pripovjedni tekstovi jednostavnih
struktura, isprekidani tekstovi (oglas,
plakat, tablica)
ŠESTI RAZRED
A. 6. 3
Učenik oblikuje i govori tekstove
jednostavnih pripovjednih i opisnih
struktura u skladu s temom i prema
smjernicama.
tekstne vrste: opisni tekstovi (objektivni i
subjektivni opis), pripovjedni
(prepričavanje s promjenom gledišta,
sažeto prepričavanje), obavijesni (izvješće,
izjava); javni govor
A. 6. 4
Učenik čita tekst s razumijevanjem,
uspoređuje podatke prema važnosti i
objašnjava značenje teksta u cjelini.
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi
(biografije poznatih, uvodnici u tiskanim i
online novinama i časopisima); isprekidani
tekstovi (uputa, poziv i oglas u
elektroničkome obliku)
SEDMI RAZRED
A. 7. 3
Učenik oblikuje i govori tekstove složenih
pripovjednih i opisnih struktura u skladu s
temom i prema planu te obrazlaže vlastito
mišljenje.
tekstne vrste: portret, prezentacija
A. 7. 4
Učenik čita tekst s razumijevanjem, izvodi
zaključke i tumači značenje teksta u
cjelini.
tekstne vrste: obavijesni tekstovi (vijest,
intervju), izlagački tekstovi (sažetak,
objašnjenje, definicija), upućivački tekstovi
(uputa, savjet, molba), objasnidbeni
tekstovi (enciklopedije, rječnici, leksikoni),
raspravljački tekstovi (osvrt), isprekidani
tekstovi (tablica, grafikon, dijagram, karta)
OSMI RAZRED
A. 8. 3
Učenik oblikuje i govori tekstove složenih
pripovjednih i opisnihstruktura te
jednostavnih raspravljačkih struktura u
skladu s temom i prema smjernicama.*
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi
složenih struktura, raspravljački tekstovi
(komentar, osvrt)
A. 8. 4
Učenik čita tekst s razumijevanjem,
prosuđuje značenje teksta u cjelini i
povezuje ga s prethodnim znanjem i
iskustvom.
tekstne vrste: obavijesni tekstovi (anketa,
reportaža, putopis), izlagački tekstovi
(predavanje, predstavljanje), raspravljački
tekstovi (problemski članak, komentar),
isprekidani tekstovi (obrazac)
—15
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
PETI RAZRED
A. 5. 5
Učenik piše tekst jednostavnih
pripovjednih i opisnih struktura u skladu s
temom i prema planu.
tekstne vrste: opisni tekstovi (opis osobe,
opis vanjskog i unutarnjeg prostora),
obavijesni tekstovi (obavijest i poziv),
pisani sastavak na zadanu ili slobodnu
temu; isprekidani tekstovi (popis, recept,
poziv i oglas u tiskanome obliku);
dopisivanje (osobno pismo, e-poruka, SMS
poruka)
A. 5. 6
Učenik oblikuje tekst i primjenjuje
morfološka znanja o promjenjivim i
nepromjenjivim riječima na prototipnim i
čestim primjerima.
A. 5. 7
Učenik objašnjava jezičnu raznolikost
hrvatskoga jezika.
ŠESTI RAZRED
A. 6. 5
Učenik piše tekst jednostavnih
pripovjednih i opisnih struktura u skladu s
temom i prema smjernicama.
tekstne vrste: opisni tekstovi (objektivni i
subjektivni opis), pripovjedni tekstovi
(stvaralačko prepričavanje, prepričavanje s
promjenom gledišta, sažeto prepričavanje),
obavijesni tekstovi (obavijest, poziv,
izvješće, izjava); dopisivanje; blog
A. 6. 6
Učenik oblikuje tekst i primjenjuje
morfološka znanja o glagolskim oblicima
na prototipnim i čestim primjerima.
A. 6. 7
Učenik tumači uporabu hrvatskoga jezika s
obzirom na komunikacijsku situaciju.
SEDMI RAZRED
A. 7. 5
Učenik piše tekst složenih pripovjednih i
opisnih struktura u skladu s temom i
prema planu.
tekstne vrste: portret, priča, prikaz, vijest,
intervju; isprekidani tekstovi (dnevnik,
letak, obrazac); komunikacija digitalnim
medijima
A. 7. 6
Učenik oblikuje tekst i primjenjuje
sintaktička znanja o gramatičkome i
komunikacijskom ustrojstvu rečenice na
prototipnim i čestim primjerima.
A. 7. 7
Učenik uspoređuje različite odnose i
značenja među riječima te opisuje njihovo
značenje u različitim kontekstima.
OSMI RAZRED
A. 8. 5
Učenik piše tekst složenih opisnih i
pripovjednih struktura te jednostavnih
raspravljačkih struktura u skladu s temom i
prema smjernicama.
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi
složenih struktura, raspravljački tekstovi
(komentar, osvrt, javno pismo, post na
forumu), prezentacija
A. 8. 6
Učenik oblikuje tekst i primjenjuje
sintaktička znanja o rečenicama po sastavu
na prototipnim i čestim primjerima.
A. 8. 7
Učenik istražuje informacije o tekstne
vrstema i događajima važnima za razvoj
hrvatskoga jezika.
—16
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

PETI RAZRED ŠESTI RAZRED SEDMI RAZRED OSMI RAZRED

B. 5. 1 B. 6. 1 B. 7. 1 B. 8. 1

Učenik obrazlaže vlastiti neposredni Učenik obrazlaže vlastita iskustva i Učenik tumači utjecaj književnoga teksta Učenik obrazlaže odnos proživljenoga
doživljaj književnoga teksta i povezuje ga stavove te ih uspoređuje s onima u na stvaranje mišljenja o sebi i drugima. iskustva i iskustva stečenoga čitanjem
sa svijetom oko sebe. književnome tekstu. književnih tekstova.

B. 5. 2 B. 6. 2 B. 7. 2 B. 8. 2

Učenik razlikuje temeljna žanrovska Učenik obrazlaže značenje književnoga Učenik tumači književni tekst na temelju Učenik interpretira književni tekst na
obilježja književnoga teksta i izražava teksta i oblikuje smisao književnoga teksta čitateljskoga iskustva i usporedbe s drugim temelju vlastitoga čitateljskoga iskustva i
vlastiti literarni doživljaj. na temelju vlastitoga čitateljskoga iskustva tekstne vrstema primjenjujući konteksta primjenjujući temeljna
i književnoteorijskoga znanja. književnoteorijska znanja. književnoteorijska znanja.

B. 5. 3 B. 6. 3 B. 7. 3 B. 8. 3

Učenik prosuđuje književni tekst na Učenik prosuđuje književni tekst i Učenik vrednuje književni tekst i Učenik kritički vrednuje književni tekst i
temelju iskustva o svijetu oko sebe i obrazlaže vlastite stavove u vezi s argumentira vlastita zapažanja u vezi s povezuje ga s vlastitim književnim
objašnjava uočene ideje i problematiku u pročitanim tekstom. pročitanim tekstom. iskustvom.
vezi s pročitanim tekstom.

tekstne vrste: lirska pjesma (domoljubna, tekstne vrste: lirska pjesma, crtica, usmena tekstne vrste: lirska pjesma (socijalna, tekstne vrste: lirska pjesma, novela, kratka
pejzažna, ljubavna; dijalektna), basna, književnost (narodna bajka, lirska i epska misaona, duhovna), novela, socijalna priča, socijalni i povijesni roman, predaja,
bajka, kratka priča, vic, anegdota, roman za pjesma), znanstvenofantastični i ljubavni pripovijetka, roman, kriminalistički roman, dramski tekst: komedija
djecu i mlade, pustolovni roman, igrokaz roman biografija, autobiografija, dramski tekst

B. 5. 4 B. 6. 4 B. 7. 4 B. 8. 4

Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnoga Učenik argumentirano prosuđuje Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnih Učenik argumentirano prosuđuje
teksta i pokazuje zanimanje i pozitivan samostalno izabrani književni tekst i tekstova za čitanje i primjenjuje znanja s samostalno izabrani književni tekst i
stav prema čitanju. povezuje ga s vlastitim iskustvom. obzirom na tematiku, likove i načine promišlja o njegovoj svrsi, obilježjima
izlaganja. pripadajućega žanra i autora.

—17
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

PETI RAZRED ŠESTI RAZRED SEDMI RAZRED OSMI RAZRED

B. 5. 5 B. 6. 5 B. 7. 5 B. 8. 5

Učenik se stvaralački izražava prema Učenik se stvaralački izražava prema Učenik se stvaralački izražava prema Učenik se stvaralački izražava prema
vlastitome interesu potaknut različitim vlastitome interesu potaknut različitim vlastitome interesu potaknut različitim vlastitome interesu potaknut različitim
iskustvima i doživljajima tijekom učenja i iskustvima i doživljajima tijekom učenja i iskustvima i doživljajima tijekom učenja i iskustvima i doživljajima tijekom učenja i
poučavanja. poučavanja. poučavanja. poučavanja.

KULTURA I MEDIJI

C. 5. 1 C. 6. 1 C. 7. 1 C. 8. 1

Učenik razlikuje izvore informacija, Učenik samostalno izabire informacije iz Učenik organizira izabrane informacije iz Učenik vrednuje informacije i izvore
pronalazi potrebne informacije u skladu sa različitih izvora, provjerava njihovu različitih izvora radi rješavanja problemske informacija te povezuje odabrane
svojim potrebama i interesima. korisnost i točnost u skladu s postavljenim situacije. informacije s postojećim znanjem radi
zadatkom. rješavanja problemske situacije.

tekstne vrste: upute, katalog, programi, tekstne vrste: dnevnik, blog, novinski tekstne vrste: opis procesa, biografija,
tekstne vrste: post, obavijest, recept,
vijest, prospekt članak, letak, natuknica u različitim dijagram, grafikon, kritika, osvrt;
plakat, hipertekst
priručnicima (referentnoj literaturi) referentna literatura

C. 5. 2 C. 6. 2 C. 7. 2 C. 8. 2

Učenik prosuđuje različite medijske Učenik uspoređuje različito predstavljanje Učenik obrazlaže pozitivan i negativan Učenik prosuđuje utjecaj medijskih
tekstove jednostavnih struktura kojima se istih medijskih sadržaja sa svrhom utjecaja utjecaj različitih medijskih tekstova na tekstova sa svrhom komercijalizacije i
promiču pozitivni komunikacijski obrasci. na razvoj mišljenja i stavova. razvoj stavova i vrijednosti ciljane oblikovanja stavova te ih dekonstruira
tinejdžerske publike. uspoređujući više tekstova istoga sadržaja.

C. 5. 3 C. 6. 3 C. 7. 3 C. 8. 3

Učenik razlikuje tiskane medijske tekstove Učenik objašnjava uporabu vizualnih i Učenik objašnjava uporabu postupaka, Učenik tumači uporabu postupaka, tehnika
i objašnjava uporabu sadržajnih i grafičkih zvučnih postupaka i tehnika u medijskim tehnika i izražajnih sredstava u različitim i izražajnih sredstava u internetskome
elemenata sa svrhom prenošenja poruke. tekstne vrstema sa svrhom prenošenja časopisima sa svrhom prenošenja poruke. okružju sa svrhom prenošenja poruke.
poruke.

—18
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
PETI RAZRED
C. 5. 4
Učenik opisuje vlastitim riječima značenje
popularnokulturnih tekstova u kontekstu
svakodnevnoga života.
tekstne vrste: animirani filmovi, stripovi,
videoigre, igrani filmovi, tekstne vrste
popularne glazbe, isječci na raznim
internetskim portalima
C. 5. 5
Učenik vrednuje kulturne događaje,
samostalno ih izabire i posjećuje u
fizičkome i digitalnome okružju.
ŠESTI RAZRED
C. 6. 4
Učenik objašnjava vlastitim riječima
značenje popularnokulturnih tekstova s
obzirom na vlastite interese i iskustvo.
tekstne vrste: televizijske emisije, časopisi
C. 6. 5
Učenik vrednuje kulturne događaje,
samostalno ih izabire i posjećuje u
fizičkome i digitalnome okružju.
SEDMI RAZRED
C. 7. 4
Učenik obrazlaže vlastitim riječima
značenje popularnokulturnih tekstova s
obzirom na društveni i ekonomski
kontekst.
tekstne vrste: djela tzv. trivijalne
književnosti,: krimić, romansa, gotički
roman; tinejdžerski časopisi
C. 7. 5
Učenik vrednuje kulturne događaje,
samostalno ih izabire i posjećuje u
fizičkome i digitalnome okružju.
OSMI RAZRED
C. 8. 4
Učenik samostalno prosuđuje
popularnokulturne tekstove s obzirom na
književni i kontekst ostalih umjetnosti.
tekstne vrste: suvremeni tekstovi s kojima
se učenik svakodnevno susreće
C. 8. 5
Učenik vrednuje kulturne događaje,
samostalno ih izabire i posjećuje u
fizičkome i digitalnome okružju.
—19
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
Srednja škola sa satnicom 140 + 140 + 140 + 140
PRVI RAZRED
A. 1. 1
Učenik razgovara i raspravlja o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi u skladu sa
svrhom i komunikacijskom situacijom i
primjenjuje komunikacijski bonton.
tekstne vrste: razgovor o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi (iz različitih
područja ljudskog djelovanja u skladu s
interesima učenika) prema modelu i
smjernicama vođenoga i grupnoga
razgovora; razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi nakon slušanja, čitanja i
gledanja; anketa i intervju; vrste rasprava:
diskusija i razgovor u krugu
A. 1. 2
Učenik aktivno sluša prema određenoj svrsi
slušanja, izdvaja i razvrstava informacije i
ideje u obliku teksta.
tekstne vrste: opisni i pripovjedni: priča,
bajka, izvješće, priopćenje, putopis;
govorne i razgovorne vrste predviđene za
godinu školovanja
KOMUNIKACIJA I JEZIK
DRUGI RAZRED
A. 2. 1
Učenik razgovara i raspravlja o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi u skladu sa
svrhom i komunikacijskom situacijom i
primjenjuje komunikacijski bonton.
tekstne vrste: službeni i poslovni razgovor,
intervju, razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi (iz različitih područja
ljudskog djelovanja u skladu s interesima i
dobi učenika) prema obrascu i smjernicama
vođenoga i grupnog razgovora; razgovor o
zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon
slušanja, čitanja i gledanja; vrste rasprave:
plenarna rasprava, diskusija
A. 2. 2
Učenik aktivno sluša prema određenoj svrsi
slušanja, analizira i razvrstava informacije i
ideje u obliku teksta.
tekstne vrste: izlagački (usmeni obavijesni
prikaz/prezentacija, radijski ili televizijski
prikaz, popularno predavanje, javni
govor...), govorne i razgovorne vrste
predviđene za godinu učenja
TREĆI RAZRED
A. 3. 1
Učenik razgovara i raspravlja o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi u skladu sa
svrhom i komunikacijskom situacijom i
primjenjuje komunikacijski bonton.
tekstne vrste: poslovni razgovor, razgovor
o zadanoj ili slobodno odabranoj temi (iz
različitih područja ljudskog djelovanja u
skladu s interesima i dobi učenika);
razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj
temi nakon slušanja, čitanja i gledanja;
vrste rasprave: debata, simultano suđenje,
panel-rasprava
A. 3. 2
Učenik aktivno sluša prema određenoj svrsi
slušanja, uspoređuje i tumači informacije i
ideje u obliku teksta.
tekstne vrste: raspravljački i upućivački:
mobilizacijski govor, znanstveno
predavanje, kritički prikaz, anketa, savjeti,
upute; govorne i razgovorne vrste
predviđene za godinu učenja
ČETVRTI RAZRED
A. 4. 1
Učenik razgovara i raspravlja o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi u skladu sa
svrhom i komunikacijskom situacijom i
primjenjuje komunikacijski bonton.
tekstne vrste: službeni i poslovni razgovor,
razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj
temi (iz različitih područja ljudskog
djelovanja u skladu s interesima i dobi
učenika); razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi nakon slušanja, čitanja i
gledanja; vrste rasprave: debata, simulirano
suđenje, diskusija, polemika, okrugli stol,
sastanak
A. 4. 2
Učenik aktivno sluša prema određenoj svrsi
slušanja i kritički procjenjuje informacije i
ideje u obliku teksta.
tekstne vrste: raspravljački: rasprava,
debata, okrugli stolovi, podijske rasprave,
znanstvena predavanja, komentari, kritike,
predstave...
—20
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
PRVI RAZRED
A. 1. 3
Učenik oblikuje i govori opisne i
pripovjedne tekstove i usklađuje govorenje
s komunikacijskom situacijom, svrhom i
slušateljima.
tekstne vrste: opisne i i pripovjedne:
usmeni opis, priča, anegdota, vijest,
obavijest, izvješće, izjava, priopćenje,
molba...
A. 1. 4
Učenik čita s razumijevanjem prema svrsi
čitanja opisne i pripovjedne tekstove
složenih struktura te izdvaja i analizira
informacije i ideje.
tekstne vrste: opisne i pripovjedne - opis
(subjektivni i objektivni), putopis, novinsko
i tehničko izvješće, vijest, obavijest
A. 1. 5
Učenik oblikuje i piše opisne i pripovjedne
tekstove, primjenjuje pravopisna pravila i
obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa
svrhom teksta i željenim učinkom na
primatelja.
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi:
subjektivni i objektivni opis, tehnički opis;
obavijest, izvješće, vijest, biografija,
putopis, reportaža
DRUGI RAZRED
A. 2. 3
Učenik oblikuje i govori izlagačke tekstove i
usklađuje govorenje s komunikacijskom
situacijom, svrhom i slušateljima.
tekstne vrste: izlagačke - usmena
prezentacija / usmeni prikaz, javni govor,
popularno predavanje
A. 2. 4
Učenik čita s razumijevanjem prema svrsi
čitanja izlagačke tekstove složenih
struktura te povezuje i objašnjava
informacije i ideje.
tekstne vrste: izlagačke: prikaz, zapisnik,
sažetak; pismo (osobno i javno) i govor
A. 2. 5
Učenik oblikuje i piše izlagačke tekstove,
primjenjuje pravopisna pravila i obilježja
funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom
teksta i željenim učinkom na primatelja.
tekstne vrste: prikaz, sažetak, zapisnik,
govor i pismo (osobno i javno)
TREĆI RAZRED
A. 3. 3
Učenik oblikuje i govori upućivačke i
raspravljačke tekstove i usklađuje
govorenje s komunikacijskom situacijom,
svrhom i slušateljima.
tekstne vrste: referat, usmena
interpretacija, uputa
A. 3. 4
Učenik čita s razumijevanjem prema svrsi
čitanja upućivačke i raspravljačke tekstove
složenih struktura i interpretira ih.
tekstne vrste: raspravljačke i upućivačke -
priručnici i upute; esej; uvodnik, kolumna,
intervju; referat
A. 3. 5
Učenik oblikuje i piše upućivačke i
raspravljačke tekstove, primjenjuje
pravopisna pravila i obilježja
funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom
teksta i željenim učinkom na primatelja.
tekstne vrste: raspravljački tekstovi:
uvodnik, kolumna, intervju, anketa,
interpretativni esej, usporedna raščlamba
dvaju ili više tekstova i upućivački tekstovi:
savjet, uputa, recept, pravila ponašanja,
prijedlog kućnog reda te referat
ČETVRTI RAZRED
A. 4. 3
Učenik oblikuje i govori raspravljačke
tekstove iusklađuje govorenje s
komunikacijskom situacijom, svrhom i
slušateljima.
tekstne vrste: usmeni komentar, kritika
(knjige, filma, videoigre, utakmice,
likovnoga djela...), prigodni zabavljački
govori: npr. zdravica
A. 4. 4
Učenik čita s razumijevanjem prema
odabranoj svrsi čitanja raspravljačke
tekstove složenih struktura i kritički ih
procjenjuje.
tekstne vrste: raspravljački tekstovi:
komentar, kritika, esej; molba, žalba,
poslovni životopis, Europass...
A. 4. 5
Učenik oblikuje i piše raspravljačke
tekstove, primjenjuje pravopisna pravila i
obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa
svrhom teksta i željenim učinkom na
primatelja.
tekstne vrste: raspravljački tekstovi:
komentar, kritika, raspravljački esej; molba,
žalba i poslovni životopis, zahtjev,
prijavnica, Europass
—21
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
PRVI RAZRED
A. 1. 6
Učenik raščlanjuje i objašnjava sintaktičku
službu riječi u rečenici i primjenjuje jezično
znanje pri oblikovanju teksta.
A. 1. 7
Učenik istražuje i otkriva značenjske
odnose među riječima na temelju
konteksta.
A. 1. 8
Učenik istražuje rasprostranjenost
hrvatskih govora i dijalekata te raspravlja o
jeziku kao sastavnici nacionalnoga
identiteta.
B. 1. 1
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže
svoj kritički stav o književnom tekstu na
temelju čitateljskog iskustva i znanja o
svijetu.
B. 1. 2
Učenik interpretira književni tekst i
povezuje interpretaciju s tematskim,
žanrovskim, kompozicijskim i stilskim
obilježjima teksta.*
DRUGI RAZRED
A. 2. 6
Učenik raščlanjuje spojeve riječi i rečenice
u tekstu i primjenjuje jezično znanje pri
oblikovanju teksta.
A. 2. 7
Učenik razlikuje leksičke slojeve u
standardnome jeziku i odabire riječi
prikladne kontekstu, svrsi i primateljima.
A. 2. 8
Učenik raščlanjuje svoj idiolekt, uspoređuje
ga s drugim idiomima i navodi ga kao
sastavnicu osobnoga identiteta.
KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
B. 2. 1
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže
svoj kritički stav o književnom tekstu na
temelju čitateljskog iskustva i znanja o
svijetu.
B. 2. 2
Učenik interpretira književni tekst i
određuje međusobne odnose tematskih,
žanrovskih, kompozicijskih i stilskih
obilježja.*
TREĆI RAZRED
A. 3. 6
Učenik objašnjava veze među rečenicama u
tekstu i procjenjuje njihov utjecaj na
oblikovanje teksta.
A. 3. 7
Učenik razmatra i objašnjava razloge
stvaranja ili zastarijevanja riječi i odabire
riječi prikladne kontekstu, svrsi i
primateljima.
A. 3. 8
Učenik objašnjava jezik kao društvenu i
povijesnu pojavu podložnu utjecajima i
stvara pretpostavke o promjenama u
hrvatskome jeziku.
B. 3. 1
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže
svoj kritički stav o književnom tekstu na
temelju čitateljskog iskustva i znanja o
svijetu.
B. 3. 2
Učenik interpretira književne tekstove i
uspoređuje ih s obzirom na tematska,
žanrovska, kompozicijska i stilska
obilježja.*
ČETVRTI RAZRED
A. 4. 6
Učenik opisuje i objašnjava glasovni sustav
hrvatskoga jezika u tekstu i primjenjuje
jezično znanje pri prijenosu govorenoga
jezika u pisani i pisanog u govoreni jezik.
A. 4. 7
Učenik otkriva i opisuje kako se tvore
hrvatske riječi.
A. 4. 8
Učenik raspravlja o jezičnoj kulturi i kritički
prosuđuje uporabu hrvatskoga standardnog
jezika u javnim situacijama.
B. 4. 1
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže
svoj kritički stav o književnom tekstu na
temelju čitateljskog iskustva i znanja o
svijetu.
B. 4. 2
Učenik interpretira književni tekst i kritički
ga prosuđuje s obzirom na tematska,
žanrovska, kompozicijska i stilska
obilježja.*
—22
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
PRVI RAZRED
B. 1. 3
Učenik istražuje i objašnjava društveno-
povijesni i kulturni kontekst književnoga
teksta.*
*tekstne vrste: kratke priče, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drame u užem
smislu i komedije
B. 1. 4
Učenik samostalno odabire književni tekst
za čitanje i obrazlaže stavove, interese i
navike vezane uz čitanje.
B. 1. 5
Učenik se stvaralački izražava prema
vlastitom interesu potaknut različitim
iskustvima.
C. 1. 1
Učenik u skladu sa svrhom istraživanja
odabire informacije iz različitih izvora i
provjerava njihovu valjanost.*
* izvori: tiskani i elektronički; neprekinuti, isprekidani, mješoviti i višestruki; različiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori
DRUGI RAZRED
B. 2. 3
Učenik uspoređuje književne tekstove s
obzirom na društveno-povijesni i kulturni
kontekst.*
B. 2. 4
Učenik samostalno odabire književni tekst
za čitanje i komentira svoje stavove,
interese i navike vezane uz čitanje.
B. 2. 5
Učenik se stvaralački izražava prema
vlastitom interesu potaknut različitim
iskustvima.
KULTURA I MEDIJI
C. 2. 1
Učenik u skladu sa svrhom istraživanja
odabire informacije iz različitih izvora i
dokazuje njihovu valjanost. *
TREĆI RAZRED
B. 3. 3
Učenik istražuje i interpretira utjecaj
društveno-povijesnog i kulturnog
konteksta na književni tekst.*
*tekstne vrste: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i
epska), drama u užem smislu, tragedija, komedija
B. 3. 4
Učenik samostalno odabire književni tekst
za čitanje i procjenjuje svoje stavove,
interese i navike vezane uz čitanje
B. 3. 5
Učenik se stvaralački izražava prema
vlastitom interesu potaknut različitim
iskustvima.
C. 3. 1
Učenik u skladu sa svrhom istraživanja
odabire informacije iz različitih izvora i
procjenjuje njihovu valjanost.*
ČETVRTI RAZRED
B. 4. 3
Učenik kritički prosuđuje utjecaje
društveno-povijesnoga i kulturnog
konteksta na književni tekst.*
B. 4. 4
Učenik samostalno odabire književni tekst
za čitanje i kritički procjenjuje svoje
stavove i vrijednosti vezane uz čitanje.
B. 4. 5
Učenik se stvaralački izražava prema
vlastitom interesu potaknut različitim
iskustvima.
C. 4. 1
Učenik uspoređuje i kritički vrednuje
informacije i njihove izvore i povezuje
odabrane informacije s postojećim
znanjem i vrijednosnim sustavom. *
—23
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

PRVI RAZRED DRUGI RAZRED TREĆI RAZRED ČETVRTI RAZRED

C. 1. 2
Učenik istražuje i interpretira ulogu
medijskih tekstova i njihov utjecaj na
svakodnevni život primatelja.*
C. 2. 2
Učenik istražuje i interpretira ulogu
medijskih tekstova i njihov utjecaj na
oblikovanje životnog stila primatelja. *
C. 3. 2
Učenik uspoređuje medijske tekstove i
zaključuje o njihovu utjecaju na
oblikovanje stavova i vrijednosti
primatelja. *
C. 4. 2
Učenik kritički procjenjuje utjecaj
medijskih tekstova na doživljaj stvarnosti
i oblikovanje identiteta različitih
primatelja. *

* izvori: obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi (tiskani i elektronički); auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori

C. 1. 3
Učenik prosuđuje utjecaj kulturnih
vrijednosti i obrazaca u različitim tekstne
vrstema na oblikovanje vlastitoga
kulturnog identiteta. *
C. 2. 3 C. 3. 3 C. 4. 3
Učenik prosuđuje utjecaj masovne kulture Učenik prosuđuje utjecaj književne i Učenik prosuđuje povezanost vlastitoga
na oblikovanje vlastitoga kulturnog kulturne baštine na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim
identiteta. * kulturnog identiteta. * krugom. *

* izvori: obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni, stručni, medijski tekstovi (tiskani i elektronički), auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori; različita umjetnička djela

C. 1. 4 C. 2. 4 C. 3. 4 C. 4. 4.
Učenik samostalno odabire i posjećuje Učenik samostalno odabire i posjećuje Učenik samostalno odabire i posjećuje Učenik samostalno odabire i posjećuje
kulturne i umjetničke događaje prema kulturne i umjetničke događaje prema kulturne i umjetničke događaje prema kulturne i umjetničke događaje prema
vlastitom interesu. vlastitom interesu. vlastitom interesu. vlastitom interesu.

—24
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
Srednja škola sa satnicom 140 + 140 + 105 + 105
PRVI RAZRED
A. 1. 1
Učenik razgovara i raspravlja o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi u skladu sa
svrhom i komunikacijskom situacijom i
primjenjuje komunikacijski bonton.
tekstne vrste: razgovor o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi (iz različitih
područja ljudskog djelovanja u skladu s
interesima učenika) prema modelu i
smjernicama vođenoga i grupnoga
razgovora; razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi nakon slušanja, čitanja i
gledanja; anketa i intervju; vrste rasprava:
diskusija i razgovor u krugu
A. 1. 2
Učenik aktivno sluša prema određenoj svrsi
slušanja, izdvaja i razvrstava informacije i
ideje u tekst.
tekstne vrste: opisni i pripovjedni: priča,
bajka, izvješće, priopćenje, putopis; govorne
i razgovorne vrste predviđene za godinu
školovanja
KOMUNIKACIJA I JEZIK
DRUGI RAZRED
A. 2. 1
Učenik razgovara i raspravlja o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi u skladu sa
svrhom i komunikacijskom situacijom i
primjenjuje komunikacijski bonton.
tekstne vrste: službeni i poslovni razgovor,
intervju, razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi (iz različitih područja
ljudskog djelovanja u skladu s interesima i
dobi učenika) prema obrascu i smjernicama
vođenoga i grupnog razgovora; razgovor o
zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon
slušanja, čitanja i gledanja; vrste rasprave:
plenarna rasprava, diskusija
A. 2. 2
Učenik aktivno sluša prema određenoj svrsi
slušanja, analizira i razvrstava informacije i
ideje u tekst.
tekstne vrste: izlagački (usmeni obavijesni
prikaz/prezentacija, radijski ili televizijski
prikaz, popularno predavanje, javni govor...),
govorne i razgovorne vrste predviđene za
godinu učenja
TREĆI RAZRED
A. 3. 1
Učenik razgovara i raspravlja o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi u skladu sa
svrhom i komunikacijskom situacijom i
primjenjuje komunikacijski bonton.
tekstne vrste: poslovni razgovor, razgovor o
zadanoj ili slobodno odabranoj temi (iz
različitih područja ljudskog djelovanja u
skladu s interesima i dobi učenika);
razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj
temi nakon slušanja, čitanja i gledanja; vrste
rasprave: debata, simultano suđenje, panel-
rasprava
A. 3. 2
Učenik aktivno sluša prema određenoj svrsi
slušanja, uspoređuje i tumači osnovne
informacije i ideje u obliku teksta.
tekstne vrste: raspravljački i upućivački -
mobilizacijski govor, znanstveno
predavanje, kritički prikaz, anketa, savjeti,
upute; govorne i razgovorne vrste
predviđene za godinu učenju
ČETVRTI RAZRED
A. 4. 1
Učenik razgovara i raspravlja o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi u skladu sa
svrhom i komunikacijskom situacijom i
primjenjuje komunikacijski bonton.
tekstne vrste: službeni i poslovni razgovor,
razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj
temi (iz različitih područja ljudskog
djelovanja u skladu s interesima i dobi
učenika); razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi nakon slušanja, čitanja i
gledanja; vrste rasprave: debata, simulirano
suđenje, diskusija, polemika, okrugli stol,
sastanak
A. 4. 2
Učenik aktivno sluša prema određenoj svrsi
slušanja i procjenjuje informacije i ideje u
obliku teksta.
tekstne vrste: raspravljački: rasprava,
debata, okrugli stolovi, podijske rasprave,
znanstvena predavanja, komentari, kritike,
predstave...
—25
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
PRVI RAZRED
A. 1. 3
Učenik oblikuje i govori opisne i
pripovjedne tekstove i usklađuje govorenje
s komunikacijskom situacijom, svrhom i
slušateljima.
tekstne vrste: opisne i pripovjedne: usmeni
opis ili priča/anegdota, prepričavanje, vijest,
obavijest, izvješće, izjava, priopćenje,
molba…
A. 1. 4
Učenik čita s razumijevanjem prema
odabranoj svrsi čitanja opisne i pripovjedne
tekstove složenih struktura te izdvaja i
objašnjava informacije i ideje.
tekstne vrste: opis (subjektivni i objektivni),
putopis, reportaža, biografija, novinsko i
tehničko izvješće, vijest, obavijest...
A. 1. 5
Učenik oblikuje i piše opisne i pripovjedne
tekstove i primjenjuje pravopisna pravila i
obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa
svrhom teksta i željenim učinkom na
primatelja.
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi -
subjektivni i objektivni opis, tehnički opis;
obavijest, izvješće, vijest, biografija,
putopis, reportaža...
DRUGI RAZRED
A. 2. 3
Učenik oblikuje i govori izlagačke tekstove i
usklađuje govorenje s komunikacijskom
situacijom, svrhom i slušateljima.
tekstne vrste: izlagačke - usmena
prezentacija / usmeni prikaz, javni govor,
popularno predavanje
A. 2. 4
Učenik čita s razumijevanjem prema
odabranoj svrsi čitanja izlagačke tekstove
složenih struktura, analizira i povezuje
informacije i ideje.
tekstne vrste: prikaz, zapisnik, sažetak;
pismo (osobno i javno), govor...
A. 2. 5
Učenik oblikuje i piše izlagačke tekstove i
primjenjuje pravopisna pravila i obilježja
funkcionalnog stila u skladu sa svrhom
teksta i željenim učinkom na primatelja.
tekstne vrste: prikaz, sažetak, zapisnik,
govor i pismo (osobno i javno) i govor
TREĆI RAZRED
A. 3. 3
Učenik oblikuje i govori raspravljačke i
upućivačke tekstove i usklađuje govorenje s
komunikacijskom situacijom, svrhom i
slušateljima.
tekstne vrste: referat, usmena
interpretacija, uputa
A. 3. 4
Učenik čita s razumijevanjem prema
odabranoj svrsi čitanja upućivačke i
raspravljačke tekstove složenih struktura i
interpretira ih.
tekstne vrste: raspravljačke i upućivačke -
priručnici i upute; esej; uvodnik, kolumna,
intervju; referat
A. 3. 5
Učenik oblikuje i piše raspravljačke i
upućivačke tekstove i primjenjuje
pravopisna pravila i obilježja funkcionalnog
stila u skladu sa svrhom teksta i željenim
učinkom na primatelja.
tekstne vrste: raspravljački tekstovi:
uvodnik, kolumna, intervju, anketa,
interpretativni esej, usporedna raščlamba
dvaju ili više tekstova i upućivački tekstovi:
savjet, uputa, recept, pravila ponašanja,
prijedlog kućnog reda te referat
ČETVRTI RAZRED
A. 4. 3
Učenik oblikuje i govori raspravljačke
tekstove i usklađuje govorenje s
komunikacijskom situacijom, svrhom i
slušateljima.
tekstne vrste: usmeni komentar, kritika
(knjige, filma, videoigre, utakmice,
likovnoga djela...), prigodni zabavljački
govori: npr. zdravica
A. 4. 4
Učenik čita s razumijevanjem prema
odabranoj svrsi čitanja raspravljačke
tekstove složenih struktura i procjenjuje ih.
tekstne vrste: raspravljački tekstovi:
komentar, kritika, esej; molba, žalba,
životopis u svrhu zaposlenja ili nastavka
školovanja te Europass...
A. 4. 5
Učenik oblikuje i piše raspravljačke
tekstove i primjenjuje pravopisna pravila i
obilježja funkcionalnog stila u skladu sa
svrhom teksta i željenim učinkom na
primatelja.
tekstne vrste: raspravljački tekstovi:
komentar, kritika, raspravljački esej; molba,
žalba i životopis u svrhu zaposlenja ili
nastavka školovanja, radni nalog, zahtjev,
prijavnica, Europass
—26
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
PRVI RAZRED
A. 1. 6
Učenik objašnjava sintaktičku službu riječi
u rečenici i funkcionalno ju primjenjuje pri
oblikovanju teksta.
A. 1. 7
Učenik istražuje i otkriva značenjske
odnose među riječima na temelju
konteksta.
A. 1. 8
Učenik opisuje rasprostranjenost hrvatskih
govora i dijalekata i raspravlja o jeziku kao
sastavnici nacionalnoga identiteta.
B. 1. 1
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže
svoj kritički stav o književnom tekstu na
temelju čitateljskog iskustva i znanja o
svijetu.
B. 1. 2
Učenik interpretira književni tekst i
povezuje interpretaciju s tematskim,
žanrovskim, kompozicijskim i stilskim
obilježjima teksta.*
DRUGI RAZRED
A. 2. 6
Učenik objašnjava spojeve riječi i rečenice u
tekstu i funkcionalno ih primjenjuje pri
oblikovanju teksta.
A. 2. 7
Učenik razlikuje leksičke slojeve u jeziku i
odabire riječi prikladne kontekstu, svrsi i
primateljima.
A. 2. 8
Učenik opisuje svoj idiolekt, uspoređuje ga
s drugim idiomima i navodi ga kao
sastavnicu osobnoga identiteta.
KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
B. 2. 1
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže
svoj kritički stav o književnom tekstu na
temelju čitateljskog iskustva i znanja o
svijetu.
B. 2. 2
Učenik interpretira književni tekst i
određuje međusobne odnose tematskih,
žanrovskih, kompozicijskih i stilskih
obilježja.*
TREĆI RAZRED
A. 3. 6
Učenik opisuje veze među rečenicama u
tekstu i funkcionalno ih primjenjuje pri
oblikovanju značenja teksta.
A. 3. 7
Učenik tumači razloge stvaranja ili
zastarijevanja riječi i odabire riječi prikladne
kontekstu, svrsi i primateljima.
A. 3. 8
Učenik tumači jezik kao društvenu i
povijesnu pojavu podložnu promjenama.
B. 3. 1
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže
svoj kritički stav o književnom tekstu na
temelju čitateljskog iskustva i znanja o
svijetu.
B. 3. 2
Učenik interpretira književne tekstove i
uspoređuje ih s obzirom na tematska,
žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.*
ČETVRTI RAZRED
A. 4. 6
Učenik opisuje glasovni sustav hrvatskoga
jezika i funkcionalno prenosi govoreni jezik
u pisani i pisani u govoreni.
A. 4. 7
Učenik istražuje i opisuje značenjske sveze
riječi u hrvatskome jeziku.
A. 4. 8
Učenik komentira i prosuđuje uporabu
hrvatskoga standardnog jezika u javnim
situacijama.
B. 4. 1
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže
svoj kritički stav o književnom tekstu na
temelju čitateljskog iskustva i znanja o
svijetu.
B. 4. 2
Učenik interpretira književni tekst i
prosuđuje ga s obzirom na tematska,
žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.*
—27
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

PRVI RAZRED DRUGI RAZRED TREĆI RAZRED ČETVRTI RAZRED

B. 1. 3 B. 2. 3 B. 3. 3 B. 4. 3
Učenik istražuje i objašnjava društveno- Učenik uspoređuje književne tekstove s Učenik istražuje i interpretira utjecaj Učenik prosuđuje utjecaje društveno-
povijesni i kulturni kontekst književnog obzirom na društveno-povijesni i kulturni društveno-povijesnog i kulturnog konteksta povijesnoga i kulturnog konteksta na
teksta.* kontekst.* na književni tekst.* književni tekst.*

*tekstne vrste: kratke priče, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drama u užem * tekstne vrste: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i
smislu i komedije epska), drama u užem smislu, tragedija, komedija

B. 1. 4 B. 2. 4 B. 3. 4 B. 4. 4
Učenik samostalno odabire književni tekst Učenik samostalno odabire književni tekst Učenik samostalno odabire književni tekst Učenik samostalno odabire književni tekst
za čitanje i objašnjava stavove, interese i za čitanje i obrazlaže svoje stavove, interese za čitanje i procjenjuje svoje stavove, za čitanje i kritički procjenjuje svoje
navike vezane uz čitanje. i navike vezane uz čitanje. interese i navike vezane uz čitanje. stavove i vrijednosti vezane uz čitanje.

B. 1. 5 B. 2. 5 B. 3. 5 B. 4. 5
Učenik se stvaralački izražava prema Učenik se stvaralački izražava prema Učenik se stvaralački izražava prema
Učenik se stvaralački izražava prema
vlastitom interesu potaknut različitim vlastitom interesu potaknut različitim vlastitom interesu potaknut različitim
vlastitom interesu potaknut različitim
iskustvima. iskustvima. iskustvima.
iskustvima.

KULTURA I MEDIJI

C. 1. 1
Učenik u skladu sa svrhom istraživanja
izabire informacije iz različitih izvora i
provjerava njihovu valjanost.*
C. 2. 1
Učenik u skladu sa svrhom istraživanja
izabire informacije iz različitih izvora i
dokazuje njihovu valjanost.*
C. 3. 1
Učenik u skladu sa svrhom istraživanja
izabire informacije iz različitih izvora i
procjenjuje njihovu valjanost.*
C. 4. 1
Učenik u skladu sa svrhom uspoređuje i
vrednuje informacije i njihove izvore te
povezuje odabrane informacije s
postojećim znanjem i vrijednosnim
sustavom.*

*izvori: tiskani i elektronički; neprekinuti, isprekidani, mješoviti i višestruki; različiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

—28
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

PRVI RAZRED DRUGI RAZRED TREĆI RAZRED ČETVRTI RAZRED

C. 1. 2 C. 2. 2 C. 3. 2 C. 4. 2
Učenik istražuje i tumači ulogu medijskih Učenik istražuje i objašnjava ulogu Učenik analizira medijske tekstove i Učenik procjenjuje utjecaj medijskih
tekstova i njihov utjecaj na svakodnevni medijskih tekstova i njihov utjecaj na zaključuje o njihovu utjecaju na oblikovanje tekstova na doživljaj stvarnosti i
život primatelja.* oblikovanje životnog stila primatelja.* stavova i vrijednosti primatelja.* oblikovanje identiteta primatelja.*

*izvori: obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi (tiskani i elektronički); auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori

C. 1. 3
Učenik objašnjava utjecaj kulturnih
vrijednosti i obrazaca u različitim tekstne
vrstema na oblikovanje vlastitoga kulturnog
identiteta.*
C. 2. 3 C. 3. 3 C. 4. 3
Učenik objašnjava utjecaj masovne kulture Učenik objašnjava utjecaj književne i Učenik objašnjava povezanost vlastitog
na oblikovanje vlastitoga kulturnog kulturne baštine na razvoj vlastitoga kulturnoga identiteta s određenim
identiteta.* kulturnog identiteta.* kulturnim krugom.*

*izvori: obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi (tiskani i elektronički), auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori; umjetnička djela

C. 1. 4 C. 2. 4 C. 3. 4 C. 4. 4
Učenik samostalno odabire i posjećuje Učenik samostalno odabire i posjećuje Učenik samostalno odabire i posjećuje Učenik samostalno odabire i posjećuje
kulturne i umjetničke događaje prema kulturne i umjetničke događaje prema kulturne i umjetničke događaje prema kulturne i umjetničke događaje prema
vlastitom interesu. vlastitom interesu. vlastitom interesu. vlastitom interesu.

—29
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
Srednja škola sa satnicom 105 + 105 + 105 + 105
PRVI RAZRED
A. 1. 1
Učenik razgovara i/ili raspravlja o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi u skladu sa
svrhom i komunikacijskom situacijom i
primjenjuje komunikacijski bonton.
tekstne vrste: razgovor o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi (iz različitih
područja ljudskog djelovanja u skladu s
interesima učenika) prema modelu i
smjernicama vođenoga i grupnoga
razgovora; razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi nakon slušanja, čitanja i
gledanja; anketa i intervju; vrste rasprava:
diskusija i razgovor u krugu
A. 1. 2
Učenik aktivno sluša prema određenoj svrsi
slušanja, izdvaja i razvrstava informacije i
ideje u tekst.
tekstne vrste: opisni i pripovjedni: priča,
bajka, izvješće, priopćenje, putopis; govorne
i razgovorne vrste predviđene za godinu
školovanja
KOMUNIKACIJA I JEZIK
DRUGI RAZRED
A. 2. 1
Učenik razgovara i/ili raspravlja o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi u skladu sa
svrhom i komunikacijskom situacijom i
primjenjuje komunikacijski bonton.*
tekstne vrste: službeni i poslovni razgovor,
intervju, razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi (iz različitih područja
ljudskog djelovanja u skladu s interesima i
dobi učenika) prema obrascu i smjernicama
vođenoga i grupnog razgovora; razgovor o
zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon
slušanja, čitanja i gledanja; vrste rasprave:
plenarna rasprava, diskusija
A. 2. 2
Učenik aktivno sluša prema određenoj svrsi
slušanja, analizira i razvrstava informacije i
ideje u tekst.
tekstne vrste: izlagačke (usmeni obavijesni
prikaz/prezentacija, radijski ili televizijski
prikaz, popularno predavanje, javni govor...),
govorne i razgovorne vrste predviđene za
godinu učenja
TREĆI RAZRED
A. 3. 1
Učenik razgovara i/ili raspravlja o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi u skladu sa
svrhom i komunikacijskom situacijom i
primjenjuje komunikacijski bonton.
tekstne vrste: poslovni razgovor, razgovor o
zadanoj ili slobodno odabranoj temi (iz
različitih područja ljudskog djelovanja u
skladu s interesima i dobi učenika);
razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj
temi nakon slušanja, čitanja i gledanja; vrste
rasprave: debata, simultano suđenje, panel-
rasprava
A. 3. 2
Učenik aktivno sluša prema određenoj svrsi
slušanja, uspoređuje i tumači osnovne
informacije i ideje u obliku teksta.
tekstne vrste: raspravljački i upućivački -
mobilizacijski govor, znanstveno
predavanje, kritički prikaz, anketa, savjeti,
upute; govorne i razgovorne vrste
predviđene za godinu učenja
ČETVRTI RAZRED
A. 4. 1
Učenik razgovara i/ili raspravlja o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi u skladu sa
svrhom i komunikacijskom situacijom i
primjenjuje komunikacijski bonton.
tekstne vrste: službeni i poslovni razgovor,
razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj
temi (iz različitih područja ljudskog
djelovanja u skladu s interesima i dobi
učenika); razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi nakon slušanja, čitanja i
gledanja; vrste rasprave: debata, simulirano
suđenje, diskusija, polemika, okrugli stol,
sastanak
A. 4. 2
Učenik aktivno sluša prema određenoj svrsi
slušanja i procjenjuje informacije i ideje u
obliku teksta.
tekstne vrste: raspravljački: rasprava,
debata, okrugli stolovi, podijske rasprave,
znanstvena predavanja, komentari, kritike,
predstave...
—30
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
PRVI RAZRED
A. 1. 3
Učenik oblikuje i govori opisne i
pripovjedne tekstove i usklađuje govorenje
s komunikacijskom situacijom, svrhom i
slušateljima.
tekstne vrste: opisne i i pripovjedne:
usmeni opis, priča, anegdota, vijest,
obavijest, izvješće, izjava, priopćenje,
molba...
A. 1. 4
Učenik čita s razumijevanjem prema
odabranoj svrsi čitanja opisne i pripovjedne
tekstove složenih struktura te izdvaja i
objašnjava osnovne informacije i ideje.
tekstne vrste: opisne i pripovjedne - opis
(subjektivni i objektivni), putopis, novinsko
i tehničko izvješće, vijest, obavijest
A. 1. 5
Učenik oblikuje i piše opisne i pripovjedne
tekstove i primjenjuje pravopisna pravila i
obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa
svrhom teksta i željenim učinkom na
primatelja.
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi:
subjektivni i objektivni opis, tehnički opis;
obavijest, izvješće, vijest, biografija,
putopis, reportaža
DRUGI RAZRED
A. 2. 3
Učenik oblikuje i govori izlagačke tekstove i
usklađuje govorenje s komunikacijskom
situacijom, svrhom i slušateljima.
tekstne vrste: izlagačke - usmena
prezentacija / usmeni prikaz, javni govor,
popularno predavanje
A. 2. 4
Učenik čita s razumijevanjem prema
odabranoj svrsi čitanja izlagačke tekstove
složenih struktura te analizira i povezuje
informacije i ideje.
tekstne vrste: prikaz, zapisnik, sažetak;
pismo (osobno i javno), govor...
A. 2. 5
Učenik oblikuje i piše izlagačke tekstove i
primjenjuje pravopisna pravila i obilježja
funkcionalnog stila u skladu sa svrhom
teksta i željenim učinkom na primatelja.
tekstne vrste: prikaz, sažetak, zapisnik,
govor i pismo (osobno i javno)
TREĆI RAZRED
A. 3. 3
Učenik oblikuje i govori raspravljačke i
upućivačke tekstove i usklađuje govorenje s
komunikacijskom situacijom, svrhom i
slušateljima.
tekstne vrste: referat, usmena
interpretacija, uputa
A. 3. 4
Učenik čita s razumijevanjem prema
odabranoj svrsi čitanja upućivačke i
raspravljačke tekstove složenih struktura i
interpretira ih.
tekstne vrste: raspravljačke i upućivačke:
priručnici i upute; esej; uvodnik, kolumna,
intervju; referat; molba, žalba, poslovni
životopis
A. 3. 5
Učenik oblikuje i piše raspravljačke i
upućivačke tekstove i primjenjuje
pravopisna pravila i obilježja funkcionalnog
stila u skladu sa svrhom teksta i željenim
učinkom na primatelja.
tekstne vrste: razne upravne, tehničke,
poslovne i druge upute (recept, pravila
ponašanja, uputa za rukovanje strojevima ili
uporabu uređaja…), molba, žalba, životopis u
svrhu zaposlenja; raspravljački tekstovi:
ocjena i kritika, komentar
ČETVRTI RAZRED
A. 4. 3
Učenik oblikuje i govori raspravljačke
tekstove i usklađuje govorenje s
komunikacijskom situacijom, svrhom i
slušateljima.
tekstne vrste: usmeni komentar, kritika
(knjige, filma, videoigre, utakmice,
likovnoga djela...), prigodni zabavljački
govori: npr. zdravica
A. 4. 4
Učenik čita s razumijevanjem prema
odabranoj svrsi čitanja raspravljačke
tekstove složenih struktura i procjenjuje ih.
tekstne vrste: komentar, kritika, esej,
molba, žalba, životopis u svrhu zaposlenja
(Europass)...
A. 4. 5
Učenik oblikuje i piše raspravljačke
tekstove i primjenjuje pravopisna pravila i
obilježja funkcionalnog stila u skladu sa
svrhom teksta i željenim učinkom na
primatelja.
tekstne vrste: raspravljački tekstovi:
komentar, kritika, raspravljački esej; molba,
žalba i poslovni životopis, radni nalog,
zahtjev, prijavnica, Europass
—31
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
PRVI RAZRED
A. 1. 6
Učenik opisuje sintaktičku službu riječi u
rečenici i funkcionalno ju primjenjuje pri
oblikovanju teksta.
A. 1. 7
Učenik istražuje i otkriva značenjske
odnose među riječima na temelju
konteksta.
A. 1. 8
Učenik opisuje rasprostranjenost hrvatskih
govora i dijalekata te objašnjava jezik kao
sastavnicu nacionalnog identiteta.
B. 1. 1
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže
svoj kritički stav o književnom tekstu na
temelju čitateljskog iskustva i znanja o
svijetu.
B. 1. 2
Učenik interpretira književni tekst i
povezuje interpretaciju s tematskim,
žanrovskim, kompozicijskim i stilskim
obilježjima teksta.*
DRUGI RAZRED
A. 2. 6
Učenik opisuje spojeve riječi i rečenice u
tekstu i funkcionalno ih primjenjuje pri
oblikovanju teksta.
A. 2. 7
Učenik razlikuje leksičke slojeve u
standardnome jeziku i odabire riječi
prikladne kontekstu, svrsi i primateljima.
A. 2. 8
Učenik opisuje svoj idiolekt, uspoređuje ga
s drugim idiomima i navodi ga kao
sastavnicu osobnoga identiteta.
KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
B. 2. 1
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže
svoj kritički stav o književnom tekstu na
temelju čitateljskog iskustva i znanja o
svijetu.
B. 2. 2
Učenik interpretira književni tekst i
određuje međusobne odnose tematskih,
žanrovskih, kompozicijskih i stilskih
obilježja.*
TREĆI RAZRED
A. 3. 6
Učenik opisuje veze među rečenicama u
tekstu i njihov utjecaj na oblikovanje teksta
i funkcionalno ih primjenjuje.
A. 3. 7
Učenik objašnjava razloge stvaranja ili
zastarijevanja riječi i odabire riječi prikladne
kontekstu, svrsi i primateljima.
A. 3. 8
Učenik objašnjava jezik kao društvenu i
povijesnu pojavu podložnu promjenama.
B. 3. 1
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže
svoj kritički stav o književnom tekstu na
temelju čitateljskog iskustva i znanja o
svijetu.
B. 3. 2
Učenik interpretira književne tekstove i
uspoređuje ih s obzirom na tematska,
žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.*
ČETVRTI RAZRED
A. 4. 6
Učenik opisuje glasovni sustav hrvatskoga
jezika i funkcionalno prenosi govoreni jezik
u pisani i pisani u govoreni.
A. 4. 7
Učenik istražuje i opisuje značenjske sveze
riječi u hrvatskome jeziku.
A. 4. 8
Učenik objašnjava uporabu hrvatskoga
standardnoga jezika u javnim situacijama.
B. 4. 1
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže
svoj kritički stav o književnom tekstu na
temelju čitateljskog iskustva i znanja o
svijetu.
B. 4. 2
Učenik interpretira književni tekst i
prosuđuje ga s obzirom na tematska,
žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja.*
—32
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

PRVI RAZRED DRUGI RAZRED TREĆI RAZRED ČETVRTI RAZRED

B. 1. 3 B. 2. 3 B. 3. 3 B. 4. 3
Učenik istražuje i objašnjava društveno- Učenik uspoređuje književne tekstove s Učenik istražuje i interpretira utjecaj Učenik prosuđuje utjecaje društveno-
povijesni i kulturni kontekst književnog obzirom na društveno-povijesni i kulturni društveno-povijesnog i kulturnog konteksta povijesnoga i kulturnog konteksta na
teksta.* kontekst.* na književni tekst.* književni tekst.

*tekstne vrste: kratke priče, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drama u užem *tekstne vrste: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i
smislu i komedije epska), drama u užem smislu, tragedija, komedija

B. 1. 4 B. 2. 4 B. 3. 4 B. 4. 4
Učenik samostalno odabire književni tekst Učenik samostalno odabire književni tekst Učenik samostalno odabire književni tekst Učenik samostalno odabire književni tekst
za čitanje i opisuje stavove, interese i za čitanje i objašnjava stavove, interese i za čitanje i obrazlaže svoje stavove, interese za čitanje i procjenjuje svoje stavove,
navike vezane uz čitanje. navike vezane uz čitanje. i navike vezane uz čitanje. vrijednosti vezane uz čitanje.

B. 1. 5 B. 2. 5 B. 3. 5 B. 4. 5
Učenik se stvaralački izražava prema Učenik se stvaralački izražava prema Učenik se stvaralački izražava prema Učenik se stvaralački izražava prema
vlastitom interesu potaknut različitim vlastitom interesu potaknut različitim vlastitom interesu potaknut različitim vlastitom interesu potaknut različitim
iskustvima. iskustvima. iskustvima. iskustvima.

KULTURA I MEDIJI

C. 1. 1
Učenik u skladu sa svrhom istraživanja
izabire informacije iz različitih izvora i
provjerava njihovu valjanost.*
C. 2. 1
Učenik u skladu sa svrhom istraživanja
izabire informacije iz različitih izvora i
dokazuje njihovu valjanost.*
C. 3. 1.
Učenik u skladu sa svrhom istraživanja
organizira informacije iz više različitih
izvora i procjenjuje njihovu valjanost.*
C. 4. 1
Učenik u skladu sa svrhom uspoređuje i
procjenjuje informacije i njihove izvore te
povezuje odabrane informacije s
postojećim znanjem i vrijednosnim
sustavom.*

*izvori: tiskani i elektronički; neprekinuti, isprekidani, mješoviti i višestruki; različiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

—33
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

PRVI RAZRED DRUGI RAZRED TREĆI RAZRED ČETVRTI RAZRED

C. 1. 2 C. 2. 2 C. 3. 2 C. 4. 2
Učenik istražuje i tumači ulogu medijskih Učenik istražuje i objašnjava ulogu Učenik analizira medijske tekstove i Učenik procjenjuje utjecaj medijskih
tekstova i njihov utjecaj na svakodnevni medijskih tekstova i njihov utjecaj na zaključuje o njihovu utjecaju na oblikovanje tekstova na doživljaj stvarnosti i
život primatelja.* oblikovanje životnog stila primatelja.* stavova i vrijednosti primatelja.* oblikovanje identiteta primatelja.*

*izvori: obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi (tiskani i elektronički); auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori

C. 1. 3
Učenik objašnjava utjecaj kulturnih
vrijednosti i obrazaca u različitim tekstne
vrstema na oblikovanje vlastitoga kulturnog
identiteta.*
C. 2. 3 C. 3. 3 C. 4. 3
Učenik objašnjava utjecaj masovne kulture Učenik objašnjava utjecaj književne i Učenik procjenjuje utjecaj medijskih
na oblikovanje vlastitoga kulturnog kulturne baštine na razvoj vlastitoga tekstova na doživljaj stvarnosti i
identiteta.* kulturnog identiteta.* oblikovanje identiteta primatelja.*

*izvori: obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi (tiskani i elektronički), auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori; umjetnička djela

C. 1. 4 C. 2. 4 C. 3. 4 C. 4. 4
Učenik samostalno odabire i posjećuje Učenik samostalno odabire i posjećuje Učenik samostalno odabire i posjećuje Učenik samostalno odabire i posjećuje
kulturne i umjetničke događaje prema kulturne i umjetničke događaje prema kulturne i umjetničke događaje prema kulturne i umjetničke događaje prema
vlastitom interesu. vlastitom interesu. vlastitom interesu. vlastitom interesu.

—34
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
Srednja škola sa satnicom 105 + 105 + 105
PRVI RAZRED
A. 1. 1
Učenik razgovara i/ili raspravlja o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi u skladu sa svrhom i komunikacijskom
situacijom i primjenjuje komunikacijski bonton.
tekstne vrste: razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj
temi nakon slušanja, čitanja i gledanja; anketa i intervju;
vrste rasprava: diskusija i razgovor u krugu
A. 1. 2
Učenik aktivno sluša prema određenoj svrsi slušanja,
izdvaja i razvrstava osnovne informacije i ideje u tekst.
tekstne vrste: opisni i pripovjedni: priča, bajka, izvješće,
priopćenje, putopis; govorne i razgovorne vrste predviđene
za godinu školovanja
KOMUNIKACIJA I JEZIK
DRUGI RAZRED
A. 2. 1
Učenik razgovara i/ili raspravlja o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi u skladu sa svrhom i komunikacijskom
situacijom i primjenjuje komunikacijski bonton.
tekstne vrste: službeni i poslovni razgovor, intervju,
razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon
slušanja, čitanja i gledanja; vrste rasprave: plenarna
rasprava, diskusija
A. 2. 2
Učenik aktivno sluša prema određenoj svrsi slušanja,
analizira i razvrstava osnovne informacije i ideje u tekst.
tekstne vrste: izlagački: usmeni obavijesni prikaz
/prezentacija iz struke, radijski ili televizijski prikaz,
popularno predavanje, javni govor.; govorne i razgovorne
vrste predviđene za godinu učenja
TREĆI RAZRED
A. 3. 1
Učenik razgovara i/ili raspravlja o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi u skladu sa svrhom i komunikacijskom
situacijom i primjenjuje komunikacijski bonton.
tekstne vrste: poslovni razgovor, razgovor o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi (iz različitih područja ljudskog
djelovanja u skladu s interesima i dobi učenika); razgovor o
zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon slušanja, čitanja
i gledanja; vrste rasprave: debata, simultano suđenje,
panel-rasprava
A. 3. 2
Učenik aktivno sluša prema određenoj svrsi slušanja,
uspoređuje i tumači osnovne informacije i ideje u obliku
teksta.
tekstne vrste: raspravljački i upućivački - mobilizacijski
govor, znanstveno predavanje, kritički prikaz, anketa,
savjeti, upute; govorne i razgovorne vrste predviđene za
godinu učenja
—35
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
PRVI RAZRED
A. 1. 3
Učenik oblikuje i govori opisne i pripovjedne tekstove i
usklađuje govorenje s komunikacijskom situacijom,
svrhom i slušateljima.
tekstne vrste: govorne vrste: opisne i i pripovjedne: usmeni
opis, priča, anegdota, vijest, obavijest, izvješće, izjava,
priopćenje, molba...
A. 1. 4
Učenik čita s razumijevanjem prema odabranoj svrsi
čitanja opisne i pripovjedne tekstove složenih struktura te
izdvaja i objašnjava osnovne informacije i ideje.
tekstne vrste: opis (subjektivni i objektivni), putopis,
reportaža, biografija, novinsko i tehničko izvješće, vijest,
obavijest...
A. 1. 5
Učenik oblikuje i piše opisne i pripovjedne tekstove i
primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnih
stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na
primatelja.
tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi - subjektivni i
objektivni opis, tehnički opis; obavijest, izvješće, vijest,
biografija, putopis, reportaža...
DRUGI RAZRED
A. 2. 3
Učenik oblikuje i govori izlagačke tekstove i usklađuje
govorenje s komunikacijskom situacijom, svrhom i
slušateljima.
tekstne vrste: izlagačke - usmena prezentacija / usmeni
prikaz, javni govor, popularno predavanje
A. 2. 4
Učenik čita s razumijevanjem prema odabranoj svrsi
čitanja izlagačke tekstove složenih struktura te analizira i
povezuje informacije i ideje.*
tekstne vrste: prikaz, zapisnik, sažetak; pismo (osobno i
javno), govor...
A. 2. 5
Učenik oblikuje i piše izlagačke tekstove i primjenjuje
pravopisna pravila i obilježja funkcionalnog stila u skladu
sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.
tekstne vrste: prikaz, sažetak, zapisnik, govor i pismo
(osobno i javno)
TREĆI RAZRED
A. 3. 3
Učenik oblikuje i govori raspravljačke i upućivačke
tekstove i usklađuje govorenje s komunikacijskom
situacijom, svrhom i slušateljima.
tekstne vrste: usmeni komentar: knjige, filma, videoigre,
utakmice, usluge i sl., prigodni govor
A. 3. 4
Učenik čita s razumijevanjem prema odabranoj svrsi
čitanja upućivačke i raspravljačke tekstove složenih
struktura i interpretira ih.*
tekstne vrste: raspravljačke i upućivačke: priručnici i upute;
esej; uvodnik, kolumna, intervju; referat; molba, žalba,
životopis u svrhu zaposlenja
A. 3. 5
Učenik oblikuje i piše raspravljačke i upućivačke tekstove i
primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnog
stila u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na
primatelja.
tekstne vrste: razne upravne, tehničke, poslovne i druge
upute (recept, pravila ponašanja, uputa za rukovanje
strojevima ili uporabu uređaja…), molba, žalba, životopis u
svrhu zaposlenja; raspravljački tekstovi: ocjena i kritika,
komentar
—36
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK
PRVI RAZRED
A. 1. 6
Učenik funkcionalno primjenjuje jezična pravila pri
oblikovanju teksta u skladu s njegovom vrstom i svrhom.
A. 1. 7
Učenik opisuje značenjske odnose među riječima na
temelju konteksta.
B. 1. 1
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj kritički stav
o književnom tekstu na temelju čitateljskog iskustva i
znanja o svijetu.
B. 1. 2
Učenik čita s razumijevanjem književni tekst, prepoznaje
njegova žanrovska obilježja i izdvaja osnovne
kompozicijske sastavnice.*
tekstne vrste: kratke priče, novele, pripovijetke, romani,
poezija (lirska), drama u užem smislu i komedije
B. 1. 3
Učenik samostalno odabire književni tekst za čitanje i
opisuje stavove, interese i navike vezane uz čitanje.
DRUGI RAZRED TREĆI RAZRED
A. 2. 6 A. 3. 6
Učenik funkcionalno primjenjuje jezična pravila pri
Učenik funkcionalno primjenjuje jezična pravila pri
oblikovanju teksta u skladu s njegovom vrstom i svrhom.
oblikovanju teksta u skladu s njegovom vrstom i svrhom.
A. 2. 7 A. 3. 7
Učenik razlikuje leksičke slojeve u standardnome jeziku i Učenik istražuje i opisuje značenjske sveze riječi u
odabire riječi prikladne kontekstu, svrsi i primateljima. hrvatskome jeziku.
KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
B. 2. 1 B. 3. 1
Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj kritički stav Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj kritički stav
o književnom tekstu na temelju čitateljskog iskustva i o književnom tekstu na temelju čitateljskog iskustva i
znanja o svijetu. znanja o svijetu.
B. 2. 2 B. 3. 2
Učenik čita s razumijevanjem književni tekst te ga Učenik čita s razumijevanjem književni tekst te ga
objašnjava.* interpretira.
tekstne vrste: kratke priče, novele, pripovijetke, romani, tekstne vrste: jednostavne prozne vrste, novele,
poezija (lirska), drama u užem smislu i komedije pripovijetke, romani, poezija (lirska i epska), drama u užem
smislu, tragedija, komedija
B. 2. 3 B. 3. 3
Učenik samostalno odabire književni tekst za čitanje i Učenik samostalno odabire književni tekst za čitanje i
objašnjava stavove, interese i navike vezane uz čitanje. obrazlaže svoje stavove, interese i navike vezane uz čitanje.
—37
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KOMUNIKACIJA I JEZIK

PRVI RAZRED DRUGI RAZRED TREĆI RAZRED

C. 1. 1 C. 2. 1 C. 3. 1
Učenik u skladu sa svrhom istraživanja izabire informacije Učenik u skladu sa svrhom istraživanja izabire informacije Učenik u skladu sa svrhom istraživanja izabire informacije
iz različitih izvora i provjerava njihovu valjanost.* iz različitih izvora i dokazuje njihovu valjanost.* iz različitih izvora i procjenjuje njihovu valjanost.*

*izvori: tiskani i elektronički; neprekinuti, isprekidani, mješoviti i višestruki; različiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

C. 1. 2 C. 2. 2 C. 3. 2
Učenik istražuje i tumači utjecaj medijskih tekstova utjecaj Učenik objašnjava ulogu medijskih tekstova i njihov Učenik analizira medijske tekstove i zaključuje o njihovu
na svakodnevni život primatelja.* utjecaj na oblikovanje životnog stila primatelja. utjecaju na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja.

*izvori: obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi (tiskani i elektronički); auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori

C. 1. 3 C. 2. 3 C. 3. 3
Učenik objašnjava utjecaj kulturnih vrijednosti i obrazaca u Učenik istražuje i objašnjava utjecaj medijskih tekstova na Učenik objašnjava utjecaj književne i kulturne baštine na
različitim tekstne vrstema na oblikovanje vlastitoga oblikovanje životnog stila primatelja.* razvoj vlastitoga jezičnog i kulturnog identiteta.*
kulturnog identiteta.*

*izvori: obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i stručni tekstovi (tiskani i elektronički), auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori; umjetnička djela

C. 1. 4 C. 2. 4 C. 3. 4
Učenik samostalno odabire i posjećuje kulturne i Učenik samostalno odabire i posjećuje kulturne i Učenik samostalno odabire i posjećuje kulturne i
umjetničke događaje prema vlastitom interesu. umjetničke događaje prema vlastitom interesu. umjetničke događaje prema vlastitom interesu.

—38
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KOMUNIKACIJSKE STRATEGIJE I STRATEGIJE UČENJA U PREDMETU HRVATSKI JEZIK

Učenik postupno ovladava jezičnim djelatnostima i međudjelovanjem s obzirom na strukturnu složenost

tekstnih vrsta, a strategije učenja i poučavanje te komunikacijske strategije omogućuju lakšu i učinkovitu
uporabu jezika i ovladavanje sadržajima hrvatskoga jezika u sve tri domene Komunikacija i jezik, Književnost i
stvaralaštvo i Kultura i mediji. Strategije učenja i komunikacijske strategije oblikovane su kao ishodi učenja radi
lakšeg praćenja njihova razvoja i ovladavanja. Pojedine strategije učenja i komunikacijske strategije ponavljaju
se prije, tijekom i nakon jezičnoga primanja i proizvodnje te međudjelovanja, no one se usložnjuju s obzirom
na dob te jezični i kognitivni razvoj. Učenicima treba osvješćivati važnost služenja strategijama učenja i
komunikacijskim strategijama te im stoga valja omogućiti što češću njihovu uporabu. Ovladavanje strategijama
ovisi o odabiru i prihvaćanju s obzirom na osobine ličnosti i stilove učenja. Stoga učenik samostalno odabire
strategije kojima će se služiti. Učitelj na temelju analize potreba učenika planira i programira poučavanje onih
strategija kojima njihovi učenici nisu ovladali, koje su složenije i potrebno je duže vrijeme usvajanja, a važne su
za stjecanje komunikacijske jezične kompetencije. Važno je da učitelj izravno poučava učenike strategijama,
modelira njihovu uspješnu uporabu do postupnog osamostaljivanja učenika u odabiru i uporabi. Ako učenici
nisu ovladali strategijama nužnim za jezično djelovanje i međudjelovanje u jednoj godini učenja, valja ih
planirati u sljedećim godinama učenja. Stoga se strategije učenja i komunikacijske strategije ponavljaju iz
godine u godinu učenja. Uporaba strategija učenja i komunikacijskih strategija ne vrednuje se sumativno, već
se kontinuirano prati njihovo usvajanje.

Slijedi prikaz strategija učenja i komunikacijskih strategija važnih za stjecanje znanja, sposobnosti i vještina u
sve tri domene predmeta Hrvatski jezik od prve godine učenja do završne godine učenja. Učitelj i učenici
dogovaraju teme govorenja, razgovaranja, raspravljanja, pisanja, slušanja i čitanja. Teme mogu biti povezane s
drugim dvjema domenama, mogu biti primjerene vrsti teksta, ali i povezane s međupredmetnim temama i
sadržajima drugih predmeta. Ovladavanje komunikacijskim strategijama u nastavi Hrvatskoga jezika važno je
za učenje sadržaja međupredmetnih tema i drugih predmeta.

STRATEGIJE UČENJA U DOMENAMA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Odabire i primjenjuje komunikacijske strategije i strategije učenja sukladno vlastitim potrebama i u skladu s jezičnom
djelatnosti, međudjelovanjem i zadatkom.
Određuje ciljeve učenja.
Priprema se i planira za ostvarivanje jezične djelatnosti i međudjelovanja s obzirom na temu, svrhu, namjenu i zadatak.
Aktivira prije stečeno znanje i povezuje ga s novim na temelju zadatka.
Pretražuje i prikuplja podatke, informacije i ideje iz različitih izvora u skladu s temom, svrhom i namjenom te s ciljem
ostvarivanja zadanog ili samostalno odabranog zadatka.
Upotrebljava vlastite bilješke i natuknice u jezičnom primanju, proizvodnji i međudjelovanju.
Analizira i sintetizira prikupljene podatke u svrhu razumijevanja teksta i s ciljem ostvarivanja jezične djelatnosti i
međudjelovanja zadanog ili samostalno odabranog zadatka.
Služi se rječnikom radi razumijevanja novih riječi i pojmova u tekstu kao cjelini.
Služi se jezičnim priručnicima s obzirom na dob, postojeće znanje i zadani ili samostalno odabrani zadatak.
Služi se grafičkim prikazima (i ilustrira) radi razvrstavanja, klasificiranja i kategoriziranja podataka, informacija,
pojmova i ideja.
Uočava vlastita odstupanja tijekom razgovaranja/govorenja, čitanja i pisanja te ih samostalno ispravlja.
Planira vlastito učenje i uočava važnost pojedinih faza učenja radi ostvarivanja cilja učenja.
Odabire učinkovite strategije za ostvarivanje zadatka i fleksibilno odbacuje neučinkovite.
Nadgleda proces ostvarivanja zadanog ili samostalno odabranog zadatka.
Preuzima odgovornost za svoj rad.
Vrednuje i samovrednuje ostvarivanje zadanog ili samostalno odabranog zadatka prema unaprijed dogovorenim
kriterijima vrednovanja i dogovorenim obrascima.

—39
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KOMUNIKACIJSKE STRATEGIJE

JEZIČNO PRIMANJE

— postavlja pitanja prije slušanja/čitanja teksta (predviđa mogući sadržaj teksta)

— prepoznaje glavne ideje tijekom slušanja/čitanja
— oblikuje natuknice i bilješke tijekom slušanja/čitanja
— izdvaja nove riječi i pojmove iz slušanoga/čitanoga teksta i provjerava njihovo značenje služeći
se rječnicima
SLUŠANJE I ČITANJE — uočava i izdvaja ključne riječi, bitno/nebitno u rečenici, dijelovima teksta i cjelovitom tekstu
— sažima, analizira, organizira, sintetizira, vrednuje i primjenjuje nove informacije i ideje iz teksta
na temelju slušanja/čitanja
— postavlja pitanja radi provjere razumijevanja tijekom i poslije slušanja/čitanja
— oblikuje natuknice i bilješke tijekom slušanja/čitanja
— svojim riječima oblikuje tekst nakon slušanja/čitanja radi boljeg razumijevanja teksta

— stvara pretpostavke o tekstu i letimičnim pregledom teksta utvrđuje ključne podatke ili dijelove
teksta
— aktivira postojeće znanje i predviđa nadolazeći tekst
ČITANJE — čita tekst u sebi / naglas / pomno radi razumijevanja dijelova teksta ili teksta u cjelini
— čita tekst po dijelovima i parafrazira dijelove teksta radi razumijevanja teksta u cjelini
— podcrtava/izdvaja ključne podatke, nove informacije i glavne ideje
— ponovno čita rečenice, dijelove teksta, poglavlja koja nije razumio da bi ih bolje razumio

JEZIČNA PROIZVODNJA

— jasno izražava svoje misli, želje, potrebe i osjećaje tijekom razgovora/ rasprave/ govorenja
— izabire riječi koje izazivaju pozitivne emocije tijekom razgovaranja/ raspravljanja/ govorenja
— uočava govornikov/sugovornikov stav i neverbalnu i paraverbalnu komunikaciju
RAZGOVARANJE/ — služi se tehnikama za prevladavanje straha i nelagode tijekom razgovora/ raspravljanja/
RASPRAVLJANJE/ govorenja
GOVORENJE — pokazuje empatiju tijekom razgovora/ rasprave/govorenja
— preuzima i daje riječ tijekom razgovora i rasprave
— započinje razgovor s različitim osobama u različitim komunikacijskim situacijama
— uključuje se u razgovor/raspravu dajući odgovore i postavljajući pitanja

— priprema se i planira oblikovanje teksta s obzirom na temu, svrhu i namjenu

— oblikuje koncept
— samostalno oblikuje tekst na temelju pripreme i plana služeći se vlastitim bilješkama,
natuknicama i konceptom
— upotrebljava novonaučene riječi i pojmove oblikujući tekst
— samostalno odabire riječi i jezična sredstva za oblikovanje teksta s obzirom na strukturu teksta,
GOVORENJE I PISANJE
temu i svrhu
— samostalno prati, ispravlja i vrednuje oblikovanje teksta tijekom govorenja i pisanja s obzirom
na izraz i sadržaj
— uređuje tekst da bi pojasnio njegov smisao te učinak na primatelja
— samoinicijativno traži pomoć zbog poteškoća u oblikovanju tekstova
— traži povratnu informaciju o napisanom/izgovorenom tekstu

—40
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Stuktura odgojno-obrazovnog ishoda– grafički prikaz

— 41
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

1. razred osnovne škole

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 1 - razgovara o temama u skladu sa svojim interesima i potrebama - sudjeluje u - započinje razgovor - započinje razgovor - samostalno
- započinje razgovor u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom razgovoru, postavlja uz poticaj, postavlja prema smjernicama, započinje razgovor
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju pitanja i odgovara pitanja i odgovara izražava svoje u skladu sa
Učenik razgovora - pažljivo sluša pitanje i odgovara cjelovitom rečenicom* na njih uz pomoć na njih u skladu s potrebe, misli i slobodno
u skladu s jezičnim - postavlja jednostavna pitanja* učitelja u skladu s vlastitim potrebama osjećaje te poštuje odabranom ili
razvojem, izražava - govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu kao objašnjenje vlastitim potrebama te poštuje pravila pravila uljudnoga zadanom temom,
svoje potrebe, - objašnjava nepoznate riječi nakon vođenoga razgovora* te poštuje pravila uljudnoga ophođenja izražava svoje
misli i osjećaje te - poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora uljudnoga ophođenja potrebe, misli i
poštuje pravila ophođenja osjećaje te poštuje
uljudnoga - tekstne vrste: pozdravljanje, upoznavanje, cjelovite rečenice kao pitanja i pravila uljudnoga
ophođenja. odgovori na postavljena pitanja, smisleni tekst sastavljen od tri do četiri ophođenja
rečenice, razgovorne igre

PREPORUKA: Učitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti i osigurati vrijeme za međusobno razgovaranje. U komunikaciji, svakodnevnoj ili u didaktičkoj situaciji, učenik upotrebljava riječi
molim, hvala, oprosti, izvoli i izražava svoje želje, potrebe, misli i osjećaje potaknute pitanjima: Što želiš?, Što misliš o…?, Kako se osjećaš? Učenik se tijekom razgovora slobodno izražava. Nakon toga
diskretno ga se upućuje na društveno prihvatljiva pravila razgovora.

- sluša s razumijevanjem jednostavne govorne/čitane tekstove iz različitih

A. 1. 2 - sluša s - sluša s - sluša s - sluša s
izvora
razumijevanjem razumijevanjem razumijevanjem razumijevanjem
- sluša i razumije uputu te postupa prema uputi
Učenik sluša s jednostavne govorni/čitani govorni/čitani govorni/čitani
- odgovara na pitanja o slušanome tekstu
razumijevanjem govorne/čitane tekst, točno tekst, točno tekst, samostalno
- postavlja pitanja o slušanome tekstu pojašnjavajući vlastito razumijevanje i
jednostavne tekstove, odgovara odgovara na odgovara na odgovara na
nepoznate riječi*
govorne/čitane na pitanja uz pitanja o sadržaju pitanja o sadržaju pitanja o sadržaju
- razgovara s drugim učenikom o sadržaju slušanoga teksta radi boljega
tekstove, točno pogreške i izgovara teksta uz pomoć teksta prema teksta i točno
razumijevanja teksta*
izgovara glasove, glasove i učitelja i izgovara smjernicama i izgovara glasove i
- točno ponavlja izgovor glasova i prototipnih riječi te intonira rečenice s
riječi i rečenice na prototipne riječi uz glasove, prototipne izgovara glasove, riječi te točno
obzirom na priopćajnu svrhu nakon slušanja dijela teksta
temelju slušanoga pokušaje i riječi i rečenice prototipne riječi i intonira rečenice
teksta. pogreške prema modelu rečenice uz pomoć
- tekstne vrste: kratki tekstovi jednostavnih struktura, lingvometodički
učitelja
predložak, govor učitelja, audiovizualni zapisi, govor predavača, govor glumaca

PREPORUKA: Pri odabiru tekstova za učenje, poučavanje i vrednovanje valja poštovati načelo od jednostavnijega prema složenome, i to s obzirom na sadržaj, ustroj teksta, jezične strukture i rječnik.
Tekstovi tijekom početnoga opismenjavanja trebaju biti kratki, neopširni, pisani razumljivim stilom i jezikom. U skladu s interesima i napretkom učenika trebaju se postupno usložnjavati.

—42
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 3 - govori jednostavne tekstove u skladu s jezičnim razvojem i vlastitim - prema modelu - uz pomoć učitelja - prema - samostalno govori
iskustvom govori jednostavne govori jednostavne smjernicama govori jednostavne
Učenik govori - točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u tekstove u skladu s tekstove u skladu s jednostavne tekstove u skladu s
jednostavne rečenici, u skladu s jezičnim razvojem i dobi vlastitim iskustvom vlastitim iskustvom tekstove u skladu s vlastitim iskustvom
tekstove u skladu s - povezuje riječi i sintagme u jednostavne i/ili složene rečenice veznicima i, ali, vlastitim iskustvom
jezičnim razvojem jer, ili...
i vlastitim - priča o vlastitim doživljajima i događajima
iskustvom. - pripovijeda kratku priču prema nizu slika
- prepričava kratke i jednostavne slušane i pročitane tekstove u skladu s
početnim opismenjavanjem
- opisuje na temelju promatranja: osobe, predmete, biljke i životinje iz školskog
ili obiteljskog okružja te zamišljena bića
- izgovora glasove i naglašava riječi u skladu s jezičnim razvojem
- prepoznaje da različiti sadržaji govorenja pobuđuju različite osjećaje
- prepoznaje da određeni osjećaji govornika utječu na način govorenja
- tekstne vrste: kratki pripovjedni tekst, kratki opisni tekst, poruka, molba,
kratki obavijesni tekst

PREPORUKA: Učenika se tijekom govora ne prekida i ne ispravlja da ga ispravci i prekidi učitelja i drugih učenika ne bi sputavali u izražavanju. Nakon govora učeniku se diskretno objasni u čemu je
pogriješio tijekom govora i pouči ga se načinima otklanjanja pogrešaka u govoru.

A. 1. 4 - povezuje napisano slovo s glasom - čita riječi i kraće - čita s - čita s - čita s
- razlikuje slovo od drugih znakova rečenice primjerene razumijevanjem razumijevanjem razumijevanjem
Učenik čita s - povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu početnomu riječi i kratke kratke tekstove duže tekstove
razumijevanjem - čita riječi u kojima se slovo koje se uči nalazi na početku, u sredini i na kraju opismenjavanju uz rečenice primjerene primjerene primjerene
tekstove riječi povremene početnomu početnomu početnomu
primjerene - čita jednostavne i kratke rečenice koje sadrže naučena slova pogreške i razumije opismenjavanju opismenjavanju opismenjavanju
početnomu - razlikuje značenja riječi, pisane riječi, skupova riječi i slikovnih rečenica ih uz pomoć učitelja
opismenjavanju. - odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja teksta
- postavlja pitanja primjereno početnom opismenjavanju
- čita riječi, rečenice, tekstove premjereno početnomu opismenjavanju
- točno intonira izjavne, upitne i usklične rečenice
- prikazuje i čita podatke u grafičkim prikazima i isprekidanim tekstovima
drugih nastavnih predmeta (npr. Matematika, Priroda i društvo...)
- tekstne vrste: lingvometodički tekstovi primjereni početnomu
opismenjavanju, tekstovi s umetnutim slikama umjesto riječi, kraće obavijesti,
upute za rješavanje zadataka, kraći edukativni tekstovi s umetnutim slikama ili
bez slika, isprekidani tekstovi

PREPORUKA: Učitelj stvara okružje koje je poticajno za čitanje. Tijekom usvajanja početnih čitalačkih vještina učenik treba svakodnevno vježbati čitanje. Učitelj treba poučiti učenike tehnikama
čitanja koje mu omogućuju točnost, pravilnu artikulaciju glasova, rečeničnu intonaciju i razumijevanju pročitanoga. Brzina čitanja nije presudna u procesu početnoga opismenjavanja.

—43
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 5 - povezuje glas s odgovarajućim slovom - prepisuje riječi i - piše riječi i kratke - samostalno piše - samostalno piše
- razlikuje slova od drugih znakova kratke rečenice rečenice formalnim riječi i oblikuje riječi, kratke
Učenik piše formalna - povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ,a riječi u rečenicu formalnim slovima slovima kratke rečenice rečenice i oblikuje
slova, riječi i kratke - prepoznaje sličnosti i razlike između pojedinih formalnih slova standardnoga standardnoga formalnim slovima kratak tekst
rečenice u skladu s - razlikuje malo i veliko formalno slovo školskog pisma školskog pisma standardnoga formalnim slovima
jezičnim razvojem. - piše velika i mala formalna slova prema modelu školskog pisma standardnoga
- prepisuje riječi i rečenice školskog pisma
- samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim slovima
- oblikuje kratak pisani tekst primjeren početnomu opismenjavanju
- piše prvu riječ u rečenici velikim slovom
- piše velikim slovom vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili
mjesta koja su mu poznata
- piše rečenični znak na kraju rečenice

Metodički postupci početnoga opismenjavanja*:

- pravilno drži pisaljku u ruci
- izvodi predvježbe za pisanje formalnih slova
- prikazuje zadano slovo pokretom ruke ili tijela
- izrađuje model zadanoga slova od različitih materijala (papir, folija,
vezice, masa za modeliranje i sl.)
- opisuje izgled slova
- sluša zadani glas i piše odgovarajuće slovo
- usvaja abecedni poredak slova učenjem kroz igru i igrolikim aktivnostima
- dopisuje izostavljene riječi u rečenici
- tekstne vrste: kratki tekst od tri do pet rečenica sadržajno i logički
povezan

PREPORUKA: Učenik piše velikim slovima formalnoga školskog pisma. Mala slova služe za čitanje te se ne preporučuju diktati i vježbe prepisivanja dužih tekstova malim formalnim slovima. Malim
formalnim slovima može se napisati tek redak ili dva kao motorička vježba. Tijekom samostalnoga oblikovanja kratkoga teksta učenici mogu pisati nekoliko rečenica velikim i malim formalnim
slovima.

—44
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 6 - objašnjava svojim riječima značenje riječi nakon vođenoga razgovora, na - uz pomoć učitelja - samostalno - objašnjava - samostalno izabire
temelju pročitanoga ili slušanoga teksta prepoznaje značenje prepoznaje značenje značenje riječi i odgovarajuće riječi i
Učenik točno - izabire riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i riječi i upotrebljava riječi i upotrebljava samostalno ih točno ih
upotrebljava riječi, rečenice ih u sintagmama i ih u sintagmama i upotrebljava u upotrebljava u
sintagme i rečenice u - izabire jednu od predloženih riječi i dopunjuje rečenicu rečenicama u rečenicama u sintagmama i oblikovanju
točnome značenju u - traži riječi u dječjem rječniku uvažavajući abecedni poredak riječi i čita s uobičajenim uobičajenim rečenicama u sintagmi i rečenica
uobičajenim razumijevanjem značenje riječi komunikacijskim komunikacijskim uobičajenim u uobičajenim
komunikacijskim situacijama situacijama komunikacijskim komunikacijskim
situacijama. situacijama situacijama

PREPORUKA: Različitim ciljanim aktivnostima i strategijama učenja i poučavanja kontinuirano valja razvijati aktivan i pasivan rječnik učenika u skladu s jezičnim razvojem.

A. 1. 7 - prepoznaje razliku u izražavanju na mjesnome govoru i standardnome - prepoznaje - uz pomoć učitelja - prepoznaje razliku - samostalno
hrvatskom jeziku govorne i pisane prepoznaje razliku između govornih i prepoznaje i opisuje
Učenik prepoznaje - sluša i čita tekstove primjerene jezičnomu razvoju na tekstove na između govornih i pisanih tekstova na razliku između
razliku između mjesnome/zavičajnom govoru i standardnome hrvatskom jeziku mjesnome govoru pisanih tekstova na mjesnome govoru i mjesnoga govora i
mjesnoga govora i - govori i razgovara svojim organskim idiomom prikladne mjesnome govoru i standardnome standardnoga
standardnoga - razlikuje riječi mjesnoga/zavičajnog i standardnoga hrvatskog jezika učeničkomu standardnome hrvatskom jeziku u hrvatskog jezika u
hrvatskog jezika. iskustvu, jezičnomu hrvatskom jeziku u neposrednoj neposrednoj
razvoju i interesima neposrednoj životnoj stvarnosti životnoj stvarnosti
životnoj stvarnosti

PREPORUKA: Ovim se ishodom promiče očuvanje zavičajnih idioma kao kulturnoga nasljeđa. Prema načelu zavičajnosti uputno je u početnoj nastavi učeniku dopustiti slobodno izražavanje idiomom
koji najbolje poznaje i kojim može slobodno i jednostavno izraziti svoje misli i osjećaje. To je iznimno važno za daljnji razvoj komunikacijske jezične kompetencije i suzbijanje straha od jezičnoga
izražavanja u didaktičkoj situaciji. Preduvjet za ovladavanjem standardnim hrvatskim jezikom jest uvažavanje imanentnoga jezičnog znanja učenika.

A.1. 8 - prepoznaje fonološku strukturu govora u komunikacijskoj situaciji - prepoznaje - prepoznaje - prepoznaje - prepoznaje
slušanja i govorenja glasovnu strukturu glasovnu strukturu glasovnu strukturu glasovnu strukturu
Učenik prepoznaje - izvodi glasovnu analizu i sintezu riječi i uočava riječi i uočava riječi i glasovno riječi i glasovno
glasovnu strukturu - pravilno izgovora glasove i naglašava riječi primjerene početnomu početni glas u početni, središnji i analizira i sintetizira analizira i sintetizira
riječi te glasovno opismenjavanju jednosložnim završni glas u riječi višesložne riječi višesložne riječi te
analizira i sintetizira riječima te glasovno analizira daje konkretne
riječi primjereno Metodički postupci početnoga opismenjavanja*: i sintetizira primjere novih
početnomu - sudjeluje u metodičkim igrolikim aktivnostima u skladu s početnim jednosložne i uzoraka riječi
opismenjavanju. opismenjavanjem dvosložne riječi
- pronalazi nove uzorke riječi zasićene glasom/slovom koje se uči

PREPORUKA: U početnome čitanju i pisanju učenik dekodira slova i vježbanjem postiže automatizaciju. Učitelj se pri poučavanju koristi metodama početnoga čitanja i pisanja (globalna, analitička i
sintetička).

—45
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B 1. 1 - izražava osjećaje nakon čitanja/slušanja književnoga teksta riječima, - uz poticaj izražava - uz pomoć učitelja - samostalno - samostalno
crtežom ili pokretom svoje misli i osjećaje izražava svoje misli i izražava svoje misli i izražava svoje misli i
Učenik izražava svoja - izražava opisane situacije i doživljeno u književnome tekstu riječima i nakon osjećaje nakon osjećaje nakon osjećaje nakon
zapažanja, misli i crtežom slušanja/čitanja slušanja/čitanja slušanja/čitanja slušanja/čitanja
osjećaje nakon - govori o čemu razmišlja i kako se osjeća nakon čitanja/slušanja književnoga teksta i književnoga teksta i književnoga teksta i književnoga teksta i
slušanja/čitanja književnoga teksta prepoznaje opisuje situacije iz povezuje situacije iz objašnjava sličnosti
književnoga teksta i - izabire vlastite proživljene situacije koje su u vezi s pročitanim tekstom situacije iz svakodnevnoga književnoga teksta s i razlike između
povezuje ih s vlastitim - iskazuje mišljenje o postupcima likova književnoga teksta života slične onima onima u situacija u
iskustvom. - uspoređuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i u svakodnevnome u književnome svakodnevnome književnome tekstu
postupcima osoba koje ga okružuju životu tekstu životu i situacija u
- pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su slični onima u svakodnevnome
književnome tekstu životu

PREPORUKA: Učitelj svakodnevno planira vrijeme za čitanje književnih tekstova i organizira aktivnosti pričanja / čitanja naglas cijelomu razredu, čitanja u manjim grupama i samostalnoga čitanja
naglas ili u sebi. Tekstovi su primjereni učenikovim recepcijskim, doživljajnim i spoznajnim mogućnostima te tematski povezani s interesima učenika i njegovom životnom stvarnošću.

B. 1. 2 - iznosi svojim riječima doživljaj i zapažanja o pročitanome književnom - sluša/čita s - sluša/čita s - sluša/čita s - sluša/čita s
tekstu razumijevanjem razumijevanjem razumijevanjem razumijevanjem
Učenik sluša/čita s - opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima s obzirom na književni tekst, književni tekst, književni tekst, književni tekst,
razumijevanjem vlastiti doživljaj usmeno odgovara prema smjernicama samostalno usmeno usmeno odgovara
književni tekst, kazuje - usmeno odgovara na pitanja o pročitanome književnom tekstu na pitanja o usmeno odgovara odgovara na pitanja na pitanja o
o čemu tekst govori i - prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za sadržaju teksta i na pitanja o o sadržaju teksta i sadržaju teksta,
prepoznaje književne djecu prepoznaje sadržaju teksta i prepoznaje vrstu kazuje o čemu tekst
vrste prema obliku u - prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama književne vrste prepoznaje književnoga teksta govori i prepoznaje
skladu s jezičnim - prepoznaje elemente igre riječima u pjesmama za djecu prema obliku uz književne vrste prema obliku vrstu književnoga
razvojem i dobi. - prepoznaje priču, pjesmu, bajku, zagonetku i igrokaz po obliku pomoć učitelja prema obliku uz teksta prema obliku
- prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče nakon čitanja ili pomoć učitelja
slušanja priče
- pažljivo sluša dok učitelj čita književni tekst
- prepričava pročitanu priču svojim riječima
- čita kratki književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja
teksta primjereno početnomu svladavanju vještine čitanja

PREPORUKA B 1., B 2., B 3.: Prema izboru učitelja u dogovoru s učenicima učenik čita između šest i deset cjelovitih književnih tekstova godišnje izabranih prema sljedećim kriterijima: recepcijsko-
spoznajne mogućnosti učenika, žanrovska zastupljenost tekstova (poezija, proza, drama), raznolika tematska zastupljenost tekstova, podjednaka zastupljenost antologijskih i suvremenih tekstova.
Učenik sudjeluje u stvaralačkim igrolikim aktivnostima nakon pročitanoga književnog teksta: dramatizacija, crtanje, igre, pokreti i sl.

—46
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 1. 3 - iskazuje sviđa li mu se književni tekst ili ne - iskazuje sviđa li - iskazuje sviđa li - iskazuje sviđa li - iskazuje sviđa li
- izdvaja iz književnoga teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa mu se pročitani mu se pročitani mu se pročitani mu se pročitani
Učenik izražava sviđa li - objašnjava razloge zbog kojih mu se neki književni tekst sviđa ili ne sviđa književni tekst bez književni tekst ili ne književni tekst ili ne književni tekst i
mu se - dogovorenim simbolima unutar skupine crtežom izražava sviđa li mu se navođenja razloga i izdvaja dijelove i navodi razloge navodi razloge i
pročitani/slušani književni tekst ili ne teksta koji mu se zbog kojih mu se primjere iz teksta
književni tekst ili ne. sviđaju ili ne sviđaju tekst sviđa ili ne zbog kojih mu se
- tekstne vrste: priča sa slikama, kratka pripovijetka, bajka, dječja pjesma, sviđa neki tekst sviđa ili
kratki igrokaz, zagonetka ne sviđa

B 1. 4 - upoznaje se s prostorom školske knjižnice - uz pomoć izabire - samostalno izabire - samostalno izabire - samostalno izabire
- upoznaje se s radom u školskoj knjižnici tekst za čitanje i tekst za čitanje i čita tekstove za čitanje, tekstove za čitanje,
Učenik izabire - posjećuje knjižnicu jedanput tjedno i posuđuje slikovnice za čitanje čita/sluša tekstove tekstove prema čita tekstove i čita iz užitka te
ponuđene književne - upoznaje se s različitim vrstama slikovnica prema vlastitome vlastitome interesu objašnjava razloge preporučuje
tekstove i čita/sluša ih - preporučuje pročitane slikovnice i priče drugim učenicima interesu odabira pojedinoga tekstove za čitanje i
s razumijevanjem - objašnjava vlastiti izbor slikovnica teksta za čitanje navodi razloge zbog
prema vlastitome - razgovara o načinu čitanja pojedine slikovnice (čitanje odrasloga, kojih nudi izabrani
interesu. samostalno čitanje, čitanje u paru) tekst za čitanje
- svakodnevno izabire jedan književni tekst za čitanje koji mu nudi učitelj drugim učenicima
ili samostalno izabire književne tekstove iz dječjih knjiga i časopisa
- sastavlja popis pročitanih slikovnica, priča, pjesama i igrokaza uz pomoć
odraslih i uspoređuje vlastiti popis s popisom ostalih učenika radi
poticanja čitanja

PREPORUKA: Čita najmanje jedno književno djelo godišnje prema vlastitom izboru, a preporučuje se više književnih djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje. Svakodnevno
izabire jedan kratki književni tekst za čitanje između više književnih tekstova primjerenih dobi učenika prema prijedlogu učitelja ili samostalnome izboru.
Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja na nastavi te se mogu i ne moraju sumativno vrednovati.

—47
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 1. 5 - istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je - - - -

bliska nadgledajući vlastiti napredak
Učenik se stvaralački - nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima
izražava prema tijekom nastavnoga procesa
vlastitome interesu - raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće
potaknut različitim probleme i preuzimajući rizik do konačnoga cilja
iskustvima i - vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na
doživljajima tijekom samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
nastavnoga procesa. - stvara različite individualne uratke: stvaralaštvo na dijalektu /
zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i
priprema za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava
se pokretom, crta slikovnicu i dr.
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti
napredak
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima
sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,
originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

PREPORUKA: Ovim je ishodom učeniku ponuđen stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Ishod se može
ostvarivati individualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja uradak
razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i
komunikacijske tehnologije.

KULTURA I MEDIJI

C. 1. 1 - sluša čitani ili samostalno čita obavijesni tekst oblikovan u skladu s - sluša/čita - sluša/čita - sluša/čita - sluša/čita
početnim opismenjavanjem obavijesni tekst obavijesni tekst obavijesni tekst obavijesni tekst
Učenik sluša/čita - izdvaja informaciju iz slušanoga ili pročitanog teksta prema uputama oblikovan u skladu s oblikovan u skladu s oblikovan u skladu s oblikovan u skladu s
obavijesni tekst - izdvaja jedan ili više podataka iz teksta prema postavljenome pitanju početnim početnim početnim početnim
oblikovan u skladu s - crtežom i riječima izražava o čemu tekst govori opismenjavanjem i opismenjavanjem i opismenjavanjem i opismenjavanjem,
početnim uz pomoć učitelja prema smjernicama samostalno samostalno
opismenjavanjem i - tekstne vrste: kraći edukativni tekstovi u udžbenicima, dječjim pronalazi podatke u pronalazi podatke u pronalazi podatke u pronalazi i iskazuje
pronalazi podatke u časopisima, dječjim leksikonima, rječnicima i enciklopedijama te tekstu tekstu tekstu podatke u tekstu
tekstu. obavijesni tekstovi u skladu s početnim opismenjavanjem; isprekidani
tekstovi: tablice, piktogrami

—48
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 1. 2 - razlikuje vrste medija primjerenih djeci - prepoznaje medije - prepoznaje medije - razlikuje medije i - razlikuje medijske
- izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima: animirani i medijske sadržaje i medijske sadržaje medijske sadržaje sadržaje te iskazuje
Učenik razlikuje filmovi, televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg primjerene dobi i primjerene dobi i primjerene dobi i svoje mišljenje o
različite medijske programa, kazališne predstave interesu interesu te izdvaja interesu te izdvaja njima
sadržaje primjerene - sluša čitanje ili samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno- omiljene medijske omiljene medijske
dobi i interesu. poučnim časopisima za djecu sadržaje sadržaje
- sluša zvučne priče
- prepoznaje edukativne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima
- izražava svoje mišljenje o medijskim sadržajima govorom i crtežom

- vrste medija: časopisi za djecu, animirani filmovi, edukativni i

interaktivni digitalni mediji primjereni dobi i interesima učenika,
televizijske i radijske emisije za djecu, zvučne priče, kazališne predstave za
djecu

C. 1. 3 - sudjeluje u kulturnim događajima primjerenima dobi - iskazuje sviđa li - opisuje kulturne - iskazuje mišljenje - samostalno
- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja mu se kulturni događaje i izdvaja o kulturnim iskazuje mišljenje o
Učenik posjećuje - izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem događaj dijelove koji su mu događajima i izdvaja kulturnim
kulturne događaje - iskazuje svoj doživljaj kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom, bili zanimljivi što mu je bilo događajima i
primjerene dobi. pokretom, pjevanjem zanimljivo potkrepljuje vlastito
mišljenje
- kulturni događaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe primjerima
u muzejima primjerene dobi i interesima učenika, susreti s književnicima i
ilustratorima u školi ili narodnim knjižnicama, dječji književni, filmski,
edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci

PREPORUKA: Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i
umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga
učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishod se odnosi na sve cikluse sa svrhom osobnoga razvoja i aktivnoga uključivanja učenika u kulturni
i društveni život zajednice. Izvor podataka o ostvarenosti očekivanoga ishoda jest učenička mapa u kojoj učenik tijekom školske godine samostalno bilježi i prati vlastite aktivnosti. Prati se i potiče
individualni razvoj učenika. Preporučuje se dvaput na godinu zajednički posjet učenika i učitelja određenomu izabranom sadržaju.

—49
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

2. razred osnovne škole

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- razgovara o temama iz svakodnevnoga života koje zaokupljaju njegovu
A. 2. 1 - uz pomoć učitelja - prema - samostalno - samostalno
pozornost i osjećajni svijet
razgovara o temama smjernicama razgovara o temama razgovara o
Učenik razgovora - započinje razgovor u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom
iz svakodnevnoga razgovara o temama iz svakodnevnoga različitim temama iz
u skladu s temom - pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
života u skladu s iz svakodnevnoga života u skladu s svakodnevnoga
iz svakodnevnoga - odgovara na pitanja i postavlja pitanja cjelovitom rečenicom*
vlastitim iskustvom života u skladu s vlastitim iskustvom života, proširuje
života, izražava - govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu kao objašnjenje*
i poštuje pravila vlastitim iskustvom i poštuje pravila temu u skladu s
- rabi nove riječi koje je naučio kao dio aktivnoga rječnika
svoje potrebe, uljudnoga i poštuje pravila uljudnoga vlastitim iskustvom
- točno izgovara sve glasove u riječima
misli i osjećaje te ophođenja uljudnoga ophođenja i poštuje pravila
- izgovara prototipne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su
poštuje pravila ophođenja uljudnoga
glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i
uljudnoga ophođenja
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
ophođenja. - točno izgovara niječnice (riječce ne i ni)
- točno izgovara riječcu li u upitnim rečenicama
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora

-tekstne vrste: telefonski razgovor, spontani razgovor, usmena improvizacija

PREPORUKA: Učitelj bi svakodnevno trebao organizirati aktivnosti i osigurati vrijeme za međusobno razgovaranje.

A. 2. 2 - sluša s razumijevanjem kratke tekstove jednostavnih struktura primjerene - sluša tekst s - sluša tekst s - sluša tekst s - sluša tekst s
jezičnomu razvoju i dobi razumijevanjem i uz razumijevanjem i razumijevanjem, razumijevanjem,
Učenik sluša s - odgovara na pitanja o slušanome tekstu pomoć učitelja točno odgovara na točno odgovara na točno odgovara na
razumijevanjem - postavlja pitanja o slušanome tekstu odgovara na pitanja pitanja o sadržaju pitanja o sadržaju pitanja o sadržaju
kratke tekstove - provjerava razumijevanje slušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom o sadržaju slušanoga teksta teksta i objašnjava teksta i izražava
jednostavnih - postavlja dodatna pitanja za dio sadržaja slušanoga teksta koji nije potpuno slušanoga teksta o čemu govori svoje mišljenje o
struktura i razumio slušani tekst slušanome tekstu
odgovara na - izražava svoje misli i osjećaje o slušanome tekstu (crtežom, pismom,
pitanja o govorom, pokretom)
slušanome tekstu.
- tekstne vrste: kratki tekstovi jednostavnih struktura, lingvometodički
predložak, govor učitelja, audiovizualni zapisi, govor predavača, govor
glumaca

PREPORUKA: Pri odabiru tekstova za učenje, poučavanje i vrednovanje valja poštovati načelo od jednostavnijega prema složenome, i to s obzirom na sadržaj, ustroj teksta, jezične strukture i rječnik.
Tekstovi tijekom početnoga opismenjavanja trebaju biti kratki, neopširni, pisani razumljivim stilom i jezikom. U skladu s interesima i napretkom učenika trebaju se postupno usložnjavati.

—50
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- govori kratke tekstove jednostavnih struktura u skladu sa slobodno
A. 2. 3 - prema modelu - uz pomoć učitelja - prema - samostalno
odabranom ili zadanom temom, primjerene jezičnomu razvoju i dobi
oblikuje i govori oblikuje i govori smjernicama oblikuje i govori
Učenik govori - pripovijeda kratku priču prema nizu slika
kratke tekstove kratke tekstove oblikuje i govori kratke tekstove
kratke tekstove - priča o vlastitim doživljajima i događajima
jednostavnih jednostavnih kratke tekstove jednostavnih
jednostavnih - pripovijeda događaje i niže ih kronološki
struktura u skladu s struktura u skladu s jednostavnih struktura u skladu s
struktura u skladu - opisuje na temelju promatranja
temom temom struktura u skladu s temom
s temom. - prepoznaje da su rečenice smislene cjeline sastavljene od riječi ili skupova
temom
riječi koji čine smisao
- prepoznaje da se rečenicama izriču misli i osjećaji
- točno izgovara riječi; izgovara prototipne i česte riječi koje su dio aktivnoga
rječnika u kojima su glasovi č, ć, (poput: mačka, kuća, čovjek, zadaća,
cvijeće...), dž, đ (đak, đon, udžbenik), ije/je/e/i (svijet, lijep, pjesma...)
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
- točno izgovara niječnice (riječce ne i ni)
- točno izgovara riječcu li u upitnim rečenicama

- tekstne vrste: kratke pripovjedne forme, kratki opisi, poruka, molba,

izvješće, vijest, obavijest

Preporuka: Da bi se potaknuo razvoj samopouzdanja i samoinicijativnosti učenika tijekom govora, učenik se slobodno izražava bez prekida i ispravljanja učitelja. Nakon govora učeniku se diskretno
objasni u čemu je pogriješio i pouči ga se načinima otklanjanja pogrešaka u govoru.

A. 2. 4 - čita kratke tekstove tematski prikladne iskustvu, jezičnomu razvoju i - čita s - čita s - čita s - čita s
interesima učenika razumijevanjem razumijevanjem razumijevanjem razumijevanjem
Učenik čita s - odgovara na pitanja o pročitanome tekstu kratke tekstove kratke tekstove kratke tekstove tekstove tematski
razumijevanjem - postavlja pitanja o pročitanome tekstu tematski prikladne tematski prikladne tematski prikladne prikladne iskustvu,
kratke tekstove - izdvaja nepoznate riječi iskustvu, dobi i iskustvu, dobi i iskustvu, dobi i dobi i interesima te
tematski prikladne - pretpostavlja značenje nepoznate riječi prema ostalim riječima u čitanome interesima te uz interesima te prema interesima te izražava svoje
učeničkomu tekstu pomoć učitelja smjernicama objašnjava o čemu mišljenje o tekstu
iskustvu, - pronalazi podatke u čitanome tekstu prema uputi ili pitanjima odgovara na pitanja odgovara na pitanja govori tekst
jezičnomu razvoju - izdvaja podatke u grafičkim prikazima i isprekidanim tekstovima o tekstu o tekstu
i interesima.
- tekstne vrste: tekstovi s umetnutim slikama umjesto riječi, kraće
obavijesti, upute za rješavanje zadataka, kraći edukativni tekstovi, isprekidani
tekstovi

PREPORUKA: Učitelj zajedno s učenicima stvara okružje koje je poticajno za čitanje. Tekstovi za čitanje trebaju biti primjereni jezičnom razvoju učenika i njegovim recepcijskim sposobnostima.
Tijekom poučavanja čitanja učitelj individualizira pristup svakom učeniku uvažavajući individualne razlike s ciljem da od učenika stvori čitatelja koji čita s razumijevanjem i radi užitka. Učitelj
osigurava vrijeme za svakodnevno čitanje/pričanje namijenjeno cijelomu razrednom odjelu, grupama učenika ili pojedinačno. Podjednako treba biti zastupljeno čitanje naglas i čitanje u sebi.
Postupno se uvode aktivnosti za razvijanje vještina izražajnoga (interpretativnog) čitanja. Učitelj treba biti model interpretativnog čitanja i recitiranja.

—51
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 5 - piše velika i mala rukopisna slova - uz pomoć učitelja - samostalno - uz pomoć učitelja - samostalno
- prepoznaje sličnosti i razlike između pojedinih rukopisnih slova prepisuje i piše prepisuje i piše oblikuje i piše oblikuje i piše
Učenik piše - razlikuje veliko i malo rukopisno slovo slova, riječi i slova, riječi i jednostavne jednostavne
rukopisna slova, - povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, riječ u rečenicu pišući rukopisnim jednostavne jednostavne rečenice i kratke rečenice i kratke
riječi, rečenice i slovima rečenice rukopisnim rečenice rukopisnim tekstove tekstove
tekst vođenim - prepisuje riječi i rečenice rukopisnim slovima slovima, primjenjuje slovima, primjenjuje rukopisnim slovima, rukopisnim slovima,
pisanjem i - samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim rukopisnim slovima pravopisna pravopisna pravila primjenjuje primjenjuje
primjenjuje - samostalno stvara pisane rečenice prema poticaju pravila primjerena primjerena pravopisna pravila pravopisna pravila
pravopisna pravila - piše da bi izrazio misli i osjećaje urednomu jezičnom urednomu jezičnom primjerena primjerena
primjerena - oblikuje i piše tekstove realnih sadržaja (pravila, upute, pisma, i sl.) razvoju razvoju urednomu jezičnom urednomu jezičnom
urednomu - piše kratki vezani tekst/sastavak prema zadanome poticaju razvoju razvoju
jezičnom razvoju. - razlikuje pojam glas, slovo, slog, riječ
- piše prototipne i česte riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su glasovi
č, ć, dž, đ, ije/je/e/i
- u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka; prepoznaje i rabi
pravopisni znak spojnicu kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka - piše
veliko početno slovo: početak rečenice, ime, prezime, nadimak, ime ulice, trga
i naseljenoga mjesta u bližem okružju, imena ustanova s kojima se učenik
svakodnevno susreće
- piše rečenične znakove na kraju rečenice
- pravilno piše niječnice (riječce ne i ni)
- pravilno piše riječcu li u upitnim rečenicama
- piše oznake za mjerne jedinice (duljina, novac, vrijeme)
Metodički postupci početnoga opismenjavanja*:
- pravilno drži pisaljku u ruci
- izvodi predvježbe za pisanje rukopisnih slova
- prikazuje zadano rukopisno slovo pokretom ruke ili tijela
- uočava povezanost pisanja i čitanja
- sluša i piše riječi u kojima se slovo koje se uči nalazi na početku, u sredini i
na kraju riječi zbog pravilnoga spajanja rukopisnih slova
- provjerava urednost i čitkost u pisanju
- aktivno i angažirano piše kako bi se osamostalio u pisanju
- tekstne vrste: kratki tekst (tri do pet rečenica) sadržajno i logički povezan,
kratki opis predmeta ili lika, kratka obavijest, kratko izvješće, pismo, sastavak

PREPORUKA: Samostalno pisanje prema poticaju treba biti usklađeno s dinamikom učenja i jezičnim razvojem pojedinoga učenika. Učitelj stvara situacije i aktivnosti za učenike kojima učenik
osvješćuje važnost potrebe pisanja, primjerice pisanje pisama prijateljima, dnevnika... Učitelj stvara i organizira okružje koje je poticajno za pisanje, tj. u kojem su smještene brojne knjige, tiskovine,
poruke i sl. Učitelj svojim primjerom pokazuje potrebu za svakodnevnim pisanjem. Razgovara s učenicima o napisanome, postavlja pitanja kojima pokazuje prihvaćanje razine koju je učenik postigao
u pisanje te tako utječe na njegovo samopouzdanje. Teme o kojima učenici pišu trebaju biti teme bliske interesima, iskustvu, potrebama i znanjima učenika. Osim literarnih sastavaka, učenici trebaju
pisati tekstove poput popisa, dnevnika, uputa, pisama, molbi. Učenike već tijekom početnoga opismenjavanja valja poučavati strategijama pripreme za pisanje, prikupljanja i istraživanja podataka za
pisanje, ispravljanja vlastitoga teksta, uređivanja teksta za objavljivanje.

—52
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 6 - uz pomoć učitelja - upotrebljava riječi, - prema - samostalno

- usvaja nove riječi i utvrđuje značenje naučenih riječi u aktivnome rječniku
točno upotrebljava sintagme i rečenice smjernicama točno upotrebljava riječi i
Učenik točno - objašnjava značenje određene riječi s obzirom na kontekst
riječi i opisuje u točnome značenju upotrebljava riječi i objašnjava značenje
upotrebljava i - izabire odgovarajuće riječi i upotrebljava ih u oblikovanju sintagmi i rečenica
njihovo značenje s s obzirom na objašnjava značenje riječi, sintagmi i
objašnjava riječi, - upotrebljava nove riječi pri oblikovanju ili dopunjavanju rečenica
obzirom na priopćajnu svrhu te riječi, sintagmi i rečenica s obzirom
sintagme i - traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku i koristi se njima kao
priopćajnu svrhu te komunikacijsku rečenica s obzirom na priopćajnu svrhu
rečenice u dijelom aktivnoga rječnika
komunikacijsku situaciju na priopćajnu svrhu i komunikacijsku
točnome značenju - prepoznaje i razlikuje izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu te jesnu i niječnu u
situaciju i komunikacijsku situaciju
tekstu
s obzirom na situaciju
- prepoznaje u tekstu prototipne imenice, tj. imenice koje imaju konkretno
komunikacijsku
značenje povezano s neposrednom stvarnošću
situaciju.

A. 2. 7 - razlikuje riječi mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika - prepoznaje - uz pomoć učitelja - prepoznaje razliku - samostalno
- uspoređuje riječi mjesnoga/zavičajnog govora i standardnoga hrvatskog govorne i pisane prepoznaje razliku između govornih i prepoznaje i opisuje
Učenik uspoređuje jezika tekstove na između govornih i pisanih tekstova na razliku između
mjesni govor i - zamjenjuje riječ na zavičajnome govoru riječju na standardnome hrvatskom mjesnome govoru pisanih tekstova na mjesnome govoru i mjesnoga govora i
standardni jeziku istog značenja prikladne mjesnome govoru i standardnome standardnoga
hrvatski jezik. - sluša i govori tekstove na mjesnome/zavičajnom govoru prikladne učeničkomu standardnome hrvatskom jeziku u hrvatskog jezika u
učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i interesima iskustvu, jezičnomu hrvatskom jeziku u neposrednoj neposrednoj
- čita i piše literarne tekstove na mjesnome/zavičajnom govoru u skladu sa razvoju i interesima neposrednoj životnoj stvarnosti životnoj stvarnosti
svojim interesima, potrebama i iskustvom životnoj stvarnosti
- prikuplja riječi mjesnoga ili zavičajnoga govora

PREPORUKA: Ovim se ishodom promiče očuvanje zavičajnih idioma kao kulturnoga nasljeđa. Prema načelu zavičajnosti uputno je u početnoj nastavi učeniku dopustiti slobodno izražavanje
idiomom koji najbolje poznaje i kojim može slobodno i jednostavno izraziti svoje misli i osjećaje. To je iznimno važno za daljnji razvoj komunikacijske jezične kompetencije i suzbijanje straha od
jezičnoga izražavanja u didaktičkoj situaciji. Preduvjet za ovladavanjem standardnim hrvatskim jezikom jest uvažavanje imanentnoga jezičnog znanja učenika.

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

B. 2. 1 - izražava misli i osjećaje nakon čitanja književnoga teksta - uz poticaj - uz pomoć učitelja - samostalno - samostalno izražava
- opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima s obzirom na izražava svoje misli izražava svoje misli izražava svoje misli svoje misli i osjećaje
Učenik izražava vlastiti doživljaj i osjećaje nakon i osjećaje nakon i osjećaje nakon nakon slušanja/čitanja
svoja zapažanja, - povezuje postupke likova iz književnoga teksta s vlastitim postupcima i slušanja/čitanja slušanja/čitanja slušanja/čitanja književnoga teksta i
misli i osjećaje postupcima osoba koje ga okružuju književnoga teksta književnoga teksta i književnoga teksta i objašnjava sličnosti i
nakon razlike između
- pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su slični onima u i prepoznaje opisuje situacije iz povezuje situacije
slušanja/čitanja situacija u
književnome tekstu situacije iz književnoga teksta iz književnoga
književnome tekstu i
književnoga teksta - preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke književnoga teksta slične onima u teksta s onima u situacija u
i povezuje ih s likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči u svakodnevnome svakodnevnome svakodnevnome svakodnevnome
vlastitim životu životu životu životu
iskustvom.

—53
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 2. 2 - razlikuje priču, pjesmu, bajku, zagonetku i igrokaz po obliku i sadržaju - sluša/čita s - sluša/čita s - sluša/čita s - sluša/čita s
- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa razumijevanjem razumijevanjem razumijevanjem razumijevanjem
Učenik sluša/čita s - prepoznaje pjesnikovu igru riječima i ludističke elemente u pjesmi za djecu književni tekst, uz književni tekst, književni tekst, književni tekst,
razumijevanjem - prepoznaje glavne i sporedne likove pomoć učitelja samostalno prepričava sadržaj prepričava sadržaj
književni tekst i - prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče odgovara na pitanja odgovara na pitanja književnoga teksta književnoga teksta i
razlikuje književne - uočava obilježja igrokaza za djecu: lica, dijalog o sadržaju teksta i o sadržaju teksta i prema smjernicama razlikuje tekstove po
vrste prema obliku - prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu prepoznaje prepoznaje i prepoznaje obliku i sadržaju
i sadržaju. - prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama književne tekstove književne tekstove književne tekstove
- odgovara na pitanja o pročitanome književnom tekstu po obliku po obliku i sadržaju po obliku i sadržaju
- prepričava književni tekst svojim riječima
- čita kratki književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja teksta,
primjereno početnomu svladavanju vještine čitanja

PREPORUKA: Tekstovi su primjereni recepcijskim, doživljajnim i spoznajnim mogućnostima učenika te tematski povezani s interesima učenika i učenikovom životnom stvarnošću.

B. 2. 3 - iskazuje sviđa mu li se književni tekst ili ne - iskazuje sviđa li - iskazuje sviđa li - iskazuje sviđa li - iskazuje sviđa li mu
- izdvaja iz teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa mu se književni mu se književni mu se književni se književni tekst ili
Učenik objašnjava - objašnjava razloge zbog kojih mu se tekst sviđa ili ne sviđa tekst ili ne sviđa tekst ili ne sviđa i tekst ili ne sviđa i ne sviđa i objašnjava
razloge zbog kojih - iskazuje mišljenje o događajima u priči bez navođenja uz pomoć učitelja izdvaja dijelove razloge
mu se književni - iskazuje mišljenje o postupcima likova razloga navodi razloge teksta koji mu se
tekst sviđa ili ne - dogovorenim simbolima unutar skupine crtežom izražava sviđa li mu se tekst sviđaju
sviđa. ili ne
- tekstne vrste: priča sa slikama, kratka pripovijetka, bajka, dječja pjesma, kratki
igrokaz, zagonetka

PREPORUKA B 1., B 2., B 3.: U ostvarivanju ishoda učenik izražava doživljaje o pročitanome tekstu crtežom, slikom, pokretom; stvaralačkim igrolikim aktivnostima; improvizacijama; kratkim i
jednostavnim dramatizacijama.
Prema izboru učitelja u dogovoru s učenicima učenik čita između šest i deset cjelovitih književnih tekstova godišnje izabranih prema sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajne mogućnosti
učenika, žanrovska zastupljenost tekstova (poezija, proza, drama), raznolika tematska zastupljenost tekstova, podjednaka zastupljenost antologijskih i suvremenih tekstova.

—54
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 2. 4 - upoznaje se s različitim vrstama slikovnica, zbirki priča, pjesama za djecu - uz pomoć učitelja - samostalno - samostalno - samostalno izabire
- upoznaje se s prostorom narodne knjižnice u blizini mjesta stanovanja (ili ili odrasle osobe izabire tekst za izabire tekstove za tekstove za čitanje,
Učenik samostalno bibliobusom) izabire tekst za čitanje i čita čitanje i objašnjava čita prema interesu i
izabire književne - upoznaje se s radom dječjega odjela narodne knjižnice u blizini mjesta čitanje i čita/sluša tekstove prema razloge izbora iz užitka, objašnjava
tekstove i stanovanja tekstove prema vlastitome interesu teksta razloge izbora
čita/sluša ih s - posjećuje školsku ili narodnu knjižnicu jednom tjedno i posuđuje slikovnice i vlastitome interesu tekstova i
razumijevanjem knjige za djecu za svakodnevno čitanje preporučuje ih
prema vlastitome - svakodnevno izabire jedan književni tekst za čitanje koji mu nudi učitelj ili drugim učenicima
interesu. samostalno izabire književne tekstove iz dječjih knjiga i časopisa
- preporučuje pročitane slikovnice i knjige za djecu drugim učenicima
- objašnjava vlastiti izbor slikovnica i knjiga za djecu
- objašnjava način čitanja pojedine slikovnice ili knjige za djecu: čitanje
odrasloga, samostalno čitanje, čitanje u paru

PREPORUKA: Čita najmanje jedno književno djelo godišnje prema vlastitom izboru, a preporučuje se više književnih djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje. Svakodnevno
izabire jedan književni tekst za čitanje između više književnih tekstova primjerenih dobi učenika prema prijedlogu učitelja ili samostalnom izboru.
Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja na nastavi te se mogu i ne moraju sumativno vrednovati.

B. 2. 5 - istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je - - - -

bliska nadgledajući vlastiti napredak
Učenik se - nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom
stvaralački izražava nastavnoga procesa
prema vlastitome - raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i
interesu potaknut preuzimajući rizik do konačnoga cilja
različitim - vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na
iskustvima i samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
doživljajima - stvara različite individualne uratke: stvaralaštvo na dijalektu / zavičajnome
tijekom govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu,
nastavnoga osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom, crta
procesa. slikovnicu i dr.
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa
svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,
originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

PREPORUKA: Ovim je ishodom učeniku ponuđen stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukčiji od provjere znanja. Ishod se može ostvarivati
individualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prezentira uradak razrednome
odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske
tehnologije.

—55
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KULTURA I MEDIJI
ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 2. 1 - sluša čitani ili samostalno čita obavijesni tekst oblikovan u skladu s početnim - uz pomoć učitelja - prema - samostalno - samostalno
opismenjavanjem pronalazi podatke smjernicama pronalazi podatke pronalazi podatke
Učenik sluša/čita - pronalazi podatke u tekstu u obavijesnome pronalazi podatke u obavijesnome u obavijesnome
obavijesni tekst - izdvaja podatke iz teksta tekstu u obavijesnome tekstu tekstu
oblikovan u skladu - iskazuje jedan ili više podataka iz teksta oblikovanome u tekstu oblikovanome u oblikovanome u
s početnim - izražava o čemu govori tekst govorom, pismom ili crtežom skladu s početnim oblikovanome u skladu s početnim skladu s početnim
opismenjavanjem i opismenjavanjem skladu s početnim opismenjavanjem opismenjavanjem i
navodi podatke iz - tekstne vrste: kraći edukativni tekstovi u udžbenicima, dječjim časopisima, opismenjavanjem drugima usmeno
teksta. dječjim leksikonima, rječnicima i enciklopedijama te obavijesni tekstovi u iskazuje tražene
skladu s početnim opismenjavanjem; isprekidani tekstovi: piktogrami, tablice, podatke
popisi, plakati, recepti

C. 2. 2 - razlikuje vrste medija primjerene dobi i interesima - prepoznaje - razlikuje vrste - razlikuje vrste - razlikuje vrste
- izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima različite vrste medija i medijske medija i medijske medija i medijske
Učenik razlikuje - gleda i sluša animirane filmove, dokumentarne i igrane filmove za djecu medija i medijske sadržaje primjerene sadržaje primjerene sadržaje primjerene
različite vrste - priča kratku filmsku priču nakon gledanja filma sadržaje primjerene dobi i interesu te dobi i interesu te dobi i interesu i
medija i medijske - razlikuje glavne i sporedne likove u gledanome filmu dobi i interesu izdvaja medijske izdvaja omiljene iskazuje svoje
sadržaje - razlikuje film od kazališne predstave sadržaje kojima je medijske sadržaje mišljenje o njima
primjerene dobi i - prati (gleda, sluša i doživljava) kazališne predstave, televizijske i radijske izložen u
interesu. emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa svakodnevnome
- sluša čitanje ili samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno- životu
poučnim časopisima za djecu
- sluša zvučne priče
- prepoznaje edukativne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima
- prepoznaje interaktivne digitalne medije primjerene dobi i služi se njima
- razlikuje lutkarsku kazališnu predstavu od ostalih predstava za djecu

- vrste medija: književni i zabavno-poučni časopisi za djecu, kazališne

predstave za djecu, animirani, dokumentarni i igrani filmovi, edukativni i
interaktivni digitalni mediji primjereni dobi i interesima učenika, zvučna
priča,televizijske i radijske emisije za djecu, dječje radijsko i filmsko
stvaralaštvo

—56
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 2. 3 - sudjeluje u kulturnim događajima - iskazuje sviđa li - opisuje kulturne - iskazuje mišljenje - samostalno
- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja mu se kulturni događaje i izdvaja o kulturnim iskazuje mišljenje o
Učenik posjećuje - izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem događaj dijelove koji su mu događajima i izdvaja kulturnim
kulturne događaje - iskazuje svoj doživljaj tijekom kulturnog događaja crtežom, slikom, govorom bili zanimljivi što mu je bilo događajima
primjerene dobi i ili kraćim pisanim rečenicama zanimljivo potkrepljujući svoje
iskazuje svoje mišljenje
mišljenje. - kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe u primjerima
muzejima primjerene uzrastu i interesima učenika, susreti s književnicima i
ilustratorima u školi ili narodnim knjižnicama, dječji književni, filmski,
edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni djeci

PREPORUKA: Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i
umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga
učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishod se odnosi na sve cikluse sa svrhom osobnoga razvoja i aktivnoga uključivanja učenika u
kulturni i društveni život zajednice. Izvor podataka o ostvarenosti očekivanoga ishoda jest učenička mapa u kojoj učenik tijekom školske godine samostalno bilježi i prati vlastite aktivnosti. Prati se i
potiče individualni razvoj učenika. Preporučuje se dvaput na godinu zajednički posjet učenika i učitelja određenomu izabranom sadržaju.

—57
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

3. razred osnovne škole

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 1 - razgovara u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom - uz pomoć učitelja - prema - razgovara u skladu - samostalno
- tijekom razgovora izražava svoje misli, osjećaje i potrebe u skladu s odgovara na smjernicama sa zadanom ili započinje razgovor i
Učenik razgovara u komunikacijskom situacijom postavljena pitanja razgovara u skladu slobodnom temom, razgovara u skladu
skladu sa zadanom - razlikuje svakodnevne komunikacijske situacije: vršnjački razgovor, razgovor u skladu sa sa zadanom temom, izražava svoje sa zadanom ili
ili slobodno sa starijim osobama zadanom temom u izražava svoje potrebe, misli i slobodnom temom,
odabranom - prikladno se izražava u razgovoru sa starijim osobama iz školskoga okružja
poznatoj potrebe, misli i osjećaje te poštuje izražava svoje
temom, izražava - razgovara o slušanome/čitanom tekstu i izriče svoje mišljenje
komunikacijskoj osjećaje te poštuje pravila uljudnoga potrebe, misli i
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
svoje potrebe, misli - rabi nove riječi povezane sa svakodnevnom komunikacijskom situacijom i situaciji i poštuje pravila uljudnoga ophođenja osjećaje te poštuje
i osjećaje te poštuje temom razgovora kao dio aktivnoga rječnika pravila uljudnoga ophođenja pravila uljudnoga
pravila uljudnoga - izgovara prototipne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su ophođenja ophođenja
ophođenja. glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora
- tekstne vrste: razgovorne igre, telefonski razgovor, spontani razgovor,
usmena improvizacija

PREPORUKA: Učenik se tijekom razgovora slobodno izražava. Nakon razgovora učeniku se diskretno objasni u čemu je pogriješio i pouči ga se načinima otklanjanja pogrešaka.
- sluša s razumijevanjem kratke tekstove jednostavnih struktura
A. 3. 2 - sluša tekst prema zadanim smjernicama u obliku pitanja i dodatnih uputa - sluša s - aktivno sluša - aktivno sluša - aktivno sluša
- odgovara na pitanja o slušanome tekstu razumijevanjem tekstove tekstove tekstove
Učenik aktivno tekstove jednostavnih jednostavnih jednostavnih
- postavlja pitanja o slušanome tekstu
sluša tekstove - izražava svoje misli i osjećaje o slušanom tekstu (crtežom, pismom, govorom, jednostavnih struktura i struktura i izdvaja struktura, izdvaja
jednostavnih pokretom) struktura i uz prepoznaje važne važne podatke iz važne podatke iz
struktura i - provjerava razumijevanje slušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom pomoć učitelja podatke u tekstu teksta teksta i samostalno
prepričava sadržaj - prepoznaje neverbalne znakove aktivnog slušanja: uspostavlja kontakt očima, odgovora na pitanja prepričava tekst
slušanoga teksta. slijedi jednu, dvije ili više uputa, sluša sugovornika s izrazom interesa o tekstu
- izdvaja nepoznate riječi, pretpostavlja značenje riječi prema kontekstu
- izdvaja ključne riječi i glavnu ideju slušanoga teksta
- razlikuje i izdvaja potrebne činjenice, potrebne podatke i važne pojedinosti iz
slušanoga teksta
- prepričava slušani tekst radi razumijevanja teksta u cjelini
- oblikuje sažetu poruku slušanoga teksta
- izriče mišljenje o slušanome tekstu
- tekstne vrste: kratki tekstovi jednostavnih struktura, lingvometodički
predložak, govor učitelja, audiovizualni zapisi, govor predavača, govor glumaca

PREPORUKA: Učenike postupno razvija vještine aktivnog slušanja (uspostavlja kontakt očima, slijedi jednu, dvije ili više uputa, sluša sugovornika s izrazom interesa).

—58
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 3 - oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura prema zadanoj ili - uz pomoć učitelja - prema - govori kratke - govori kratke
slobodno odabranoj temi govori kratke smjernicama govori tekstove tekstove
Učenik govori kratke - razlikuje okružja u kojima se govor odvija: obitelj, učionica, pozornica... tekstove kratke tekstove jednostavnih jednostavnih
tekstove - razlikuje privatni i javni govor jednostavnih jednostavnih struktura i prema struktura i
jednostavnih - prepoznaje uvod, središnji i završni dio teksta struktura struktura i uz smjernicama samostalno oblikuje
struktura i razlikuje - oblikuje govor prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, zaključak pomoć učitelja oblikuje govor govor
uvodni, središnji i - pripovijeda događaje i niže ih kronološki oblikuje uvodni, (uvod, središnji dio
završni dio - oblikuje kratku obavijest i izvješće središnji i završni i zaključak)
govornoga teksta. - sudjeluje u stvaranju zajedničke stvaralačke priče dio teksta
- služi se novim riječima povezanima s komunikacijskom situacijom i temom
govora
- prepoznaje humor i koristi se njegovim stilskim obilježjima u govoru
- primjenjuje govorne vrednote: modulira glas i glasnoću govora
- točno izgovara riječi
- točno izgovara prototipne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima
su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i

- tekstne vrste: kratki pripovjedni tekst, poruka, molba, obavijest, izvješće,

vijest, opis predmeta ili lika, prezentacijski kratki govor

PREPORUKA: Da bi se potaknuo razvoj samopouzdanja i samoinicijativnosti učenika tijekom govora, učenik se slobodno izražava bez prekidanja i ispravljanja učitelja. Nakon govora učeniku se
diskretno objasni u čemu je pogriješio i pouči ga se načinima otklanjanja pogrešaka u govoru. Učenika se poučava govornim vrednotama: izražajnosti i jasnoći izražavanja, intonaciji, prilagodljivosti
glasa te primjerenoj uporabi rječnika.

A. 3. 4 - čita različite vrste tekstova s razumijevanjem - čita kratki tekst s - čita tekst s - čita tekst s - čita tekst s
- uočava grafičku strukturu teksta razumijevanjem i razumijevanjem i razumijevanjem, razumijevanjem,
Učenik čita tekst s - odgovara na pitanja o pročitanome tekstu uz pomoć učitelja prema smjernicama pronalazi važne pronalazi važne
razumijevanjem i - postavlja pitanja o pročitanome tekstu pronalazi važne pronalazi važne podatke iz teksta i podatke iz teksta te
pronalazi važne - pretpostavlja značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta podatke u tekstu podatke u tekstu objašnjava čitani izražava svoje
podatke u tekstu. - pronalazi važne podatke u tekstu tekst mišljenje o čitanome
- pronalazi i tumači podatke u grafičkim prikazima i isprekidanim tekstovima tekstu
- prepričava tekst
- izražajno čita različite tekstove

- tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi, obavijesni tekstovi, isprekidani

tekstovi

PREPORUKA: Učenik svakodnevno čita naglas i u sebi. Učenici vježbaju izražajno čitanje različitih vrsta tekstova. Tijekom čitanja učitelj poučava učenike različitim strategijama čitanja da bi učenik
razvio vještine čitanja s razumijevanjem.

—59
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 5 - piše kratke tekstove jednostavnih struktura prema zadanoj ili slobodno - uz pomoć učitelja - prema - samostalno piše - samostalno piše
odabranoj temi piše kratke smjernicama piše vođenim pisanjem vođenim pisanjem
Učenik piše - piše prema predlošcima za uvježbavanje pisanja tekstove kratke tekstove tekstove tekstove
vođenim pisanjem - piše vođenim pisanjem prema kompozicijskom planu (uvod, glavni dio, jednostavnih jednostavnih jednostavnih jednostavnih
tekstove zaključak) struktura u skladu struktura u skladu struktura u skladu struktura u skladu sa
jednostavnih - oblikuje i piše različite kratke tekstove: pravila, upute, obavijesti, pisma, sa zadanom ili sa zadanom ili sa zadanom ili zadanom ili
struktura u skladu dnevnici slobodnom temom slobodnom temom slobodnom temom slobodnom temom,
sa zadanom ili - rabi nove riječi kao dio aktivnoga rječnika te uz pomoć te uz odstupanja te primjenjuje grafički organizira
slobodno - provjerava pravopisnu točnost i slovopisnu čitkost u pisanju učitelja primjenjuje primjenjuje pravopisna pravila tekst i bez
odabranom temom - prepoznaje i ispravlja pogreške u tekstu pravopisna pravila pravopisna pravila primjerena odstupanja
te primjenjuje - piše prototipne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi primjerena primjerena jezičnomu razvoju primjenjuje
pravopisna pravila č, ć, dž, đ, ije/je/e/i jezičnomu razvoju jezičnomu razvoju pravopisna pravila
primjerena - rastavlja riječi na slogove na kraju retka primjerena
jezičnomu razvoju. - prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu jezičnomu razvoju
- upotrebljava oznake za mjerne jedinice
- piše veliko slovo: ime ulica, trgova, naseljenih mjesta, voda i gora u zavičaju,
nebeskih tijela
- primjenjuje pravilo pisanja višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj
- piše dvotočku i zarez u nabrajanju

- tekstne vrste: popis, dnevnik, pravila, upute, obavijest, izvješće, opis,

sastavak, priče prema nizu slika, tekst čestitke i razglednice, kratko pismo

PREPORUKA: Pri poučavanju pisanja valja slijediti faze procesa pisanja: pripremna faza (pripremanje za pisanje sastavka), faza pisanja po planu, faza usavršavanja napisanog sastavka (prepravljanje,
ispravljanje, dorada) te faza predstavljanja sastavka javnosti. Učitelj priprema nastavne materijale na temelju analize potreba učenika: metodički predlošci za pisane i pismene vježbe, vježbe sređivanja
rečenica/teksta, vježbe dopunjavanja rečenica/teksta, vježbe skraćivanja rečenica/teksta, vježbe prepisivanja s preinakama.

A. 3. 6 - usvaja nove riječi i utvrđuje značenje naučenih riječi u aktivnome rječniku - uz pomoć učitelja - prema - samostalno - samostalno
- objašnjava značenje određene riječi s obzirom na kontekst rečenice upotrebljava riječi u smjernicama upotrebljava riječi u upotrebljava riječi u
Učenik točno - rabi nove riječi kao dio aktivnoga rječnika skladu sa upotrebljava riječi u sintagmama i sintagmama i
upotrebljava riječi u - traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku značenjem te ih sintagmama i rečenicama te ih rečenicama te ih
sintagmama i - izabire riječi u skladu s komunikacijskom situacijom povezuje u rečenicama te ih uz prema smjernicama samostalno povezuje
rečenicama te ih - prepoznaje prototipne imenice, glagole i pridjeve koji imaju konkretno jednostavne izraze pomoć učitelja povezuje u kratki u kratki tekst u
povezuje u kratki značenje povezano s neposrednom stvarnošću i rečenice povezuje u kratki tekst u skladu sa skladu s
vezani tekst. - prepoznaje prototipne i česte umanjenice i uvećanice tekst u skladu sa svakodnevnim svakodnevnim
- usvaja lingvistički pojam imenica, glagol, pridjev na prototipnim riječima svakodnevnim komunikacijskim komunikacijskim
- funkcionalno upotrebljava sve vrste riječi prema vlastitome jezičnom razvoju komunikacijskim situacijama situacijama
situacijama

—60
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 7 - razlikuje govornu i pisanu komunikaciju na standardnome hrvatskom jeziku i - uz pomoć učitelja - uz pomoć učitelja - prema - prepoznaje razliku
zavičajnome govoru uočava razliku uočava razliku smjernicama između zavičajnoga
Učenik prepoznaje - opisuje zavičajni govor između riječi na između zavičajnoga opisuje razlike govora i
razliku između - čita i sluša tekstove na kajkavskome, čakavskom i štokavskom narječju zavičajnome govora i između zavičajnoga standardnoga
zavičajnoga govora i - govori i piše literarne tekstove na mjesnome/zavičajnom govoru govoru i standardnoga govora i hrvatskoga jezika,
standardnoga - istražuje u mjesnim knjižnicama i zavičajnim muzejima tekstove vezane uz standardnome hrvatskog jezika standardnoga uočava važnost
hrvatskoga jezika. jezični identitet i baštinu hrvatskom jeziku hrvatskog jezika učenja hrvatskoga
- popisuje riječi zavičajnoga govora i sastavlja dječji zavičajni rječnik standardnog jezika
- služi se normativnim priručnicima prilagođenim jezičnomu razvoju učenika
- prepoznaje povijesne jezične dokumente i spomenike kao kulturnu baštinu
mjesta/zavičaja

PREPORUKA: Učitelj u poučavanju treba razvijati pozitivan odnos prema zavičajnome govoru te poticati jezično izražavanje na mjesnome/zavičajnom govoru. Postupno upoznaje učenike s
normativnim priručnicima (pravopis, gramatika, rječnik) prilagođenima dobi učenika i njihovim korištenjem.

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

B. 3. 1 - objašnjava zapažanja, misli i osjećaje nakon čitanja/slušanja književnoga - uz poticaj iskazuje - iskazuje svoja - iskazuje i - iskazuje,
teksta svoje misli i zapažanja nakon uspoređuje svoja uspoređuje i
Učenik iskazuje i - razgovara s ostalim učenicima o vlastitome doživljaju teksta osjećaje nakon slušanja/čitanja zapažanja, misli i objašnjava svoja
objašnjava svoja - uspoređuje svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnog slušanja/čitanja književnoga teksta osjećaje nakon zapažanja, misli i
zapažanja, misli i teksta sa zapažanjima, mislima i osjećajima ostalih učenika književnoga teksta te povezuje temu i slušanja/čitanja osjećaje nakon
osjećaje nakon - opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima s obzirom na sadržaj teksta s književnog teksta slušanja/čitanja
slušanja/čitanja vlastiti doživljaj vlastitim iskustvom sa zapažanjima književnog teksta,
književnoga teksta - povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom ostalih učenika, navodi sličnosti i
te povezuje sadržaj - iskazuje mišljenje o postupcima likova iz književnoga teksta povezuje temu i razlike između
i temu teksta s - pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su slični onima u sadržaj teksta s književnoga teksta i
vlastitim književnome tekstu vlastitim iskustvom vlastitoga iskustva
iskustvom. - preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke
likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči

—61
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 3. 2 - razlikuje realističnu priču ili pripovijetku, pjesmu, bajku, basnu, zagonetku, - čita književni - čita književni - čita književni - čita književni tekst,
igrokaz i dječji roman po obliku i sadržaju tekst i uz pomoć tekst, samostalno tekst, samostalno prepoznaje obilježja
Učenik čita - prepoznaje i izdvaja temu književnoga teksta učitelja odgovara odgovara na pitanja odgovara na pitanja književnoga teksta i
književni tekst s - odgovara na pitanja o opisanome događaju, liku, situaciji u književnome na pitanja o tekstu i prema i prepoznaje izražava svoja
razumijevanjem i tekstu smjernicama obilježja razmišljanja
prepoznaje obilježja - opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima prepoznaje obilježja književnoga teksta potkrepljujući ih
književnog teksta. - prepoznaje redoslijed događaja književnoga teksta primjerima iz teksta
- prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče
- povezuje likove s mjestom i vremenom radnje
- prepoznaje glavne i sporedne likove u priči
- određuje osnovna obilježja lika prema izgledu, ponašanju i govoru
- odgovara na pitanja o pročitanoj pjesmi
- razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa
- prepoznaje pjesnikovu igru riječima i ludističke elemente u pjesmi za djecu
- uočava obilježja igrokaza za djecu: lica, dijalog
- prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu
- zapaža ritam i rimu u poeziji za djecu
- zapaža ponavljanja u stihu, kitici ili pjesmi
- zapaža brzi i spori ritam u pjesmi
- razlikuje dijelove pjesme (stih, kitica)
- prepoznaje pjesničke slike
- prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama
- čita kratki književni tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja teksta
primjereno početnom svladavanju vještine čitanja
- prepričava književni tekst svojim riječima

PREPORUKA: Učitelj svakodnevno planira vrijeme za čitanje književnih tekstova i organizira aktivnosti pričanja / čitanja naglas cijelomu razredu, čitanja u manjim grupama i samostalnoga čitanja
naglas ili u sebi. Tekstovi su primjereni učenikovim recepcijskim, doživljajnim i spoznajnim mogućnostima te tematski povezani s interesima učenika i njegovom životnom stvarnošću.

—62
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 3. 3 - uočava i izdvaja vrijednosti koje je uočio u književnome tekstu - uz pomoć učitelja - prema - uočava vrijednosti - uočava vrijednosti
- iskazuje što mu je u tekstu lijepo uočava vrijednost smjernicama književnoga teksta i književnoga teksta,
Učenik uočava - uočava pozitivne životne vrijednosti u tekstu književnoga teksta uočava vrijednosti izriče svoja iskazuje mišljenje o
vrijednosti - uočava dobre i loše postupke likova primjereno književnoga teksta razmišljanja o pročitanome
književnoga teksta - razgovara o postupcima likova u književnome tekstu recepcijskim u odabranim uočenim književnom tekstu,
primjereno - prepoznaje pozitivne osobine likova u književnome tekstu sposobnostima te dijelovima teksta s vrijednostima navodi dijelove
recepcijskim - razgovara s ostalim učenicima o vrijednostima u književnome tekstu vlastitomu jasno istaknutim primjereno teksta s jasno
sposobnostima te - navodi argumente kojima potkrepljuje vlastito mišljenje o vrijednosti čitateljskom i vrijednostima recepcijskim istaknutim
vlastitomu književnoga teksta osobnom iskustvu primjereno sposobnostima i vrijednostima
čitateljskom i recepcijskim vlastitomu primjereno
osobnom iskustvu. tekstne vrste: priča, bajka, basna, pjesma, igrokaz, dječji roman sposobnostima te čitateljskom i recepcijskim
vlastitomu osobnom iskustvu. sposobnostima te
čitateljskom i vlastitomu
osobnom iskustvu čitateljskom i
osobnom iskustvu

PREPORUKA B 1., B 2., B 3.: Prema izboru učitelja u dogovoru s učenicima učenik čita između šest i deset cjelovitih književnih tekstova godišnje izabranih prema sljedećim kriterijima: recepcijsko-
spoznajne mogućnosti učenika, žanrovska zastupljenost tekstova (poezija, proza, drama), raznolika tematska zastupljenost tekstova, podjednaka zastupljenost antologijskih i suvremenih tekstova.

B. 3. 4 - svakodnevno čita iz užitka i redovito posuđuje knjige iz školske ili narodne - uz pomoć učitelja - izabire knjige za - izabire knjige za - izabire knjige za
knjižnice i knjižničara izabire čitanje, čita prema čitanje, redovito čitanje, čita iz užitka
Učenik redovito čita - razvija čitateljske navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjem knjige za čitanje i vlastitome interesu čita iz užitka i i prema vlastitome
iz užitka i prema različitih žanrova čita prema i prepoznaje vrstu prema vlastitome interesu, razlikuje
vlastitome interesu - razlikuje slikovnicu, zbirku pjesama, zbirku priča i dječji roman vlastitome interesu knjige za djecu interesu te vrste knjiga za djecu
te razlikuje vrste - razlikuje dječje rječnike, enciklopedije i leksikone i služi se njima prepoznaje vrste i preporučuje
knjiga za djecu. - sudjeluje u radionicama za poticanje čitanja u knjižnici knjiga za djecu pročitane knjige
- izrađuje popis pročitanih knjiga drugim učenicima
- redovito izlaže svoj izbor za čitanje ostalim učenicima
- objašnjava razloge vlastitoga izbora knjiga za čitanje
- preporučuje ostalim učenicima knjige koje je pročitao i koje su mu bile
zanimljive
- razgovara o izabranome i pročitanom književnom djelu koje je pročitalo više
učenika
- izabire tekstove prema interesu sa šireg popisa predloženih književnih
tekstova za čitanje

PREPORUKA: Čita najmanje jedno književno djelo godišnje prema vlastitome izboru, a preporučuje se više književnih djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje. Svakodnevno
izabire jedan književni tekst za čitanje između više književnih tekstova primjerenih dobi učenika prema prijedlogu učitelja ili samostalnom izboru.
Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja na nastavi te se mogu i ne moraju sumativno vrednovati.

—63
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 3. 5 - uz pomoć učitelja i samostalno priprema i stvara vlastite uratke u kojima - - - -

dolazi do izražaja kreativnost i originalnost, stvaralačko mišljenje
Učenik se - nudi inovativne odgovore primjerene jezičnom razvoju i dinamici učenja,
stvaralački izražava potaknut različitim iskustvima i doživljajima na nastavi i u svakodnevnom
prema vlastitome životu
interesu potaknut - povezuje jezične djelatnosti, aktivnu uporabu rječnika i temeljna znanja sa
različitim svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,
iskustvima i originalnost i stvaralačko mišljenje
doživljajima - istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je
tijekom nastavnoga bliska nadgledajući vlastiti napredak
procesa. - nudi inovativne odgovore potaknut različitim iskustvima i doživljajima
tijekom nastavnoga procesa
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
- sudjeluje u razgovoru o svojim radovima s ostalim učenicima i učiteljem
- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na
samovrednovanju
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- stvara različite individualne uratke: stvaralaštvo na dijalektu / zavičajnome
govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu,
osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, crta
slikovnicu i dr.

PREPORUKA: Ovim je ishodom učeniku ponuđen stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukčiji od provjere znanja. Ishod se može ostvarivati
individualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prezentira uradak razrednome
odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske
tehnologije.

—64
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KULTURA I MEDIJI

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 3. 1 - izabire i čita tekstove u zabavno-poučnim časopisima i knjigama za djecu te - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno izdvaja
edukativnim internetskim stranicama prepoznaje ključni smjernicama smjernicama i navodi ključne
Učenik pronalazi - razlikuje obavijesne tekstove od književnih tekstova podatak u prepoznaje i izdvaja izdvaja ključne podatke i poruku u
podatke u - prepoznaje različite izvore informacija obavijesnome ključne podatke u podatke i poruku u tekstu primjerenome
obavijesnome - pronalazi podatke u jednome od izvora informacija prema svojim interesima i tekstu kratkome tekstu tekstu razvoju čitalačke
tekstu iz različitih potrebama primjerenome primjerenome primjerenome pismenosti
izvora primjerenih - uspoređuje i provjerava informacije iz različitih izvora razvoju čitalačke razvoju čitalačke razvoju čitalačke
dobi učenika. - izdvaja ključne podatke iz teksta pismenosti pismenosti pismenosti
- objašnjava sadržaj teksta
- preporučuje ostalim učenicima obavijesne tekstove koje je pročitao i koji su
mu bili zanimljivi

- tekstne vrste: edukativni tekstovi primjereni razvoju čitalačke pismenosti,

vijest, obavijest, izvješće, novinski članak primjeren razvoju čitalačke
pismenosti i spoznajnim mogućnostima učenika, isprekidani tekstovi:
piktogrami, tablice, popisi, plakati, recepti

- izvori informacija: stručnjaci i predavači; školske ili narodne/gradske

knjižnice; obavijesni tekstovi u priručnicima, knjigama, dječjim časopisima,
novinama; internet, radio, televizija

—65
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 3. 2 - razlikuje vrste medija primjerene djeci - prepoznaje - nabraja vrste - razlikuje vrste - opisuje medijske
- izdvaja i izabire medijske sadržaje i razgovara o njima različite medije i medija, opisuje medija, opisuje sadržaje kojima je
Učenik razlikuje
- izdvaja omiljene medijske sadržaje medijske sadržaje medijske sadržaje i medijske sadržaje, izložen, izdvaja
vrste medija
- opisuje medijske sadržaje izdvaja omiljene izdvaja omiljene i omiljene, iskazuje
primjerene dobi i
- iskazuje mišljenje o medijskim sadržajima medijske sadržaje iskazuje svoje svoje mišljenje o
interesima, izabire
- gleda i sluša animirane, dokumentarne i igrane filmove tematski i sadržajno mišljenje o njima njima i kroz igru
medijske sadržaje te
primjerene recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika kreira vlastite uratke
iskazuje mišljenje o
- pripovijeda kratku filmsku priču nakon gledanja filma potaknute
medijskim
- razlikuje glavne i sporedne likove u filmu određenim
sadržajima.
- razlikuje film od kazališne predstave, televizijske emisije i dramske serije sadržajem
- zamjećuje sličnosti i razlike između književnoga djela, kazališne predstave i
filma nastalih prema književnome djelu
- prati (gleda, sluša i doživljava) kazališne predstave, televizijske i radijske
emisije za djecu
- sluša zvučne priče
- opisuje sadržaj edukativnih digitalnih medija primjerenih dobi
- opisuje sadržaj interaktivnih digitalnih medija primjerenih dobi
- samostalno i redovito čita tekstove u književnim i zabavno- poučnim
časopisima za djecu i iskazuje mišljenje o njima
- čita stripove i razlikuje ih od ostalih tiskanih medijskih tekstova
- kreira kroz igru vlastite uratke potaknute određenim medijskim sadržajem

-tekstne vrste: dječji časopisi, strip za djecu, kazališne predstave za djecu,

animirani, dokumentarni i igrani filmovi tematski i sadržajno primjereni
recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika, edukativni i interaktivni
digitalni mediji primjereni dobi i interesima učenika, televizijske emisije za
djecu, radijske emisije za djecu

—66
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 3. 3 - posjećuje kulturne događaje i sudjeluje u njima - iskazuje sviđa li - opisuje kulturni - razlikuje kulturne - iskazuju mišljenje o
- iskazuje svoje mišljenje o kulturnome događaju mu se kulturni događaji koji je događaje i iskazuje kulturnome
Učenik razlikuje - razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja događaj ili ne posjetio i izdvaja mišljenje o događaju i
kulturne događaje - izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem što mu se sviđa i kulturnome potkrepljuje svoje
koje posjećuje i - iskazuje svoj doživljaj tijekom kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom što mu se ne sviđa. događaju koji je mišljenje primjerima
iskazuje svoje ili kratkim tekstom posjetio
mišljenje o njima.
- kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe u
muzejima primjerene uzrastu i interesima učenika, susreti s književnicima i
ilustratorima u školi ili narodnim (gradskim, mjesnim) knjižnicama, dječji
književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni
djeci

PREPORUKA: Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i
umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga
učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishod se odnosi na sve cikluse sa svrhom osobnoga razvoja i aktivnoga uključivanja učenika u kulturni i
društveni život zajednice. Izvor podataka o ostvarenosti očekivanoga ishoda jest učenička mapa u kojoj učenik tijekom školske godine samostalno bilježi i prati vlastite aktivnosti. Prati se i potiče
individualni razvoj učenika. Preporučuje se dvaput na godinu zajednički posjet učenika i učitelja određenomu izabranom sadržaju.

—67
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

4. razred osnovne škole

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 1 - razgovara u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom - uz pomoć učitelja - samostalno - samostalno - samostalno
- tijekom razgovora izražava svoje misli, osjećaje i potrebe u skladu s razgovora u skladu razgovara u skladu razgovara i prema razgovara i
Učenik razgovara i komunikacijskom situacijom sa zadanom ili sa zadanom ili smjernicama raspravlja u skladu
raspravlja u skladu - razlikuje svakodnevne komunikacijske situacije: vršnjački razgovor, razgovor slobodnom temom slobodnom temom raspravlja u skladu sa zadanom ili
sa zadanom ili sa starijim osobama poštujući pravila poštujući pravila sa zadanom ili slobodnom temom
slobodno - prikladno se izražava u razgovoru sa starijim osobama iz školskoga okružja uljudnoga uljudnoga slobodnom temom poštujući pravila
odabranom temom i - razgovara o slušanome/čitanom tekstu i izriče svoje mišljenje ophođenja ophođenja poštujući pravila uljudnoga
poštuje pravila - sudjeluje u spontanoj raspravi i iskazuje svoje misli i zapažanja uljudnoga ophođenja
uljudnoga - pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju ophođenja
ophođenja. - rabi nove riječi povezane sa svakodnevnom komunikacijskom situacijom i
temom razgovora kao dio aktivnoga rječnika
- izgovara prototipne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su
glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora

- tekstne vrste: razgovorne igre, spontani razgovor, usmena improvizacija,

spontana rasprava

PREPORUKA: Učenik se tijekom razgovora slobodno izražava. Nakon razgovora učeniku se diskretno objasni u čemu je pogriješio i pouči ga se načinima otklanjanja pogrešaka.

—68
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 2 - sluša s razumijevanjem kratke tekstove jednostavnih struktura - sluša s - aktivno sluša - aktivno sluša - aktivno sluša
- sluša tekst prema zadanim smjernicama u obliku pitanja i dodatnih uputa razumijevanjem različite vrste različite vrste različite vrste
Učenik aktivno sluša - odgovara na pitanja o slušanome tekstu različite vrste tekstova, prema tekstova i izražava tekstova i izražava
različite vrste - postavlja pitanja o slušanome tekstu tekstova i uz smjernicama svoje mišljenje i svoje mišljenje i
tekstova, prepričava - provjerava razumijevanje slušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom pomoć učitelja izdvaja ključne stavove o stavove o slušanome
slušani tekst te - primjenjuje neverbalne znakove aktivnoga slušanja: uspostavlja kontakt
izdvaja ključne podatke iz teksta i slušanome tekstu tekstu te ih
izdvaja ključne očima, slijedi jednu, dvije ili više uputa, sluša sugovornika s izrazom interesa
podatke iz teksta prepričava slušani uspoređuje s
- izražava svoja mišljenja i stavove o slušanome tekstu primjereno dobi
podatke. - uspoređuje mišljenja i stavove o slušanome tekstu s drugim učenicima tekst mišljenjima drugih
- izdvaja nepoznate riječi, pretpostavlja značenje riječi prema kontekstu
- izdvaja ključne riječi i glavnu ideju slušanoga teksta
- razlikuje i izdvaja potrebne činjenice, potrebne podatke i važne pojedinosti iz
slušanoga teksta
- prepričava slušani tekst radi razumijevanja teksta u cjelini
- oblikuje vezani tekst o slušanome tekstu
- oblikuje sažetu poruku slušanoga teksta
- izriče mišljenje o slušanom tekstu
- tekstne vrste i izvori: kratki tekstovi jednostavnih struktura, lingvometodički
predložak, govor učitelja, audiovizualni zapisi, govor predavača, govor glumaca

PREPORUKA: Učenike postupno razvija vještine aktivnog slušanja (uspostavlja kontakt očima, slijedi jednu, dvije ili više uputa, sluša sugovornika s izrazom interesa).

A. 4. 3 - oblikuje i govori kratke tekstove jednostavnih struktura - prema modelu - uz pomoć učitelja - prema - samostalno govori
- razlikuje različite svrhe govorenja: predstavljanje, čestitanje, isprika, zahvala, govori kratke govori kratke smjernicama kratke tekstove
Učenik govori kratke molba, prijedlog, zapovijed tekstove tekstove govori kratke jednostavnih
tekstove - razlikuje privatni i javni govor jednostavnih jednostavnih tekstove struktura u skladu sa
jednostavnih - organizira govor prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, zaključak struktura u skladu struktura u skladu jednostavnih svrhom govorenja
struktura u skladu sa - služi se novim riječima u skladu s temom govora i komunikacijskom
sa svrhom sa svrhom struktura u skladu
svrhom govorenja. situacijom
govorenja govorenja sa svrhom
- prepoznaje važnost neverbalne komunikacije pri govorenju: uspostavlja
kontakt očima i mimikom govorenja
- točno izgovara riječi
- izgovara prototipne i česte riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su
glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
- poštuje društveno prihvatljiva pravila uljudne komunikacije u različitim
životnim situacijama
- tekstne vrste: kratki pripovjedni tekst, poruka, molba,obavijest, izvješće,
vijest, opis (realističan i slikovit), prezentacijski kratki govor

Preporuka: Da bi se potaknuo razvoj samopouzdanja i samoinicijativnosti učenika tijekom govora, učenik se slobodno izražava bez prekida i ispravljanja učitelja. Nakon govora učeniku se diskretno
objasni u čemu je pogriješio i pouči ga se načinim otklanjanja pogrešaka u govoru. Učenika se poučava govornim vrednotama: izražajnosti i jasnoći izražavanja, intonaciji, prilagodljivosti glasa te
primjerenoj uporabi rječnika.

—69
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 4 - čita s razumijevanjem različite vrste tekstova primjerenih dobi i jezičnomu - čita tekst s - čita tekst s - čita s - čita tekst s
razvoju razumijevanjem, razumijevanjem, razumijevanjem, razumijevanjem,
Učenik čita tekst s - razlikuje grafičke dijelove teksta razlikuje dijelove razlikuje dijelove razlikuje dijelove razlikuje dijelove
razumijevanjem, - izdvaja važne podatke iz teksta teksta, odgovara na teksta, izdvaja teksta, izdvaja teksta, izdvaja važne
izdvaja i tumači - analitički čita obavijesne tekstove postavljena pitanja važne podatke iz važne podatke iz podatke iz teksta i
važne podatke iz - izdvaja ključne riječi iz teksta
o tekstu i uočava teksta i prema teksta i opisuje tumači temeljno
teksta. - prepričava tekst
temeljno značenje smjernicama temeljno značenje značenje
- objašnjava temeljno značenje teksta
- objašnjava nepoznate riječi: na temelju vođenoga razgovora, zaključivanja na pročitanoga teksta opisuje temeljno pročitanoga teksta pročitanoga teksta
temelju konteksta, uporabom rječnika tijekom čitanja teksta značenje
- samostalno pronalazi tekstove u skladu sa zadatkom pročitanoga teksta
- tumači podatke u grafičkim prikazima i isprekidanim tekstovima

- tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi, obavijesni tekstovi, isprekidani

teksta

PREPORUKA: Učenik svakodnevno čita naglas i u sebi. Učenici vježbaju izražajno čitanje različitih vrsta tekstova. Tijekom čitanja učitelj poučava učenike različitim strategijama čitanja da bi učenik
razvio vještine čitanja s razumijevanjem.

—70
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 5 - oblikuje i piše sastavak prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi prema - uz pomoć učitelja - prema modelu - prema - samostalno piše
različitim modelima vođenoga pisanja i prema planu piše piše kratke smjernicama piše tekstove
Učenik piše vođenim - piše prema predlošcima za uvježbavanje pisanja kratke tekstove tekstove tekstove jednostavnih
pisanjem tekstove - piše kraće tekstove o predmetu ili slici, izvornoj stvarnosti jednostavnih jednostavnih jednostavnih struktura u skladu sa
jednostavnih - piše prema kompozicijskome planu struktura u skladu struktura u skladu struktura u skladu svrhom i
struktura u skladu sa - piše bilješke sa svrhom i sa svrhom i sa svrhom i primateljem, grafički
svrhom i - provjerava slovopisnu čitkost u pisanju primateljem primateljem primateljem organizira tekst
primateljem te - prepoznaje i ispravlja pogreške u tekstu
primjenjuje - raščlanjuje i prosuđuje vlastiti tekst prema zadanim kriterijima
pravopisna pravila - piše prema predlošcima za ovladavanje gramatičkom (morfološkom,
primjerena sintaktičkom i leksičkom) i stilističkom normom (na početnoj funkcionalnoj
jezičnomu razvoju. razini) potrebnom za strukturiranje teksta
- služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnika
- piše prototipne i česte riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su glasovi
č, ć, dž, đ, ije/je/e/i
- rastavlja riječi na slogove na kraju retka
- prepoznaje i rabi pravopisni znak spojnicu
- upotrebljava oznake za mjerne jedinice
- piše veliko slovo: ime ulica, trgova, naseljenih mjesta, geografskih imena u
zavičaju, nebeskih tijela
- primjenjuje pravilo pisanja višečlanih imena s kojima učenik dolazi u doticaj
- piše dvotočku i zarez u nabrajanju
- pravilno piše pokrate višečlanih naziva
- razlikuje upravni i neupravni govor u pismu; pravilno rabi dvotočku, crticu i
navodnike u pisanju upravnog govora
- pravilno piše posvojne pridjeve izvedene od vlastitih imena
- piše oznake za mjerne jedinice

- tekstne vrste: bilješka, pisani sastavak na zadanu ili slobodnu temu, slikovit i
stvaran opis predmeta ili lika, obavijest, izvješće, tekst čestitke i razglednice,
pismo, SMS poruka, poruka elektroničke pošte

PREPORUKA: Pri poučavanju pisanja valja slijediti faze procesa pisanja: pripremna faza (pripremanje za pisanje sastavka), faza pisanja po planu (prva inačica i ostale inačice), faza usavršavanja
napisanog sastavka (prepravljanje, ispravljanje, dorada) te faza predstavljanja sastavka javnosti.

—71
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 6 - usvaja nove riječi i utvrđuje značenje naučenih riječi u aktivnome rječniku - uz pomoć učitelja - uz pomoć učitelja - prema - samostalno
- prepoznaje prototipne i česte sinonimne i antonimne riječi u tematskim oblikuje sintagme i oblikuje sintagme, smjernicama oblikuje rečenice i
Učenik povezuje skupinama rečenice te rečenice i kratki oblikuje rečenice i kratki tekst te
riječi u sintagmu, - pravilno rabi riječi i strukturira rečenice u zadanome kontekstu funkcionalno tekst te kratki tekst te funkcionalno
rečenicu i tekst - objašnjava značenje određene riječi s obzirom na kontekst rečenice primjenjuje jezična funkcionalno funkcionalno primjenjuje jezična
jednostavnih - traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku znanja uz primjenjuje jezična primjenjuje jezična znanja uz
struktura uz - razlikuje imenice kojima se imenuje biće i stvar u tekstu odstupanja znanja uz znanja uz odstupanja
funkcionalnu - prepoznaje glagol u rečenici prema pitanjima Što netko radi?, Što se događa? odstupanja odstupanja
primjenu jezičnih - razlikuje glagole kao riječi koje izriču što tko radi ili što se događa u tekstu
znanja. - razlikuje pridjeve kao riječi koje opisuju imenicu i odgovaraju na pitanje
Kakvo je što? i Čije je što?
- dopunjuje rečenice izražavajući okolnost glagolske radnje: način
- pravilno oblikuje jedninu i množinu imenica, umanjenice i uvećanice u govoru
i pismu
- pravilno oblikuje prošlo, sadašnje i buduće vrijeme u govoru i pismu
- pravilno upotrebljava riječi za proširivanje rečeničnoga niza (pridjevi, prilozi,
veznici) prema vlastitome jezičnom razvoju
- funkcionalno upotrebljava sve vrste riječi u skladu s dinamikom učenja i
jezičnoga razvoja

A. 4. 7 - razlikuje govornu i pisanu komunikaciju na standardnome hrvatskom jeziku i - uz pomoć učitelja - uz pomoć učitelja - prema - samostalno opisuje
zavičajnome govoru prepoznaje razliku opisuje zavičajni smjernicama zavičajni govor i
Učenik objašnjava - opisuje zavičajni govor između zavičajnoga govor i prepoznaje opisuje zavičajni objašnjava razliku
razliku između - čita i sluša tekstove na kajkavskome, čakavskom i štokavskom narječju govora i razliku između govora i objašnjava između zavičajnoga
zavičajnoga govora i - govori i piše literarne tekstove na mjesnome/zavičajnom govoru standardnoga zavičajnoga govora razliku između govora i
standardnoga - primjenjuje normu hrvatskoga standardnoga jezika u javnoj komunikaciji hrvatskog jezika te i standardnog zavičajnog govora i standardnoga
hrvatskog jezika. primjerenu jezičnomu razvoju i dinamici učenja uočava važnost hrvatskog jezika te standardnoga hrvatskog jezika te
- istražuje tekstove vezane uz jezični identitet i baštinu u mjesnim knjižnicama učenja hrvatskoga uočava važnost hrvatskog jezika te uočava važnost
i zavičajnim muzejima standardnog jezika i učenja hrvatskoga uočava važnost učenja hrvatskoga
- popisuje riječi zavičajnoga govora i sastavlja dječji zavičajni rječnik pozitivnoga odnosa standardnog jezika i učenja hrvatskoga standardnog jezika i
- služi se normativnim priručnicima prilagođenim jezičnomu razvoju učenika prema zavičajnome pozitivnoga odnosa standardnog jezika i pozitivnoga odnosa
- prepoznaje povijesne jezične dokumente i spomenike kao kulturnu baštinu govoru prema zavičajnome pozitivnoga odnosa prema zavičajnome
mjesta/zavičaja govoru prema zavičajnome govoru
govoru

PREPORUKA: Učitelj u poučavanju treba razvijati pozitivan odnos prema zavičajnom govoru te potiče jezično izražavanje na mjesnome/zavičajnom govoru.

—72
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 4. 1 - izražava svoj doživljaj književnoga teksta usmeno, pisano, crtežom, pokretom - uz pomoć učitelja - objašnjava svoja - prema - objašnjava svoje
- iznosi svoja zapažanja o književnome tekstu izražava svoje misli zapažanja, misli i smjernicama misli i osjećaje
Učenik objašnjava - razgovara s ostalim učenicima o vlastitome doživljaju teksta i osjećaje nakon osjećaje nakon objašnjava i nakon
svoja zapažanja, - povezuje književni tekst s vlastitim iskustvom slušanja/čitanja slušanja/čitanja uspoređuje svoja slušanja/čitanja
misli i osjećaje - povezuje temu i motive teksta s vlastitim iskustvom književnoga teksta književnoga teksta i zapažanja, misli i književnog teksta,
nakon - objašnjava i uspoređuje svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon povezuje osjećaje nakon uspoređuje ih s
slušanja/čitanja slušanja/čitanja književnoga teksta s mislima i osjećajima drugih učenika sadržaj,temu i slušanja/čitanja mislima i osjećajima
književnoga teksta i - preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi svršetak, mijenja postupke motive teksta s književnog teksta s drugih učenika te
povezuje sadržaj, likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči i sl. vlastitim iskustvom mislima i povezuje sadržaj,
temu i motive teksta osjećajima drugih temu i motive teksta
s vlastitim učenika te povezuje s vlastitim
iskustvom. sadržaj, temu i iskustvom
motive teksta s
vlastitim iskustvom

—73
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 4. 2 - zamjećuje i objašnjava osnovna obilježja pripovijetke, pjesme, bajke, basne, - čita s - čita s - čita književni - čita književni tekst,
zagonetke, igrokaza i dječjeg romana razumijevanjem razumijevanjem tekst, samostalno samostalno
Učenik čita s - odgovara na pitanja o opisanome događaju, liku, situaciji u književnome književni tekst, uz književni tekst, odgovara na odgovara na pitanja,
razumijevanjem tekstu pomoć učitelja samostalno pitanja, navodi objašnjava obilježja
književni tekst i - odgovara na pitanja o pročitanoj pjesmi odgovara na pitanja odgovara na pitanja obilježja književnog književnog teksta i
objašnjava obilježja - samostalno postavlja pitanja nakon čitanja priče i sluša odgovore drugih na o tekstu i i prepoznaje teksta i izražava izražava svoja
književnoga teksta. postavljeno pitanje prepoznaje obilježja obilježja svoja razmišljanja o razmišljanja o
- prepoznaje temu književnoga teksta književnoga teksta književnoga teksta sadržaju teksta sadržaju i teksta
- prepoznaje glavne dijelove proznoga teksta: dijalog, monolog, opis, potkrepljujući ih
pripovijedanje primjerima iz teksta.
- prepoznaje redoslijed događaja u priči
- prepoznaje glavne i sporedne likove
- povezuje likove s mjestom i vremenom radnje
- određuje osnovna obilježja lika prema izgledu, ponašanju i govoru
- objašnjava postupke likova i događaje u pročitanome književnom djelu
- prepoznaje preneseno značenje izraza ili dijelova književnog teksta
- prepoznaje pjesničke slike, personifikaciju i onomatopeju u književnome
tekstu
- prepoznaje rimu i ritam u poetskim tekstovima: ponavljanja u stihu, strofi i
pjesmi; brzi i spori ritam u pjesmi
- prepričava sadržaj pročitanoga djela
- prikazuje tijek događaja i likove u priči govorom, pismom, crtežom, stripom i
pokretom
- iskazuje sadržaj književnog teksta iz perspektive drugoga lika
- pripovijeda sadržaj priče iz perspektive drugoga vremena ili mjesta
- preoblikuje fabularni tijek pročitanoga književnoga teksta
- izražajno čita književne tekstove
- razlikuje književni tekst od neknjiževnih tekstova
- objašnjava razliku između književnoga i neknjiževnog teksta iste tematike

PREPORUKA: Učitelj svakodnevno planira vrijeme za čitanje književnih tekstova i organizira aktivnosti čitanja na glas cijelom razredu, čitanja u manjim grupama i samostalnog čitanja. Tekstovi su
primjereni su učenikovim recepcijskim, doživljajnim i spoznajnim mogućnostima te tematski povezani s interesima učenika i učenikovom životnom stvarnošću.

—74
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 4. 3 - iskazuje i objašnjava svoje mišljenje s obzirom na uočene vrijednosti u - uz pomoć učitelja - prepoznaje i - objašnjava - objašnjava
književnome tekstu prepoznaje navodi vrijednosti vrijednosti vrijednosti
Učenik objašnjava - razgovara s ostalim učenicima o istaknutim obilježjima i vrijednostima u vrijednost književnoga teksta književnoga teksta i književnoga teksta,
vrijednosti književnome tekstu književnoga teksta u odabranim izražava mišljenje o izražava mišljenje o
književnoga teksta - izdvaja dijelove teksta koji su ga se najviše dojmili primjereno dijelovima teksta s uočenim pročitanome
primjereno - uočava pozitivne životne vrijednosti u tekstu recepcijskim jasno istaknutim vrijednostima književnom tekstu
recepcijskim - izdvaja dijelove teksta s istaknutim pozitivnim vrijednostima sposobnostima te vrijednostima primjereno potkrepljujući ga
sposobnostima te - prepoznaje pozitivne osobine likova iz teksta, opise pozitivnih događaja, vlastitomu primjereno recepcijskim dijelovima teksta s
vlastitomu vrijedne poruke te mudre izreke i poruke čitateljskom i recepcijskim sposobnostima i jasno istaknutim
čitateljskom i - uočava dobre i loše postupke likova osobnom iskustvu. sposobnostima te vlastitomu vrijednostima
osobnom iskustvu. - razgovara o postupcima likova u književnome tekstu vlastitomu čitateljskom i primjereno
- navodi argumente kojima potkrepljuju vlastito mišljenje o uočenim čitateljskom i osobnom iskustvu. recepcijskim
vrijednostima književnoga teksta osobnom iskustvu sposobnostima te
vlastitomu
- tekstne vrste: priča, pripovijetka, bajka, basna, pjesma, igrokaz, dječji roman čitateljskom i
osobnom iskustvu

PREPORUKA B 1., B 2., B 3.: Prema izboru učitelja u dogovoru s učenicima učenik čita između šest i deset cjelovitih književnih tekstova godišnje izabranih prema sljedećim kriterijima: recepcijsko-
spoznajne mogućnosti učenika, žanrovska zastupljenost tekstova (poezija, proza, drama), raznolika tematska zastupljenost tekstova, podjednaka zastupljenost antologijskih i suvremenih tekstova.

B. 4. 4 - svakodnevno čita iz užitka i redovito posuđuje knjige iz školske ili narodne - uz pomoć učitelja - samostalno - samostalno - samostalno izabire
knjižnice i knjižničara izabire izabire knjige za izabire knjige za knjige za čitanje,
Učenik redovito čita - razvija čitateljske navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjem knjige za čitanje i čitanje, čita prema čitanje, čita iz redovito čita iz
iz užitka i prema različitih žanrova čita prema vlastitome interesu užitka i prema užitka te
vlastitome interesu - razlikuje slikovnicu, zbirku pjesama, zbirku priča i dječji roman vlastitome interesu i prepoznaje vrstu vlastitom interesu preporučuje
te razlikuje vrste - razlikuje dječje rječnike, enciklopedije i leksikone
knjige za djecu te preporučuje pročitane knjige
knjiga za djecu. - sudjeluje u radionicama za poticanje čitanja u knjižnici
pročitane knjige drugim učenicima
- izrađuje popis pročitanih knjiga
- redovito izlaže svoj izbor za čitanje ostalim učenicima drugim učenicima navodeći razloge za
- objašnjava razloge vlastitoga izbora knjiga za čitanje čitanje
- preporučuje ostalim učenicima knjige koje je pročitao i koje su mu bile
zanimljive
- razgovara o izabranome i pročitanom književnom djelu koje je pročitalo više
učenika
- izabire tekstove prema interesu sa šireg popisa predloženih književnih
tekstova za čitanje

PREPORUKA: Čita najmanje jedno književno djelo godišnje prema vlastitome izboru, a preporučuje se više književnih djela sa šireg popisa predloženih tekstova za cjelovito čitanje. Svakodnevno
izabire jedan književni tekst za čitanje između više književnih tekstova primjerenih dobi učenika prema prijedlogu učitelja ili samostalnom izboru.
Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja na nastavi te se mogu i ne moraju sumativno vrednovati.

—75
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 4. 5 - uz pomoć učitelja i samostalno priprema i stvara vlastite uratke u kojima - - - -

dolazi do izražaja kreativnost i originalnost, stvaralačko mišljenje
Učenik se stvaralački - nudi inovativne odgovore primjerene jezičnom razvoju i dinamici učenja,
izražava prema potaknut različitim iskustvima i doživljajima na nastavi i u svakodnevnom
vlastitom interesu životu
potaknut različitim - povezuje jezične djelatnosti, aktivnu uporabu rječnika i temeljna znanja sa
iskustvima i svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,
doživljajima tijekom originalnost i stvaralačko mišljenje
nastavnoga procesa. - istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je
bliska nadgledajući vlastiti napredak
- nudi inovativne odgovore potaknut različitim iskustvima i doživljajima
tijekom nastavnoga procesa
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
- sudjeluje u raspravama o svojim radovima s ostalim učenicima i učiteljem
- vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na
samovrednovanju
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- stvara različite individualne uratke: stvaralaštvo na dijalektu / zavičajnome
govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema za izvedbu,
osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i plesom, snima
kratke filmove (klipove), crta i piše slikovnicu i sl.

PREPORUKA: Ovim je ishodom učeniku ponuđen stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Ishod se može ostvarivati
individualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik prezentira uradak razrednome
odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske
tehnologije.

—76
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KULTURA I MEDIJI

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 4. 1 - izabire i čita tekstove u poučnim časopisima za djecu, knjigama za djecu i - uz pomoć učitelja - prema - izdvaja ključnu - samostalno izdvaja,
edukativnim internetskim stranicama prepoznaje ključni smjernicama poruku ili podatak u navodi i objašnjava
Učenik izdvaja - razlikuje medije kao izvore potrebnih informacija podatak u prepoznaje i izdvaja obavijesnome ključnu poruku ili
ključnu poruku ili - razlikuje obavijesne tekstove od književnih tekstova obavijesnome ključne podatke u tekstu iz različitih podatak u
podatak u - prepoznaje ključni podatak u tekstu tekstu iz različitih obavijesnome medija primjerenih obavijesnome tekstu
obavijesnome tekstu - izdvaja ključne podatke u tekstu medija primjerenih tekstu iz različitih dobi učenika iz različitih medija
iz različitih medija - objašnjava podatke iz teksta dobi učenika medija primjerenih primjerenih dobi
primjerenih dobi - pronalazi podatke u tekstovima iste tematike na različitim medijima dobi učenika učenika
učenika. kombinirajući izvore informacija prema svojim interesima i potrebama
- objašnjava i uspoređuje informacije iz različitih izvora te iskazuje mišljenje o
izdvojenim podatcima
- iznosi svoja zapažanja i misli o pročitanome tekstu
- preporučuje ostalim učenicima obavijesne tekstove koje je pročitao i koji su
mu bili zanimljivi

- tekstne vrste: edukativni tekstovi primjereni razvoju čitalačke pismenosti,

vijest, obavijest, izvješće, novinski članak primjeren razvoju čitalačke
pismenosti i spoznajnim mogućnostima učenika; isprekidani tekstovi:
piktogrami, tablice, popisi, plakati, recepti
- izvori informacija: stručnjaci i predavači; školske ili narodne/gradske
knjižnice; obavijesni tekstovi u priručnicima, knjigama, dječjim časopisima,
novinama; internet, radio, televizija

—77
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 4. 2 - razlikuje vrste medija primjerene djeci - prepoznaje - nabraja različite - razlikuje različite - razlikuje različite
- izdvaja i izabire medijske sadržaje i razgovara o njima različite vrste vrste medija, vrste medija, vrste medija, izabire
Učenik razlikuje - iskazuje i obrazlaže svoje mišljenje o medijskim sadržajima medija i izabire izabire i opisuje opisuje medijske i opisuje medijske
različite vrste medija - gleda i sluša animirane, dokumentarne i igrane filmove tematski i sadržajno medijski sadržaj medijske sadržaje sadržaje, izdvaja sadržaje kojima je
primjerene dobi i primjerene recepcijskim i spoznajnim mogućnostima učenika te izdvaja omiljene omiljene te iskazuje izložen, izdvaja
interesima, izabire - pripovijeda kratku filmsku priču nakon gledanja filma
medijske sadržaje svoje mišljenje o omiljene te
medijske sadržaje te - razlikuje glavne i sporedne likove u filmu
njima obrazlaže svoje
- razlikuje film od kazališne predstave, televizijske emisije i dramske serije
obrazlaže mišljenje o - zamjećuje sličnosti i razlike između književnoga djela, kazališne predstave i mišljenje o njima
njima. filma nastalih prema književnome djelu
- prati (gleda, sluša i doživljava) kazališne predstave, televizijske i radijske
emisije za djecu
- samostalno i redovito čita tekstove u književnim i zabavno-poučnim
časopisima za djecu
- sluša zvučne priče
- služi se edukativnim digitalnim medijima primjerenima dobi
- služi se interaktivnim digitalnim medijima primjerenima dobi
- čita stripove i razlikuje ih od ostalih tiskanih medijskih tekstova
- iskazuje i obrazlaže mišljenje o izabranim medijskim sadržajima
- vrste medija: dječji časopisi, kazališne predstave za djecu, animirani, igrani i
dokumentarni filmovi tematski i sadržajno primjerene recepcijskim i
spoznajnim mogućnostima učenika, edukativni i interaktivni digitalni mediji
primjereni dobi i interesima učenika, televizijske i radijske emisije za djecu

- posjećuje i sudjeluje u kulturnim događajima

C. 4. 3 - razlikuje kulturne događaje - uz pomoć učitelja - prema - razlikuje i opisuje - razlikuje i opisuje
- razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja razlikuje i opisuje smjernicama kulturne događaje kulturne događaje te
Učenik razlikuje i kulturni događaj opisuje kulturni te iskazuje iskazuje mišljenje o
- izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s kulturnim događajem
opisuje kulturne - iskazuje svoj doživljaj tijekom kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom događaj te iskazuje mišljenje o kulturnome
događaje koje ili kratkim tekstom mišljenje o kulturnome događaju
posjećuje i iskazuje - iznosi svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon posjeta kulturnom događaju kulturnome događaju koji je potkrepljujući svoje
svoje mišljenje o - kulturni sadržaji: kazališne predstave za djecu, likovne izložbe, izložbe u događaju posjetio mišljenje primjerima
njima. muzejima primjerene uzrastu i interesima učenika, susreti s književnicima i
ilustratorima u školi ili narodnim (gradskim, mjesnim) knjižnicama, dječji
književni, filmski, edukacijski, tradicijski festivali, kulturni projekti namijenjeni
djeci
Preporuka: Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih
sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika,
aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishod se odnosi na sve cikluse sa svrhom osobnoga razvoja i aktivnoga uključivanja učenika u kulturni i
društveni život zajednice. Izvor podataka o ostvarenosti očekivanoga ishoda jest učenička mapa u kojoj učenik tijekom školske godine samostalno bilježi i prati vlastite aktivnosti. Prati se i potiče
individualni razvoj učenika. Preporučuje se dvaput na godinu zajednički posjet učenika i učitelja određenomu izabranom sadržaju.

—78
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

5. razred osnovne škole

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 5. 1 - razgovara u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom - razgovara uz - razgovara o - razgovara prema - samostalno
- razmjenjuje informacije, razgovara sa svrhom dobivanja informacija pomoć učitelja o svakodnevnim smjernicama o razgovara o
Učenik razgovara - koristi se različitim govornim činovima: zahtjevi, isprike, zahvale i pozivi te na svakodnevnim događajima i svakodnevnim svakodnevnim
i raspravlja o njih odgovara u skladu sa svrhom i kontekstom događajima i svojim interesima i događajima i događajima i
svakodnevnim - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i objašnjava poštuje pravila primjenjuje svojim interesima i svojim interesima i
događajima i svoje mišljenje uljudnoga vještine aktivnoga primjenjuje primjenjuje
svojim - aktivno sluša sugovornika pokazujući to neverbalnim znakovima: kimanjem ophođenja slušanja te poštuje vještine aktivnoga vještine aktivnoga
interesima, glavom i gledanjem sugovornika u oči pravila uljudnoga slušanja te poštuje slušanja te poštuje
primjenjuje - služi se elementima neverbalne komunikacije: mimika, geste ophođenja pravila uljudnoga pravila uljudnoga
vještine aktivnoga - točno izgovara prijedloge s/sa, k/ka ispred prototipnih i čestih riječi koje ophođenja ophođenja
slušanja i poštuje počinju suglasnikom ili suglasničkim skupinama s, š, z, ž, k, ps, ks i osobnom
pravila uljudnoga zamjenicom
ophođenja. - razgovijetno govori i primjenjuje govorne vrednote i pravogovornu normu:
točno izgovara prototipne i česte riječi u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie
(riječi u kojima je provedena glasovna promjena); točno izgovara uporabno česte
naglasne cjeline; točno intonira rečenice
- oblikuje jasna i nedvosmislena pitanja*
- odgovara na pitanja cjelovitim rečenicama*
- objašnjava svoje mišljenje i uvažava tuđa*
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja
- komunicira asertivno i izbjegava nasilnu komunikaciju

- tesktne vrste: razgovorne igre (glumljeni „službeni“ razgovori, razgovori s

izmišljenim bićima...), telefonski razgovor, spontani razgovor

—79
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 5. 2 - prepoznaje slušanje iz zadovoljstva i sadržajno slušanje: usmjereno na - aktivno sluša - aktivno sluša - aktivno sluša - aktivno sluša
razumijevanje i zapamćivanje poruka tekst i prepoznaje tekst i izdvaja tekst i samostalno tekst, izdvaja
Učenik aktivno - postavlja pitanja/potpitanja da bi pojasnio razumijevanje slušanoga teksta ključne riječi uz ključne riječi izdvaja ključne ključne riječi i
sluša tekst, - odgovara na postavljena pitanja o slušanome tekstu pomoć učitelja prema riječi objašnjava
izdvaja ključne - izdvaja ključne riječi da bi razumio temeljno značenje slušanoga teksta smjernicama značenje teksta u
riječi i objašnjava - piše kratke bilješke o slušanome tekstu na temelju ključnih riječi cjelini
značenje teksta u - prepričava slušani tekst služeći se bilješkama
cjelini. - postavlja pitanja o slušanome tekstu
- aktivno sluša primjenjujući neverbalne znakove: usmjeravanje pozornosti na
govornika, kimanje glavom, gledanje govornika u oči, neprekidanje govornika
- objašnjava nepoznate riječi: na temelju vođenoga razgovora, zaključivanja iz
konteksta, uporabom rječnika*
- tekstne vrste: obavijesni tekstovi jednostavnih struktura (obavijest, poziv),
izlagački tekstovi jednostavnih struktura (sažetak, objašnjenje), radijska i
televizijska emisija, zvučni zapis pripovjednih tekstova

A. 5. 3 - prepoznaje različite svrhe govorenja: osobne, obrazovne i javne - oblikuje i govori - oblikuje i govori - oblikuje i govori - oblikuje i govori
- usmeno opisuje i pripovijeda u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom uz pomoć učitelja prema pripovjedne i strukturirane
Učenik oblikuje i temom pripovjedne i smjernicama opisne tekstove pripovjedne i
govori tekstove - izdvaja ključne riječi i glavne ideje povezujući dijelove govora u jasnu logičku opisne tekstove pripovjedne i jednostavnih opisne tekstove
jednostavnih cjelinu rabeći prototipne veznike i vezne riječi jednostavnih opisne tekstove struktura u skladu jednostavnih
pripovjednih i - opisuje po planu struktura u skladu jednostavnih s temom i prema struktura u skladu
opisnih struktura - oblikuje i govori tekst kronološki nižući događaje s temom struktura u skladu planu s temom i prema
u skladu s temom - primjenjuje govorničke vještine: govori dovoljno glasno i razgovijetno te s temom planu
i prema planu. usklađuje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije: mimika, geste
- izabire odgovarajuće riječi koje stavlja u suodnos kao dio aktivnoga rječnika
- točno izgovara prijedloge s/sa, k/ka ispred prototipnih i čestih riječi koje
počinju suglasnikom ili suglasničkim skupinama s, š, z, ž, k, ps, ks i osobnom
zamjenicom
- govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu: točno izgovara
prototipne i česte riječi u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie (riječi u kojima
je provedena glasovna promjena); točno izgovara prototipne i česte riječi u
kojima je provedena glasovna promjena; točno izgovara uporabno česte
naglasne cjeline; točno intonira rečenice
- tekstne vrste: opisni (opis osobe, opis vanjskoga i unutarnjega prostora),
pripovjedni (prepričavanje, stvaralačko prepričavanje), obavijesni (obavijest i
poziv)

—80
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZINA USVOJENOSTI

RAZRADA ISHODA
OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 5. 4 - prepoznaje svrhu čitanja: osobnu, obrazovnu i javnu - uz pomoć učitelja - prema - čita tekst s - čita tekst s
- uočava sastavne elemente grafičke strukture teksta: naslov, podnaslove, čita tekst s smjernicama čita razumijevanjem, razumijevanjem,
Učenik čita tekst fotografije i/ili ilustracije (npr. uočava dijelove teksta istaknute bojom, razumijevanjem, tekst s samostalno izdvaja samostalno izdvaja
s razumijevanjem, veličinom ili oblikom) izdvaja ključne razumijevanjem, ključne riječi i ključne riječi iz
izdvaja ključne - čita tekst i izdvaja ključne riječi da bi razumio značenje teksta u cjelini riječi i uočava izdvaja ključne uočava sastavne teksta, objašnjava
riječi i objašnjava - odgovara na postavljena pitanja o pročitanome tekstu sastavne elemente riječi i uočava elemente grafičke značenje teksta u
značenje teksta u - postavlja pitanja o čitanome tekstu grafičke strukture sastavne elemente strukture teksta cjelini i povezuje
cjelini. - piše kratke bilješke na temelju ključnih riječi grafičke strukture ga sa sastavnim
- prepričava čitani tekst uz pomoć zabilježenih ključnih riječi i bilježaka teksta elementima
- objašnjava nepoznate riječi na temelju vođenoga razgovora, zaključivanja iz grafičke strukture
konteksta teksta
- služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnika*
- izražajno čita tekst primjenjujući pravogovornu normu i govorne vrednote*
- prepoznaje i uočava obilježja tekstova prema vrsti, obliku, sadržaju, svrsi,
primatelju
- tekstne vrste: obavijesni tekstovi jednostavnih struktura (obavijest, poziv,
izvješće), izlagački tekstovi jednostavnih struktura (sažetak, objašnjenje),
opisni i pripovjedni tekstovi jednostavnih struktura, isprekidani tekstovi
(oglasi, plakati, tablice)

—81
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZINA USVOJENOSTI

RAZRADA ISHODA
OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 5. 5 - piše tekst trodijelne strukture u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom - prema modelu - uz pomoć učitelja - uz pomoć učitelja - samostalno
temom oblikuje i piše tekst oblikuje i piše tekst oblikuje i piše tekst oblikuje i piše tekst
Učenik piše - postavlja plan pisanja teksta i određuje glavni cilj i podciljeve jednostavnih jednostavnih jednostavnih jednostavnih
tekstove - planira dijelove teksta kronološkim redom pripovjednih i pripovjednih i pripovjednih i pripovjednih i
jednostavnih - povezuje rečenice u tekst rabeći prototipne veznike i vezne riječi opisnih struktura u opisnih struktura u opisnih struktura u opisnih struktura u
pripovjednih i - rabi jednostavne rečenične strukture skladu s temom skladu s temom skladu s temom i skladu s temom i
opisnih struktura - služi se novim riječima koje je čuo ili pročitao istražujući o temi kao dijelom prema planu prema planu
u skladu s aktivnoga rječnika
- piše u skladu s gramatičkom normom prijedloge s/sa, k/ka ispred prototipnih
temom i prema
i čestih riječi koje počinju suglasnikom ili suglasničkim skupinama s, š, z, ž, k,
planu. ps, ks i osobnom zamjenicom
- piše u skladu s pravopisnom normom: piše prototipne i česte riječi u kojima
su glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie (riječi u kojima je provedena glasovna
promjena); piše veliko i malo slovo u prototipnim i čestim pridjevima na -ski,
-ški, -čki, -ev, -ov, -in; piše veliko slovo u jednorječnim i višerječnim
izrazima/imenima (geografsko nazivlje u bližem okružju); piše zarez odvajajući
usklik od ostatka rečenice
- piše s potrebom i zadovoljstvom
- tekstne vrste: opisni (opis osobe, opis vanjskoga i unutarnjega prostora),
obavijesni (obavijest i poziv), pisani sastavak na zadanu ili slobodnu temu;
isprekidani tekstovi (popis, recept, poziv i oglas u tiskanome obliku);
dopisivanje (osobno pismo, e-poruka, SMS poruka)

PREPORUKA: Faze procesa pisanja: 1. pripremna faza: prvi susret s temom (misaona priprema), prikupljanje podataka i jezične građe, planiranje (izrada plana); 2. faza pisanja po planu
(različite inačice); 3. faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada); 4. faza predstavljanja javnosti (uređivanje za objavljivanje, objavljivanje)

—82
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZINA USVOJENOSTI

RAZRADA ISHODA
OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 5. 6 - razlikuje morfološke kategorije kojima se uspostavljaju veze među riječima: - uočava uz pomoć - razlikuje prema - razlikuje prema - samostalno
rod, broj, padež, lice, stupanj, vrijeme učitelja smjernicama smjernicama vrste razlikuje vrste
Učenik oblikuje - uočava padeže kao različite oblike iste riječi s pomoću proširenih padežnih promjenjive i promjenjive i promjenjivih i promjenjivih i
tekst i pitanja (pitanje cjelovitom rečenicom s upitnom zamjenicom i glagolom) u nepromjenjive nepromjenjive nepromjenjivih nepromjenjivih
primjenjuje prototipnim ulogama vrste riječi na vrste riječi na riječi na riječi na prototipnim
morfološka znanja - uočava prototipna značenja padeža (npr. vršitelj radnje (nominativ), predmet prototipnim i prototipnim i prototipnim i i čestim primjerima
o promjenjivim i radnje (akuzativ), mjesto radnje (lokativ), sredstvo radnje (instrumental) čestim primjerima čestim primjerima čestim primjerima te primjenjuje
nepromjenjivim - rabi oblike s provedenim glasovnim promjenama u skladu s normom te oblikuje tekst te oblikuje tekst te primjenjuje morfološko znanje
riječima na - prepoznaje najčešće prijedložne izraze (npr. s + instrumental (društvo), pri, prema modelu na temelju sličnih morfološko znanje u oblikovanju teksta
prototipnim i prema + lokativ) primjera u oblikovanju
čestim - razlikuje imenice i pridjeve na prototipnim i čestim primjerima teksta
primjerima. - povezuje pojedinačne rečenice u strukturnu cjelinu i oblikuje cjelovit tekst
uporabom kohezivnih sredstava (npr. zamjenica, veznika)
- razlikuje priloge, prijedloge, veznike, čestice i uzvike uočavajući da
nepromjenjive riječi imaju uvijek samo jedan oblik
- uočava da nepromjenjive riječi utječu na uspostavljanje odnosa među
riječima
- uočava najčešće položaje riječi: prilog - glagol, pridjev - imenica, prijedlog -
imenica
- preoblikuje rečenično ustrojstvo česticama

PREPORUKA: Riječi poredane po čestoti moguće je pronaći u objavljenome Hrvatskome čestotnome rječniku (Moguš, Bratanić i Tadić 1999) ili na jednome od dvaju mrežnih korpusa (Hrvatska
jezična riznica http://riznica.ihjj.hr/ i Hrvatski nacionalni korpus www.hnk.ffzg.hr).
- uočava jezičnu raznolikost u svojem užem i širem okružju u svakodnevnim
A. 5. 7 - prepoznaje uz - opisuje uz pomoć - objašnjava prema - samostalno
komunikacijskim situacijama
pomoć učitelja učitelja jezičnu smjernicama objašnjava jezičnu
Učenik objašnjava - objašnjava svojim riječima razliku između materinskoga jezika, drugoga
jezičnu raznolikost raznolikost jezičnu raznolikost raznolikost
jezičnu raznolikost jezika, manjinskoga jezika i standardnoga hrvatskog jezika te navodi primjere
hrvatskoga jezika hrvatskoga jezika hrvatskoga jezika hrvatskoga jezika
hrvatskoga jezika. - prepoznaje i izdvaja lokalizme i dijalektizme svojega zavičajnoga govora i
narječja
- prepoznaje česte lokalizme i dijalektizme drugih narječja
- razlikuje svoj zavičajni govor i narječje od drugih govora i narječja
- uspoređuje zavičajni govor i narječje sa standardnim hrvatskim jezikom
- stvara govorni ili pisani tekst na svojemu narječju i predstavlja ga primatelju
- prepoznaje sličnosti i uvažava razlike između vlastite jezične kulture i drugih
jezičnih kultura

PREPORUKA: Razvija osobni i zavičajni identitet kao dio hrvatske jezične baštine. Dio sadržaja ishoda ostvaruje se u izvanučioničkoj nastavi, kao što su posjeti tribinama, susretima, zavičajnim
muzejima i festivalima na kojima se njeguje zavičajna riječ. Prikuplja lokalizme i dijalektizme te stvara zavičajni rječnik.

—83
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 5. 1 - izražava svoje osnovne osjećaje (čuđenje, radost, milosrđe, sažaljenje, - opisuje - opisuje vlastiti - uspoređuje - obrazlaže vlastiti
napetost iščekivanja, ljutnja, užas, strah) kao reakciju na književni tekst i pojedinačne emocionalni vlastiti emocionalni
Učenik obrazlaže pomoć u usmjeravanju svoje pozornosti na događaje, likove i određene osjećaje koje u doživljaj emocionalni doživljaj
vlastiti pojedinosti njemu izaziva književnoga teksta doživljaj književnoga teksta i
neposredni - uočava da je poetski izraz osoban i subjektivan književni tekst i i izdvaja ono što književnoga teksta uspoređuje vlastita
doživljaj - pokazuje zanimanje za likove i događaje koji su povezani s njime i vlastitim izdvaja ono što ga ga se najviše s dijelovima iskustva s onima u
književnoga doživljajem se najviše dojmilo dojmilo književnoga teksta književnome tekstu
teksta i povezuje - pokazuje empatiju: razumijevanje značenja i važnosti emocija te ponašanja koji u njemu budi
ga sa svijetom književnih likova u književnome tekstu suosjećanje
oko sebe. - razvija sposobnost imaginacije koja doživljavanjem fiktivnoga odražava
stvarne osjećaje, stavove i vrijednosti (npr. čitajući fiktivnu priču, učenik kao
da sudjeluje u stvarnome događaju)
- uspoređuje vlastita iskustva s iskustvima nastalima tijekom čitanja
književnoga teksta
- stvara mentalne predodžbe o pročitanome tekstu: razumijevanje književnoga
teksta na temelju fantazijskoga mišljenja, tj. zamišljanja
- čita iz užitka

PREPORUKA: Da bi učenik razvio trajnu čitateljsku naviku, preporučuje se zajedničko čitanje kraćih cjelovitih tekstova na satu, tj. interakcija: učenik - tekst, učenik - tekst - učenici, učenik - tekst -
učitelj te aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici. Predmet razgovora trebaju biti isključivo učenikove predodžbe o tekstu, kakve je sam oblikovao na temelju doživljaja i razumijevanja. Pritom
se ističe važnost svakoga pojedinačnog mišljenja.*

B. 5. 2 - obrazlaže razliku između književnih i ostalih tekstova navodeći primjere - opisuje uz pomoć - opisuje - razlikuje prema - samostalno
- razlikuje temeljna žanrovska (poetska, prozna, dramska) obilježja na osnovi učitelja žanrovska žanrovska obilježja smjernicama razlikuje žanrovska
Učenik razlikuje tematike, likova i načina izlaganja, strukture teksta (vizualna i grafička obilježja književnoga teksta žanrovska obilježja obilježja i izražava
temeljna obilježja) i primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja književnoga teksta i izražava vlastiti i izražava vlastiti vlastiti literarni
žanrovska - pokazuje zanimanje za zvučnost i ritmičnost poezije, za priču i likove i izražava vlastiti literarni doživljaj literarni doživljaj doživljaj
obilježja (pripovijedanje o događajima), za sceničnost dramskoga teksta literarni doživljaj
književnoga - prepoznaje temeljna jezično-stilska obilježja književnoga teksta: preneseno
teksta i izražava značenje, pjesnička slika, onomatopeja, epitet, personifikacija
vlastiti literarni - tematizira tekst s obzirom na uočenu problematiku
doživljaj. - objašnjava vlastiti literarni doživljaj (vlastite mentalne predodžbe o tekstu
oblikovane na temelju doživljaja i razumijevanja teksta, tj. interakcije između
teksta i čitatelja)

—84
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 5. 3 - stvara vizualne i akustične prezentacije književnoga teksta - objašnjava uz - objašnjava prema - tumači vlastito - prosuđuje
- poistovjećuje se sa sudbinom likova i procjenjuje njihove postupke pomoć učitelja smjernicama mišljenje o književni tekst na
Učenik prosuđuje - komentira glavne događaje i obrazlaže vlastito viđenje događaja vlastito mišljenje o vlastito mišljenje o književnome temelju iskustva o
književni tekst na - uočava i objašnjava problematiku književnoga teksta književnome književnome tekstu na temelju svijetu oko sebe
temelju iskustva - uspoređuje vlastito mišljenje o tekstu s drukčijim mišljenjima tekstu tekstu na temelju iskustva o svijetu
o svijetu oko sebe - prepoznaje i aktualizira glavne ideje književnoga teksta iskustva o svijetu oko sebe
i objašnjava oko sebe
uočene ideje i - vrste tekstova: lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna; dijalektna)
basna, bajka, kratka priča, vic, anegdota, roman za djecu i mlade, pustolovni
problematiku u
roman, igrokaz
vezi s pročitanim
tekstom.

PREPORUKA: U ostvarivanju ovoga ishoda učenicima valja omogućiti slobodno i otvoreno iznošenje vlastitih zapažanja u obliku zaključka, prosudbe, usporedbe i vrednovanja u različitim
komunikacijskim modelima govornih vježbi: okrugli stol, diskusija, panel-diskusija, tribina i sl.

PREPORUKA B. 1, B. 2, B. 3: Vrste tekstova navedene u ishodu B. 3 odnose se i na ishode B. 1 i B. 2.

Prema izboru učitelja u dogovoru s učenicima učenik čita između šest i osam cjelovitih književnih tekstova godišnje izabranih prema sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajne mogućnosti
učenika, podjednaka žanrovska zastupljenost tekstova (poezija, proza, drama), raznolika tematska zastupljenost tekstova, podjednaka zastupljenost antologijskih i suvremenih tekstova.

B. 5. 4 - izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta - opisuje prema - obrazlaže prema - samostalno - samostalno
smjernicama smjernicama obrazlaže vlastiti obrazlaže vlastiti
Učenik obrazlaže - obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnih tekstova
vlastiti izbor vlastiti izbor izbor književnoga izbor književnoga
vlastiti izbor - uočava emocionalni aspekt čitanja koji uključuje nade, strahove i napetost što
književnoga teksta književnoga teksta teksta i opisuje teksta i tumači
književnoga proizlazi iz poistovjećivanja sa sudbinom fikcionalnoga lika
u skladu s vlastitim i opisuje proživljeno proživljeno
teksta i pokazuje - dijeli vlastito čitalačko iskustvo: sastavlja zajednički popis izabranih
iskustvom proživljeno iskustvo tijekom iskustvo tijekom
zanimanje i književnih tekstova i raspravlja o razlozima popularnosti/nepopularnosti
iskustvo tijekom čitanja čitanja
pozitivan stav književnih tekstova
čitanja
- razvija čitalačke navike kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanjem
prema čitanju.
različitih žanrova

PREPORUKA: Čita najmanje jedan književni tekst godišnje prema vlastitome izboru. Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja te se mogu i ne
moraju sumativno vrednovati.

—85
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- - - -
B. 5. 5 - istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je
bliska nadgledajući vlastiti napredak
Učenik se - nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom
stvaralački učenja i poučavanja
izražava prema - raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i
vlastitome preuzimajući rizik do konačnoga cilja
interesu potaknut - pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim digitalnim
različitim uređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel (fotoaparat, snimač zvuka i slike),
iskustvima i besplatni programi na interentu)
doživljajima - vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na
tijekom učenja i samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
poučavanja. - stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na dijalektu /
zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema
za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i
plesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film,
crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.)
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa
svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,
originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

PREPORUKA: Ovim je ishodom učeniku ponuđen stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Ishod se može
ostvarivati individualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja uradak
razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i
komunikacijske tehnologije.

—86
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KUTURA I MEDIJI

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 5. 1 - razlikuje izvore informacija: tiskane i digitalne - razlikuje izvore - razlikuje izvore - razlikuje izvore - razlikuje izvore
- pronalazi informacije u različitim izvorima prema svojim interesima i informacija i koristi informacija i koristi informacija i koristi informacija i
Učenik razlikuje potrebama (npr. kada se prikazuje određena emisija ili film, informacije o temi se prema se prema se prema samostalno se
izvore koja ga zanima i sl.) smjernicama smjernicama smjernicama koristi različitim
informacija, - izabire ključne riječi za internetsko pretraživanje jednim izvorom u različitim izvorima različitim izvorima izvorima u traženju
pronalazi - služi se sadržajem i kazalom pojmova u traženju informacija traženju u traženju u traženju informacija u
potrebne - ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta i knjižničnih kataloga informacija u informacija u informacija u skladu sa svojim
informacije u - provjerava točnost informacija skladu s skladu s skladu sa svojim interesima i
skladu sa svojim - citira izvor informacija pojedinačnim pojedinačnim interesima i potrebama
potrebama i zadatkom zadatkom potrebama
- vrste tekstova: post, obavijest, recept, plakat, hipertekst
interesima.

PREPORUKA: Izvori informacija: stručnjaci ili drugi pojedinci, školske ili narodne/gradske knjižnice, internet.

C. 5. 2 - primjenjuje pozitivne komunikacijske obrasce (npr. izdvaja sadržaje koji - opisuje medijski - izdvaja različite - uspoređuje - prosuđuje različite
promiču pozitivne vrijednosti i pozitivne komunikacijske obrasce) i pokazuje tekst jednostavnih medijske tekstove različite medijske medijske tekstove
Učenik prosuđuje toleranciju struktura koji jednostavnih tekstove jednostavnih
različite medijske - uočava da različiti primatelji i pošiljatelji mogu različito reagirati na isti potiče pozitivne struktura koji jednostavnih struktura koji potiču
tekstove medijski tekst (npr. na trenutačno popularnu televizijsku seriju ili glazbeni komunikacijske potiču pozitivne struktura koji pozitivne
jednostavnih video) obrasce komunikacijske potiču pozitivne komunikacijske
struktura kojima - opisuje različite reakcije različitih primatelja na isti tekst i povezuje utjecaj obrasce komunikacijske obrasce
se promiču dobi, spola i/ili kulturne pripadnosti primatelja i pošiljatelja s izborom obrasce
pozitivni medijskoga sadržaja i reakcijama na njega te navodi primjere (npr. navodi
komunikacijski različite reakcije na svoju omiljenu pjesmu / glazbeni žanr i pretpostavlja zašto
obrasci. se te reakcije razlikuju)
- objašnjava medijske tekstove jednostavne strukture (npr. istražuje kako se
videoigre i animirani filmovi koriste u svrhu promocije poznatih osoba i
proizvoda)
- stvara medijske tekstove jednostavnih struktura

—87
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 5. 3 - uočava uporabu i organizaciju pojedinih sadržajnih i grafičkih elemenata u - nabraja sadržajne - izdvaja sadržajne - objašnjava na - objašnjava
različitim dnevnim novinama i grafičke elemente i grafičke elemente poznatome organizaciju
Učenik razlikuje - prepoznaje kako se sadržajnim elementima oblikuje značenje medijske medijskoga teksta medijskoga teksta primjeru uporabu sadržajnih i grafičkih
tiskane medijske poruke i stvara željeni učinak na primatelja (npr. rubrike u novinama: lokalne, te prepoznaje sadržajnih i elemenata
tekstove i nacionalne, internacionalne vijesti, crna kronika, sport, zabava, kultura, lokalni prema grafičkih elemente medijskoga teksta u
objašnjava događaji i sl.) smjernicama kako medijskoga teksta svrhu prenošenja
uporabu - prepoznaje kako se grafičkim elementima oblikuje značenje medijske poruke i se njima prenosi u svrhu prenošenja poruke
sadržajnih i stvara željeni učinak na primatelja sa svrhom privlačenja široke publike (npr. poruka poruke
grafičkih naslov, podnaslov, nadnaslov, fotografija s tekstom koji ju objašnjava imaju
elemenata sa svrhu pobuđivanja interesa čitatelja i sl.)
svrhom
prenošenja
poruke.

C. 5. 4 - uočava vezu teksta i svijeta koji ga okružuje - opisuje uz pomoć - opisuje prema - opisuje prema - opisuje vlastitim
- opisuje značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih sa učitelja značenje smjernicama smjernicama riječima značenje
Učenik opisuje popular- značenje popular- značenje popular- popularnokulturnih
svakodnevnim životom
vlastitim nokulturnih nokulturnih nokulturnih tekstova i povezuje
- uočava priču kao temelj popularnokulturnih tekstova
riječima značenje tekstova i tekstova i tekstova i ih sa svakodnevnim
- izdvaja vlastita i tuđa mišljenja o popularnokulturnim tekstovima u povezuje ih sa povezuje ih sa povezuje ih sa životom i svijetom
popular-
skladu s dosadašnjim znanjem i iskustvom svakodnevnim svakodnevnim svakodnevnim koji ga okružuje
nokulturnih
- usvaja pojam popularne kulture (ono što se dopada velikomu broju životom životom životom i svijetom
tekstova u
ljudi) koji ga okružuje
kontekstu
svakodnevnoga - tekstne vrste: animirani filmovi, stripovi, videoigre, igrani filmovi, tekstovi
života. popularne glazbe, isječci na raznim internetskim portalima, tj. suvremeni
tekstovi s kojima se učenik svakodnevno susreće

PREPORUKA: Ovim se ishodom učeniku predstavlja kultura s gledišta svakodnevnoga života, kultura s društvenoga gledišta, kultura u odnosu na popularnu kulturu i kultura u odnosu prema
književnosti i ostalim umjetnostima. Ishod nastoji promicati senzibilitet za novu, mladu publiku i njihove frekventne žanrove sa svrhom razvoja kreativnoga i kritičkoga mišljenja.

—88
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 5. 5 Preporučeni izvanučionički sadržaji: - uz pomoć učitelja - na poticaj izabire - samostalno - samostalno izabire
- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja izabire i posjećuje i posjećuje izabire i posjećuje i posjećuje različite
Učenik vrednuje organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici kulturne događaje, kulturne događaje različite kulturne kulturne događaje;
kulturne - odlazak u kino i kinoteke obrazlaže izbor u skladu s događaje; vrednuje njihovu
događaje, - posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke jednoga kulturnog vlastitim procjenjuje kvalitetu s obzirom
samostalno ih kuće) događaja i interesima te ih njihovu kvalitetu s na vlastite interese,
izabire i posjećuje - posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, uspoređuje ga s uspoređuje s obzirom na stavove i uvjerenja
u fizičkome i instituti, zavodi vlastitim vlastitim vlastite interese, te uvažava stavove i
digitalnome - festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski iskustvom, iskustvom, stavove i uvjerenja vrijednosti drugih
okružju. - tribine i susreti s književnicima i autorima različitih provenijencija stavovima i stavovima i te uvažava stavove
- sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja vrijednostima vrijednostima i vrijednosti drugih
- posjeti izložbama
- predavanja u fizičkome i digitalnome okružju
- sudjelovanje u raznim projektima
- internetski kulturni portali
- internetski sadržaji: online izložbe, online učionice

PREPORUKA: Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja te se mogu i ne moraju sumativno vrednovati. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome
ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje
dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu
neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishod se odnosi na sve cikluse u svrhu osobnoga razvoja te aktivnoga uključivanja učenika u kulturni i društveni život zajednice. Izvor podataka o ostvarenosti
očekivanoga ishoda jest učenička mapa u kojoj učenik tijekom školske godine samostalno bilježi i prati vlastite aktivnosti. Preporučuje se dvaput na godinu zajednički posjet učenika i učitelja
određenomu izabranom sadržaju.

—89
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

6. razred osnovne škole

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 6. 1 - razgovara u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom - razgovara uz - razgovara prema - razgovara i - samostalno
- razlikuje kulturološke obrasce vođenja razgovora s obzirom na sugovornika, pomoć učitelja o smjernicama o raspravlja prema razgovara i
Učenik razgovara vrstu i svrhu razgovora: razgovor s vršnjacima ili odraslima, slobodni ili vođeni vlastitim vlastitim smjernicama o raspravlja o
i raspravlja o razgovor interesima, interesima, vlastitim vlastitim
svakodnevnim - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže primjenjuje povezuje ih s interesima, interesima,
događajima i svoje mišljenje vještine aktivnoga pročitanim i povezuje ih s povezuje ih s
vlastitim - raspravlja o svakodnevnim događajima i vlastitim interesima, o pročitanome slušanja i poštuje poslušanim pročitanim i pročitanim i
interesima te ih ili poslušanome tekstu i razlučuje bitno pravila uljudnoga tekstovima, poslušanim poslušanim
povezuje s - aktivno sluša sugovornika pokazujući to verbalnim znakovima: podržavajućim ophođenja primjenjuje tekstovima, tekstovima,
pročitanim i komentarima i neverbalnim znakovima* vještine aktivnoga primjenjuje primjenjuje
poslušanim - parafrazira sugovornikove riječi da bi pojasnio vlastito razumijevanje slušanja i poštuje vještine aktivnoga vještine aktivnoga
tekstovima, razgovora i rasprave pravila uljudnoga slušanja i poštuje slušanja i poštuje
primjenjuje - traži objašnjenje nepoznatih riječi, pojmova i sintagmi* ophođenja pravila uljudnoga pravila uljudnoga
vještine aktivnoga - točno govori oblike u futuru prvome, kondicionalu prvome, perfektu i aoristu ophođenja ophođenja
slušanja i poštuje - razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu:
pravila uljudnoga točno izgovara prototipne i česte riječi u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie
(u izvedenicama)
ophođenja.
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja
- komunicira asertivno i izbjegava nasilnu komunikaciju
- tekstne vrste: razgovor, uvjeravanje, nagovaranje

—90
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 6. 2 - razlikuje slušanje iz zadovoljstva i sadržajno slušanje: usmjereno na - odgovara na - parafrazira i - samostalno - parafrazira i
razumijevanje i zapamćivanje poruka pitanja o sažima slušani parafrazira i sažima sažima slušani
Učenik aktivno - aktivno sluša sugovornika pokazujući to verbalnim znakovima: podržavajućim slušanome tekstu i tekst prema slušani tekst i tekst i samostalno
sluša tekst, komentarima i neverbalnim znakovima* uz pomoć učitelja smjernicama prema objašnjava
sažima podatke u - traži objašnjenja o dijelovima slušanoga teksta koje ne razumije i postavlja parafrazira tekst smjernicama značenje teksta u
bilješke i potpitanja o slušanome tekstu objašnjava cjelini
objašnjava - parafrazira i sažima podatke o slušanome tekstu i objašnjava značenje teksta značenje teksta u
značenje teksta u u cjelini* cjelini
cjelini. - samostalno oblikuje bilješke o slušanome tekstu vlastitim riječima
- sudjeluje u razgovoru i odgovara na pitanja o slušanome tekstu
- objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju sadržaja teksta
- uočava kako govornikova neverbalna komunikacija utječe na primanje i
razumijevanje teksta

- tekstne vrste: obavijesni tekstovi jednostavnih struktura (izvješće),

upućivački tekstovi jednostavnih struktura (savjet, molba)

A. 6. 3 - razlikuje svrhe govorenja: osobne, obrazovne i javne - oblikuje i govori - oblikuje i govori - oblikuje i govori - samostalno
- opisuje, pripovijeda, izvještava s različitih točaka gledišta uz pomoć učitelja pripovjedne i prema oblikuje i govori
Učenik oblikuje i - povezuje glavne ideje i važne pojedinosti u cjelovit, smislen i organiziran pripovjedne i opisne tekstove smjernicama pripovjedne i
govori tekstove govor rabeći prototipne veznike i vezne riječi opisne tekstove jednostavnih pripovjedne i opisne tekstove
jednostavnih - niže događaje poštujući kronološki slijed i uzročno-posljedične veze jednostavnih struktura te opisne tekstove jednostavnih
pripovjednih i - vlastitim riječima prepričava i sažima tekst iznoseći bitno struktura te povezuje uz jednostavnih struktura te
opisnih struktura - primjenjuje govorničke vještine: pravi stanke između dijelova govora i povezuje glavne pomoć učitelja struktura te povezuje glavne
u skladu s temom usklađuje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije: uspostavlja kontakt misli u skladu s glavne misli i važne povezuje glavne misli i važne
i prema očima sa svim primateljima* temom pojedinosti u misli i važne pojedinosti u
smjernicama. - točno govori oblike u futuru prvome, kondicionalu prvome, perfektu i aoristu skladu s temom pojedinosti u skladu s temom
- razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu: skladu s temom
točno izgovara prototipne i česte riječi u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie
(izvedenice)
- tekstne vrste: opisni (objektivni i subjektivni opis), pripovjedni
(prepričavanje s promjenom gledišta, sažeto prepričavanje), obavijesni
(izvješće, izjava); javni govor

—91
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 6. 4 - razlikuje svrhu čitanja: osobnu, obrazovnu i javnu - čita tekst s - čita tekst s - čita tekst s - čita tekst s
- uočava naslov, podnaslove, fotografije, ilustracije, grafikone i tablice te ih razumijevanjem, razumijevanjem, razumijevanjem, razumijevanjem,
Učenik čita tekst dovodi u vezu sa sadržajem teksta prepoznaje važne prepoznaje važne razlikuje prema samostalno
s razumijevanjem, - prepoznaje značenje ključnih riječi i glavnih ideja u kontekstu čitanoga teksta podatke u tekstu podatke u tekstu smjernicama uspoređuje podatke
uspoređuje - pregledava, traži i izabire važne podatke iz čitanoga teksta uz pomoć učitelja i prema podatke u tekstu u tekstu prema
podatke prema - razlikuje bitne od nebitnih podataka u čitanome tekstu vodeći se prethodnim opisuje značenje smjernicama, prema važnosti i važnosti i
važnosti i znanjem i iskustvom teksta u cjelini objašnjava objašnjava objašnjava značenje
objašnjava - samostalno oblikuje bilješke da bi razumio čitani tekst u cjelini značenje teksta u značenje teksta u teksta u cjelini
značenje teksta u - prepričava pročitani tekst uz pomoć bilježaka cjelini cjelini
cjelini. - služi se novim riječima kao dijelom aktivnoga rječnika*
- objašnjava značenje nepoznatih riječi na temelju sadržaja teksta
- razlikuje obilježja tekstova prema vrsti, obliku, sadržaju, svrsi, primatelju*

- tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi (biografije poznatih, uvodnici u

tiskanim i online novinama i časopisima); isprekidani tekstovi (uputa, poziv i
oglas u elektroničkome obliku)

A. 6. 5 - piše tekst trodijelne strukture u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom - prema modelu - uz pomoć učitelja - uz pomoć učitelja - samostalno
temom oblikuje i piše oblikuje i piše oblikuje i piše oblikuje i piše tekst
Učenik piše tekst - piše pripovjedne i opisne tekstove jednostavnih struktura s različitih gledišta tekst jednostavnih tekst jednostavnih tekst jednostavnih jednostavnih
jednostavnih - postavlja plan pisanja teksta i određuje glavni cilj i podciljeve pripovjednih i pripovjednih i pripovjednih i pripovjednih i
pripovjednih i - planira dijelove teksta kronološkim redom i s vidljivim opisnih struktura u opisnih struktura u opisnih struktura u opisnih struktura u
opisnih struktura uzročno-posljedičnim vezama skladu s temom i skladu s temom i skladu s temom i skladu s temom i
u skladu s temom - izabire podatke i oblikuje ih u sadržajno jasne i gramatički točne rečenice prema planu prema planu prema prema smjernicama
i prema - rabi jednostavne rečenične strukture smjernicama
smjernicama. - točno piše oblike u futuru prvome, kondicionalu prvome, perfektu i aoristu
- piše u skladu s pravopisnom normom: piše prototipne i česte riječi u kojima
su glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie (izvedenice); piše veliko slovo u jednorječnim i
višerječnim izrazima/imenima (geografsko nazivlje u širem okružju); piše
pravopisne znakove s ciljem pravilnoga čitanja i razumijevanja teksta; piše
pravopisne znakove rastavljajući tekst na rečenice i rečenične dijelove
- piše s potrebom i zadovoljstvom

- tekstne vrste: opisni (objektivni i subjektivni opis), pripovjedni (stvaralačko

prepričavanje, prepričavanje s promjenom gledišta, sažeto prepričavanje),
obavijesni (obavijest, poziv, izvješće, izjava); dopisivanje; blog

—92
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 6. 6 - razlikuje morfološke kategorije: lice, vrijeme, način - prepoznaje - izdvaja prema - razlikuje - samostalno
- svrhovito se koristi jednostavnim i složenim glagolskim oblicima: infinitiv, prema modelu smjernicama prototipne i česte razlikuje glagolske
Učenik oblikuje prezent, perfekt, futur prvi, kondicional prvi, aorist prototipne i česte prototipne i česte glagolske oblike i oblike i primjenjuje
tekst i - točno piše i govori oblike u futuru prvome, kondicionalu prvome i aoristu glagolske oblike i glagolske oblike i samostalno ih ih u oblikovanju
primjenjuje (npr. bit ću, ja bih, mi bismo željeli) primjenjuje ih u primjenjuje ih u primjenjuje u teksta
morfološka - razlikuje rodne nastavke u glagolskom pridjevu radnom/perfektu i točno ih oblikovanju teksta oblikovanju teksta oblikovanju teksta
znanja o piše (npr. htio (sam), htjela (sam), želio (sam), željela (sam), vidio (sam), vidjela
glagolskim (sam) i sl.)
oblicima na - oblikuje rečenice koristeći se različitim glagolskim oblicima
prototipnim i - izabire sintaktički primjerene i točno morfološki oblikovane glagolske oblike i
čestim prenosi značenje u tekst
primjerima.

PREPORUKA: Riječi poredane po čestoti moguće je pronaći u objavljenome Hrvatskome čestotnome rječniku (Moguš, Bratanić i Tadić 1999) ili na jednome od dvaju mrežnih korpusa (Hrvatska
jezična riznica http://riznica.ihjj.hr/ i Hrvatski nacionalni korpus www.hnk.ffzg.hr).

A. 6. 7 - objašnjava da se sudionici u komunikaciji služe zajedničkim jezikom da bi - razlikuje uz - samostalno - objašnjava - tumači uporabu
mogli komunicirati pomoć učitelja razlikuje uporabu uporabu hrvatskoga jezika s
Učenik tumači - objašnjava ulogu i uporabu službenoga jezika u različitim svakodnevnim uporabu hrvatskoga jezika s hrvatskoga jezika s obzirom na
uporabu komunikacijskim situacijama hrvatskoga jezika s obzirom na obzirom na komunikacijsku
hrvatskoga jezika - razlikuje dvojezičnost i višejezičnost pojedinaca obzirom na komunikacijsku komunikacijsku situaciju
s obzirom na - razlikuje razgovorni jezik, hrvatska narječja (govore), jezik književnosti i komunikacijsku situaciju situaciju
komunikacijsku standardni hrvatski jezik u svakodnevnim komunikacijskim situacijama situaciju
situaciju. - prepoznaje kolokvijalne izraze i objašnjava njihovu svrhu i stilsku vrijednost u
komunikaciji
- razlikuje uporabu razgovornoga i standardnoga jezika u formalnim i
neformalnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama
- svrhovito se služi hrvatskim jezikom u formalnim i neformalnim
svakodnevnim komunikacijskim situacijama
- prepoznaje sličnosti i uvažava razlike između vlastite jezične kulture i drugih
jezičnih kultura

PREPORUKA: Dio sadržaja ostvaruje se u izvanučioničkoj nastavi, kao što su posjeti tribinama, susretima, zavičajnim muzejima i festivalima na kojima se njeguje zavičajna riječ.

—93
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 6. 1 - povezuje vlastita iskustva i stavove s onima uočenima u književnome tekstu - opisuje vlastite - opisuje vlastite - uspoređuje - obrazlaže vlastite
- stvara mentalne predodžbe o pročitanome tekstu reakcije potaknut predodžbe i vlastite predodžbe, predodžbe,
Učenik obrazlaže - izražava vlastite predodžbe o stvarnosti i uvjerenja na temelju fiktivnoga iskustvima iskustva te iskustva i stavove iskustva i stavove
vlastita iskustva i iskustva čitatelja (spoznajna i etička funkcija književnosti, npr. proživljava nešto izrečenima u iskustva izrečena u s onima u te ih uspoređuje s
stavove te ih što ne može doživjeti u realnome svijetu ili u vlastitome fizičkom okružju) književnome književnome književnome onima u
uspoređuje s - razvija fantazijske sposobnosti i sposobnosti predviđanja te razumijevanja tekstu tekstu tekstu književnome
onima u sebe samoga i drugih ljudi tekstu
književnome - čita iz užitka
tekstu.

PREPORUKA: Da bi učenik razvio trajnu čitateljsku naviku, preporučuje se zajedničko čitanje kraćih cjelovitih tekstova na satu, tj. interakcija: učenik - tekst, učenik - tekst - učenici, učenik - tekst -
učitelj te aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici. Predmet razgovora trebaju biti isključivo učenikove predodžbe o tekstu, kakve je sam oblikovao na temelju doživljaja i razumijevanja. Pritom
se ističe važnost svakoga pojedinačnog mišljenja.*

B. 6. 2 - postavlja pitanja s ciljem otkrivanja značenja književnoga teksta - opisuje prema - obrazlaže prema - samostalno - argumentirano
- oblikuje smisao, tj. opisuje svoje poimanje književnoga teksta: povezanost smjernicama smjernicama obrazlaže značenje obrazlaže značenje
Učenik obrazlaže teme i motiva značenje značenje književnoga teksta književnoga teksta
značenje - razlikuje sastavnice književnoga teksta: likovi, događaji, mjesto, vrijeme i književnoga teksta književnoga teksta i oblikuje smisao i oblikuje smisao
književnoga teksta primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja vodeći se vlastitim i vlastitim riječima književnoga teksta književnoga teksta
i oblikuje smisao - uočava ulogu metrike i ponavljanja u poeziji: stih, strofa, rima, ponavljanja, čitateljskim oblikuje smisao vodeći se vlastitim vodeći se vlastitim
književnoga teksta asonanca, aliteracija iskustvom književnoga teksta čitateljskim čitateljskim
na temelju - procjenjuje likove na temelju vlastitoga iskustva i vlastitih vrijednosti: što je vodeći se vlastitim iskustvom i iskustvom i
vlastitoga primjereno, prihvatljivo ponašanje čitateljskim književnote- književnote-
čitateljskog iskustvom orijskim znanjem orijskim znanjem
iskustva i
književnote-
orijskoga znanja.

—94
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 6. 3 - uočava etičku razinu književnoga teksta - objašnjava prema - potvrđuje vlastito - obrazlaže vlastito - obrazlaže vlastite
- uočava kako stavovi i vrijednosti u književnim tekstovima utječu na čitatelje, smjernicama mišljenje o tekstu mišljenje o tekstu stavove, stavlja ih
Učenik prosuđuje uspoređuje ih s vlastitim stavovima i vrijednostima vlastito mišljenje o dokazima iz teksta dokazima iz teksta u odnos sa
književni tekst i - opisuje na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje tekstu i iznošenjem stavovima u
obrazlaže vlastite njegovih stavova i vrijednosti argumentiranih književnome djelu
stavove u vezi s - razlikuje doslovno i preneseno značenje zapažanja i donosi
pročitanim - prepoznaje različite modele ponašanja likova argumentirane
tekstom. - prepoznaje i aktualizira glavne ideje i problematiku književnoga teksta zaključke
- čita književni tekst radi pobuđivanja osjećaja i ljudske odgovornosti za uočene
probleme

- tekstne vrste: lirska pjesma (domoljubna, pejzažna, ljubavna; dijalektna),

crtica, kratka priča, roman za djecu i mlade, znanstvenofantastični i ljubavni
roman, igrokaz

PREPORUKA: U ostvarivanju ovoga ishoda učenicima valja omogućiti slobodno i otvoreno iznošenje vlastitih zapažanja u obliku zaključka, prosudbe, usporedbe i vrednovanja u različitim
komunikacijskim modelima govornih vježbi: okrugli stol, diskusija, panel-diskusija, tribina i sl.

PREPORUKA B. 1, B. 2, B. 3: Vrste tekstova navedene u ishodu B. 3 odnose se i na ishode B. 1 i B. 2.

Prema izboru učitelja u dogovoru s učenicima učenik čita između šest i osam cjelovitih književnih tekstova godišnje izabranih prema sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajne mogućnosti
učenika, podjednaka žanrovska zastupljenost tekstova (poezija, proza, drama), raznolika tematska zastupljenost tekstova, podjednaka zastupljenost antologijskih i suvremenih tekstova.

B. 6. 4 - izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta - opisuje razloge - obrazlaže razloge - prosuđuje - argumentirano
- obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnih tekstova vlastitoga izbora vlastitoga izbora samostalno prosuđuje
Učenik - povezuje književni tekst sa suvremenim i osobnim kontekstom književnoga teksta književnoga teksta izabrani književni samostalno
argumentirano - razumije motive drugih i drukčijih u skladu s u skladu s tekst i uočava izabrani književni
prosuđuje - uočava svrhu književnoga teksta: zadovoljstvo, poučavanje o svijetu, viđenje vlastitim vlastitim njegovu svrhu u tekst i uočava
samostalno stvari s drugih gledišta interesima i interesima i skladu s vlastitim njegovu svrhu u
izabrani književni - objašnjava čitalačke sklonosti i utjecaj na čitalački ukus iskustvom iskustvom interesima i skladu s vlastitim
tekst i povezuje ga - uvažava različite ukuse pri izboru književnih tekstova iskustvom interesima i
s vlastitim - argumentirano preporučuje književni tekst drugima iskustvom
iskustvom.

PREPORUKA: Čita najmanje jedan književni tekst godišnje prema vlastitome izboru. Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja te se mogu i ne
moraju sumativno vrednovati.

—95
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- - - -
B. 6. 5 - istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je
bliska nadgledajući vlastiti napredak
Učenik se - nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom
stvaralački izražava učenja i poučavanja
prema vlastitome - raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i
interesu potaknut preuzimajući rizik do konačnoga cilja
različitim - pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim digitalnim
iskustvima i uređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel (fotoaparat, snimač zvuka i slike),
doživljajima besplatni programi na interentu)
tijekom učenja i - vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na
poučavanja. samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
- stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na dijalektu /
zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema
za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i
plesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film,
crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.)
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa
svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,
originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

PREPORUKA: Ovim je ishodom učeniku ponuđen stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Ishod se može
ostvarivati individualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja uradak
razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i
komunikacijske tehnologije.

—96
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KULTURA I MEDIJI

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 6. 1 - pronalazi informacije u različitim izvorima prema svojim interesima i - izabire prema - izabire prema - izabire prema - samostalno
potrebama (literatura u skladu s postavljenim zadatkom, informacije o temi smjernicama smjernicama smjernicama izabire potrebne
Učenik samostalno koja ga zanima i sl.) potrebne potrebne potrebne informacije iz više
izabire informacije - pronalazi potpune i provjerene informacije informacije iz informacije iz više informacije iz više izvora u svrhu
iz različitih izvora, - provjerava točnost prikupljenih informacija (npr. imena i prezimena, brojčane jednoga izvora izvora izvora u svrhu donošenja
provjerava njihovu podatke, izražavanje postotcima) donošenja zaključaka
korisnost i točnost - izabire potrebne informacije u različite svrhe zaključaka
u skladu s - uspoređuje informacije sličnoga sadržaja pronađene u različitim izvorima i
postavljenim izabire ih prema korisnosti
zadatkom. - ovladava osnovnim tehnikama pretraživanja interneta i knjižničnih kataloga*
- citira izvor informacija*

- tekstne vrste: upute, katalog, programi, vijest, prospekt

PREPORUKA: Izvori informacija: stručnjaci ili drugi pojedinci, školske ili narodne/gradske knjižnice, internet.

C. 6. 2 - uočava različitu ulogu javnih i komercijalnih medija - navodi uz pomoć - opisuje uz pomoć - uspoređuje - samostalno
- uočava različito prenošenje istih medijskih sadržaja u javnim i komercijalnim učitelja primjere učitelja različito prema uspoređuje
Učenik uspoređuje medijima različitoga predstavljanje istih smjernicama različito
različito - dekonstruira medijske poruke razlikujući činjenice od fikcije (npr. utvrđuje i predstavljanja istih medijskih sadržaja različito predstavljanje istih
predstavljanje istih objašnjava zašto se animirani filmovi promoviraju u lancima brze prehrane) medijskih sadržaja sa svrhom utjecaja predstavljanje istih medijskih sadržaja
medijskih sadržaja - objašnjava zašto bi različiti primatelji i pošiljatelji (dječaci, djevojčice, odrasli, na razvoj mišljenja medijskih sadržaja sa svrhom utjecaja
sa svrhom utjecaja pripadnici treće dobi te različite kulturne grupe) mogli različito reagirati na više i stavova sa svrhom utjecaja na razvoj mišljenja
na razvoj mišljenja različitih medijskih tekstova (npr. manga stripove, sportske emisije, „sapunice“, na razvoj mišljenja i stavova
i stavova. videoigre koje simuliraju utrke i sl.) i stavova
- navodi primjere različitih reakcija tinejdžera i njihovih roditelja na više
različitih medijskih tekstova
- pretpostavlja o ciljanoj publici na temelju pročitanoga teksta / pogledanoga
filma / serije / glazbenoga videospota (npr. pretpostavlja tko su čitatelji
pojedinih časopisa; gledatelji pojedinih TV programa i sl.)

—97
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 6. 3 - prepoznaje uporabu postupaka, tehnika te vizualnih i zvučnih znakova u - prepoznaje uz - prepoznaje - opisuje uporabu - samostalno
različitim filmovima i kazališnim predstavama (npr. uporaba predmeta/odjeće pomoć učitelja prema postupaka i objašnjava
Učenik objašnjava bijele i crne boje može sugerirati i podjelu likova na pozitivne i negativne) postupke i tehnike smjernicama tehnika u uporabu
uporabu vizualnih i - opisuje kako se različitim postupcima, tehnikama te vizualnim i zvučnim u medijskome postupke i tehnike medijskome postupaka i
zvučnih postupaka znakovima oblikuje značenje medijske poruke i stvara željeni učinak na publiku tekstu u medijskome tekstu i objašnjava tehnika u
i tehnika u sa svrhom prenošenja poruke (npr. tehnika slow-motion ili glazbena tema koja tekstu te opisuje kako se njima medijskome
medijskim se ponavlja u filmu često služi za prijenos neke neverbalne poruke, kako se njima prenosi poruka tekstu te na
tekstovima sa naglašavanje ili produživanje neke važne scene i sl.; također, u kazališnoj se prenosi poruka primjerima
svrhom predstavi funkcionalno rabe scenografija, kostimi, rasvjeta i drugo da bi se objašnjava kako se
prenošenja poruke. postigao učinak na publiku) njima prenosi
poruka

C. 6. 4 - objašnjava vezu teksta i svijeta koji ga okružuje - opisuje uz pomoć - opisuje prema - objašnjava prema - objašnjava
- tumači značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih s vlastitim učitelja značenje smjernicama smjernicama vlastitim riječima
Učenik objašnjava interesima, željama i iskustvom popular- značenje popular- značenje popular- značenje popular-
vlastitim riječima - uočava priču i likove kao temelje popularnokulturnih tekstova, tj. kao objekte nokulturnih nokulturnih nokulturnih nokulturnih
značenje popular- znatiželje, sviđanja/nesviđanja tekstova i tekstova i tekstova i tekstova i
nokulturnih - izdvaja dijelove popularnokulturnih tekstova koji predstavljaju sukobe, razlike povezuje ih s povezuje ih s povezuje ih s povezuje ih s
tekstova s obzirom i različita uvjerenja vlastitim vlastitim vlastitim vlastitim
na vlastite interese - izdvaja vlastita i tuđa mišljenja o popularnokulturnim tekstovima u skladu s interesima interesima interesima i interesima i
i iskustvo. dosadašnjim znanjem i iskustvom iskustvom iskustvom
- objašnjava pojam popularne kulture na poznatim primjerima
popularnokulturnih tekstova

- tekstne vrste: televizijske emisije, časopisi, tj. suvremeni tekstovi s kojima se

učenik svakodnevno susreće

PREPORUKA: Ovim se ishodom učeniku predstavlja kultura s gledišta svakodnevnoga života, kultura s društvenoga gledišta, kultura u odnosu na popularnu kulturu i kultura u odnosu prema
književnosti i ostalim umjetnostima. Ishod nastoji promicati senzibilitet za novu, mladu publiku i njihove frekventne žanrove sa svrhom razvoja kreativnoga i kritičkoga mišljenja.

—98
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 6. 5 Preporučeni izvanučionički sadržaji: - uz pomoć učitelja - na poticaj izabire - samostalno - samostalno

- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja izabire i posjećuje i posjećuje izabire i posjećuje izabire i posjećuje
Učenik vrednuje organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici kulturne događaje, kulturne događaje različite kulturne različite kulturne
kulturne događaje, - odlazak u kino i kinoteke obrazlaže izbor u skladu s događaje; događaje; vrednuje
samostalno ih - posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke jednoga kulturnog vlastitim procjenjuje njihovu kvalitetu s
izabire i posjećuje kuće) događaja i interesima te ih njihovu kvalitetu s obzirom na vlastite
u fizičkome i - posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, uspoređuje ga s uspoređuje s obzirom na vlastite interese, stavove i
digitalnome instituti, zavodi vlastitim vlastitim interese, stavove i uvjerenja te
okružju. - festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski iskustvom, iskustvom, uvjerenja te uvažava stavove i
- tribine i susreti s književnicima i autorima različitih provenijencija stavovima i stavovima i uvažava stavove i vrijednosti drugih
- sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja vrijednostima vrijednostima vrijednosti drugih
- posjeti izložbama
- predavanja u fizičkome i digitalnome okružju
- sudjelovanje u raznim projektima
- internetski kulturni portali
- internetski sadržaji: online izložbe, online učionice

PREPORUKA: Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja te se mogu i ne moraju sumativno vrednovati. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome
ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje
dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu
neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishod se odnosi na sve cikluse u svrhu osobnog razvoja te aktivnoga uključivanja učenika u kulturni i društveni život zajednice. Izvor podataka o ostvarenosti
očekivanoga ishoda jest učenička mapa u kojoj učenik tijekom školske godine samostalno bilježi i prati vlastite aktivnosti. Preporučuje se dvaput na godinu zajednički posjet učenika i učitelja
određenomu izabranom sadržaju.

—99
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

7. razred osnovne škole

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 7. 1 - primjenjuje različite obrasce vođenja razgovora s obzirom na sugovornika, - razgovara uz - prema - prema - samostalno
vrstu i svrhu razgovora: razgovor s vršnjacima ili odraslima, slobodni ili vođeni pomoć učitelja smjernicama smjernicama razgovara i
Učenik razgovara i razgovor prema jednome od razgovara prema razgovara i raspravlja prema
raspravlja prema - razlikuje vještine grupnoga razgovora: uvjeravanje, nagovaranje, pregovaranje, obrazaca vođenja jednome od raspravlja prema različitim
različitim raspravljanje razgovora, obrazaca vođenja različitim obrascima vođenja
obrascima vođenja - razlikuje spontanu komunikaciju (uvjetovana osjećajima) i uvježbanu, primjenjuje razgovora, obrascima vođenja razgovora,
razgovora, planiranu komunikaciju (planirana i pripremljena rasprava) vještine aktivnoga primjenjuje razgovora, primjenjuje
primjenjuje - raspravlja spontano i prema unaprijed dogovorenoj temi slušanja i poštuje vještine aktivnoga primjenjuje vještine aktivnoga
vještine aktivnoga - zastupa i brani svoje mišljenje, stavove i vrijednosti pravila uljudnoga slušanja i poštuje vještine aktivnoga slušanja i poštuje
slušanja i poštuje - tumači, obrazlaže i prosuđuje na temelju činjenica i dokaza (argumenata) ophođenja pravila uljudnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga
pravila uljudnoga - potvrđuje vlastito mišljenje iznoseći navode (citate), statističke podatke, ophođenja pravila uljudnoga ophođenja
ophođenja. općeprihvaćene činjenice, spoznaje i vrijednosne sudove ophođenja
- aktivno sluša sugovornika parafraziranjem onoga što je čuo
- razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu:
točno izgovara prototipne i česte riječi u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie
(posuđenice, tuđice)
- govori samo ono što može dokazati*
- procjenjuje primjerenu količinu izrečenih informacija u skladu s ciljem i
smislom razgovora*
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja
- komunicira asertivno i izbjegava nasilnu komunikaciju

- tekstne vrste: privatni razgovor, službeni razgovor, intervju (stvarni i

zamišljeni), pripremljena rasprava, panel-rasprava

—100
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 7. 2 - razlikuje slušanje iz zadovoljstva, empatijsko slušanje: usmjereno na - aktivno sluša - aktivno sluša - aktivno sluša - aktivno sluša
razumijevanje govornikovih osjećaja i potreba i sadržajno slušanje: usmjereno tekst i izvodi tekst, izvodi tekst, samostalno tekst, samostalno
Učenik aktivno na razumijevanje i zapamćivanje poruka zaključke uz zaključke o izvodi zaključke o izvodi zaključke o
sluša tekst, izvodi - aktivno sluša sugovornika pokazujući to verbalnim znakovima: parafraziranjem pomoć učitelja i slušanome tekstu slušanome tekstu i slušanome tekstu i
zaključke i tumači i neverbalnim znakovima objašnjava prema obrazlaže značenje tumači značenje
značenje teksta u - razlikuje svrhu slušanja: osobna, obrazovna, javna značenje teksta u smjernicama i teksta u cjelini teksta u cjelini
cjelini. - razlikuje bitne od nebitnih podataka u slušanome tekstu cjelini objašnjava
- uspoređuje slične podatke u slušanome tekstu značenje teksta u
- pojednostavnjuje složene podatke u slušanome tekstu cjelini
- organizira i interpretira podatke iz slušanoga teksta te ih sažima u različite
vrste bilježaka
- donosi niz zaključaka da bi oblikovao značenje i smisao slušanoga teksta u
cjelini
- objašnjava značenje nepoznatih riječi iz slušanoga teksta služeći se
rječnikom/rječnicima*
- objašnjava govornikovu neverbalnu komunikaciju i povezuje ju sa sadržajem
slušanoga teksta*
- tekstne vrste: obavijesni tekstovi (vijest, intervju), izlagački tekstovi
(definicija), upućivački tekstovi (uputa), raspravljački tekstovi (osvrt)

A. 7. 3 - određuje svrhu govorenja: osobnu, obrazovnu, javnu - oblikuje i - oblikuje i govori - oblikuje i govori - samostalno
- oblikuje i govori strukturirane opisne, pripovjedne i raspravljačke tekstove govori uz pomoć tekstove složenih tekstove složenih oblikuje i govori
Učenik oblikuje i prema planu učitelja tekstove pripovjednih i pripovjednih i tekstove složenih
govori tekstove - obrazlaže vlastito mišljenje i stajalište o različitim temama u skladu s dobi i složenih opisnih struktura u opisnih struktura u pripovjednih i
složenih vlastitim iskustvom pripovjednih i skladu s temom i skladu s temom i opisnih struktura u
pripovjednih i - izvodi prethodno pripremljenu prezentaciju različitih sadržaja uz vizualna opisnih struktura u prema planu prema planu skladu s temom i
opisnih struktura u pomagala* skladu s temom te obrazlaže vla- prema planu te
skladu s temom i - primjenjuje govorničke vještine: mijenja rečeničnu intonaciju* stito mišljenje obrazlaže vlastito
prema planu te - usklađuje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije: primjereno drži prema mišljenje
obrazlaže vlastito ruke, umjereno se kreće* smjernicama
mišljenje. - razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu:
točno izgovara prototipne i česte riječi u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie
(posuđenice i tuđice)
- uvažava tuđa stajališta i mišljenja
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja

- tekstne vrste: portret, prezentacija

—101
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 7. 4 - objašnjava svrhu čitanja: osobnu, obrazovnu i javnu - uz pomoć učitelja - prema - čita tekst s - čita tekst s
- uočava slikovne elemente i grafičku strukturu teksta, aktivira prethodna znanja čita tekst s smjernicama čita razumijevanjem, razumijevanjem,
Učenik čita tekst s
o temi koju proučava i predviđa sadržaj nadolazećega teksta razumijevanjem i tekst s samostalno izvodi samostalno izvodi
razumijevanjem,
- izvodi zaključke na temelju jednoga ili više dijelova čitanoga teksta izvodi zaključke iz razumijevanjem, zaključke o zaključke o
izvodi zaključke i
- donosi niz zaključaka da bi oblikovao značenje i smisao čitanoga teksta u cjelini dijelova teksta izvodi zaključke o pročitanome pročitanome
tumači značenje
- razlikuje slične podatke u čitanome tekstu pročitanome tekstu i obrazlaže tekstu i tumači
teksta u cjelini.
- pojednostavnjuje složene podatke iz čitanoga teksta tekstu i objašnjava značenje teksta u značenje teksta u
- organizira i interpretira podatke iz čitanoga teksta i sažima ih u različite vrste značenje teksta u cjelini cjelini
bilježaka cjelini
- pronalazi dokaze i potkrepljuje zaključke do kojih je došao čitanjem
- objašnjava svrhu slikovnih materijala povezujući ih s čitanim tekstom*
- objašnjava značenje nepoznatih riječi služeći se rječnikom/rječnicima*
- objašnjava obilježja tekstova prema vrsti, obliku, svrsi, primatelju*

- tekstne vrste: obavijesni tekstovi (vijest, intervju), izlagački tekstovi (sažetak,

objašnjenje, definicija), upućivački tekstovi (uputa, savjet, molba), objasnidbeni
tekstovi (enciklopedije, rječnici, leksikoni), raspravljački tekstovi (osvrt),
isprekidani tekstovi (npr. tablica, grafikon, dijagram, karta)

A. 7. 5 - piše tekst trodijelne strukture s prepoznatljivom komunikacijskom funkcijom u - oblikuje i piše - prema modelu - uz pomoć učitelja - samostalno
skladu sa zadanom i slobodno odabranom temom u kojem dolaze do izražaja: vezani tekst oblikuje i piše oblikuje i piše oblikuje i piše
Učenik piše tekst povezanost, jasnoća i bogatstvo rječnika jednostavnih tekst složenih tekst složenih vezani tekst
složenih - postavlja plan pisanja teksta i određuje glavni cilj i podciljeve pripovjednih i pripovjednih i pripovjednih i složenih
pripovjednih i - izabire i organizira podatke/ideje u sadržajno jasne i gramatički točne rečenice opisnih struktura u opisnih struktura u opisnih struktura u pripovjednih i
opisnih struktura - izražava mišljenje pomoću detalja, objašnjenja, slika, osjećaja i usporedaba skladu s temom i skladu s temom i skladu s temom i opisnih struktura
u skladu s temom - usklađuje sadržaj teksta sa svrhom i vrstom teksta prema prema planu prema planu u skladu s temom
i prema planu. - predviđa i razlikuje strukturu teksta ostvarujući vanjsku i unutarnju strukturu smjernicama i prema planu
- rabi složenije rečenične strukture
- ponovno čita i pregledava napisani tekst sa svrhom poboljšanja teksta služeći
se pravopisom i rječnicima
- piše u skladu s pravopisnom normom: piše prototipne i česte riječi u kojima su
glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie (posuđenice, tuđice); piše veliko slovo u
jednorječnim i višerječnim izrazima/imenima (blagdani, praznici, kulturne,
umjetničke, političke, znanstvene i druge društvene priredbe); piše zarez radi
odvajanja neovisnih dijelova rečenice (dozivanje, usklik) i u nabrajanju riječi i
rečenica; piše prototipne i česte kratice i pokrate
- piše s potrebom i zadovoljstvom
- tekstne vrste: portret, priča, prikaz, vijest, intervju; isprekidani tekstovi (npr.
dnevnik, letak, obrazac); komunikacija digitalnim medijima

—102
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 7. 6 - objašnjava rečenično ustrojstvo na temelju uporabe i primjenjuje imanentno - opisuje uz pomoć - opisuje - objašnjava prema - objašnjava
jezično znanje učitelja gramatičko gramatičko smjernicama gramatičko i
Učenik oblikuje - opisuje rečenicu kao gramatičku jedinicu neovisnu o kontekstu (sintaktičko) i (sintaktičko) i gramatičko i komunikacijsko
tekst i primjenjuje - objašnjava gramatičko ustrojstvo rečenice, tj. sintaktičke kategorije: predikat, komunikacijsko komunikacijsko komunikacijsko ustrojstvo
sintaktička znanja subjekt, objekt i priložne oznake te atribut i apozicija na prototipnim i čestim ustrojstvo rečenice ustrojstvo rečenice ustrojstvo rečenice rečenice na
o gramatičkome i primjerima na prototipnim i na prototipnim i na prototipnim i prototipnim i
komunikacijskom - opisuje rečenicu kao komunikacijsku jedinicu ovisnu o kontekstu čestim primjerima čestim primjerima čestim primjerima čestim primjerima
ustrojstvu - objašnjava komunikacijsko ustrojstvo rečenice: tema, tj. dio koji ovisi o te oblikuje tekst te oblikuje tekst na te primjenjuje te primjenjuje
rečenice na kontekstu (nosi staru obavijest) i rema, tj. dio koji ne ovisi o kontekstu (nosi prema modelu temelju sličnih jezično znanje u jezično znanje u
prototipnim i novu obavijest) na prototipnim i čestim primjerima primjera oblikovanju teksta oblikovanju teksta
čestim primjerima. - objašnjava razliku između rečenice kao gramatičke jedinice, tj. modela kojim
se ne govori i rečenice kao komunikacijske jedinice, tj. ostvaraja u govoru i
pismu
- objašnjava stilski neobilježeni red riječi u rečenici (gramatički red riječi: S, P,
O, PO; AT, AP) i stilski obilježeni red riječi u rečenici na prototipnim i čestim
primjerima
- stvara tekst razumijevajući rečenično ustrojstvo

A. 7. 7 - opisuje značenja riječi i njihovu ulogu u rečenici radi razumijevanja i stvaranja - uočava uz pomoć - uočava različite - samostalno - uspoređuje
tekstova učitelja različite odnose među objašnjava različite različite odnose
Učenik uspoređuje - uočava različite uloge istoznačnih i suprotnih riječi u kontekstu odnose među riječima i opisuje odnose među među riječima i
različite odnose i - objašnjava značenja novih riječi u različitim kontekstima riječima i opisuje prema riječima i opisuje objašnjava njihovo
značenja među - objašnjava učestale frazeme i funkcionalno ih uklapa u vlastiti govor njihovo značenje u smjernicama njihovo značenje u značenje u
riječima te opisuje - razlikuje riječi iz stranih jezika: anglizmi, hungarizmi, talijanizmi, germanizmi, poznatim njihovo značenje u različitim različitim
njihovo značenje u turcizmi i sl. kontekstima poznatim kontekstima kontekstima
različitim - razlikuje tuđice, posuđenice i usvojenice; tuđice zamjenjuje hrvatskim kontekstima
kontekstima. riječima
- prikuplja i objašnjava neologizme
- služi se hrvatskim jezičnim savjetnicima u tiskanome i digitalnome obliku
(npr. posjećuje mrežne stranice jezičnog sadržaja: savjetnik.ihjj.hr; bolje.hr,
riznica.ihjj.hr, nazivlje.hr i sl.)
- prepoznaje sličnosti i uvažava razlike između vlastite jezične kulture i drugih
jezičnih kultura

—103
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 7. 1 - povezuje vlastiti spoznajni i osjećajni doživljaj da bi stvorio cjelovitu sliku o - opisuje utjecaj - objašnjava - obrazlaže utjecaj - tumači utjecaj
književnome tekstu književnoga teksta utjecaj književnih književnoga teksta književnoga teksta
Učenik tumači - razvija pripovjednu sposobnost, tj. stavlja u odnos uzroke i posljedice te na vlastite reakcije tekstova na na stvaranje na stvaranje
utjecaj vlastito znanje o svijetu i prikaz svijeta u književnome tekstu prema sebi i stvaranje mišljenja mišljenja o sebi i mišljenja o sebi i
književnoga - uočava tematizira li tekst pojave i doživljaje koje može prepoznati u svojem drugima o sebi te na drugima te na drugima te na
teksta na okružju stvaranje vlastitih stvaranje vlastitih stvaranje vlastitih
stvaranje - uočava utjecaj književnih tekstova na poimanje vlastitih osjećaja i osjećaja mentalnih mentalnih mentalnih
mišljenja o sebi i prema drugim ljudima predodžaba predodžba predodžaba
- uočava estetska obilježja književnoga teksta u odnosu na ostale tekstove
drugima.
- stvara mentalne predodžbe o pročitanome tekstu
- čita iz užitka

PREPORUKA: Da bi učenik razvio trajnu čitateljsku naviku, preporučuje se zajedničko čitanje kraćih cjelovitih tekstova na satu, tj. interakcija: učenik - tekst, učenik - tekst - učenici, učenik - tekst -
učitelj te aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici. Predmet razgovora trebaju biti isključivo učenikove predodžbe o tekstu, kakve je sam oblikovao na temelju doživljaja i razumijevanja.
Pritom se ističe važnost svakoga pojedinačnog mišljenja.*

- imenuje i opisuje pripovjedne događaje u kronološkome slijedu radi - opisuje književni - opisuje književni - tumači prema - samostalno
B. 7. 2 cjelovitoga razumijevanja (različiti učenici različito čitaju isti tekst) tekst i prema tekst i prema smjernicama tumači značenje
Učenik tumači - uočava strukturu književnoga teksta: fabula i kompozicija književnoga teksta; smjernicama smjernicama značenje književnoga teksta
književni tekst na stih i strofa kao jedinstveni i samostalni pjesnički oblik; dijalog, monolog, otkriva njegovo otkriva njegovo književnoga teksta s obzirom na
temelju didaskalije i primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja značenje s značenje s s obzirom na žanrovska
- razlikuje pripovjedača (u 1. i 3. licu) od autora obzirom na obzirom na žanrovska obilježja obilježja i vlastito
čitateljskoga
- prepoznaje temeljna jezično-stilska obilježja književnoga teksta: hiperbola, vlastito čitateljsko žanrovska obilježja i vlastito čitateljsko
iskustva i
retoričko pitanje iskustvo i vlastito čitateljsko iskustvo
usporedbe s
- opisuje različite okolnosti, tj. namjeru autora koji usmjerava pažnju čitatelja čitateljsko iskustvo
drugim tekstovima na specifičnosti u književnome tekstu iskustvo
primjenjujući - opisuje figurativni jezik pjesništva (nešto se spoznaje kao nešto drugo)
književnoteorijska
znanja.

—104
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 7. 3 - vrednuje književni tekst i argumentira vlastita zapažanja povezujući ih s - potvrđuje uz - oblikuje stavove, - oblikuje stavove, - vrednuje
prethodnim znanjem pomoć učitelja objašnjava vlastito zastupa vlastito književni tekst,
Učenik vrednuje - interpretira etičku i idejnu razinu književnoga teksta vlastito mišljenje o mišljenje i mišljenje i zastupa vlastito
književni tekst i - uočava višeslojnost književnoga teksta tekstu dokazima iz povezuje ga s povezuje ga s mišljenje i
argumentira - tumači dublje značenje književnoga teksta teksta dokazima na dokazima na argumentira
vlastita zapažanja - uočava autorove poruke u književnome tekstu kojima ga temelji kojima ga temelji vlastita zapažanja
u vezi s pročitanim - objašnjava uzroke i posljedice u književnome tekstu u vezi s
tekstom. - uočava veze i odnose u književnome tekstu pročitanim
- usklađuje tekstni i vlastiti kod tekstom
- uspoređuje djela slične tematike
- zastupa vlastito mišljenje i poštuje mišljenja drugih
- objašnjava na koji način i u kojoj mjeri književni tekst utječe na oblikovanje
njegovih stavova i vrijednosti
- tekstne vrste: lirska pjesma (socijalna, misaona, duhovna), novela, socijalna
pripovijetka, roman, kriminalistički roman, biografija, autobiografija, dramski
tekst

PREPORUKA: U ostvarivanju ovoga ishoda učenicima valja omogućiti slobodno i otvoreno iznošenje vlastitih zapažanja u obliku zaključka, prosudbe, usporedbe i vrednovanja u različitim
komunikacijskim modelima govornih vježbi: okrugli stol, diskusija, panel-diskusija, tribina i sl.

PREPORUKA B. 1, B. 2, B. 3: Vrste tekstova navedene u ishodu B. 3 odnose se i na ishode B. 1 i B. 2.

Prema izboru učitelja u dogovoru s učenicima učenik čita između šest i osam cjelovitih književnih tekstova godišnje izabranih prema sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajne mogućnosti
učenika, podjednaka žanrovska zastupljenost tekstova (poezija, proza, drama), raznolika tematska zastupljenost tekstova, podjednaka zastupljenost antologijskih i suvremenih tekstova.

B. 7. 4 - izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta - opisuje vlastiti - objašnjava - obrazlaže vlastiti - argumentirano
- obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnih tekstova izbor književnoga vlastiti izbor izbor književnoga obrazlaže vlastiti
Učenik obrazlaže - obrazlaže žanrove na temelju tematike, likova i načina izlaganja teksta s obzirom književnoga teksta teksta izbor književnoga
vlastiti izbor - obrazlaže figurativnost jezika književnosti na tematiku, likove s obzirom na primjenjujući teksta
književnih - objašnjava svevremenske općeljudske poruke književnoga teksta i načine izlaganje tematiku, likove i znanja s obzirom primjenjujući
tekstova za - stvara zajednički popis književnih tekstova po kriteriju žanra, autora, tematike načine izlaganja na tematiku, likove znanja s obzirom
čitanje, i sl. i načine izlaganja na tematiku, likove
primjenjuje znanja i načine izlaganja
s obzirom na
tematiku, likove i
načine izlaganja.

PREPORUKA: Čita najmanje jedan književni tekst godišnje prema vlastitome izboru. Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja te se mogu i ne
moraju sumativno vrednovati.

—105
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- - - -
B. 7. 5 - istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je
bliska nadgledajući vlastiti napredak
Učenik se - nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom
stvaralački izražava učenja i poučavanja
prema vlastitome - raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i
interesu potaknut preuzimajući rizik do konačnoga cilja
različitim - pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim digitalnim
iskustvima i uređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel (fotoaparat, snimač zvuka i slike),
doživljajima besplatni programi na interentu)
tijekom učenja i - vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na
poučavanja. samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
- stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na dijalektu /
zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema
za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i
plesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film,
crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.)
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa
svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,
originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

PREPORUKA: Ovim je ishodom učeniku ponuđen stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Ishod se može
ostvarivati individualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja uradak
razrednomu odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i
komunikacijske tehnologije.

—106
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KULTURA I MEDIJI

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 7. 1 - izabire relevantne izvore za istraživanje informacija u skladu sa zadatkom - organizira prema - organizira prema - organizira prema - samostalno
- uspoređuje informacije iz različitih izvora sa svrhom procjene pouzdanosti, smjernicama smjernicama smjernicama organizira
Učenik organizira točnosti i autorstva izabrane izabrane izabrane izabrane
izabrane - selektivno i kritički preuzima informacije iz različitih izvora informacije iz informacije iz informacije iz informacije iz
informacije iz - koristi se informacija poštujući intelektualno vlasništvo jednoga izvora različitih izvora različitih izvora sa različitih izvora sa
različitih izvora - predlaže rješenja problemske situacije na temelju prikupljenih i organiziranih svrhom rješavanja svrhom rješavanja
radi rješavanja informacija problemske problemske
problemske - razlikuje činjenice od mišljenja i stavova situacije situacije
situacije. - analizira različita značenja tekstova
- uočava predrasude i stereotipe
- citira izvor informacija
- služi se različitim priručnicima prema svojim interesima i potrebama

- tekstne vrste: dnevnik, blog, novinski članak, letak, natuknica u različitim

priručnicima (referentnoj literaturi)

C. 7. 2 - prepoznaje - objašnjava - uspoređuje - obrazlaže

- objašnjava svoju reakciju na medijski tekst i pretpostavlja komu bi još mogao
pozitivan i pozitivan i pozitivan i pozitivan i
Učenik obrazlaže biti zanimljiv i koristan
negativan utjecaj negativan utjecaj negativan utjecaj negativan utjecaj
pozitivan i - uspoređuje reakcije različitih primatelja na poruke u sobama za razgovor, na
različitih medijskih različitih medijskih različitih medijskih različitih
negativan utjecaj forumima i društvenim mrežama
tekstova na razvoj tekstova na razvoj tekstova na razvoj medijskih
različitih medijskih - objašnjava zašto bi primatelji i pošiljatelji različite dobi, spola, nacionalnosti,
stavova i stavova i stavova i tekstova na razvoj
tekstova na razvoj društvenoga statusa i sl. mogli različito reagirati na različite medijske tekstove
vrijednosti ciljane vrijednosti ciljane vrijednosti ciljane stavova i
stavova i vrijednosti - obrazlaže različito poimanje istoga teksta u različitih primatelja
tinejdžerske tinejdžerske tinejdžerske vrijednosti ciljane
ciljane tinejdžerske - suprotstavlja se stereotipima, predrasudama, prikrivenoj i otvorenoj
publike publike publike tinejdžerske
publike. diskriminaciji te suzbija govor mržnje
publike

—107
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 7. 3 - razlikuje uporabu postupaka, tehnika i izražajnih sredstava u različitim - izdvaja tehnike i - razlikuje - opisuje postupke, - samostalno
časopisima: usklađenost naslova sa sadržajem teksta, odnos fotografije i izražajna sredstva postupke, tehnike tehnike i izražajna objašnjava
Učenik objašnjava ilustracije s tekstom, svrha izdvajanja teksta u okvir, vizualni znakovi za u medijskom i izražajna sredstva sredstva u postupke, tehnike
uporabu privlačenje pozornosti, svrha različitih priloga časopisu tekstu u medijskome medijskome i izražajna sredstva
postupaka, tehnika - objašnjava kako se različitim postupcima, tehnikama i izražajnim sredstvima tekstu te opisuje tekstu te u medijskome
i izražajnih oblikuje značenje medijske poruke i stvara željeni učinak na primatelja (npr. prema objašnjava prema tekstu te
sredstava u učenik zapaža naglašeno reklamiranje modnih i kozmetičkih proizvoda ili smjernicama na smjernicama na objašnjava kako se
različitim tematsko predstavljanje odjeće i obuće nizom fotografija u časopisima) poznatome poznatim njima prenosi
časopisima sa primjeru kako se primjerima kako se poruka istražujući
svrhom prenošenja njima prenosi njima prenosi nove primjere
poruke. poruka poruka

C. 7. 4 - tumači vezu teksta i svijeta koji ga okružuje - objašnjava uz - objašnjava prema - obrazlaže prema - obrazlaže svojim
- opisuje ulogu popularne glazbe u izražavanju temeljnih pitanja mladenačkoga pomoć učitelja smjernicama smjernicama riječima značenje
Učenik obrazlaže identiteta značenje značenje značenje popularnokulturnih
vlastitim riječima - obrazlaže značenje popularnokulturnih tekstova i povezuje ih s društvenim i popularnokulturnih popularnokulturnih popularnokulturnih tekstova i povezuje
značenje popular- ekonomskim okružjem (npr. biografije poznatih koje prikazuju društvenu i tekstova i povezuje tekstova i povezuje tekstova i povezuje ih s društvenim i
nokulturnih ekonomsku raslojenost) ih s društvenim ih s društvenim ih s društvenim i ekonomskim
tekstova s obzirom - tumači priču i likove kao temelje popularnih tekstova, tj. kao objekte divljenja okružjem okružjem ekonomskim okružjem
na društveni i ili osude okružjem
ekonomski - izdvaja dijelove teksta koji predstavljaju predrasude i stereotipe
kontekst. - izdvaja vlastita i tuđa mišljenja o popularnokulturnim tekstovima u skladu s
dosadašnjim znanjem i kulturnim iskustvom
- objašnjava postojanje različitih, njemu poznatih supkultura (gejmeri,
šminkeri...)
- uspoređuje popularnu kulturu s tzv. visokom kulturom na poznatim
primjerima iz književnosti ili drugih umjetnosti

- tekstne vrste: djela tzv. trivijalne književnosti: krimići, romanse, gotički

romani, tj. suvremeni tekstovi s kojima se učenik svakodnevno susreće,
tinejdžerski časopisi

PREPORUKA: Ovim se ishodom učeniku predstavlja kultura s gledišta svakodnevnoga života, kultura s društvenoga gledišta, kultura u odnosu na popularnu kulturu i kultura u odnosu prema
književnosti i ostalim umjetnostima. Ishod nastoji promicati senzibilitet za novu, mladu publiku i njihove frekventne žanrove sa svrhom razvoja kreativnoga i kritičkoga mišljenja.

—108
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 7. 5 Preporučeni izvanučionički sadržaji: - uz pomoć učitelja - na poticaj izabire - samostalno - samostalno

- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja izabire i posjećuje i posjećuje izabire i posjećuje izabire i posjećuje
Učenik vrednuje organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici kulturne događaje, kulturne događaje različite kulturne različite kulturne
kulturne događaje, - odlazak u kino i kinoteke obrazlaže izbor u skladu s događaje; događaje;
samostalno ih - posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke jednoga kulturnog vlastitim procjenjuje vrednuje njihovu
izabire i posjećuje kuće) događaja i interesima te ih njihovu kvalitetu s kvalitetu s
u fizičkome i - posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, uspoređuje ga s uspoređuje s obzirom na vlastite obzirom na
digitalnome instituti, zavodi vlastitim vlastitim interese, stavove i vlastite interese,
okružju. - festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski iskustvom, iskustvom, uvjerenja te stavove i uvjerenja
- tribine i susreti s književnicima i autorima različitih provenijencija stavovima i stavovima i uvažava stavove i te uvažava
- sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja vrijednostima vrijednostima vrijednosti drugih stavove i
- posjeti izložbama vrijednosti drugih
- predavanja u fizičkome i digitalnome okružju
- sudjelovanje u raznim projektima
- internetski kulturni portali
- internetski sadržaji: online izložbe, online učionice

PREPORUKA: Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja te se mogu i ne moraju sumativno vrednovati. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome
ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje
dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu
neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishod se odnosi na sve cikluse u svrhu osobnog razvoja te aktivnoga uključivanja učenika u kulturni i društveni život zajednice. Izvor podataka o ostvarenosti
očekivanoga ishoda jest učenička mapa u kojoj učenik tijekom školske godine samostalno bilježi i prati vlastite aktivnosti. Preporučuje se dvaput na godinu zajednički posjet učenika i učitelja
određenomu izabranom sadržaju.

—109
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

8. razred osnovne škole

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 8. 1 - razgovara prema različitim obrascima vođenja razgovora u skladu sa zadanom - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
ili slobodno odabranom temom razgovara i smjernicama smjernicama razgovara i
Učenik razgovara i - primjenjuje vještine grupnoga razgovora: uvjeravanje, nagovaranje, raspravlja prema razgovara i razgovara i raspravlja prema
raspravlja prema pregovaranje, raspravljanje jednome od raspravlja prema raspravlja prema različitim
različitim - raspravlja spontano ili u planiranoj i pripremljenoj raspravi obrazaca grupnoga jednome od različitim obrascima
obrascima - govori samo ono što može dokazati razgovora, obrazaca grupnoga obrascima grupnoga
grupnoga - aktivno sluša sugovornika primjenjuje razgovora, grupnoga razgovora, aktivno
razgovora, - razgovijetno govori primjenjujući govorne vrednote i pravogovornu normu: vještine aktivnoga primjenjuje razgovora, aktivno sluša i poštuje
primjenjuje točno izgovara prototipne i česte riječi u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie slušanja i poštuje vještine aktivnoga sluša i poštuje pravila uljudnoga
vještine aktivnoga (neologizmi) pravila uljudnoga slušanja i poštuje pravila uljudnoga ophođenja
slušanja i poštuje - poštuje pravila uljudnoga ophođenja ophođenja pravila uljudnoga ophođenja
pravila uljudnoga - komunicira asertivno i izbjegava nasilnu komunikaciju ophođenja
ophođenja.
- tekstne vrste: komentar, okrugli stol

A. 8. 2 - razlikuje slušanje iz zadovoljstva, empatijsko slušanje, sadržajno slušanje i - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i
kritičko slušanje: usmjereno na procjenu slušanoga teksta obrazlaže tekst u prosuđuje tekst u samostalno prosuđuje
Učenik aktivno - aktivno sluša tekst u različite svrhe: osobna, obrazovna, javna cjelini uz pomoć cjelini prema prosuđuje značenje teksta u
sluša tekst, - procjenjuje podatke iz slušanoga teksta učitelja te ga smjernicama te ga značenje teksta u cjelini na temelju
prosuđuje - organizira i objedinjuje važne podatke iz slušanoga teksta u sažetak povezuje s povezuje s cjelini na temelju prethodnoga
značenje teksta u - sintetizira sadržaj slušanoga teksta prethodnim prethodnim prethodnoga znanja i iskustva
cjelini i povezuje - zauzima stav prema značenju slušanoga teksta znanjem i znanjem i znanja i iskustva te iznosi
ga s prethodnim - prosuđuje slušani tekst i proširuje njegovo značenje na temelju prethodnoga iskustvom iskustvom konkretne
znanjem i znanja i iskustva primjere
iskustvom iznoseći - objašnjava značenje nepoznatih riječi služeći se različitim izvorima
konkretne - tumači govornikovu neverbalnu komunikaciju
primjere. -tekstne vrste: obavijesni tekstovi (anketa, reportaža, putopis), izlagački
tekstovi (predavanje, predstavljanje), raspravljački tekstovi (problemski članak,
komentar)

—110
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 8. 3 - oblikuje i govori tekst u skladu sa svrhom govorenja - oblikuje i govori - oblikuje i govori - oblikuje i govori - samostalno
- oblikuje i govori tekstove složenih opisnih i pripovjednih struktura te uz pomoć učitelja prema prema oblikuje i govori
Učenik oblikuje i jednostavnih raspravljačkih struktura prema smjernicama tekst složenih smjernicama tekst smjernicama tekst tekst složenih
govori tekstove - jasno i sustavno izlaže u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom opisnih i složenih opisnih i složenih opisnih i opisnih i
složenih prema smjernicama pripovjednih pripovjednih pripovjednih pripovjednih
pripovjednih i - obrazlaže vlastito mišljenje i stajalište o različitim temama u skladu s dobi i struktura te struktura te struktura te struktura te
opisnih struktura vlastitim iskustvom te ga procjenjuje s obzirom na tuđa stajališta i mišljenja jednostavnih jednostavnih jednostavnih jednostavnih
te jednostavnih - primjenjuje govorničke vještine: govori s uvjerenjem raspravljačkih raspravljačkih raspravljačkih raspravljačkih
raspravljačkih - usklađuje govorenje sa znacima neverbalne komunikacije: ima pozitivan i struktura i iznosi struktura i iznosi struktura i struktura i
struktura u skladu otvoren stav vlastito mišljenje i vlastito mišljenje i obrazlaže vlastito obrazlaže vlastito
s temom i prema - uvježbava govornu fluentnost (spretnost): izbjegava pogreške u govoru, stajalište u skladu stajalište u skladu mišljenje i mišljenje i
smjernicama. zastajkivanja, samoispravljanja, izbjegava zamuckivanje i poštapalice s temom s temom stajalište u skladu stajalište u skladu
- razgovijetno govori i primjenjuje govorne vrednote i pravogovornu normu: s temom s temom
točno izgovara prototipne i česte riječi u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie
(neologizmi)
- poštuje pravila uljudnoga ophođenja

- tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi složenih struktura, raspravljački

tekstovi (komentar, osvrt)

—111
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 8. 4 - čita tekst s razumijevanjem u različite svrhe: osobne, obrazovne, javne - čita tekst s - čita tekst s - čita tekst s - čita tekst s
- uočava kako slikovni elementi i grafička struktura teksta utječu na razumijevanjem, razumijevanjem, razumijevanjem, razumijevanjem,
Učenik čita tekst s razumijevanje teksta u cjelini obrazlaže tekst u samostalno prosuđuje prosuđuje
razumijevanjem, - procjenjuje podatke iz čitanoga teksta cjelini prema obrazlaže tekst u značenje teksta u značenje teksta u
prosuđuje - pronalazi i navodi dokaze iz čitanoga teksta i izvan teksta (npr. na temelju smjernicama i cjelini i povezuje cjelini na temelju cjelini na temelju
značenje teksta u vlastitoga znanja, informacija u drugim tekstovima) povezuje ga s ga s prethodnim prethodnoga prethodnoga
cjelini i povezuje - organizira i objedinjuje važne podatke iz čitanoga teksta u sažetak prethodnim znanjem i znanja i iskustva te znanja i iskustva
ga s prethodnim - stvara vizualne prikaze (npr. plakate), grafičke organizatore (npr. Vennov znanjem i iskustvom iznosi konkretne iznoseći
znanjem i dijagram, strukturirane mape) sintetizirajući sadržaj pročitanoga teksta iskustvom primjere konkretne
iskustvom. - izvršava različite vrste čitalačkih zadataka (npr. pronalaženje podataka ili primjere te
tumačenje dijelova teksta) proširuje značenje
- tumači svrhu slikovnih materijala povezujući ih s čitanim tekstom teksta
- zauzima stav prema pročitanome i prosuđuje čitani tekst na temelju
prethodnoga znanja i iskustva
- proširuje značenje čitanoga teksta čitajući nove tekstove iste ili slične
tematike
- objašnjava značenje nepoznatih riječi služeći se različitim izvorima
- interpretativno čita tekst primjenjujući pravogovornu normu i govorne
vrednote
- uspoređuje obilježja tekstova prema vrsti, obliku, svrsi i primatelju

- tekstne vrste: obavijesni tekstovi (anketa, reportaža, putopis), izlagački

tekstovi (predavanje, predstavljanje), raspravljački tekstovi (problemski članak,
komentar), isprekidani tekstovi (obrazac)

—112
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 8. 5 - piše tekst s prepoznatljivom komunikacijskom funkcijom u skladu sa - oblikuje i piše - prema modelu - samostalno - samostalno
slobodno odabranom ili zadanom temom u kojem dolaze do izražaja: svjesnost tekst složenih oblikuje i piše oblikuje i piše oblikuje i piše
Učenik piše tekst i proces razlaganja ideja opisnih i tekst složenih tekst složenih tekst složenih
složenih opisnih i - planira sadržaj teksta postavljajući koncept i određuje glavni cilj i podciljeve pripovjednih i opisnih i opisnih i opisnih i
pripovjednih - obrazlaže vlastito mišljenje oblikujući argumente i stajališta na temelju točnih jednostavnih pripovjednih pripovjednih pripovjednih te
struktura te podataka i primjera raspravljačkih struktura te struktura te uz jednostavnih
jednostavnih - izabire i organizira podatke i glavne ideje u sadržajno jasne i gramatički točne struktura u skladu jednostavnih pomoć učitelja raspravljačkih
raspravljačkih rečenice stvarajući odjeljke s temom i prema raspravljačkih tekst jednostavnih struktura u skladu
struktura u skladu - ostvaruje vanjsku i unutarnju strukturu pisanoga teksta planu struktura u skladu raspravljačkih s temom i prema
s temom i prema - oblikuje vanjsku prezentaciju teksta odabirući odgovarajući oblik i format s temom i prema struktura u skladu smjernicama
smjernicama. teksta smjernicama s temom i prema
- rabi složenije rečenične strukture smjernicama
- izabire slikovni materijal koji pojašnjava tekst koji piše
- piše tekst u zadanim veličinama s obzirom na vrijeme i dužina teksta
- piše u skladu s pravopisnom normom: piše prototipne i česte riječi u kojima
su glasovi č, ć, dž, đ, dvoglas ie (neologizmi); piše veliko slovo u jednorječnim i
višerječnim izrazima/imenima (ustanove, društva, pokreti, epohe, povijesni
događaji); piše zarez u nezavisnosloženim i zavisnosloženim rečenicama; piše
česte riječi iz stranih jezika; pravilno piše u uspravnom nabrajanju
- piše s potrebom i zadovoljstvom

- tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi složenih struktura, raspravljački

tekstovi (komentar, osvrt, javno pismo, post na forumu), prezentacija

—113
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 8. 6 - objašnjava rečenice po sastavu na temelju uporabe i primjenjuje imanentno - opisuje uz pomoć - opisuje prema - objašnjava prema - objašnjava
jezično znanje učitelja rečenice smjernicama smjernicama rečenice po
Učenik oblikuje - objašnjava rečenice po sastavu: jednostavne i složene rečenice s obzirom na po sastavu na rečenice po rečenice po sastavu na
tekst i primjenjuje temeljno rečenično ustrojstvo na prototipnim i čestim primjerima prototipnim i sastavu na sastavu na prototipnim i
sintaktička znanja - objašnjava jednostavne rečenice s obzirom na odnos između predikata i čestim primjerima prototipnim i prototipnim i čestim primjerima
o rečenicama po subjekta te predikatnoga skupa i subjektnoga skupa te oblikuje tekst čestim primjerima čestim primjerima te primjenjuje
sastavu na - objašnjava složene rečenice (nezavisnosložene, zavisnosložene i prema modelu te oblikuje tekst na te primjenjuje jezično znanje u
prototipnim i višestrukosložene) s obzirom na broj surečenica i s obzirom na vrstu sklapanja temelju sličnih jezično znanje u oblikovanju teksta
čestim primjerima. surečenica (sklapanje povezivanjem, sklapanje uvrštavanjem i sklapanje primjera oblikovanju teksta
nizanjem bez veznika)
- vrste rečenica: jednostavne neproširene, jednostavne proširene;
nezavisnosložene rečenice: sastavne, suprotne, rastavne, zaključne, isključne;
zavisnosložene rečenice: predikatne, subjektne, objektne, mjesne, vremenske,
načinske, uzročne, pogodbene, atributne
- stvara tekst razumijevajući rečenični sastav

A. 8. 7 - istražuje uz - istražuje prema - samostalno - samostalno

- stavlja u odnos razvoj hrvatskoga jezika s nacionalnim identitetom i kulturom
pomoć učitelja smjernicama istražuje istražuje
Učenik istražuje - objašnjava pojmove trojezičnosti i tropismenosti kroz povijest
informacije o informacije o informacije o informacije o
informacije o - upoznaje se s tekstovima i događajima važnima za razvoj hrvatskoga jezika
tekstu i događaju tekstu i događaju tekstovima i tekstovima i
tekstovima i (Bašćanska ploča, Misal po zakonu rimskog dvora, Biblija, prvi rječnik i prva
po vlastitome po vlastitome događajima po događajima po
događajima gramatika, ilirski pokret, hrvatska himna)
izboru važnome za izboru važnome za vlastitome izboru vlastitome izboru
važnima za razvoj - istražuje suvremene jezične priručnike sa svrhom upoznavanja suvremene
razvoj hrvatskoga razvoj hrvatskoga važnima za razvoj važnima za razvoj
hrvatskoga jezika. leksikografije i uočava brojnost jezičnih priručnika
jezika jezika hrvatskoga jezika hrvatskoga jezika
- prepoznaje sličnosti i uvažava razlike između vlastite jezične kulture i drugih
stavljajući u odnos
jezičnih kultura
hrvatski jezik i
kulturnu baštinu

—114
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 8. 1 - povezuje vlastiti spoznajni i osjećajni doživljaj da bi stvorio cjelovitu sliku o - opisuje razliku - stavlja u odnos - objašnjava odnos - obrazlaže odnos
književnome tekstu između proživljeno proživljenoga proživljenoga
Učenik obrazlaže - uočava da je u književnome tekstu riječ o svijetu i čovjekovoj sudbini proživljenoga iskustvo i iskustvo iskustva i iskustva iskustva i iskustva
odnos - obrazlaže odnos fiktivnoga i stvarnoga svijeta u kontekstu prikazivanja iskustva i iskustva stečeno čitanjem stečenoga čitanjem stečenoga čitanjem
proživljenoga događaja, likova i iskustava stečenoga čitanjem književnih tekstova književnih tekstova književnih tekstova
iskustva i iskustva - rješava različite problemske vršnjačke situacije pomoću različitih oblika priča književnih tekstova i potkrepljuje ih i potkrepljuje ih
stečenoga (preuzimanjem fiktivnoga iskustva) izdvajajući primjerima koji su primjerima koji su
čitanjem - obrazlaže estetska obilježja književnoga teksta na temelju svojega konkretan primjer mu pomogli u mu pomogli u
književnih čitateljskoga iskustva i znanja o književnosti stvaranju slike rješavanju
tekstova. - čita iz užitka svijeta problemske
situacije

PREPORUKA: Da bi učenik razvio trajnu čitateljsku naviku, preporučuje se zajedničko čitanje kraćih cjelovitih tekstova na satu, tj. interakcija: učenik - tekst, učenik - tekst - učenici, učenik - tekst -
učitelj te aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici. Predmet razgovora trebaju biti isključivo učenikove predodžbe o tekstu, kakve je sam oblikovao na temelju doživljaja i razumijevanja.
Pritom se ističe važnost svakoga pojedinačnog mišljenja. Rabe se tehnike procesne drame, forum-kazališta.

B. 8. 2 - prosuđuje različite osobine likova predočene govorom lika, njegovim - interpretira uz - interpretira - interpretira - samostalno
razmišljanjem, emocionalnim i psihičkim reakcijama, moralnim stavovima i pomoć učitelja prema prema interpretira
Učenik interpretira njihov međusobni odnos književni tekst na smjernicama smjernicama književni tekst na
književni tekst na - obrazlaže važnost konteksta (osobnoga, društvenoga) i odnosa s drugim temelju vlastitoga književni tekst na književni tekst na temelju vlastitoga
temelju vlastitoga tekstovima za cjelovitije razumijevanje književnoga teksta čitateljskog temelju vlastitoga temelju vlastitoga čitateljskog
čitateljskog - objašnjava obilježja poetskoga, proznog i dramskog teksta te njihove iskustva i čitateljskog čitateljskog iskustva i dovodi
iskustva i višeznačnosti i primjenjuje temeljna književnoteorijska znanja osobnoga iskustva i dovodi iskustva i dovodi ga u vezu s
konteksta konteksta ga u vezu s drugim ga u vezu s drugim drugim
primjenjujući tekstovima i tekstovima te tekstovima te
književnoteorijska osobnim osobnim i osobnim i
znanja. kontekstom društvenim društvenim
kontekstom kontekstom

—115
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 8. 3 - procjenjuje etičku, estetsku i idejnu razinu književnoga teksta - prosuđuje uz - prosuđuje prema - prosuđuje - kritički vrednuje
- uspoređuje problematiku književnoga teksta s vlastitim iskustvom pomoć učitelja smjernicama književni tekst, književni tekst,
Učenik kritički - objašnjava svrhu pisanja i gledište autora u književnome tekstu književni tekst i književni tekst i zastupa vlastite zastupa vlastite
vrednuje književni - dovodi u vezu obilježja žanra i značenje književnoga teksta objašnjava vlastite objašnjava vlastite stavove i povezuje stavove i povezuje
tekst i povezuje ga - vrednuje misaonu poruku književnoga teksta stavove stavove ih s vlastitim ih s vlastitim
s vlastitim - pretpostavlja autorove neizgovorene stavove, vrijednosti i namjere koje su književnim književnim
književnim implicitno navedene u književnome tekstu iskustvom iskustvom
iskustvom. - donosi zaključke o književnome tekstu i potkrepljuje ih dokazima
- tumači vlastita stajališta o književnome tekstu
- razlikuje uporabu fraza, floskula i neutemeljenih dokaza u odnosu na čvrste
dokaze
- revidira vlastita i tuđa stajališta o književnome tekstu i ne prihvaća ih bez
analize i vrednovanja
- predlaže načine pomirbe različitih mišljenja, izražava suglasnost za različita
mišljenja, prihvaća ispravnost tuđega mišljenja ili zaključka o književnome
tekstu
- oblikuje književni ukus i daje preporuku za čitanje književnih tekstova
- uspoređuje književne tekstove istoga ili različitih autora, iste književne vrste i
tematike
- uspoređuje književni tekst s njegovim adaptacijama u drugim medijima

- tekstne vrste: lirska pjesma, kratka priča, novela, roman, socijalni i povijesni
roman, predaja, dramski tekst: komedija

PREPORUKA: U ostvarivanju ovoga ishoda učenicima valja omogućiti slobodno i otvoreno iznošenje vlastitih zapažanja u obliku zaključka, prosudbe, usporedbe i vrednovanja u različitim
komunikacijskim modelima govornih vježbi: okrugli stol, diskusija, panel-diskusija, tribina i sl.

PREPORUKA B. 1, B. 2, B. 3: Vrste tekstova navedene u ishodu B. 3 odnose se i na ishode B. 1 i B. 2.

Prema izboru učitelja u dogovoru s učenicima učenik čita između šest i osam cjelovitih književnih tekstova godišnje izabranih prema sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajne mogućnosti
učenika, podjednaka žanrovska zastupljenost tekstova (poezija, proza, drama), raznolika tematska zastupljenost tekstova, podjednaka zastupljenost antologijskih i suvremenih tekstova.

—116
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 8. 4 - izražava vlastiti doživljaj književnoga teksta - obrazlaže prema - obrazlaže vlastiti - prosuđuje - argumentirano
- obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnih tekstova smjernicama izbor književnoga samostalno prosuđuje
Učenik
- uočava zajedničke karakteristike omiljenoga žanra i omiljenih autora vlastiti izbor teksta, opisuje izabrani književni samostalno
argumentirano
prosuđuje - uočava svrhu književnoga teksta: razotkrivanje nevolja potlačenih, književnoga teksta prema tekst, promišlja o izabrani književni
samostalno propitivanje autoriteta i uočava njegovu smjernicama njegovoj ulozi u tekst, promišlja o
izabrani književni - prepoznaje svevremenske i općeljudske vrijednosti i ideje koje prenosi svrhu u skladu s njegovu ulogu u skladu s vlastitim njegovoj ulozi u
tekst i promišlja o književni tekst vlastitim skladu s vlastitim iskustvom i skladu s vlastitim
njegovoj svrsi i - argumentirano raspravlja o vrijednostima izabranih književnih tekstova iskustvom iskustvom i obrazlaže iskustvom i
obilježjima - uvažava različite književne ukuse i stavove obrazlaže karakteristike obrazlaže
pripadajućega karakteristike pripadajućega karakteristike
žanra i autora. pripadajućega žanra pripadajućega
žanra žanra i autora

PREPORUKA: Čita najmanje jedan književni tekst godišnje prema vlastitome izboru. Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja te se mogu i ne
moraju sumativno vrednovati.

- - - -
B. 8. 5 - istražuje, eksperimentira i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je
bliska nadgledajući vlastiti napredak
Učenik se - nudi inovativna rješenja potaknut različitim iskustvima i doživljajima tijekom
stvaralački izražava učenja i poučavanja
prema vlastitome - raščlanjuje proces nastanka uratka na etape svladavajući moguće probleme i
interesu potaknut preuzimajući rizik do konačnoga cilja
različitim - pronalazi besplatne alate za provedbu, koristi se vlastitim digitalnim
uređajima koji su mu dostupni (npr. mobitel (fotoaparat, snimač zvuka i slike),
iskustvima i besplatni programi na interentu)
doživljajima - vrednuje vlastiti uradak i uratke drugih učenika s naglaskom na
tijekom učenja i samovrednovanju prema unaprijed zadanim sastavnicama
poučavanja. - stvara različite individualne uratke (npr. stvaralaštvo na dijalektu /
zavičajnome govoru, uređuje razredne novine, dramatizira tekstove i priprema
za izvedbu, osmišljava scenografiju, izrađuje kostime, izražava se pokretom i
plesom, snima kratke filmove (isječke), oblikuje fotografije u ilustrativni film,
crta slikovnicu, izrađuje različite priručnike i sl.)
- prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći vlastiti napredak
- koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima sa
svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,
originalnost i stvaralačko mišljenje
- razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

Preporuka: Ovim je ishodom učeniku ponuđen stvaralački način izražavanja i mogućnost dokazivanja u kreativnom poslu koji je bitno drukčiji od klasične provjere znanja. Ishod se može ostvarivati
individualnim i timskim radom. Ostvarivanje ishoda prati se i ne podliježe vrednovanju. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja uradak razrednomu
odjelu, a učitelj ga može nagraditi za izniman trud. Ishodom se ostvaruju međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske
tehnologije.

—117
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KULTURA I MEDIJI

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 8. 1 - uspoređuje informacije iz različitih izvora sa svrhom procjene pouzdanosti, - sažima glavne - sažima glavne - povezuje nove - povezuje nove
točnosti i autorstva u skladu sa zadatkom ideje izražavajući ideje izražavajući informacije s informacije s
Učenik vrednuje - predlaže rješenja problemske situacije na temelju prikupljenih i ih vlastitim ih vlastitim vlastitim vlastitim
informacije i obrađenih/analiziranih informacija riječima prema riječima te ih postojećim postojećim
izvore informacija - prepoznaje kontekst u tumačenju informacija smjernicama te ih uspoređuje s znanjem i znanjem i
te povezuje - prepoznaje aluzije na druge tekstove uspoređuje s vlastitim vrijednosnim vrijednosnim
odabrane - zaključuje na temelju prikupljenih informacija vlastitim postojećim sustavom te ih sustavom te ih
informacije s postojećim znanjem primjenjuje u primjenjuje u
postojećim znanjem donošenju rješavanju
- tekstne vrste: opis procesa, biografija, dijagram, grafikon, kritika, osvrt,
znanjem radi zaključaka problemske
referentna literatura
rješavanja situacije
problemske
situacije.

C. 8. 2 - objašnjava snagu medijskih poruka kojima je svakodnevno okružen i njihov - opisuje utjecaj - objašnjava - obrazlaže utjecaj - prosuđuje
utjecaj na vlastiti doživljaj stvarnosti i oblikovanje vlastitih stavova (npr. medijskih tekstova utjecaj medijskih medijskih tekstova utjecaj medijskih
Učenik prosuđuje opisuje neke opće stereotipe u tinejdžerskim časopisima) kao predstavljanje tekstova sa sa svrhom tekstova sa
utjecaj medijskih - samostalno izabire i prerađuje informacije za stvaranje pretpostavki i stvarnosti u svrhu svrhom komercijalizacije i svrhom
tekstova sa donošenje odluka (npr. uočava i kritički prosuđuje idole koje predstavljaju oblikovanja oblikovanja oblikovanja komercijalizacije i
svrhom masovni mediji: filmske zvijezde, vrhunske manekenke i sportaši) stavova te ih stavova te ih stavova te ih oblikovanja
komercijalizacije i - objašnjava i pretpostavlja zašto bi primatelji i pošiljatelji različite dobi, spola, dekonstruira dekonstruira dekonstruira stavova te ih
oblikovanja kulture, rase, financijskoga statusa i (posebnih) potreba mogli različito reagirati prema modelu prema prema dekonstruira
stavova te ih na različite medijske tekstove (npr. na medijski tekst u kojem se iznosi neko uspoređujući više smjernicama smjernicama uspoređujući više
dekonstruira prijeporno pitanje o kojem se javno raspravlja) tekstova istoga uspoređujući više uspoređujući više tekstova istoga
uspoređujući više sadržaja tekstova istoga tekstova istoga sadržaja
tekstova istoga sadržaja sadržaja
sadržaja.

—118
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 8. 3 - razlikuje hipertekst od običnoga teksta - izdvaja postupke, - opisuje prema - samostalno - tumači uporabu
- služi se poveznicama koje proširuju sadržaj teksta tehnike i izražajna smjernicama opisuje postupke, postupaka,
Učenik tumači - uočava sastavne elemente hipermedije: međusobno povezani tekst, slika, sredstva u postupke, tehnike i tehnike i izražajna tehnika i
uporabu video i zvuk internetskome izražajna sredstva sredstva u izražajnih
postupaka, tehnika - opisuje uporabu postupaka, tehnika i izražajnih sredstava u kreiranju okružju u internetskome internetskome sredstava u
i izražajnih internetskih stranica (npr. proučava strukturu internetske stranice: raspored okružju i okružju i inernetskome
sredstava u rubrika, korisne poveznice, raspored sadržaja; npr. uporaba zvukova i glazbe objašnjava kako se objašnjava kako se okružju, navodi
internetskome može potaknuti korisnika da se dulje zadrži na internetskim stranicama i njima prenosi njima prenosi primjere i
okružju sa svrhom pretražuje sadržaje) poruka poruka procjenjuje kako
prenošenja poruke. se njihovom
kombinacijom
prenosi poruka

C. 8. 4 - obrazlaže vezu teksta i svijeta koji ga okružuje - obrazlaže uz - obrazlaže prema - prosuđuje prema - samostalno
- objašnjava ulogu popularne glazbe u izražavanju temeljnih pitanja pomoć učitelja smjernicama smjernicama prosuđuje
Učenik samostalno mladenačkoga identiteta značenje popular- značenje popular- popularnokulturne popularnokulturne
prosuđuje - prosuđuje značenje popularnokulturnih tekstova povezujući ih s društvenim, nokulturnih nokulturnih tekstove i tekstove i
popularnokulturne ekonomskim i kulturnim okružjem tekstova i tekstova i povezuje ih s povezuje ih s
tekstove s obzirom - tumači priču i likove kao temelje popularnokulturnih tekstova, tj. kao objekte povezuje ih s povezuje ih s poznatim poznatim
na književni i identifikacije poznatim poznatim književnim književnim
kontekst ostalih - izdvaja dijelove popularnokulturnih tekstova koji utječu na oblikovanje književnim književnim tekstovima tekstovima i
umjetnosti. mišljenja i stavova (npr. različiti prikazi uloga djevojaka i mladića u tekstovima tekstovima ostalim
tinejdžerskim časopisima) umjetnostima
- izdvaja vlastita i tuđa mišljenja o popularnokulturnim tekstovima u skladu s
dosadašnjim znanjem i kulturnim iskustvom
- objašnjava postojanje različitih, njemu poznatih supkultura (gejmeri,
šminkeri, emoi, hipsteri...)
- uspoređuje popularnu kulturu s tzv. visokom kulturom na poznatim
primjerima iz književnosti ili drugih umjetnosti

- tekstne vrste: suvremeni tekstovi s kojima se učenik svakodnevno susreće

PREPORUKA: Ovim se ishodom učeniku predstavlja kultura s gledišta svakodnevnoga života, kultura s društvenoga gledišta, kultura u odnosu na popularnu kulturu i kultura u odnosu prema
književnosti i ostalim umjetnostima. Ishod nastoji promicati senzibilitet za novu, mladu publiku i njihove frekventne žanrove sa svrhom razvoja kreativnoga i kritičkoga mišljenja.

—119
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 5. 5 Preporučeni izvanučionički sadržaji: - uz pomoć učitelja - na poticaj izabire - samostalno - samostalno

- posjet kazalištu: kazališne predstave; programi kojima se predstavlja izabire i posjećuje i posjećuje izabire i posjećuje izabire i posjećuje
Učenik vrednuje organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici kulturne događaje, kulturne događaje različite kulturne različite kulturne
kulturne događaje, - odlazak u kino i kinoteke obrazlaže izbor u skladu s događaje; događaje;
samostalno ih - posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke jednoga kulturnog vlastitim procjenjuje vrednuje njihovu
izabire i posjećuje kuće) događaja i interesima te ih njihovu kvalitetu s kvalitetu s
u fizičkome i - posjet institucijama: knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, uspoređuje ga s uspoređuje s obzirom na vlastite obzirom na
digitalnome instituti, zavodi vlastitim vlastitim interese, stavove i vlastite interese,
okružju. - festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski iskustvom, iskustvom, uvjerenja te stavove i
- tribine i susreti s književnicima i autorima različitih provenijencija stavovima i stavovima i uvažava stavove i uvjerenja te
- sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja vrijednostima vrijednostima vrijednosti drugih uvažava stavove i
- posjeti izložbama vrijednosti drugih
- predavanja u fizičkome i digitalnome okružju
- sudjelovanje u raznim projektima
- internetski kulturni portali
- internetski sadržaji: online izložbe, online učionice

PREPORUKA: Ishod se ne vrednuje, samo se prati, a razine usvojenosti odnose se na konkretna predstavljanja te se mogu i ne moraju sumativno vrednovati. Aktivnosti i sadržaji iskazani u ovome
ishodu uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalne zajednice i njihova ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje
dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Sadržaji izvanučioničkoga tipa zahtijevaju pojedinačni angažman svakoga učenika, aktiviranje stečenih znanja i kompetencija u smislu
neposrednoga iskustvenoga učenja. Ishod se odnosi na sve cikluse u svrhu osobnog razvoja te aktivnoga uključivanja učenika u kulturni i društveni život zajednice. Izvor podataka o ostvarenosti
očekivanoga ishoda jest učenička mapa u kojoj učenik tijekom školske godine samostalno bilježi i prati vlastite aktivnosti. Preporučuje se dvaput na godinu zajednički posjet učenika i učitelja
određenomu izabranom sadržaju.

—120
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Ishodi kurikuluma s nastavnim planom 140 + 140 + 140 + 140 odnose na sve vrste gimnazijskih i dio strukovnih programa. Posebnosti i razlike s obzirom na vrstu programa navedene su u rubrici
Preporuka. Zvjezdicom su označeni ishodi u razradi ishoda obuhvaćeni gimnazijskim programima. Naglasak je u strukovnim školama na funkcionalnoj uporabi jezika, tj. polazište je učenja i
poučavanja u domeni Komunikacija i jezik razvoj uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije dok učenici u gimnazijama usvajaju i metajezična znanja potrebna za nastavak
školovanja. Učenici u strukovnim školama usvajaju osnovna znanja iz književne teorije, a razlika je i u ishodima domene Kultura i mediji (prema potrebama sektora u kojem se učenik školuje).

1. razred srednje škole (140 + 140 + 140 + 140)

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi u skladu sa svrhom i
A. 1. 1 - razgovara i - prema - prema - samostalno
namjenom: informiranje, upućivanje i zabavljanje* i prepoznaje svrhu i
raspravlja prema smjernicama smjernicama razgovara i
Učenik razgovara namjenu razgovora
modelu radi razgovara i razgovara i raspravlja radi
i raspravlja o - razgovara prema obrascima grupnoga razgovora: uvjeravanje, pregovaranje i
razmjene raspravlja radi raspravlja radi razmjene
zadanoj ili raspravljanje*
informacija i u razmjene razmjene informacija i u
slobodno - primjenjuje kulturološke obrasce razgovora: razgovor s vršnjacima u
skladu s informacija i u informacija i u skladu s
slobodno vrijeme, razgovor s vršnjacima u didaktičkoj situaciji, razgovor
odabranoj temi u komunikacijskom skladu s uskladu s komunikacijsko
uvjetovan međukulturnim razlikama, razgovor sa starijim osobama u
skladu sa svrhom situacijom i komunikacijskom komunikacijsko m situacijom i
neformalnoj/formalnoj situaciji, razgovor u poslovne svrhe*
i komnikacijskim situacijom i m situacijom i komunikacijski
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže
komunikacijskom bontonom komunikacijskim komnikacijskim m bontonom
svoje mišljenje
situacijom i bontonom bontonom
- primjenjuje tehnike aktivnog slušanja (podržavajućim komentarima,
primjenjuje parafraziranjem onoga što je čuo i neverbalnim znakovima)
komunikacijski - prepoznaje i provjerava značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta
bonton.* razgovora i rasprave*
- točno se i efektno služi sinonimima, pravilno kontekstualizira homonime i
višeznačnice da bi izbjegao nesporazume**
- točno povezuje riječi u prijedložno-padežnim izrazima i upotrebljava
pravilne padeže u rečenici radi postizanja koherentnosti i kohezivnosti iskaza
- upotrebljava glagolska vremena u relativnom značenju za postizanje
efektivnosti iskaza**
- služi se standardnim jezikom u komunikacijskim situacijama koje to nalažu
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno
izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. strana imena i prezimena, riječi
stranoga podrijetla)
- razlikuje činjenice od mišljenja i uočava pristranost i namjeru sugovornika*
- razgovara radi razmjene informacija te procjenjuje njihovu relevantnost i
točnost*

—121
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

- odabire informacije kojima rješava problemske situacije ili zadatke*

- odabire informacije i provjerava relevantnost i točnost informacija*
- obrazlaže i potkrepljuje svoj stav*
- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje jednostavnim
primjerima i analogijama*
- primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona

- tekstne vrste: razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi (iz različitih
područja ljudskog djelovanja u skladu s interesima učenika) prema modelu i
smjernicama vođenoga i grupnoga razgovora; razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi nakon slušanja, čitanja i gledanja; anketa i intervju
- tekstne vrste: diskusija i razgovor u krugu

PREPORUKA: učitelj će tijekom učenja i poučavanja učenike pripremiti za najmanje jedan razgovor i jednu raspravu prema interesima i potrebama svojih učenika. Učenik usvaja riječi i
pojmove tijekom srednjoškolskoga obrazovanja i usklađuje ih s temom razgovora i rasprave. Razgovori i rasprave mogu biti stvarni ili simulirani i mogu se odvijati u realnom vremenu ili s
vremenskom odgodom. Učenik postupno ovladava vještinama razgovora i raspravljanja s obzirom na strukturnu složenost razgovornih i raspravljačkih vrsta iz godine u godinu učenja.
Pojedini podishodi ponavljaju se zato što su oni neizostavni dio učenja i poučavanja, a potom i ovladavanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i
nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina. Učenici trebaju
biti stalno izloženi strategijama učenja i komunikacijskim strategijama zato što njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaćanju te uporabi s obzirom na osobine ličnosti i stilove učenja. Stoga
se i komunikacijske strategije ponavljaju iz godine u godinu učenja. Komunikacijske strategije i strategije učenja ne vrednuju se sumativno. Učitelj i učenici dogovaraju teme razgovora; učitelj
predlaže teme razgovora koje su povezane s drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakšavaju usvajanje strukturnih obilježja). Ako učenici nisu stekli koju od
vještina razgovaranja i raspravljanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
* Iskaz ishoda isti je u sve četiri godine, no sadržaji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima učenik ovladava u svakoj godini učenja.

A. 1. 2 - aktivno sluša opisne i pripovjedne tekstove uživo ili posredovane - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i
različitim medijima prema određenoj svrsi slušanja prema prema prema samostalno
Učenik aktivno - izdvaja, razvrstava i objašnjava bitne, potrebne, zanimljive, korisne i važne smjernicama smjernicama smjernicama izdvaja i
sluša prema informacija i ideje u obliku govorenoga i/ili pisanoga teksta izdvaja osnovne izdvaja i izdvaja i razvrstava
određenoj svrsi - analizira efektivnost i funkcionalnost jezične postave (uporaba riječi, informacije i razvrstava razvrstava informacije i
slušanja, izdvaja i rečeničnih struktura) slušanoga teksta i neverbalnu komunikaciju ideje bitne za osnovne informacije i ideje bitne za
razvrstava - selektivno sluša prema svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna)* svrhu slušanja informacije i ideje bitne za svrhu slušanja u
informacije i ideje - stvara bilješke na temelju slušanja* ideje bitne za svrhu slušanja u obliku teksta
u obliku teksta. svrhu slušanja obliku teksta
- tekstne vrste: opisni i pripovjedni: priča, bajka, izvješće, priopćenje,
putopis; govorne i razgovorne vrste predviđene za godinu školovanja

PREPORUKA: učenik treba učiti slušati najmanje dva teksta prema odabiru učitelja. Učitelj za slušanje odabire opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova (obavijesne i književne) te
govorne i razgovorne vrste predviđene za godinu školovanja. Za usvajanje novih riječi i provjeru usvojenosti učenik se može služiti popisima riječi koje će samostalno stvarati tijekom školske godine.
Strategije slušanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim
razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina slušanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti u strukovnim školama planiraju se na temelju
analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—122
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 3 - oblikuje i govori opisne i pripovjedne tekstove o zadanoj ili slobodno - prema - prema - samostalno - samostalno
odabranoj temi prema svrsi govorenja i slušateljima smjernicama smjernicama oblikuje i govori oblikuje i govori
Učenik oblikuje i - određuje temu, oblik, namjenu i svrhu govora u slobodno odabranoj temi oblikuje i govori oblikuje i govori opisne i opisne i
govori opisne i - oblikuje natuknice, koncept i logično strukturiran tekst prema obilježjima opisne i opisne i pripovjedne pripovjedne
pripovjedne tekstne vrste pripovjedne pripovjedne tekstove i tekstove i
tekstove i - govori u skladu s govornom ulogom (izvjestitelja, sudionika događaja, tekstove i tekstove i usklađuje usklađuje
usklađuje pripovjedača) usklađuje usklađuje govorenje sa govorenje s
govorenje s - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi u oblikovanju govorenje sa govorenje sa svrhom i komunikacijsko
komunikacijskom govornih tekstova svrhom svrhom i slušateljima m situacijom,
situacijom, - **točno se i efektno služi sinonimima, pravilno kontekstualizira slušateljima svrhom i
svrhom i homonime i višeznačnice slušateljima
slušateljima. - točno povezuje riječi u prijedložno-padežnim izrazima i upotrebljava
pravilne padeže u rečenici radi postizanja koherentnosti i kohezivnosti
iskaza
- **upotrebljava glagolska vremena u relativnom značenju za postizanje
efektivnosti iskaza
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama:
pravilno intonira riječi i rečenice: upotrebljava naglasak kao razlikovno
sredstvo, pravilno određuje rečeničnu melodiju, stanku i tempo, služi se
neverbalnim i paraverbalnim znakovima
- govori standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom i
funkcionalnim stilom vrste teksta koji govori

- tekstne vrste: opisne i i pripovjedne: usmeni opis, priča, anegdota, vijest,

obavijest, izvješće, izjava, priopćenje, molba...

PREPORUKA: učenik treba uvježbati i izvesti najmanje dva govorna teksta opisnih i pripovjednih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru učitelja. Pri odabiru tekstnih vrsta valja voditi računa o
raznolikosti tekstova za slušanje, govorenje, čitanje i pisanje, tj. voditi računa da se ne ponavljaju iste vrste. Samoprocjenu i vrednovanje učenici provode ili prema obrascima/ljestvicama procjene
koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim
razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina govorenja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti
ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti u strukovnim školama planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—123
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 4 - čita opisne i pripovjedne tekstove prema osobnome i profesionalnom - opisuje osnovna - objašnjava - objašnjava - vlastitim
interesu i prema učiteljevu odabiru obilježja i svrhu osnovna obilježja obilježja i svrhu riječima
Učenik čita s - čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i opisnih i i svrhu opisnih i opisnih i objašnjava
razumijevanjem objašnjava obilježja teksta pripovjednih pripovjednih pripovjednih obilježja i svrhu
prema svrsi - čita neprekinute, isprekidane i mješovite tekstove u tiskanome i tekstova te izdvaja tekstova te tekstova te opisnih i
čitanja opisne i elektroničkom obliku izravno i neizravno organizira analizira izravno i pripovjednih
pripovjedne - prepoznaje strukturna obilježja tekstova i služi se prethodno stečenim navedene izravno i neizravno tekstova te
tekstove složenih znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta informacije i ideje neizravno navedene analizira i
struktura te - analizira tekst: izdvaja informacije, razlikuje podatke po važnosti, u tekstu navedene informacije i objašnjava na
izdvaja i analizira određuje glavne ideje u tekstu, objašnjava izravna i neizravna značenja* informacije i ideje u tekstu raznovrsnim
informacije i - izražajno čita naglas primjenjujući pravogovornu normu i govorne ideje u tekstu primjerima
ideje. vrednote izravno i
- povezuje vještine čitanja radi informacije i čitanja iz užitka neizravno
- određuje svrhu čitanja, samostalno ili prema zadatku* navedene
- letimičnim pregledom teksta utvrđuje ključne podatke ili dijelove teksta* informacije i
- izdvaja nove riječi i pojmove iz čitanoga teksta i provjerava njihovo ideje u tekstu
značenje služeći se rječnicima *
- prati i nadgleda vlastito čitanje*

- tekstne vrste: opisne i pripovjedne - opis (subjektivni i objektivni),

putopis, novinsko i tehničko izvješće, vijest, obavijest

PREPORUKA: učenik treba utvrditi obilježja najmanje dviju tekstnih vrsta (neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i različitih funkcionalnih stilova). Broj isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama. Strategije čitanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i
nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina čitanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti u
strukovnim školama planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—124
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 5 - oblikuje i piše neprekinute, isprekidane i mješovite obavijesne i - prema modelu - prema - samostalno - samostalno
pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova (administrativnoga, oblikuje i piše smjernicama oblikuje i piše oblikuje i piše
Učenik oblikuje i publicističkoga i književnoumjetničkoga) prema zadanoj ili slobodno opisne i oblikuje i piše opisne i opisne i
piše opisne i odabranoj temi i u različite svrhe pripovjedne opisne i pripovjedne pripovjedne
pripovjedne - prema smjernicama i u skladu sa zadanom temom određuje oblik teksta tekstove, pripovjedne tekstove, tekstove,
tekstove, (neprekinuti, isprekidani, mješoviti) primjenjuje tekstove, primjenjuje primjenjuje
primjenjuje - prepoznaje svrhu teksta: obrazovnu, javnu, profesionalnu pravopisna pravila i primjenjuje pravopisna pravopisna
pravopisna pravila - samostalno popunjava različite vrste obrazaca u tiskanome i obilježja pravopisna pravila i obilježja pravila i obilježja
i obilježja elektroničkome obliku funkcionalnih pravila i obilježja funkcionalnih funkcionalnih
funkcionalnih - odabire prikladne riječi, pojmove i jezična sredstva i vrstu teksta u skladu stilova u skladu sa funkcionalnih stilova u skladu stilova u skladu
stilova u skladu sa sa svrhom, temom, tekstom vrstom, funkcionalnim stilom svrhom teksta stilova u skladu sa svrhom teksta sa svrhom teksta
svrhom teksta i - postiže cjelovitost i povezanost teksta sa svrhom teksta i željenim
željenim učinkom - s razumijevanjem upotrebljava novousvojene riječi u oblikovanju pisanih učinkom na
na primatelja. tekstova primatelja
- piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i
željenim učinkom na primatelja
- primjenjuje usvojena pravopisna pravila i usvaja nova prema zahtjevima
teksta koji piše (pravila sastavljenoga i nesastavljenoga pisanja, pisanje
riječi iz stranih jezika, pisanje točke sa zarezom, dvotočke, trotočke i
zagrada i njihova razlikovna uloga kao pravopisnih znakova...)
- prikuplja, razvrstava i povezuje podatke i informacije u skladu sa
specifičnom svrhom pisanja*
- uređuje tekst kako bi pojasnio njegov smisao te učinak na primatelja*
- pokazuje kompetencije stvaralaštva i kreativnosti u izravnoj interakciji s
drugima*

- tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi: subjektivni i objektivni opis,

tehnički opis; obavijest, izvješće, vijest, biografija, putopis, reportaža

PREPORUKA: učenik treba obavezno utvrditi obilježja najmanje dvaju oblika neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i funkcionalnih stilova. Broj i vrstu isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama obrazovnog sektora u kojem se učenik školuje. Podishod koji se odnosi na razvoj rječnika i njegovu aktivnu uporabu te nadgledanje ponavlja se u svakome razredu
jer je razvoj rječnika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja učenik razvija tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina pisanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
Sadržaji i aktivnosti u strukovnim školama planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.
Sadržaji ishoda A. 1. 1, A. 1. 2, A. 1. 3, A. 1. 4 i A. 1. 5 integracijski su povezani s domenama Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i mogu se
ostvarivati kroz sadržaje ishoda tih domena.

—125
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 6 - razlikuje, opisuje riječi kao morfološke i sintaktičke jedinice u rečenici i - opisuje - opisuje i - opisuje i - raščlanjuje i
tekstu sintaktičku objašnjava objašnjava objašnjava
- objašnjava razliku između riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije i službu riječi u sintaktičku sintaktičku sintaktičku
Učenik navodi primjere** rečenici na službu riječi u službu riječi u službu riječi u
raščlanjuje i - opisuje, raščlanjuje i objašnjava sintaktičku službu promjenjivih i oglednim rečenici na rečenici i oblikuje rečenici,
objašnjava nepromjenjivih riječi u rečenici** primjerima i oglednim istovrsne primjenjuje
sintaktičku službu - opisuje funkciju imenskih i glagolskih oblika u rečenici i navodi primjere prema modelu ih primjerima i primjere u jezično znanje pri
riječi u rečenici i - razlikuje sintaktičke službe i značenja padeža, prijedložno-padežnih primjenjuje u oblikuje istovrsne svojem tekstu i točnom
primjenjuje izraza, službu priloga, prijedloga, veznika i čestica u rečenici svojem tekstu primjere u točno oblikuje oblikovanju
jezično znanje pri - razlikuje relativna značenja glagolskih vremena i načina** svojem tekstu značenja značenja novih
oblikovanju - razlikuje uporabu aktiva i pasiva za oblikovanje značenja i preoblikuje tekstova
teksta. rečenice prema komunikacijskim potrebama
- primjenjuje jezično znanje pri oblikovanju i izražavanju značenja u svojim
tekstovima

NAPOMENA: usvajanje sintaktičkih i morfoloških znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno je razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o jeziku, dok je učenje i
poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj komunikaciji.

A. 1. 7 - opisuje odnos sadržaja i značenja leksema u kontekstu - uz pomoć - prema - samostalno - samostalno
- razlikuje konotativno i denotativno, podruštvljeno i pojedinačno značenje učitelja istražuje smjernicama istražuje istražuje i otkriva
Učenik istražuje i na temelju konteksta značenjske istražuje i otkriva značenjske značenjske
otkriva - istražuje i otkriva leksičko-semantičke odnose sinonimije, homonimije, odnose među značenjske odnose među odnose među
značenjske antonimije u kontekstu riječima na odnose među riječima na riječima na
odnose među - istražuje hiponimijsko-hiperonimijske odnose u kontekstu** temelju riječima na temelju temelju
riječima na - otkriva i objašnjava načine i razloge proširivanja značenja riječi i konteksta temelju konteksta konteksta
temelju posljedice višeznačnosti (polisemije), smisleno se služi višeznačnicama konteksta
konteksta. - primjenjuje znanje o vrstama rječnika i rječničkom članku pri svrhovitom
služenju rječnicima

—126
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 8 - opisuje i svojim riječima objašnjava jezik kao sredstvo za komunikaciju i - uz pomoć - opisuje - opisuje idiome - opisuje
spoznaju svijeta oko sebe i u sebi jezičnoga stabla pripadnost hrvatskoga jezika rasprostranjenos
Učenik istražuje - opisuje podrijetlo hrvatskoga jezika i njegovu pripadnost jezičnoj porodici uočava pripadnost hrvatskoga jezika prema svojem t govora i
rasprostranjenost prema jezičnome stablu hrvatskoga jezika jezičnim jezičnom znanju dijalekata
hrvatskih govora i - istražuje rasprostranjenost hrvatskih govora i dijalekata hrvatskoga jezika jezičnim porodicama i iskustvu te uz hrvatskoga jezika
dijalekata te na dijalektološkoj karti porodicama i prema jezičnome pomoć jezičnoga na dijalektološkoj
raspravlja o jeziku - razlikuje materinski jezik od drugoga jezika, stranoga jezika s obzirom na otkriva njegovo stablu i stabla i karti i raspravlja
kao sastavnici razinu obrazovanja i navodi razlike između svojega zavičajnoga govora i podrijetlo prepoznaje jezik dijalektološke o jeziku kao
nacionalnoga standardnoga jezika te hrvatskoga jezika i srodnih jezika kao sastavnicu karte obrazlaže sastavnici
identiteta. - opisuje razloge standardizacije jezika i njegovu funkciju u službenoj nacionalnoga svoj jezični nacionalnoga
komunikaciji identiteta identitet identiteta
- prepoznaje svoju dvojezičnost (zavičajni idiom i standardni jezik, prvi i
drugi jezik) i dvojezičnost drugih**
- zamjećuje i opisuje podrijetlo toponima i egzonima s kojima se susreće**
- raspravlja o jeziku kao sastavnici nacionalnoga identiteta
- iskazuje jezičnu toleranciju prema govornicima drugih jezika

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

B. 1. 1 - izražava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o književnome Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje misaone,
tekstu kao cjelini emocionalne i estetske osjetljivosti na književni tekst.
Učenik izražava - iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
svoje mišljenje i - obrazlaže svoje razumijevanje teksta
obrazlaže svoj - argumentira svoj kritički stav o književnom tekstu na temelju
kritički stav o čitateljskoga iskustva, znanja o svijetu i znanja o književnosti
književnom
tekstu na temelju
čitateljskog
iskustva i znanja
o svijetu.

PREPORUKA: ishod je usmjeren istraživanju osobnoga čitateljskoga iskustva i iskazivanju dojma i polazište je različitim pristupima čitanju književnoga teksta.

—127
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 1. 2 - interpretira i razgovara i/ili usmeno raspravlja o različitim - prema primjeru - uz pomoć - prema - samostalno
interpretacijama* književnoga teksta i povezuje ih s tematskim, interpretira učitelja smjernicama interpretira
Učenik žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima književni tekst i interpretira interpretira književni tekst i
interpretira - prepoznaje i objašnjava** žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja prepoznaje njegova književni tekst i književni tekst i povezuje
književni tekst i književnoga teksta (npr. u proznom tekstu: tema, likovi; u poeziji: motivi, tematska, prepoznaje prepoznaje interpertaciju s
povezuje tema; dramskom tekstu: kompozicija drame; i izrazna, npr. u poeziji žanrovska, njegova njegova tematskim,
interpretaciju s jezično-stilska sredstva, ritam) kompozicijska i tematska, tematska, žanrovskim,
tematskim, - primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za stilska obilježja žanrovska, žanrovska, kompozicijskim i
žanrovskim, interpretacije književnoga teksta kompozicijska i kompozicijska i stilskim
kompozicijskim i - prosuđuje književni tekst služeći se relevantnim književnoteorijskim stilska obilježja stilska obilježja obilježjima
stilskim pojmovima**
obilježjima teksta. - tumači kako medij prenošenja književnoga teksta utječe na kompoziciju,
stilska i žanrovska obilježja te na oblikovanje značenja - prema -prema -prema - samostalno
smjernicama smjernicama smjernicama interpretira
intepretira intepretira interpretira književni tekst,
književni tekst i književni tekst i književni tekst, predlaže različite
prepoznaje njegova objašnjava predlaže različite interpretacije i
tematska, njegova interpretacije i objašnjava
žanrovska, tematska, objašnjava tematska,
kompozicijska i žanrovska, tematska, žanrovska
stilska obilježja** kompozicijska i žanrovska kompozicijska i
stilska obilježja** kompozicijska i stilska obilježja**
stilska obilježja**

PREPORUKE: književnoteorijski pojmovi funkcionalno se povezuju s književnim tekstom predviđenim za čitanje i objašnjavaju se samo oni zastupljeni u odabranom tekstu te se uče radi
razumijevanja teksta; pojmovi predviđeni u razradi ishoda u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati u sljedećim razredima.
Prednost se daje odabiru suvremenih književnih tekstova sljedećih vrsta: kratke priče, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drame u užem smislu i komedije.
*Odnosi se na učenikove interpretacije književnoga teksta.
Učenici tijekom četvrtoga i petog ciklusa u gimnazijama trebaju usvojiti i primjenjivati sljedeće jezično-stilske figure: polisidenton, elipsa, metafora, hiperbola, eufemizam, alegorija, simbol, retoričko
pitanje, antiteza, ironija, oksimoron, paradoks.

—128
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 1. 3 - istražuje i povezuje /objašnjava** različite recepcije književnoga teksta - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
- istražuje i opisuje /objašnjava** prikazivanje univerzalnih tema u opisuje društveno- smjernicama smjernicama opisuje
Učenik istražuje i književnim tekstovima različitih književnopovijesnih razdoblja, poetika i povijesni i kulturni opisuje opisuje društveno-
objašnjava kultura kontekst i njegov društveno- međuodnos povijesni i
društveno- - prepoznaje /objašnjava** međuodnos različitih konteksta i književnoga utjecaj na različite povijesni i različitih kulturni kontekst
povijesni i teksta (društveno-povijesnih, kulturnih i umjetničkih) recepcije kulturni kontekst konteksta i književnoga
kulturni kontekst - opisuje /objašnjava** utjecaje konteksta na oblikovanje značenja književnoga teksta i njegov utjecaj književnoga teksta
književnoga književnoga teksta na značenje teksta
teksta. - istražuje, odabire i uspoređuje različita umjetnička djela kojima je književnoga
nadahnuće određeni književni tekst teksta
- istražuje i opisuje /objašnjava** intertekstualnost i intermedijalnost u
- prema - prema - samostalno
književnom tekstu - prema smjernicama
smjernicama smjernicama objašnjava
opisuje društveno-
objašnjava objašnjava društveno-
povijesni i kulturni
društveno- međuodnos povijesni i kulturni
kontekst i njegov
povijesni i kulturni različitih konteksta kontekst
utjecaj na različite
kontekst i njegov i književnoga književnoga
recepcije književnoga
utjecaj na značenje teksta** teksta**
teksta**
književnoga
teksta**
PREPORUKA se odnosi na ishode B. 1. 1, B. 1. 2 i B. 1. 3: učenik u gimnazijskim programima u školskoj godini čita između šest i osam cjelovitih književnih tekstova od kojih tri kanonska i tri
suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogućnostima učenika, žanrovskoj uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), poetičkoj
egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i uravnoteženosti hrvatskih i svjetskih književnih tekstova. U strukovnim školama učenici čitaju između pet i sedam cjelovitih književnih tekstova od kojih dva
kanonska i tri suvremena, prema istim kriterijima. Osim cjelovitih književnih tekstova, čitaju se i ulomci tekstova koje učitelj odabire radi ostvarivanja sadržaja ishoda. Tijekom četvrtog i petog
ciklusa preporučeno je odabrati različite tekstne vrste za čitanje. Prednost se daje odabiru suvremenih književnih tekstova sljedećih vrsta: kratke priče, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska),
drama u užem smislu i komedije.
Ishod se može ostvarivati i u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti.

B. 1. 4 - obrazlaže svoj odabir teksta za čitanje Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje čitateljske
- promišlja, kao samorefleksivni čitatelj, svoje doživljaje, misli i stavove o kulture učenika i poticanje užitka u čitanju.
Učenik čitanju
samostalno - obrazlaže i procjenjuje svoj popis omiljenih književnih tekstova
odabire književni - objašnjava svoje čitateljske navike
tekst za čitanje i - objašnjava u čemu uživa kad čita i potkrepljuje primjerima iz teksta
obrazlaže stavove,
interese i navike
vezane uz čitanje.

PREPORUKA: učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitom odabiru. Ishod je usmjeren na razvoj kritičkoga, problemskoga i literarnoga čitanja i ostvaruje se u povezanosti s ishodima
od A. 1. 1 do A. 1. 5.

—129
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 1. 5 - kreativno primjenjuje iskustvo čitanja književnoga teksta: Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje
- samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima do izražaja dolazi kreativnosti.
Učenik se kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
stvaralački - stvara novi tekst u govorenome ili pisanom obliku na zavičajnom govoru
izražava prema ili dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut različitim iskustvima
vlastitome - žanrovski preoblikuje književni tekst (dramatizira prozni tekst, preoblikuje
interesu potaknut dramski tekst služeći se pripovjednim tehnikama…) primjenjujući svoje
različitim znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima
iskustvima. - adaptira, dramatizira, piše sinopsis
- priprema i izvodi dramske i scenske igre
- postavlja i izvodi predstave, snima (kratke) filmove, crta, slika, izrađuje
strip, rječnik, priručnik
- rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom
pomoću dramskih tehnika, različitih vrsta odgojnoga kazališta i odgojnim
plesom
- razmjenjuje ideje i preuzima pozitivni rizik
- samovrednuje radove
- nadgleda i prati svoj napredak

PREPORUKA: učeniku je ovim ishodom ponuđena mogućnost za stvaralački način izražavanja i dokazivanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom i u korelaciji s likovnom i
glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda vrednuje
se formativno. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

KULTURA I MEDIJI

C. 1. 1 - odabire informacije prema svojim interesima i potrebama i u skladu sa - prema - prema - prema - samostalno
svrhom istraživanja smjernicama smjernicama smjernicama odabire
Učenik u skladu - istražuje podatke o autoru, izdanju i nakladniku izvora odabire odabire odabire relevantne
sa svrhom - definira i artikulira potrebu za informacijom informacije iz relevantne relevantne informacije iz
istraživanja - prepoznaje različite potencijalne izvore informacija jednog izvora u informacije iz informacije iz različitih izvora
odabire - prepoznaje korist od traženja određene informacije skladu sa svrhom različitih izvora različitih izvora u skladu sa
informacije iz - opisuje opseg i način pretrage informacije istraživanja u skladu sa u skladu sa svrhom
različitih izvora i - provjerava valjanost informacija u skladu sa svrhom istraživanja svrhom svrhom istraživanja i
provjerava - uočava pristranost izvora informacija istraživanja istraživanja i provjerava
njihovu valjanost. - razlikuje činjenice od mišljenja provjerava njihovu
njihovu valjanost
- izvori: tiskani i elektronički, neprekinuti, isprekidani, mješoviti i višestruki valjanost
tekstovi; različiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

—130
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 1. 2 - prepoznaje utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na oblikovanje - prema - prema - prema - samostalno
svakodnevnog života primatelja smjernicama smjernicama smjernicama istražuje i
Učenik istražuje i - istražuje medijsku poruku unutar medijskoga teksta i kome je ona istražuje i opisuje istražuje i istražuje i interpretira
interpretira namijenjena utjecaj medijskih obrazlaže utjecaj interpretira utjecaj
utjecaj medijskih - istražuje utjecaj medijskih sadržaja na ponašanje primatelja** tekstova ina medijskih utjecaj medijskih
tekstova na - istražuje i opisuje na koje je jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne svakodnevni život tekstova na medijskih tekstova na
svakodnevni život načine oblikovana medijska poruka i kako ti načini utječu na njezinu primatelja svakodnevni tekstova na svakodnevni
primatelja. recepciju** život primatelja svakodnevni život primatelja
- uočava pozitivne strane medijskih sadržaja život primatelja
- prepoznaje i razlikuje mišljenje i činjenice u medijskom tekstu
- prepoznaje izravna i neizravna značenja u medijskom tekstu s obzirom na
kontekst, stavove i vrijednosti koje promiče
- istražuje predrasude, stereotipe i/ili manipulaciju u medijskom tekstu

- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i

stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

PREPORUKA: projektni zadatak u kojem učenici istražuju funkcionalnu uporabu tehnika i izražajnih sredstava u medijskim porukama te njihov utjecaj na primatelja, primjenjuju informacije i
izražajna sredstva te stvaraju u međudjelovanju s drugima različite vrste tiskanih i elektroničkih, auditivnih, vizualnih i dr. tekstova u skladu sa svojim interesom i znanjem - oblikovanje plakata,
letaka i multimedijskih prezentacija i njihovo objavljivanje.

C. 1. 3 - istražuje tekstove iz različitih izvora i u njima uočava različitost kulturnih - prema - prema - prema - samostalno
vrijednosti i obrazaca ponašanja smjernicama smjernicama smjernicama prosuđuje
Učenik prosuđuje - razlikuje kulturne obrasce supkulturnih skupina mladih i njihov utjecaj u objašnjava utjecaj istražuje utjecaj prosuđuje utjecaj kulturnih
utjecaj kulturnih književnim tekstovima, kazališnim predstavama, filmu, stripu; medijskim i kulturnih kulturnih utjecaj kulturnih vrijednosti i
vrijednosti i višemedijskim tekstovima vrijednosti i vrijednosti i vrijednosti i obrazaca u
obrazaca u - analizira i prosuđuje predrasude, stereotipe i/ili manipulaciju preispitujući obrazaca u obrazaca u obrazaca u različitim
različitim osobne i tuđe pretpostavke u skladu s vlastitim kulturnim okružjem, znanjem različitim različitim različitim tekstovima na
tekstovima na i iskustvom** tekstovima na tekstovima na tekstovima na oblikovanje
oblikovanje - prosuđuje utjecaj kulturnih vrijednosti i obrazaca na razvoj vlastitoga oblikovanje oblikovanje oblikovanje svojega
vlastitoga kulturnog identiteta svojega kulturnog svojega svojega kulturnog
kulturnog - usvaja pozitivne kulturne vrijednosti i obrasce identiteta kulturnog kulturnog identiteta
identiteta. identiteta identiteta
- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni,
stručni, medijski tekstovi , auditivni, vizualni i audiovizualni izvori; različita
umjetnička djela

PREPORUKA: ishodi C. 1. 1, C. 1. 2 i C. 1. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika i sektorskim područjem u kojemu se učenik obrazuje te u povezanosti s ishodima A i
B domene.

—131
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 1. 4 - samostalno odabire i posjećuje kulturne, umjetničke i društvene događaje i Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj stjecanje navike
manifestacije u stvarnom i digitalnom okružju kao dio svojega neposrednoga posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaja i manifestacija.
Učenik iskustva učenja
samostalno - aktivno se uključuje u kulturni i društveni život zajednice
odabire i
posjećuje
kulturne i
umjetničke
događaje prema
vlastitome
interesu.

PREPORUKA: aktivnosti i sadržaji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja u lokalnoj
zajednici) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Preporučeni izvanučionički sadržaji: posjet kazalištu (kazališne predstave; programi koji
se predstavljaju u kazalištu: organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici…), odlazak u kino i kinoteku, posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke
kuće), posjet kulturnim institucijama (knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi, festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski…), tribine i susreti s
književnicima i različitim autorima, sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja, posjeti izložbama, predavanja u fizičkome i digitalnome okružju, sudjelovanje u projektima, mrežni sadržaji (kulturni
portali, mrežni susreti s piscima, virtualne izložbe, virtualne učionice...).

—132
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

2. razred srednje škole (140 + 140 + 140 + 140)

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 1 - razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi u skladu sa svrhom i - razgovara i - prema - prema - samostalno
namjenom: informiranje, upućivanje, pregovaranje, zabavljanje i prepoznaje raspravlja prema smjernicama smjernicama razgovara i
Učenik razgovara i svrhu i namjenu razgovora modelu radi razgovara i razgovara i raspravlja radi
raspravlja o - primjenjuje kulturološke obrasce razgovora: razgovor s vršnjacima u upućivanja raspravlja radi raspravlja radi upućivanja
zadanoj ili slobodno vrijeme, razgovor s vršnjacima u didaktičkoj situaciji, razgovor sugovornika u upućivanja upućivanja sugovornika,
slobodno uvjetovan međukulturnim razlikama, razgovor sa starijim osobama u skladu s sugovornika i sugovornika, pregovaranja i
odabranoj temi u neformalnoj/formalnoj situaciji, razgovor u poslovne svrhe komunikacijskom pregovaranja u pregovaranja i provjere
skladu sa svrhom i - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže situacijom i skladu s provjere informacija i ideja
komunikacijskom svoje mišljenje komunikacijskim komunikacijskom informacija i ideja u skladu s
situacijom i - primjenjuje tehnike aktivnoga slušanja: podržavajućim komentarima, bontonom situacijom i u skladu s komunikacijskom
primjenjuje parafraziranjem onoga što je čuo i neverbalnim znakovima komunikacijskim komunikacijskom situacijom i
komunikacijski - provjerava i prepoznaje značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta bontonom situacijom i komunikacijskim
bonton.* razgovora i rasprave* komunikacijskim bontonom
- točno se i efektno služi leksemima iz različitih leksičkih slojeva (npr. bontonom
dijalektizmima, frazemima, kolokvijalizmima, poetizmima) radi postizanja
željenih učinaka na sugovornike**
- točno povezuje riječi prema pravilima sročnosti, upravljanja i pridruživanja
u spojevima riječi i rečenicama i stvara rečenice različite dužine i složenosti
radi koherentnosti i kohezivnosti iskaza**
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno
izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. riječi stranoga podrijetla), pravilno
intonira rečenice
- razgovara radi upućivanja sugovornika i pregovaranja zbog zajedničkoga
rješavanja problemske situacije ili donošenja odluke*
- usmjerava razgovor na bitno s ciljem zajedničkoga rješavanja problema*
- uočava potrebe, osjećaje i vrednote sugovornika s ciljem izricanja
pozitivnih i nedvosmislenih poruka*
- upravlja razgovorom ograničavajući količinu informacija i postavlja ciljana
pitanja*
- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje ih citatima iz
relevantnih i pouzdanih izvora*

- procjenjuje tuđa mišljenja u skladu sa svojim stavovima i gledištem*

- primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona

—133
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

- tekstne vrste: službeni i poslovni razgovor, intervju, razgovor o zadanoj ili

slobodno odabranoj temi (iz različitih područja ljudskog djelovanja u skladu s
interesima i dobi učenika) prema obrascu i smjernicama vođenoga i grupnog
razgovora; razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon slušanja,
čitanja i gledanja
- tekstne vrste: plenarna rasprava, diskusija

PREPORUKA: učitelj će tijekom učenja i poučavanja učenike pripremiti za najmanje jedan razgovor i jednu raspravu prema interesima i potrebama svojih učenika. Učenik usvaja riječi i pojmove
tijekom srednjoškolskoga obrazovanja i usklađuje ih s temom razgovora i rasprave. Razgovori i rasprave mogu biti stvarni ili simulirani i mogu se odvijati u realnom vremenu ili s vremenskom
odgodom. Učenik postupno ovladava vještinama razgovora i raspravljanja s obzirom na strukturnu složenost razgovornih i raspravljačkih vrsta iz godine u godinu učenja. Pojedini podishodi ponavljaju
se zato što su oni neizostavni dio učenja i poučavanja, a potom i ovladavanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim
razredima. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina. Učenici trebaju biti stalno izloženi strategijama učenja i
komunikacijskim strategijama zato što njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaćanju te uporabi s obzirom na osobine ličnosti i stilove učenja. Stoga se i komunikacijske strategije ponavljaju iz
godine u godinu učenja. Komunikacijske strategije i strategije učenja ne vrednuju se sumativno. Učitelj i učenici dogovaraju teme razgovora; učitelj predlaže teme razgovora koje su povezane s
drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakšavaju usvajanje strukturnih obilježja). Ako učenici nisu stekli koju od vještina razgovaranja i/ili raspravljanja, učitelj
planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
* Iskaz ishoda isti je u sve četiri godine, no sadržaji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima učenik ovladava u svakoj godini učenja.

A. 2. 2 - aktivno sluša izlagačke tekstove uživo ili posredovane različitim medijima - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i
prema određenoj svrsi slušanja prema prema samostalno samostalno
Učenik aktivno - analizira, razvrstava i objašnjava bitne, potrebne, zanimljive, korisne i smjernicama smjernicama razvrstava i razvrstava i
sluša prema važne informacija i ideje u obliku govorenoga i/ili pisanoga teksta razvrstava razvrstava i analizira analizira
određenoj svrsi - analizira efektivnost i funkcionalnost jezične postave (uporaba riječi, osnovne analizira informacije i informacije i
slušanja, analizira rečeničnih struktura, stilskih izražajnih sredstava, govorne vrednote) i informacije i informacije i ideje iz slušanog ideje iz slušanog
i razvrstava neverbalna obilježja slušanoga teksta ideje u tekst ideje iz slušanoga teksta u novi teksta te izražava
informacije i ideje - prati razumijevanje na temelju konteksta i prije stečenoga znanja*. teksta u novi tekst svoje mišljenje i
u tekst. - oblikuje dobro povezan, smislen i stilski uređen govorni ili pisani tekst stav u obliku
neprekinuti ili isprekidani tekst na temelju slušanja* teksta
- odgovara na pitanja, sažima i preoblikuje slušani tekst u natuknice ili
sažetak*

- tekstne vrste: izlagački (usmeni obavijesni prikaz/prezentacija, radijski ili

televizijski prikaz, popularno predavanje, javni govor...), govorne i
razgovorne vrste predviđene za godinu učenja

PREPORUKA: učenik treba obavezno slušati najmanje dva teksta prema odabiru učitelja. Učitelj za slušanje odabire izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova (obavijesne i književne) te
govorne i razgovorne vrste predviđene za godinu učenja. Za usvajanje novih riječi i provjeru usvojenosti učenik se može služiti popisima riječi koje će samostalno stvarati tijekom školske godine.
Strategije slušanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim
razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina slušanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti u strukovnim školama planiraju se na temelju
analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—134
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 3 - oblikuje i govori izlagački tekst prema zadanoj ili samostalno odabranoj - prema - prema - samostalno - samostalno
temi, svrsi ili slušateljima smjernicama smjernicama oblikuje i govori oblikuje i govori
Učenik oblikuje i - oblikuje natuknice, koncept i logično strukturiran tekst prema obilježjima oblikuje i govori oblikuje i govori izlagačke izlagačke
govori izlagačke tekstne vrste izlagačke izlagačke tekstove i tekstove i
tekstove i - govori prikladno se služeći natuknicama, bilješkama, karticama, plakatima tekstove i tekstove i usklađuje usklađuje
usklađuje i računalnim prikazima usklađuje usklađuje govorenje sa govorenje s
govorenje s - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi i slušateljima u govorenje sa govorenje sa svrhom i komunikacijskom
komunikacijskom oblikovanju govorenih tekstova svrhom svrhom i slušateljima i situacijom,
situacijom, - točno se i efektno služi leksemima iz različitih leksičkih slojeva (npr. slušateljima i pridržava se svrhom i
svrhom i dijalektizmima, frazemima, kolokvijalizmima, poetizmima) radi postizanja pridržava se zadanog vremena slušateljima i
slušateljima. željenih učinaka na sugovornike** zadanog vremena pridržava se
- točno povezuje riječi prema pravilima sročnosti, upravljanja i zadanog vremena
pridruživanja u spojevima riječi i rečenicama i stvara rečenice različite
dužine i složenosti za postizanje koherentnosti i kohezivnosti iskaza
- redom riječi i surečenica ističe značenja i ostvaruje željeni učinak na
sugovornike**
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno
izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. riječi stranoga podrijetla), pravilno
intonira rečenice, služi se verbalnima i paraverbalnim obilježjima: gestama,
mimikom, položajima tijela
- govori standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom,
funkcionalnim stilom vrste teksta koji govori
- vrednuje i samovrednuje govor*
- pretražuje, prikuplja i raspoređuje ključne podatke za odabranu temu*

- tekstne vrste: izlagačke - usmena prezentacija / usmeni prikaz, javni

govor, popularno predavanje

PREPORUKA: učenik treba uvježbati i izvesti najmanje dva govorna teksta izlagačkih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru učitelja. Samoprocjenu i vrednovanje učenici provode ili prema
obrascima/ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije
uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina govorenja, učitelj planira aktivnosti
za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti u strukovnim školama planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—135
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 4 - čita izlagačke tekstove prema osobnome i profesionalnom interesu i - razlikuje - opisuje funkciju - objašnjava - objašnjava
prema učiteljevu odabiru funkciju i i osnovna funkciju i funkciju i
Učenik čita s - čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i osnovna obilježja obilježja obilježja obilježja
razumijevanjem objašnjava obilježja teksta izlagačkih izlagačkih izlagačkih izlagačkih
prema svrsi - čita neprekinute, isprekidane i mješovite tekstove u tiskanome i tekstova te tekstova te tekstova na tekstova na
čitanja izlagačke elektroničkom obliku razvrstava i sažima poznatim poznatim i
tekstove složenih - prepoznaje strukturna obilježja tekstova i služi se prethodno stečenim povezuje informacije i primjerima te nepoznatim
struktura te znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta informacije i ideje u tekstu sažima i primjerima te
povezuje i - povezuje i sažima podatke i ideje u tekstu, bira prikladne citate kojima ideje u tekstu objašnjava sažima tekst,
objašnjava podupire svoje zaključke o eksplicitnom i implicitnom informacije i zaključke
informacije i značenju teksta ideje u tekstu, podupire
ideje. - povezuje informacije i ideje u tekstu sa svojim znanjem, iskustvom i svoje zaključke prikladnim
drugim tekstovima podupire citatima i
- izražajno čita naglas primjenjujući pravogovorna pravila i govorne prikladnim povezuje tekst sa
vrednote citatima svojim znanjem,
- povezuje vještine čitanja radi informacije i čitanja iz užitka iskustvom i
- prepoznaje značenje riječi i iz rečeničnoga konteksta ili ga izvodi iz drugim
značenja nekoga dijela riječi koji mu je poznat* tekstovima
- razvrstava podatke u tablice i dijagrame*
- sažima i sintetizira nove informacije i ideje u tekstu*

- tekstne vrste: izlagačke: prikaz, zapisnik, sažetak; pismo (osobno i javno)

i govor

PREPORUKA: učenik treba utvrditi obilježja najmanje dviju tekstnih vrsta (neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i različitih funkcionalnih stilova). Broj isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama. Strategije čitanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskoga obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i
nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina čitanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti u
strukovnim školama planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—136
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 5 - oblikuje i piše neprekinute, isprekidane i mješovite izlagačke tekstove - prema modelu - prema - samostalno - samostalno
različitih funkcionalnih stilova (administrativnoga, publicističkoga i oblikuje i piše smjernicama oblikuje i piše oblikuje i piše
Učenik oblikuje i književnoumjetničkoga) prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi i u izlagačke oblikuje i piše izlagačke opisne i
piše izlagačke različite svrhe tekstove, izlagačke tekstove, pripovjedne
tekstove, - prema smjernicama i u skladu sa zadanom temom određuje oblik primjenjuje tekstove, primjenjuje tekstove,
primjenjuje (neprekinuti, isprekidani, mješoviti) pravopisna primjenjuje pravopisna primjenjuje
pravopisna pravila - samostalno popunjava različite vrste obrazaca u tiskanome i pravila i uz pravopisna pravila i prema pravopisna
i obilježja elektroničkom obliku pomoć učitelja pravila uz pomoć smjernicama pravila i obilježja
funkcionalnoga - služi se prikladnim jezičnim strukturama i obilježjima oblikovanja primjenjuje učitelja primjenjuje funkcionalnih
stila u skladu sa pojedinih vrsta tekstova i postiže cjelovitost i povezanost teksta obilježja primjenjuje obilježja stilova u skladu
svrhom teksta i - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi i željenom učinku u funkcionalnih obilježja funkcionalnih sa svrhom teksta
željenim učinkom oblikovanju pisanih tekstova stilova u skladu funkcionalnih stilova u skladu i željenim
na primatelja. - piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i sa svrhom teksta stilova u skladu sa svrhom teksta učinkom na
željenim učinkom na primatelja sa svrhom teksta primatelja
- odabire prikladne riječi, pojmove i jezična sredstva i vrstu teksta u skladu
sa svrhom, temom, tekstom vrstom, funkcionalnim stilom
- primjenjuje usvojena pravopisna pravila i usvaja nova prema potrebama
teksta koji piše (npr. uspravno nizanje i nizanje zarezom; razlikovna uloga
zareza, kosa crta, navodnici i polunavodnici, pisanje glasova č, ć, dž, đ, j u
tuđicama...)
- preuzima incijativu u procesu oblikovanja i objavljivanja teksta u
različitim medijima*

- tekstne vrste: prikaz, sažetak, zapisnik, govor i pismo (osobno i javno)

PREPORUKA: učenik treba obavezno utvrditi obilježja najmanje dvaju oblika neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i funkcionalnih stilova. Broj i vrstu isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama obrazovnog sektora u kojem se učenik školuje. Podishod koji se odnosi na razvoj rječnika i njegovu aktivnu uporabu te nadgledanje ponavlja se u svakome razredu
jer je razvoj rječnika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja učenik razvija tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina pisanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
Sadržaji i aktivnosti u strukovnim školama planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.
Sadržaji ishoda A. 2. 1, A. 2. 2., A. 2. 3, A. 2. 4 i A. 2. 5 integracijski su povezani s domenama Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i mogu se
ostvarivati kroz sadržaje ishoda tih domena.

—137
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 6 - opisuje gramatičke veze među sastavnicama spojeva riječi te ih - opisuje spojeve - opisuje i - opisuje i - raščlanjuje i
funkcionalno primjenjuje u rečenicama riječi i rečenice u objašnjava objašnjava objašnjava
Učenik raščlanjuje - opisuje i objašnjava razliku rečenice kao gramatičke i komunikacijske oglednim spojeve riječi i spojeve riječi i spojeve riječi i
spojeve riječi i jedinice i navodi primjere primjerima i uz rečenice u rečenice, rečenice i
rečenice u tekstu i - raščlanjuje i objašnjava gramatičke veze među sastavnicama spojeva pomoć učitelja oglednim razvrstava ih i funkcionalno
primjenjuje riječi: sročnost, upravljanje, pridruživanje** funkcionalno ih primjerima i oblikuje istovrsne primjenjuje
jezično znanje pri - oblikuje i opisuje sve vrste nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica primjenjuje u oblikuje istovrsne primjere u svojim jezično znanje pri
oblikovanju te višestrukosložene rečenice nizanjem, sklapanjem veznikom i svojim primjere u svojim tekstovima oblikovanju
teksta. uvrštavanjem tekstovima tekstovima značenja novih
- opisuje unutarnju vezu članova surečenica i surečenica, red riječi u tekstova
rečenici i inverziju surečenica te objašnjava kako utječu na oblikovanje
značenja teksta*
- prikladno odabire rečenice različite strukture, složenosti i dužine u skladu
sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja

NAPOMENA: usvajanje sintaktičkih znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno je razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o jeziku, dok je učenje i poučavanje
metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj komunikaciji.

A. 2. 7 - prepoznaje općeuporabni leksik i leksik ograničene uporabe i navodi - uz pomoć - prema - samostalno - samostalno
primjere učitelja određuje smjernicama izdvaja riječi razlikuje riječi iz
Učenik razlikuje - prepoznaje leksičke slojeve standardnoga jezika i razvrstava lekseme u pripadnost riječi izdvaja riječi određenoga različitih leksičkih
leksičke slojeve u tekstu prema kriterijima područne i funkcionalne raslojenosti na lokalizme, leksičkom sloju određenoga leksičkoga sloja i slojeva i odabire
standardnome dijalektizme, frazeme, nazive, kolokvijalizme, žargonizme, žurnalizme, leksičkoga sloja i prema zadanome riječi prikladne
jeziku i odabire administrativizme, scijentizme, poetizme i sl. navodi prikladne kontekstu kontekstu, svrsi i
riječi prikladne - razlikuje uporabnu i stilsku vrijednost riječi koje pripadaju kontekste za pravilno odabire primateljima
kontekstu, svrsi i općeuporabnom leksiku i leksiku ograničene uporabe** njihovu uporabu riječi
primateljima. - opisuje pojmovlje i primjenjuje znanje o frazeologiji i frazemima,
nazivima i nazivoslovlju u izražavanju značenja
- odabire riječi iz različitih leksičkih slojeva prikladno kontekstu, svrsi i
primateljima

PREPORUKE: sadržaje ovog ishoda preporučuje se ostvariti projektom, istraživanjem i povezati sa slušanjem i čitanjem tiskovina i stručne literature i govora vršnjaka. U strukovnim školama veća se
pozornost posvećuje odnosu strukovnoga i općeuporabnoga leksika, tj. leksiku struke.

—138
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 8 - razlikuje i opisuje organske (mjesne govore, dijalekte) i neorganske - zamjećuje i - opisuje i - raščlanjuje svoj - raščlanjuje svoj
(žargon, kolokvijalni jezik) idiome kao sastavnice svojeg idiolekta opisuje osobitosti objašnjava idiolekt na idiolekt na
Učenik raščlanjuje - opisuje jezične sličnosti i razlike hrvatskih govora i dijalekata na temelju svojega idiolekta sastavnice svojeg jezične i govorne sastavnice,
svoj idiolekt, svojega jezičnoga i govornog iskustva idiolekta prema sastavnice i uspoređuje ga s
uspoređuje ga s - opisuje funkcije i uporabne mogućnosti standardnoga jezika, narječja i jezičnim i uspoređuje ga s drugim idiomima
drugim idiomima i govora društvenih skupina i navodi primjere** govornim drugim idiomima i navodi ga kao
navodi ga kao - opisuje podrijetlo antroponima i imena i njihovu pripadnost određenom sastavnicama sastavnicu
sastavnicu sloju** osobnoga
osobnoga - uvažava govornike drugih jezika i jezičnih i govornih navika identiteta
identiteta.

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

B. 2. 1 - izražava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o književnome Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje misaone,
Učenik izražava tekstu kao cjelini emocionalne i estetske osjetljivosti na književni tekst.
svoje mišljenje i - iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
obrazlaže svoj - obrazlaže svoje razumijevanje teksta
kritički stav o - argumentira svoj kritički stav o književnom tekstu na temelju
književnom čitateljskoga iskustva i znanja o svijetu i znanja o književnosti
tekstu na temelju
čitateljskog
iskustva i znanja o
svijetu.

PREPORUKA: ishod je usmjeren istraživanju osobnoga čitateljskog iskustva i iskazivanju dojma i polazište je različitim pristupima čitanju književnoga teksta.

—139
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 2. 2 - interpretira i razgovara i/ili usmeno raspravlja o različitim - uz pomoć - uz pomoć - samostalno - samostalno
interpretacijama književnoga teksta* na temelju međusobnog odnosa učitelja učitelja interpretira interpretira
Učenik tematskih, žanrovskih, kompozicijskih i stilskih obilježja interpretira interpretira književni tekst i književni tekst i
interpretira - određuje i opisuje / prosuđuje** međusobne odnose žanrovskih, književni tekst i književni tekst i prema objašnjava
književni tekst i kompozicijskih i stilskih obilježja književnoga teksta prema prema smjernicama međusobne
određuje - primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za smjernicama smjernicama opisuje odnose
međusobne interpretacije književnoga teksta opisuje njegova opisuje međusobne tematskih,
odnose tematskih, - prosuđuje književni tekst služeći se relevantnim književnoteorijskim tematska, međusobne odnose žanrovskih,
žanrovskih, pojmovima** žanrovska odnose tematskih, kompozicijskih i
kompozicijskih i - uspoređuje književne tekstove s obzirom na medij prenošenja kompozicijska i tematskih, žanrovskih, stilskih obilježja
stilskih obilježja. stilska obilježja žanrovskih, kompozicijskih i
kompozicijskih i stilskih obilježja
stilskih obilježja

- interpretira - interpretira - interpretira

- interpretira
književni tekst i književni tekst, književni tekst,
književni tekst i
prema predlaže različite predlaže različite
prema
smjernicama interpretacije i interpretacije i
smjernicama
objašnjava samostalno samostalno
opisuje
međusobne objašnjava tumači i povezuje
međusobne
odnose međusobne međusobne
odnose
tematskih, odnose odnose
tematskih,
žanrovskih, tematskih, tematskih,
žanrovskih,
kompozicijskih i žanrovskih, žanrovskih,
kompozicijskih i
stilskih kompozicijskih i kompozicijskih i
stilskih
obilježja** stilskih stilskih
obilježja**
obilježja** obilježja**

PREPORUKE: književnoteorijski pojmovi funkcionalno se povezuju s književnim tekstom predviđenim za čitanje i objašnjavaju se samo oni zastupljeni u odabranom tekstu te se uče radi
razumijevanja teksta; pojmovi predviđeni u razradi ishoda u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati u sljedećim razredima.
Prednost se daje odabiru suvremenih književnih tekstova sljedećih vrsta: kratke priče, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drama u užem smislu i komedije.
*Odnosi se na učenikove interpretacije književnoga teksta.

—140
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 2. 3 - istražuje i uspoređuje recepcije književnoga teksta koje se razlikuju s - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
obzirom na životno iskustvo, dob, spol, dominantni ukus… objašnjava smjernicama smjernicama objašnjava
Učenik - istražuje i objašnjava /uspoređuje** prikazivanje univerzalnih tema u društveno- objašnjava objašnjava društveno-
uspoređuje književnim tekstovima različitih književnopovijesnih razdoblja, poetika i povijesnii kulturni društveno- međuodnos povijesni i
književne kultura kontekst i njegov povijesni i kulturni različitih kulturni kontekst
tekstove s - objašnjava /uspoređuje** međuodnos različitih konteksta i književnoga utjecaj na različite kontekst i njegov konteksta i književnih
obzirom na teksta (društveno-povijesnih, kulturnih i umjetničkih) recepcije utjecaj na književnoga tekstova
društveno- - objašnjava /uspoređuje** utjecaje konteksta na oblikovanje značenja književnoga teksta značenje teksta
povijesni i književnoga teksta književnoga teksta
- prema
kulturni kontekst. - istražuje, odabire i uspoređuje različita umjetnička djela kojima je
smjernicama - prema -prema - samostalno
nadahnuće određeni književni tekst
objašnjava smjernicama smjernicama uspoređuje
- istražuje i objašnjava /obrazlaže** intertekstualnost i intermedijalnost u
društveno- uspoređuje uspoređuje društveno-
književnom tekstu
povijesni i kulturni društveno- međuodnos povijesni i
kontekst i njegov povijesni i kulturni različitih kulturni kontekst
utjecaj na različite kontekst i njegov konteksta i književnih
recepcije utjecaj na književnoga tekstova**
književnoga značenje teksta**
teksta** književnoga
teksta**

PREPORUKA se odnosi na ishode B. 2. 1, B. 2. 2 i B. 2. 3: učenik u gimnazijskim programima u školskoj godini čita između šest i osam cjelovitih književnih tekstova od kojih tri kanonska i tri
suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogućnostima učenika, žanrovskoj uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), poetičkoj
egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i uravnoteženosti hrvatskih i svjetskih književnih tekstova. U strukovnim školama učenik čita između pet i sedam cjelovitih književnih tekstova, od kojih dva
kanonska i tri suvremena. Osim cjelovitih književnih tekstova, čitaju se i ulomci tekstova koje učitelj odabire radi ostvarivanja sadržaja ishoda. Tijekom četvrtog i petog ciklusa preporučeno je
odabrati različite tekstne vrste za čitanje. Prednost se daje odabiru suvremenih književnih tekstova sljedećih vrsta: kratke priče, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drama u užem smislu i
komedije.
Ishod se može ostvarivati i u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti.

B. 2. 4 - obrazlaže svoj odabir teksta za čitanje Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje čitateljske
Učenik - promišlja, kao samorefleksivni čitatelj, svoje doživljaje, misli i stavove o kulture učenika i poticanje užitka u čitanju.
samostalno čitanju
odabire književni - obrazlaže i procjenjuje svoj popis omiljenih književnih tekstova
tekst za čitanje i - opisuje temeljne društvene vrijednosti koje je uočio u odabranom
komentira svoje književnom tekstu (npr. demokracija, ravnopravnost, inkluzivnost,
stavove, interese i toleranciju, osobne slobode, solidarnost, društvena pravednost ili održivi
razvoj)
navike vezane uz
- objašnjava što utječe na njegov književni ukus
čitanje.

PREPORUKA: učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitom odabiru. Ishod je usmjeren na razvoj kritičkoga, problemskoga i literarnoga čitanja i ostvaruje se u povezanosti s ishodima od
A. 2. 1. do A. 2. 5.

—141
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 2. 5 - kreativno primjenjuje iskustvo čitanja književnoga teksta: Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje
- samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima do izražaja dolazi kreativnosti.
Učenik se kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
stvaralački - stvara novi tekst u govorenom ili pisanom obliku na zavičajnom govoru ili
izražava prema dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut različitim iskustvima
vlastitome - žanrovski preoblikuje književni tekst: dramatizira prozni tekst, preoblikuje
interesu potaknut dramski tekst koristeći pripovjedne tehnike primjenjujući svoje znanje o
različitim žanrovskim i strukturnim obilježjima
iskustvima. - adaptira, dramatizira, piše sinopsis
- priprema scenske i dramske igre
- postavlja i izvodi predstave, snima kratke filmove, crta, slika, izrađuje
strip, rječnik, priručnik...
- rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom
pomoću dramskih tehnika, različitih vrsta odgojnoga kazališta i odgojnim
plesom
- razmjenjuje ideje i preuzima pozitivni rizik
- samovrednuje radove
- nadgleda i prati svoj napredak

PREPORUKA: učeniku je ovim ishodom ponuđena mogućnost za stvaralački način izražavanja i dokazivanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom i u korelaciji s likovnom i
glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda vrednuje
se formativno. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

KULTURA I MEDIJI

C. 2. 1 - odabire informacije prema svojim interesima i potrebama i u skladu sa - prema - prema - prema - samostalno
svrhom istraživanja smjernicama smjernicama smjernicama odabire
Učenik u skladu sa - razlikuje akademske i neakademske izvore podataka** odabire odabire odabire informacije iz
svrhom - istražuje informacije koristeći napredno pretraživanje informacije iz informacije iz informacije iz različitih izvora u
istraživanja - analizira valjanost informacija u skladu sa svrhom istraživanja različitih izvora u različitih izvora u različitih izvora u skladu sa svrhom
odabire - prepoznaje utjecaje konteksta na tumačenje informacija skladu sa svrhom skladu sa svrhom skladu sa svrhom istraživanja i
informacije iz - uočava ciljeve i motive autora u neakademskim izvorima podataka** istraživanja i istraživanja i istraživanja i dokazuje njihovu
različitih izvora i prepoznaje analizira njihovu dokazuje njihovu valjanost
dokazuje njihovu - izvori: tiskani i elektronički, neprekinuti, isprekidani, mješoviti i njihovu valjanost valjanost valjanost
valjanost. višestruki tekstovi; različiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

—142
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- prema - prema - prema - samostalno
C. 2. 2 - uočava utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na oblikovanje
smjernicama smjernicama smjernicama istražuje i
vlastitoga životnoga stila i životnoga stila različitih primatelja s obzirom na
Učenik istražuje i istražuje i istražuje i istražuje i interpretira
dob, spol i kulturni kontekst (ponašanje, odnosi; moda: stil stanovanja ili
interpretira objašnjava utjecaj obrazlaže utjecaj interpretira utjecaj medijskih
odjeće, radne i prehrambene navike; zdravlje)
utjecaj medijskih medijskih medijskih utjecaj medijskih tekstova na
- objašnjava vrste medijskoga nasilja i prepoznaje ih u medijskom sadržaju
tekstova na tekstova na tekstova na tekstova na oblikovanje
- objašnjava utjecaj medijskih sadržaja na emocije i fiziološke reakcije
oblikovanje oblikovanje oblikovanje životnoga stila
oblikovanje primatelja
životnoga stila životnoga stila životnoga stila primatelja
životnoga stila - istražuje i objašnjava uporabu izražajnih sredstava i tehnika kojima je
primatelja primatelja primatelja
primatelja. oblikovana medijska poruka**
- objašnjava utjecaj različitih oblika popularne komercijalne kulture
(videoigara, televizijskih i radijskih emisija, časopisa, novina, filmova,
reklamnih poruka) na primatelje
- uočava simboliku medijskoga jezika i prepoznaje trivijalne medijske
poruke
- prepoznaje različita stilska sredstva u medijskim tekstovima (npr. ironiju,
sarkazam, aluziju…)
- objašnjava izravna i neizravna značenja u medijskom tekstu s obzirom na
kontekst, stavove i vrijednosti
- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i
stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

PREPORUKA: projektni zadatak u kojem učenici istražuju funkcionalnu uporabu tehnika i izražajnih sredstava u medijskim porukama te njihov utjecaj na primatelja, primjenjuju informacije i
izražajna sredstva te stvaraju u međudjelovanju s drugima različite vrste tiskanih i elektroničkih, auditivnih, vizualnih i dr. tekstova u skladu sa svojim interesom i znanjem - oblikovanje plakata, letaka
i multimedijskih prezentacija i njihovo objavljivanje.

C. 2. 3 - istražuje tekstove iz različitih izvora i u njima uočava utjecaj - prema - prema - prema - samostalno
komercijalizacije i masovne kulture smjernicama smjernicama smjernicama prosuđuje utjecaj
Učenik prosuđuje - uočava i razlikuje karakteristike masovne kulture analizira utjecaj interpretira prosuđuje utjecaj masovne kulture
utjecaj masovne - prepoznaje i objašnjava obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i masovne kulture utjecaj masovne masovne kulture na oblikovanje
kulture na kiča u umjetnosti i obrazlaže svoje reakcije na njih na oblikovanje kulture na na oblikovanje vlastitoga
oblikovanje - prepoznaje komercijalizaciju kulture i kulturnu industriju: knjiga, filmova, vlastitoga oblikovanje vlastitoga kulturnog
vlastitoga predstava, stripova, slika... kao proizvoda za masovnu prodaju i/ili kao kulturnog vlastitoga kulturnog identiteta
kulturnog statusni simbol** identiteta kulturnog identiteta
identiteta. - opisuje razliku između masovne i tzv. visoke kulture identiteta
- prosuđuje utjecaj masovne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog
identiteta
- usvaja pozitivne kulturne vrijednosti i obrasce
- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni,
stručni tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni izvori; različita
umjetnička djela
PREPORUKA: ishodi C. 2. 1, C. 2. 2 i C. 2. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika i sektorskim područjem u kojemu se učenik obrazuje te u povezanosti s ishodima A i B domene.

—143
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 2. 4 - samostalno odabire i posjećuje kulturne, umjetničke i društvene događaje Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj stjecanje navike
i manifestacije u stvarnom i digitalnom okružju kao dio svojega posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaja i manifestacija.
Učenik neposrednoga iskustva učenja
samostalno - aktivno se uključuje u kulturni i društveni život zajednice
odabire i
posjećuje
kulturne i
umjetničke
događaje prema
vlastitome
interesu.

PREPORUKA: aktivnosti i sadržaji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (lokalnom zajednicom i njihovom ponudom društveno-kulturnih i
umjetničkih sadržaja) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Preporučeni izvanučionički sadržaji: posjet kazalištu (kazališne predstave;
programi kojima se predstavljaju u kazalištu: organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici…), odlazak u kino i kinoteku, posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje,
novinske i izdavačke kuće), posjet kulturnim institucijama (knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi, festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski…), tribine i
susreti s književnicima i različitim autorima, sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja, posjeti izložbama, predavanja u fizičkome i digitalnome okružju, sudjelovanje u projektima, mrežni sadržaji
(kulturni portali, mrežni susreti s piscima, virtualne izložbe, virtualne učionice...).

—144
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

3. razred srednje škole (140 + 140 + 140 +140)

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 1 - razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi u skladu sa svrhom i - prema modelu - prema - prema - samostalno
namjenom: informiranje, upućivanje, uvjeravanje, zabavljanje* i prepoznaje razgovara i smjernicama smjernicama razgovara i
Učenik razgovara svrhu i namjenu razgovora raspravlja radi razgovara i razgovara i raspravlja radi
i raspravlja o - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže uvjeravanja raspravlja radi raspravlja radi uvjeravanja
zadanoj ili svoje mišljenje sugovornika u uvjeravanja uvjeravanja sugovornika u
slobodno - primjenjuje tehnike aktivnoga slušanja: podržavajućim komentarima, svoje stavove i sugovornika u sugovornika u svoje stavove i
odabranoj temi u parafraziranjem onoga što je čuo i neverbalnim znakovima ideje te ih svoje stavove i svoje stavove i ideje, samostalno
skladu sa svrhom - točno primjenjuje stručni leksik u skladu s temom razgovora obrazlaže u skladu ideje te ih ideje, samostalno procjenjuje i
i - točno se i efektno služi riječima iz pasivnoga leksika ili leksika na prijelazu s komunikacijskom procjenjuje u procjenjuje i prilagođava
komunikacijskom radi postizanja željenih učinaka na sugovornike** situacijom i skladu s prilagođava vlastite stavove
situacijom i - pravilno rabi tekstualne veznike i modifikatore radi koherentnosti i komunikacijskim komunikacijskom vlastite stavove temeljem novih
primjenjuje kohezivnosti iskaza** bontonom situacijom i temeljem novih spoznaja i
komunikacijski - ističe značenja odabirom tekstne veze i ostvaruje željeni učinak na komunikacijskim spoznaja u spreman je na
bonton.* sugovornike** bontonom skladu s kompromise u
- služi se standardnim jezikom u komunikacijskim situacijama koje to nalažu komunikacijsko skladu s
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno m situacijom i komunikacijsko
izgovara glasove, riječi, naglaske komunikacijskim m situacijom i
- razgovara radi uvjeravanja sugovornika radi zajedničkoga rješavanja bontonom komunikacijskim
problemske situacije ili donošenja odluke* bontonom
- uvjerava sugovornika u pozitivne vrijednosti svojih poruka*
- proširuje temu razgovora aktivirajući postojeće znanje*
- prepoznaje i uzima u obzir osjećaje i potrebe sugovornika*
- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje provjerenim
podacima do kojih je došao istraživanjem različitih izvora*
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom* prema
zadanoj strukturi: redoslijed govornika, uloge govornika, vremensko
ograničenje, pravila rasprave*
- procjenjuje misli, osjećaje i stavove i razmjenjuje ih cjelovito i smisleno, u
skladu sa situacijom*
- prilagođava vlastite stavove temeljem novih spoznaja i spreman je na
kompromise*
- asertivno se odnosi prema sugovornicima*
- primjenjuje pravila komunikacijskog bontona

—145
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

- tekstne vrste: poslovni razgovor, razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj

temi (iz različitih područja ljudskog djelovanja u skladu s interesima i dobi
učenika); razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon slušanja,
čitanja i gledanja
- tekstne vrste: debata, simultano suđenje, panel-rasprava

PREPORUKA: učitelj će tijekom učenja i poučavanja učenike pripremiti za najmanje jedan razgovor i jednu raspravu prema interesima i potrebama svojih učenika. Učenik usvaja riječi i pojmove
tijekom srednjoškolskoga obrazovanja i usklađuje ih s temom razgovora i rasprave. Razgovori i rasprave mogu biti stvarni ili simulirani i mogu se odvijati u realnom vremenu ili s vremenskom
odgodom.
Učenik postupno ovladava vještinama razgovora i raspravljanja s obzirom na strukturnu složenost razgovornih i raspravljačkih vrsta iz godine u godinu učenja. Pojedini podishodi ponavljaju se zato
što su oni neizostavni dio učenja i poučavanja, a potom i ovladavanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim
razredima. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina. Učenici trebaju biti stalno izloženi strategijama učenja i
komunikacijskim strategijama zato što njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaćanju te uporabi s obzirom na osobine ličnosti i stilove učenja. Stoga se i komunikacijske strategije ponavljaju iz
godine u godinu učenja. Komunikacijske strategije i strategije učenja ne vrednuju se sumativno. Učitelj i učenici dogovaraju teme razgovora; učitelj predlaže teme razgovora koje su povezane s
drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakšavaju usvajanje strukturnih obilježja). Ako učenici nisu stekli koju od vještina razgovaranja i/ili raspravljanja, učitelj
planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
* Iskaz ishoda isti je u sve četiri godine, no sadržaji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima učenik ovladava u svakoj godini učenja.

A. 3. 2 - aktivno sluša upućivačke i raspravljačke tekstove uživo ili posredovane - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i
različitim medijima prema određenoj svrsi slušanja prema prema samostalno samostalno
Učenik aktivno - uspoređuje i tumači bitne, potrebne, zanimljive, korisne i važne smjernicama smjernicama uspoređuje i uspoređuje i
sluša prema informacija i ideje u obliku govorenoga i/ili pisanoga teksta uspoređuje uspoređuje i tumači tumači
određenoj svrsi - procjenjuje efektivnost i funkcionalnost jezične postave (uporaba riječi, informacije i tumači informacije i informacije i
slušanja, rečeničnih struktura) slušanoga teksta i neverbalne znakove ideje iz slušanoga informacije i ideje iz slušanoga ideje iz slušanoga
uspoređuje i - služi se prijašnjim znanjem za proširivanje ili nadopunjavanje tumačenja teksta u obliku ideje iz slušanoga teksta u obliku teksta te izražava
tumači - oblikuje dobro povezan, smislen i stilski uređen govorni ili pisani teksta teksta u obliku teksta svoje mišljenje i
informacije i ideje neprekinuti tekst na temelju slušanja teksta stav u obliku
u obliku teksta. -služi se prethodno stečenim znanjem za proširivanje ili nadopunjavanje teksta
tumačenja*
- povezuje ograničeno tumačenje sa širim društvenim ili jezičnim
kontekstom*

- tekstne vrste: raspravljački i upućivački: mobilizacijski govor, znanstveno

predavanje, kritički prikaz, anketa, savjeti, upute; govorne i razgovorne vrste
predviđene za godinu učenja

PREPORUKA: učenik treba obavezno slušati najmanje dva teksta prema odabiru učitelja. Učitelj za slušanje odabire upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova (obavijesne i
književne) te govorne i razgovorne vrste predviđene za godinu učenja. Za usvajanje novih riječi i provjeru usvojenosti učenik se može služiti popisima riječi koje će samostalno stvarati tijekom
školske godine. Strategije slušanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskoga obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i
u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina slušanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti u strukovnim školama
planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—146
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 3 - oblikuje i govori raspravljački ili upućivački tekst prema zadanoj ili - prema - prema - prema - samostalno
slobodno odabranoj temi, svrsi i slušateljima smjernicama smjernicama smjernicama oblikuje i govori
Učenik oblikuje i - određuje temu, oblik, namjenu i svrhu govora (u slobodno odabranoj oblikuje i govori oblikuje i govori oblikuje i govori upućivačke ili
govori upućivačke temi) upućivačke ili upućivačke ili upućivačke i raspravljačke
i raspravljačke - oblikuje logično strukturiran tekst prema obilježjima tekstne vrste raspravljačke raspravljačke raspravljačke tekstove u skladu
tekstove i - govori u skladu s govornom ulogom (komentatora, govornika) tekstove u skladu tekstove u skladu tekstove skladu sa
usklađuje - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne u oblikovanju govornih sa svrhom sa svrhom i sa komunikacijskom
govorenje s tekstova slušateljima komunikacijskom situacijom,
komunikacijskom - točno se i efektno služi riječima iz pasivnoga leksika ili leksika na situacijom, svrhom i
situacijom, prijelazu radi postizanja željenih učinaka na sugovornike** svrhom i slušateljima
svrhom i - točno primjenjuje stručni leksik u skladu sa temom razgovora** slušateljima
slušateljima. - pravilno rabi tekstualne veznike i modifikatore radi koherentnosti i
kohezivnosti iskaza**
- ističe značenja odabirom tekstne veze i ostvaruje željeni učinak na
sugovornike**
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno
izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. tuđice), pravilno intonira riječi i
rečenice: primjenjuje naglasak kao razlikovno sredstvo, pravilno rabi
rečeničnu melodiju, stanku, tempo
- govori standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom,
funkcionalnim stilom vrste teksta koji govori
- primjereno se služi humorom*
- pridržava se zadanoga vremena*

- tekstne vrste: referat, usmena interpretacija, uputa

PREPORUKA: učenik treba uvježbati i izvesti najmanje dva govorna teksta upućivačkih i raspravljačkih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru učitelja. Samoprocjenu i vrednovanje učenici
provode ili prema obrascima / ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskoga
obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina govorenja,
učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti u strukovnim školama planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih
znanja i vještina.

—147
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 4 - čita upućivačke i raspravljačke tekstove prema osobnome i - razlikuje - opisuje funkciju - objašnjava - objašnjava
profesionalnom interesu i prema učiteljevu odabiru funkciju i i obilježja funkciju i funkciju i
Učenik čita s - čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i obilježja upućivačkih i obilježja obilježja
razumijevanjem objašnjava obilježja teksta upućivačkih i raspravljačkih upućivačkih i upućivačkih i
prema svrsi - čita neprekinute, isprekidane i mješovite tekstove u tiskanome i raspravljačkih tekstova te raspravljačkih raspravljačkih
čitanja elektroničkom obliku tekstova te analizira i tumači tekstova na tekstova na
upućivačke i - prepoznaje strukturna obilježja tekstova i služi se prethodno stečenim izdvaja i ideje u tekstu, poznatim poznatim i
raspravljačke znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta objašnjava ideje u svoje zaključke primjerima te nepoznatim
tekstove složenih - interpretira tekst: izdvaja i tumači ideje, uočava i tumači autorovo tekstu podupire citatom interpretira tekst primjerima te
struktura i gledište i namjenu teksta te utjecaj teksta na primatelja; razlikuje činjenice interpretira tekst,
interpretira ih. od stavova prikladno ga
- uspoređuje i suprotstavlja pristupe sličnim temama u različitim povezuje sa
tekstovima svojim znanjem,
- prikladno povezuje ideje u tekstovima sa svojim znanjem, iskustvom i iskustvom i
drugim tekstovima drugim
- izražajno čita naglas primjenjujući pravogovornu normu i govorne tekstovima
vrednote
- povezuje vještine čitanja radi informacije i čitanja iz užitka
- utvrđuje autorovu namjeru i stavove/gledište*
- uočava elemente povezivanja odlomaka i sadržajnih cjelina*

- tekstne vrste: raspravljačke i upućivačke - priručnici i upute; esej;

uvodnik, kolumna, intervju; referat

PREPORUKA: učenik treba utvrditi obilježja najmanje dviju tekstnih vrsta (neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i različitih funkcionalnih stilova). Broj isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama. Strategije čitanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i
nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina čitanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti u
strukovnim školama planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prethodno stečenih znanja i vještina.

—148
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- oblikuje i piše neprekinute, isprekidane i mješovite upućivačke i
A. 3. 5 - prema modelu - prema - samostalno - samostalno
raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova (administrativnoga,
oblikuje i piše smjernicama oblikuje i piše oblikuje i piše
Učenik oblikuje i publicističkoga i popularnoznanstvenoga) prema zadanoj ili slobodno
upućivačke i oblikuje i piše upućivačke i upućivačke i
piše upućivačke i odabranoj temi i za različite svrhe
raspravljačke upućivačke i raspravljačke raspravljačke
raspravljačke - prema smjernicama i u skladu sa zadanom temom određuje oblik teksta
tekstove, raspravljačke tekstove, tekstove,
tekstove, (neprekinuti, isprekidani, mješoviti)
primjenjuje tekstove, primjenjuje primjenjuje
- samostalno popunjava različite vrste obrazaca u tiskanome i elektroničkom
primjenjuje pravopisna primjenjuje pravopisna pravopisna
obliku
pravopisna pravila pravila i obilježja pravopisna pravila i obilježja pravila i obilježja
- služi se prikladnim jezičnim strukturama i obilježjima oblikovanja pojedinih
i obilježja funkcionalnih pravila i obilježja funkcionalnih funkcionalnih
vrsta tekstova i postiže cjelovitost i povezanost teksta
funkcionalnoga stilova u skladu funkcionalnih stilova u skladu stilova u skladu
- piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i željenim
stila u skladu sa sa svrhom teksta stilova u skladu sa svrhom teksta sa svrhom teksta
učinkom na primatelja
svrhom teksta i sa svrhom teksta i željenim
- odabire prikladne riječi, pojmove i jezična sredstva i vrstu teksta u skladu sa
željenim učinkom učinkom na
svrhom, temom, tekstom vrstom, funkcionalnim stilom
na primatelja. primatelja
- primjenjuje usvojena pravopisna pravila i usvaja nova prema zahtjevima
teksta koji piše (npr. pisanje tuđica i posuđenica)
- prikuplja, razvrstava i povezuje podatke i informacije u skladu sa specifičnom
svrhom pisanja*
- samonadgleda i vrednuje proces stvaranja*

- tekstne vrste: a) raspravljačke: uvodnik, kolumna, intervju, anketa,

interpretativni esej, usporedna raščlamba dvaju ili više tekstova
b) upućivačke: savjet, uputa, recept, pravila ponašanja, prijedlog kućnog reda
te referat

PREPORUKA: učenik treba obavezno utvrditi obilježja najmanje dvaju oblika neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i funkcionalnih stilova. Broj i vrstu isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama obrazovnoga sektora u kojem se učenik školuje. Podishod koji se odnosi na razvoj rječnika i njegovu aktivnu uporabu te nadgledanje ponavlja se u svakome razredu
jer je razvoj rječnika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja učenik razvija tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina pisanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
Sadržaji i aktivnosti u strukovnim školama planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.
Sadržaji ishoda A. 3. 1, A. 3. 2, A. 3. 3, A. 3. 4 i A. 3. 5 integracijski su povezani s domenama Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i mogu se
ostvarivati kroz sadržaje ishoda tih domena.

—149
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 6 - opisuje, objašnjava tipove veza među rečenicama kojima se postiže - opisuje veze - opisuje i - opisuje i - objašnjava veze
povezanost i smislenost tekstova među rečenicama objašnjava veze objašnjava veze među rečenicama
Učenik objašnjava - objašnjava efikasnost, efektivnost i primjerenost teksta primatelju i na oglednom među rečenicama među rečenicama u tekstu i
veze među komunikacijskoj situaciji primjeru teksta i na oglednim u tekstu te ih procjenjuje
rečenicama u - objašnjava i uspoređuje linearnu i paralelnu tekstnu vezu i vezna sredstva funkcionalno ih primjerima razvrstava u njihov utjecaj na
tekstu i na primjerima primjenjuje u tekstova i prema poznatim oblikovanje
procjenjuje - funkcionalno primjenjuje jezična obilježja primjerena upućivačkim i svojem tekstu njima oblikuje primjerima značenja teksta
njihov utjecaj na raspravljačkim tekstovima istovrsne u oblikujući na novim
oblikovanje - uočava i opisuje vezu funkcionalnoga stila i rečeničnih struktura** svojem tekstu istovrsne u primjerima
teksta. - procjenjuje veze među rečenicama i njihov utjecaj na oblikovanje svojem tekstu
značenja teksta**
- primjenjuje jezično znanje pri oblikovanju i izražavanju značenja u svojim
tekstovima

NAPOMENA: usvajanje sintaktičkih znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno je razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o jeziku, dok je učenje i poučavanje
metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj komunikaciji.

A. 3. 7 - prepoznaje i opisuje jezične i izvanjezične razloge stvaranja ili - uz pomoć - opisuje jezične i - samostalno - samostalno
zastarijevanja riječi učitelja izvanjezične objašnjava razmatra i
Učenik razmatra i - razlikuje pasivni leksik i leksik na prijelazu od aktivnoga leksika i njihovu prepoznaje razloge stvaranja jezične i objašnjava
objašnjava funkciju u tekstu jezične ili ili zastarijevanja izvanjezične jezične i
razloge stvaranja izvanjezične riječi i prema razloge stvaranja izvanjezične
ili zastarijevanja - objašnjava razliku između historizama, arhaizama i zastarjelica
razloge stvaranja smjernicama ili zastarijevanja razloge stvaranja
riječi i odabire - tumači pomodnice i oživljenice na primjerima iz svakodnevne jezične
ili zastarijevanja odabire riječi riječi i odabire ili zastarijevanja
riječi prikladne prakse
riječi i prema prikladne riječi prema riječi i odabire
- razlikuje i tumači značenja sinonima, homonima i višeznačnica s obzirom
kontekstu, svrsi i modelu odabire kontekstu zadanome riječi prikladne
na njihovu pripadnost određenom vremenskom razdoblju**
primateljima. riječi prikladne kontekstu odabranome
- objašnjava potrebu za leksičkim posuđivanjem i novotvorenicama
kontekstu kontekstu, svrsi i
- razmatra jezične i izvanjezične razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi**
primateljima
- odabire riječi prikladne odabranom kontekstu, svrsi i primateljima

PREPORUKA: sadržaje ovog ishoda preporučuje se ostvariti projektom, istraživanjem i povezati sa slušanjem i čitanjem tiskovina i stručne literature i govora vršnjaka. U strukovnim školama veća se
pozornost posvećuje odnosu strukovnoga i općeuporabnoga leksika, tj. leksiku struke.

—150
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 8 - uočava i opisuje promjene hrvatskoga jezika i pisama na oglednim - opisuje - objašnjava - povezuje - objašnjava
tekstovima iz različitih povijesnih razdoblja hrvatskoga jezika od promjene međujezične promjene u jezične pojave u
Učenik objašnjava srednjovjekovlja do suvremenosti hrvatskoga jezika dodire hrvatskoga prošlosti s globalizacijskim
jezik kao - objašnjava međujezične dodire i navodi razloge jezičnoga posuđivanja u i pisama na i drugih jezika na promjenama u procesima i
društvenu i prošlosti i sadašnjosti oglednim jezične promjene sadašnjosti i stvara
povijesnu pojavu - prepoznaje tuđice i posuđenice i razlikuje ih od prilagođenica tekstovima iz u prošlosti i objašnjava utjecaj pretpostavke o
podložnu - imenuje tuđice prema jeziku iz kojeg potječu i prema izrazu** povijesti sadašnjosti jezičnih i promjenama u
utjecajima i - uočava da je jezik društvena pojava i prepoznaje sociolingvističke i hrvatskoga jezika izvanjezičnih hrvatskom jeziku
stvara sociokulturne razloge jezičnih pojava i promjena razloga na jezične potkrepljujući
pretpostavke o - razmatra položaj vlastita jezika u hrvatskome i svjetskom kontekstu u pojave i promjene svoje stavove
promjenama u prošlosti i sadašnjosti primjerima
hrvatskome - objašnjava jezične pojave u globalizacijskim promjenama i procjenjuje
jeziku. utjecaj engleskoga jezika na hrvatski jezik i druge jezike
- pretpostavlja buduće promjene hrvatskoga jezika potkrepljujući svoje
stavove primjerima**

PREPORUKA: učenik može izraditi vlastiti razlikovni rječnik, rječnik frazema ili rječnik društvene skupine kojoj pripada, može istražiti povijesne slojeve u određenom tekstu.

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

B. 3. 1 - izražava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o književnome Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje misaone,
tekstu kao cjelini emocionalne i estetske osjetljivosti na književni tekst.
Učenik izražava - iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
svoje mišljenje i - obrazlaže svoje razumijevanje teksta
obrazlaže svoj - argumentira svoj kritički stav o književnome tekstu na temelju
kritički stav o čitateljskoga iskustva, znanja o svijetu i znanja o književnosti
književnom
tekstu na temelju
čitateljskoga
iskustva i znanja
o svijetu.

PREPORUKA: ishod je usmjeren istraživanju osobnoga čitateljskoga iskustva i iskazivanju dojma i polazište je različitim pristupima čitanju književnoga teksta.

—151
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 3. 2 - interpretira i razgovara i/ili usmeno raspravlja o različitim - uz pomoć - prema - samostalno - samostalno
interpretacijama* književnih tekstova na temelju usporedbe prema učitelja smjernicama interpertira interpretira
Učenik tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima interpretira interpretira književne književne
interpretira - objašnjava tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja književne književne tekstove i prema tekstove i
književne književnoga teksta tekstove i prema tekstove i prema smjernicama ih uspoređuje ih s
tekstove i - obrazlaže** /objašnjava tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska smjernicama smjenicama uspoređuje s obzirom na
uspoređuje ih s obilježja književnoga teksta iz sinkronijske i dijakronijske perspektive opisuje objašnjava obzirom na tematska,
obzirom na - samostalno** primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove međusobne međusobne tematska, žanrovska,
tematska, relevantne za interpretacije književnoga teksta odnose odnose žanrovska, kompozicijska i
žanrovska, - prosuđuje književni tekst služeći se relevantnim književnoteorijskim tematskih, tematskih, kompozicijska i stilska obilježja
kompozicijska i pojmovima** žanrovskih, žanrovskih, stilska obilježja
stilska obilježja. kompozicijskih i kompozicijskih i
stilskih obilježja stilskih obilježja

- interpretira
- interpretira - interpretira - interpretira
književne
književne književne književne
tekstove,
tekstove i prema tekstove i prema tekstove,
predlaže različite
smjernicama smjernicama ih predlaže različite
interpretacije i
objašnjava uspoređuje s interpretacije i
samostalno ih
imeđusobne obzirom na prema
uspoređuje ih s
odnose tematska, smjernicama ih
obzirom na
tematskih, žanrovska, uspoređuje s
tematska,
žanrovskih, kompozicijska i obzirom na
žanrovska,
kompozicijskih i stilska obilježja** tematska,
kompozicijska i
stilskih žanrovska,
stilska obilježja**
obilježja** kompozicijska i
stilska obilježja**

PREPORUKE: književnoteorijski pojmovi funkcionalno se povezuju s književnim tekstom predviđenim za čitanje i objašnjavaju se samo oni zastupljeni u odabranom tekstu te se uče radi
razumijevanja teksta; pojmovi predviđeni u razradi ishoda u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati u sljedećim razredima.
Prednost se daje sljedećim književnim vrstama: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i epska), drama u užem smislu, tragedija, komedija.
*Odnosi se na učenikove interpretacije književnoga teksta.

—152
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 3. 3 - **istražuje i objašnjava / **interpretira **povijesne promjene književne - uz pomoć - prema - prema - samostalno
recepcije učitelja smjernicama smjernicama uspoređuje
Učenik istražuje i - istražuje i uspoređuje /interpretira** prikazivanje univerzalnih tema u uspoređuje uspoređuje uspoređuje društveno-
interpretira književnim tekstovima različitih književnopovijesnih razdoblja, poetika i društveno- društveno- međuodnos povijesni i
utjecaj kultura povijesne i povijesne i različitih kulturni kontekst
društveno- - uspoređuje /interpretira** međuodnos različitih konteksta i književnoga kulturne kulturne konteksta i književnih
povijesnoga i teksta (društveno-povijesnih, kulturnih i umjetničkih) kontekste i kontekste i književnoga tekstova
kulturnog - uspoređuje /interpretira** utjecaje konteksta na oblikovanje značenja njihove utjecaje njihove utjecaje teksta
konteksta na književnoga teksta na različite na značenje
književni tekst. - odabire, istražuje i uspoređuje umjetnička djela iz različitih umjetnosti: recepcije književnoga
strip, film, kazalište, glazbu, slikarstvo, kiparstvo, arhitekturu, ples, književnoga teksta
fotografiju, dizajn i uspoređuje ih s književnim tekstom po nekom kriteriju: teksta
stilskom, povijesnom, tematskom…
- prema - prema - samostalno
- istražuje i objašnjava / interpretira** intertekstualnost i intermedijalnost - samostalno
smjernicama smjernicama interpretira
u književnom tekstu interpretira
uspoređuje interpretira društveno-
međuodnos
društveno- društveno- povijesni i
različitih
povijesne i povijesni i kulturni kontekst
konteksta i
kulturne kulturni kontekst književnih
književnoga
kontekste i i njegov utjecaj tekstova**
teksta**
njihove utjecaje na značenje
na različite književnoga
recepcije teksta
književnoga
teksta**

PREPORUKA se odnosi na ishode B. 3. 1, B. 3. 2 i B. 3. 3: Učenik u gimnazijskim programima u školskoj godini čita između šest i osam cjelovitih književnih tekstova od kojih tri kanonska i tri
suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogućnostima učenika, žanrovskoj uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), poetičkoj
egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i uravnoteženosti hrvatskih i svjetskih književnih tekstova. U strukovnim školama učenici čitaju između pet i sedam cjelovitih književnih tekstova, od kojih tri
kanonska i dva suvremena, odabranih prema istim kriterijima. Osim cjelovitih književnih tekstova, čitaju se i ulomci tekstova koje učitelj odabire radi ostvarivanja sadržaja ishoda. Tijekom četvrtoga i
petog ciklusa preporučeno je odabrati različite tekstne vrste za čitanje.
Prednost se daje sljedećim književnim vrstama: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i epska), drama u užem smislu, tragedija, komedija.
Ishod se može ostvarivati i u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti.

—153
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 3. 4 - obrazlaže svoj odabir teksta za čitanje Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje čitateljske
- promišlja, kao samorefleksivni čitatelj, svoje doživljaje, misli i stavove o kulture učenika i poticanje užitka u čitanju.
Učenik čitanju
samostalno - obrazlaže i procjenjuje svoj popis omiljenih književnih tekstova
odabire književni - tumači univerzalne poruke odabranoga teksta
tekst za čitanje i - kritički procjenjuje društvene i modne utjecaje na oblikovanje svojega
procjenjuje svoje književnog ukusa
stavove, interese i
navike vezane uz
čitanje.

PREPORUKA: učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitom odabiru. Ishod je usmjeren na razvoj kritičkoga, problemskoga i literarnoga čitanja i ostvaruje se u povezanosti s ishodima
od A. 3. 1 do A. 3. 5.

B. 3. 5 - kreativno primjenjuje iskustvo čitanja književnoga teksta: Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje
- samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima do izražaja dolazi kreativnosti.
Učenik se kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
stvaralački - stvara novi tekst u govorenome ili pisanom obliku na zavičajnome govoru
izražava prema ili dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut različitim iskustvima
vlastitome - žanrovski preoblikuje književni tekst: dramatizira prozni tekst, preoblikuje
interesu potaknut dramski tekst koristeći pripovjedne tehnike primjenjujući svoje znanje o
različitim žanrovskim i strukturnim obilježjima
iskustvima. - adaptira, dramatizira, piše sinopsis
- priprema scenske i dramske igre
- postavlja i izvodi predstave, snima kratke filmove, crta, slika, izrađuje
strip, rječnik, priručnik...
- rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom
pomoću dramskih tehnika, različitih vrsta odgojnoga kazališta i odgojnim
plesom
- razmjenjuje ideje i preuzima pozitivni rizik
- samovrednuje radove
- nadgleda i prati svoj napredak

PREPORUKA: učeniku je ovim ishodom ponuđena mogućnost za stvaralački način izražavanja i dokazivanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom i u korelaciji s likovnom i
glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda
formativno se vrednuje. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnome i digitalnom okružju.

—154
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KULTURA I MEDIJI

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 3. 1 - odabire informacije prema svojim interesima i potrebama i u skladu sa - prema - prema - prema - samostalno
svrhom istraživanja smjernicama smjernicama smjernicama odabire
Učenik u skladu - razlikuje primarne i sekundarne izvore informacija** odabire odabire odabire informacije iz
sa svrhom - pronalazi informacije u različitim digitalnim „nevidljivim“ bazama, informacije iz informacije iz informacije iz različitih izvora u
istraživanja znanstvenim i komercijalnim bazama podataka i knjižničnim katalozima različitih izvora u različitih izvora u različitih izvora u skladu sa svrhom
odabire - procjenjuje valjanost informacija u skladu sa svrhom istraživanja skladu sa svrhom skladu sa svrhom skladu sa svrhom istraživanja i
informacije iz - razlikuje pouzdane od nepouzdanih informacija istraživanja i istraživanja i istraživanja i kritički
različitih izvora i - prepoznaje reference i aluzije na druge tekstove i istražuje ih proširujući analizira njihovu dokazuje njihovu procjenjuje procjenjuje
procjenjuje svoje spoznaje** valjanost valjanost njihovu valjanost njihovu valjanost
njihovu valjanost. - organizira i sažima pronađene informacije i izdvaja ideje i značenje**
- sažima prikupljene informacije i oblikuje novi tekst izbjegavajući
plagiranje
-izvori: tiskani i elektronički, neprekinuti, isprekidani, mješoviti i višestruki
tekstovi; različiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

C. 3. 2 - razlikuje utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na oblikovanje - prema - prema - prema - samostalno
vlastitih stavova i vrijednosti i stavova i vrijednosti različitih primatelja s smjernicama smjernicama smjernicama uspoređuje
Učenik obzirom na dob, spol i kulturni kontekst analizira medijske analizira medijske uspoređuje medijske
uspoređuje - objašnjava sadržaj komercijalnih medijskih poruka i ekonomska načela tekstove i tekstove i medijske tekstove i
medijske funkcioniranja medija prepoznaje njihov zaključuje o tekstove i zaključuje o
tekstove i - analizira medijske poruke i prosuđuje ih u odnosu na vlastite vrijednosti i utjecaj na njihovu utjecaju zaključuje o njihovu utjecaju
zaključuje o stavove oblikovanje na oblikovanje njihovu utjecaju na oblikovanje
njihovu utjecaju - analizira „nevidljive“ medijske poruke i prepoznaje u medijskim porukama stavova i stavova i na oblikovanje stavova i
na oblikovanje skrivene stavove i mišljenja vrijednosti vrijednosti stavova i vrijednosti
stavova i - istražuje i objašnjava svrhu pojedinih grafičkih, tekstualnih elemenata i primatelja primatelja vrijednosti primatelja
vrijednosti simbola u različitim tekstovima** primatelja
- uspoređuje različite medijske tekstove i uporabu izražajnih sredstava i
primatelja.
tehnika kojima je oblikovana medijska poruka
- zaključuje o utjecajima različitih oblika popularne komercijalne kulture
(videoigara, televizijskih emisija, časopisa, novina, filmova) primatelje
- objašnjava vrste medijskoga nasilja s obzirom na medijski sadržaj
- uspoređuje izravna i neizravna značenja u medijskom tekstu
- zaključuje kako su predrasude, stereotipi i/ili manipulacija uključeni u
medijski tekst
- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i
stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori
PREPORUKA: projektni zadatak u kojem učenici istražuju funkcionalnu uporabu tehnika i izražajnih sredstava u medijskim porukama te njihov utjecaj na primatelja, primjenjuju informacije i
izražajna sredstva te stvaraju u međudjelovanju s drugima različite vrste tiskanih i elektroničkih, auditivnih, vizualnih i dr. tekstova u skladu sa svojim interesom i znanjem - oblikovanje plakata,
letaka i multimedijskih prezentacija i njihovo objavljivanje.
—155
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 3. 3 - istražuje tekstove iz različitih izvora vezane uz nacionalnu kulturnu - prema - prema - prema - samostalno
baštinu smjernicama smjernicama smjernicama prosuđuje utjecaj
Učenik prosuđuje - objašnjava specifičnosti nematerijalnih aspekata hrvatske kulturne objašnjava utjecaj obrazlaže utjecaj prosuđuje utjecaj kulturne baštine
utjecaj književne i baštine (kulturna tradicija, umjetnost...)** kulturne baštine kulturne baštine kulturne baštine na oblikovanje
kulturne baštine - obrazlaže važnost određenoga književnoga teksta koji je dio nacionalne na oblikovanje na oblikovanje na oblikovanje vlastitoga
na oblikovanje književne i kulturne baštine vlastitoga vlastitoga vlastitoga kulturnog
vlastitoga - prosuđuje kulturnu raznolikost u sredini u kojoj živi** kulturnog kulturnog kulturnog identiteta
kulturnog - prosuđuje utjecaj kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta identiteta identiteta
identiteta. identiteta
- iskazuje otvorenost i empatiju prema pripadnicima različitih kulturnih
skupina

- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni,

stručni, medijski tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni izvori; različita
umjetnička djela

PREPORUKA: ishodi C. 3. 1, C. 3. 2 i C. 3. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika i sektorskim područjem u kojemu se učenik obrazuje te u povezanosti s ishodima A
i B domene.

C. 3. 4 - samostalno odabire i posjećuje kulturne, umjetničke i društvene događaje Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj stjecanje navike
i manifestacije u stvarnom i digitalnom okružju kao dio svojega posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaja i manifestacija.
Učenik neposrednoga iskustva učenja
samostalno - aktivno se uključuje u kulturni i društveni život zajednice
odabire i
posjećuje
kulturne i
umjetničke
događaje prema
vlastitome
interesu.

PREPORUKA: aktivnosti i sadržaji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (ponudom društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja u lokalnoj
zajednici) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Preporučeni izvanučionički sadržaji: posjet kazalištu (kazališne predstave; programi koji
se predstavljaju u kazalištu: organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici…), odlazak u kino i kinoteku, posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke
kuće), posjet kulturnim institucijama (knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi, festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski…), tribine i susreti s
književnicima i različitim autorima, sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja, posjeti izložbama, predavanja u fizičkome i digitalnome okružju, sudjelovanje u projektima, mrežni sadržaji (kulturni
portali, mrežni susreti s piscima, virtualne izložbe, virtualne učionice...).

—156
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

4. razred srednje škole (140 + 140 + 140 + 140)

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 1 - razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi, u skladu sa svrhom i - prema modelu - prema - prema - samostalno
namjenom razgovora (informiranje, pregovaranje, upućivanje i razgovara i smjernicama smjernicama razgovara i
Učenik razgovara i zabavljanje*) raspravlja radi razgovara i razgovara i raspravlja prema
raspravlja o - razgovara radi donošenja zajedničkoga zaključka o mogućem rješenju donošenja raspravlja radi raspravlja prema strukturi i
zadanoj ili problemske situacije ili o zajedničkoj odluci zaključaka u skladu donošenja strukturi i poštujući zadano
slobodno - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže s komunikacijskom zaključaka i poštujući zadano vrijeme radi
odabranoj temi u svoje mišljenje situacijom i zajedničkih odluka vrijeme radi donošenja
skladu sa svrhom i - primjenjuje tehnike aktivnoga slušanja: podržavajućim komentarima, komunikacijskim u skladu s donošenja zaključaka i
komunikacijskom parafraziranjem onoga što je čuo i neverbalnim znakovima bontonom komunikacijskom zaključaka i zajedničkih
situacijom i - prepoznaje i provjerava značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta situacijom i zajedničkih odluka u skladu s
primjenjuje razgovora i rasprave komunikacijskim odluka u skladu s komunikacijskom
komunikacijski - služi se novotvorenicama radi postizanja željenoga učinka na bontonom komunikacijskom situacijom i
bonton.* sugovornike** situacijom i komunikacijskim
- primjenjuje znanje pri prijenosu pisane realizacije jezika u govornu i komunikacijskim bontonom
govorne u pisanu prema zakonitostima pravopisne i pravogovorne norme u bontonom
različitim komunikacijskim situacijama**
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno
izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. glasove u dodiru), pravilno izgovara
naglasne cjeline i intonativno naglašava rečenice prema priopćajnoj svrsi i
vrsti razgovora i rasprave
- usmjerava razgovor prema sporazumu/kompromisu koji je prihvatljiv
svim sugovornicima*
- uočava potrebe, osjećaje i vrednote sugovornika s ciljem izricanja
pozitivnih i nedvosmislenih poruka*
- upravlja razgovorom usmjeravajući ga pitanjima i poštuje zadano
vrijeme*
- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje vrijednosnim i
spoznajnim sudovima i konzistentno argumentira*
- uočava i otklanja agresivne, negativne ili prosudbene implikacije*
- prilagođava vlastite stavove temeljem novih spoznaja i spreman je na
kompromise*
- asertivno se odnosi prema sugovornicima*
- primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona

—157
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

- tekstne vrste: službeni i poslovni razgovor, razgovor o zadanoj ili

slobodno odabranoj temi (iz različitih područja ljudskog djelovanja u skladu
s interesima i dobi učenika); razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj
temi nakon slušanja, čitanja i gledanja
- vrste rasprave: debata, simulirano suđenje, diskusija, polemika, okrugli
stol, sastanak

PREPORUKA: učitelj će tijekom učenja i poučavanja učenike pripremiti za najmanje jedan razgovor i jednu raspravu prema interesima i potrebama svojih učenika. Učenik usvaja riječi i pojmove
tijekom srednjoškolskoga obrazovanja i usklađuje ih s temom razgovora i rasprave. Razgovori i rasprave mogu biti stvarni ili simulirani i mogu se odvijati u realnom vremenu ili s vremenskom
odgodom.
Učenik postupno ovladava vještinama razgovora i raspravljanja s obzirom na strukturnu složenost razgovornih i raspravljačkih vrsta iz godine u godinu učenja. Pojedini podishodi ponavljaju se zato
što su oni neizostavni dio učenja i poučavanja, a potom i ovladavanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim
razredima. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina. Učenici trebaju biti stalno izloženi strategijama učenja i
komunikacijskim strategijama zato što njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaćanju te uporabi s obzirom na osobine ličnosti i stilove učenja. Stoga se i komunikacijske strategije ponavljaju iz
godine u godinu učenja. Komunikacijske strategije i strategije učenja ne vrednuju se sumativno. Učitelj i učenici dogovaraju teme razgovora; učitelj predlaže teme razgovora koje su povezane s
drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakšavaju usvajanje strukturnih obilježja). Ako učenici nisu stekli koju od vještina razgovaranja i/ili raspravljanja, učitelj
planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
* Iskaz ishoda isti je u sve četiri godine, no sadržaji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima učenik ovladava u svakoj godini učenja.

A. 4. 2 - aktivno sluša raspravljačke tekstove, uživo ili posredovane različitim - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i
medijima prema određenoj svrsi slušanja prema prema samostalno samostalno
Učenik aktivno - kritički vrednuje bitne, potrebne, zanimljive, korisne i važne informacija i smjernicama smjernicama kritički vrednuje kritički vrednuje
sluša prema ideje u obliku govorenog i/ili pisanoga teksta procjenjuje procjenjuje informacije i informacije i
određenoj svrsi - kritički procjenjuje efektivnost i funkcionalnost jezične postave (uporaba informacije i informacije i ideje iz slušanoga ideje iz slušanoga
slušanja i kritički riječi, rečeničnih struktura, intonativnih obilježja govora, jezične kulture) ideje iz slušanoga ideje iz slušanoga teksta u obliku teksta te izražava
vrednuje slušanoga teksta teksta teksta u obliku teksta svoje mišljenje i
informacije i ideje - tumači i kritički procjenjuje slušani tekst teksta stav u obliku
u obliku teksta. - oblikuje dobro povezan, smislen i stilski uređen govorni ili pisani teksta
neprekinuti tekst na temelju slušanja
- razlikuje činjenice od stavova i mišljenja*
-procjenjuje razumijevanje na temelju konteksta, prethodno stečenoga
znanja ili vanjskih izvora
- utvrđuje govornikov način uvjeravanja i zauzima kritički stav*

- tekstne vrste: rasprava, debata, okrugli stolovi, podijske rasprave,

znanstvena predavanja, komentari, kritike, predstave...

PREPORUKA: učenik treba obavezno slušati najmanje dva teksta prema odabiru učitelja. Učitelj za slušanje odabire raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova (obavijesne i književne). Za
usvajanje novih riječi i provjeru usvojenosti učenik se može služiti popisima riječi koje će samostalno stvarati tijekom školske godine. Strategije slušanja se razvijaju tijekom cijelog srednjoškolskoga
obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina slušanja,
učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti u strukovnim školama planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih
znanja i vještina.

—158
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 3 - oblikuje i govori raspravljački (ili zabavljački) tekst prema zadanoj ili - prema - prema - prema - samostalno
samostalno odabranoj temi, svrsi i slušateljima smjernicama smjernicama smjernicama oblikuje i govori
Učenik oblikuje i - oblikuje koncept i logično strukturiran tekst prema obilježjima tekstne oblikuje i govori oblikuje i govori oblikuje i govori raspravljačke
govori vrste raspravljačke raspravljačke raspravljačke tekstove u skladu
raspravljačke - govori u skladu s govornom ulogom (komentatora, kritičara, nazdravičara) tekstove u skladu tekstove u skladu tekstove skladu s s
tekstove i i pridržava se zadanoga vremena sa svrhom sa svrhom i komunikacijskom komunikacijskom
usklađuje - s razumijevanjem upotrebljava novousvojene riječi u oblikovanju slušateljima situacijom, situacijom,
govorenje s govorenih tekstova svrhom i svrhom i
komunikacijskom - služi se novotvorenicama radi postizanja željenoga učinka na slušateljima slušateljima
situacijom, sugovornike**
svrhom i - odabire hrvatske istoznačnice umjesto tuđica**
slušateljima. - primjenjuje znanje pri prijenosu pisane realizacije jezika u govornu i
govorne u pisanu prema zakonitostima pravopisne i pravogovorne norme
pri govornome nastupu
- govori u skladu s pravogovornom normom i govornim vrednotama: točno
izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. glasove u dodiru), pravilno izgovara
naglasne cjeline i intonativno naglašava rečenice prema priopćajnoj svrsi
- govori standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom i
funkcionalnim stilom
- priprema i odabire ključne argumente i protuargumente u skladu s
temom, svrhom i slušateljima*
- primjereno se služi humorom*

- tekstne vrste: usmeni komentar, kritika (knjige, filma, videoigre,

utakmice, likovnoga djela...), prigodni zabavljački govori: npr. zdravica

PREPORUKA: učenik treba uvježbati i izvesti najmanje dva govorna teksta raspravljačkih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru učitelja. Samoprocjenu i vrednovanje učenici provode ili prema
obrascima/ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja se razvijaju tijekom cijelog srednjoškolskoga obrazovanja. Strategije
uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina govorenja, učitelj planira aktivnosti
za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti u strukovnim školama planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prethodno stečenih znanja i vještina.

—159
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 4 - čita raspravljačke tekstove prema osobnome i profesionalnom interesu i - objašnjava - tumači funkciju - tumači funkciju - tumači funkciju
prema učiteljevu odabiru funkciju i i obilježja i obilježja i obilježja
Učenik čita s - čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i obilježja raspravljačkih raspravljačkih raspravljačkih
razumijevanjem tumači obilježja teksta raspravljačkih tekstova te uz tekstova na tekstova na
prema odabranoj - čita neprekinute, isprekidane i mješovite tekstove u tiskanome i tekstova te uz pomoć smjernica poznatim poznatim i
svrsi čitanja elektroničkom obliku pomoć učitelja upoređuje i primjerima te uz nepoznatim
raspravljačke - prepoznaje strukturna obilježja tekstova i služi se prethodno stečenim uspoređuje i procjenjuje tekst pomoć smjernica primjerima te
tekstove složenih znanjima o svrsi i funkciji strukture procjenjuje prema zadanim uspoređuje i samostalno i
struktura i - samostalno i argumentirano kritički procjenjuje tekst prema zadanim informacije i odrednicama kritički argumentirano
kritički ih odrednicama: uspoređuje informacije i ideje u tekstu s drugim tekstovima ideje u tekstu procjenjuje tekst kritički
procjenjuje koje je čitao kao i sa svojim znanjem i iskustvom kako bi oblikovao prema zadanim prema zadanim procjenjuje tekst
prosudbe različite vrste:procjenjuje svrhu teksta, gledište autora prema odrednicama odrednicama prema zadanim
zadanim odrednicama odrednicama
- izražajno čita naglas primjenjujući pravogovornu normu i govorne
vrednote
- povezuje vještine čitanja radi informacije i čitanja iz užitka
- uspješno objašnjava značenja riječi kako bi čitao tečno i točno*
- predviđa značenje nepoznatih riječi i objašnjava njihovo značenje*
- uspoređuje, vrednuje i primjenjuje nove informacije iz teksta*
- tekstne vrste: raspravljački tekstovi: komentar, kritika, esej; molba, žalba,
poslovni životopis, Europass...

PREPORUKA: učenik treba utvrditi obilježja najmanje dviju tekstnih vrsta (neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i različitih funkcionalnih stilova). Broj isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama. Strategije čitanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskoga obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i
nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina čitanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti u
strukovnim školama planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prethodno stečenih znanja i vještina.

—160
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 5 - oblikuje i piše neprekinute, isprekidane i mješovite upućivačke i - prema modelu - prema - samostalno - samostalno
raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova (administrativnoga, oblikuje i piše smjernicama oblikuje i piše oblikuje i piše
Učenik oblikuje i publicističkoga, popularnoznanstvenoga i znanstvenoga) prema zadanoj ili raspravljačke oblikuje i piše raspravljačke raspravljačke
piše raspravljačke slobodno odabranoj temi i u različite svrhe tekstove, raspravljačke tekstove, tekstove,
tekstove, - prema smjernicama i u skladu sa zadanom temom određuje oblik teksta primjenjuje tekstove, primjenjuje primjenjuje
primjenjuje (neprekinuti, isprekidani, mješoviti) pravopisna primjenjuje pravopisna pravopisna
pravopisna pravila - samostalno popunjava različite vrste obrazaca u tiskanome i pravila i obilježja pravopisna pravila i obilježja pravila i obilježja
i obilježja elektroničkome obliku funkcionalnih pravila i obilježja funkcionalnih funkcionalnih
funkcionalnog - služi se prikladnim jezičnim strukturama i obilježjima oblikovanja stilova u skladu funkcionalnih stilova u skladu stilova u skladu
stila u skladu sa pojedinih vrsta tekstova sa svrhom teksta stilova u skladu sa svrhom teksta sa svrhom teksta
svrhom teksta i - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi i željenom učinku u sa svrhom teksta i željenim
željenim učinkom oblikovanju pisanih tekstova učinkom na
na primatelja. - piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i primatelja
željenim učinkom na primatelja
- odabire i primjenjuje prikladan rječnik i jezična sredstva u skladu s
tekstnom vrstom
- piše u skladu s pravopisnom normom
- preuzima odgovornost za svoj rad

- tekstne vrste: raspravljački tekstovi: komentar, kritika, raspravljački esej;

molba, žalba i poslovni životopis, zahtjev, prijavnica, Europass

PREPORUKA: učenik treba obavezno utvrditi obilježja najmanje dvaju oblika neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i funkcionalnih stilova. Broj i vrstu isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama obrazovnog sektora u kojem se učenik školuje. Podishod koji se odnosi na razvoj rječnika i njegovu aktivnu uporabu te nadgledanje ponavlja se u svakome razredu
jer je razvoj rječnika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja učenik razvija tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina pisanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
Sadržaji i aktivnosti u strukovnim školama planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.
Sadržaji ishoda A. 4. 1, A. 4. 2, A. 4. 3, A. 4. 4 i A. 4. 5 integracijski su povezani s domenama Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i mogu se
ostvarivati kroz sadržaje ishoda tih domena.

—161
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 6 - opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika na odsječnoj i - opisuje glasovni - opisuje glasovni - opisuje glasovni - objašnjava
nadodsječnoj razini (glasovi, fonemi, naglasci)** sustav hrvatskog sustav hrvatskog sustav hrvatskog glasovni sustav
Učenik opisuje i - objašnjava razloge promjene glasova na granicama morfema vezanim uz jezika na oglednom jezika na oglednim jezika na novim hrvatskoga jezika
objašnjava pisanje glasova u dodiru primjeru i primjerima i primjerima, uočava na novim
glasovni sustav - uspoređuje govornu i pisanu realizaciju jezika na primjerima primjenjuje jezično primjenjuje jezično odstupanja i primjerima i
hrvatskoga jezika - primjenjuje znanje pri prijenosu pisane realizacije jezika u govornu i znanje pri znanje pri primjenjuje jezično primjenjuje jezično
u tekstu i govorne u pisanu prema zakonitostima pravopisne i pravogovorne norme u prijenosu prijenosu znanje pri znanje pri
primjenjuje različitim komunikacijskim situacijama govorenoga jezika govorenoga jezika prijenosu prijenosu
jezično znanje pri u pisani i pisanoga u pisani i i govorenoga jezika govorenoga jezika
prijenosu u govoreni pisanoga u u pisani i pisanoga u pisani i pisanoga
govorenoga jezika govoreni u govoreni u govoreni
u pisani i
pisanoga u
govoreni jezik.

NAPOMENA: Usvajanje fonetskih, fonoloških i prozodijskih znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno je razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svjesnosti o jeziku, dok je
učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj
komunikaciji.

A. 4. 7 - otkriva i opisuje kako se tvore hrvatske riječi prema različitim tvorbenim - prema modelu - prema - prema - samostalno
obrascima (izvođenje i slaganje; sufiksalna tvorba, prefiksalna tvorba, otkriva kako se smjernicama smjernicama otkriva i opisuje
sufiksalno-prefiksalna tvorba, složeno-sufiksalna tvorba, srastanje, tvore hrvatske otkriva i opisuje otkriva i opisuje značenjske razlike
Učenik otkriva i slaganje) riječi i opisuje kako se tvore značenjske razlike među riječi
opisuje kako se prototipne hrvatske riječi među riječima uvjetovane
tvore hrvatske - prepoznaje razlike među riječima s istim ili različitim tvorbenim
tvorbene obrasce prema različitim uvjetovane tvorbenim
riječi. obrascima: npr. čitač - čitatelj; kuhalo, računalo i sl.
tvorbenim tvorebnim obrascima
- opisuje značenjske razlike među riječima uvjetovane tvorbenim
obrascima obrascima
obrascima
- predlaže nove riječi prema tvorbenim obrascima**

A. 4. 8 - razlikuje odnose među funkcionalnim stilovima standardnoga jezika i - opisuje razlike - prema - samostalno - raspravlja o
njihovoj uporabi među smjernicama objašnjava odnos svojoj i javnoj
Učenik raspravlja - objašnjava odnos funkcionalnoga stila prema jezičnoj normi funkcionalnim opisuje i funkcionalnih jezičnoj kulturi i
o jezičnoj kulturi i - primjenjuje i prihvaća pravila jezične kulture koja se odnose na uporabu stilovima i objašnjava odnos stilova prema kritički prosuđuje
kritički prosuđuje standardnoga jezika (odnos prema tuđicama, posuđenicama i istražuje suodnos funkcionalnog jezičnoj normi i uporabu
uporabu novotvorenicama) stila i jezične stila i jezične prikladno odabire hrvatskoga
hrvatskoga - raspravlja i kritički prosuđuje uporabu standardnoga jezika u javnim norme na norme na jezična pravila u standardnog
standardnog situacijama oglednim oglednim javnoj situaciji jezika u javnim
jezika u javnim - služi se jezičnim priručnicima primjerima primjerima situacijama
situacijama.

—162
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 4. 1 - izražava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o književnome Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje misaone,
Učenik izražava tekstu kao cjelini emocionalne i estetske osjetljivosti na književni tekst.
- iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
svoje mišljenje i
- obrazlaže svoje razumijevanje teksta
obrazlaže svoj
- argumentira svoj kritički stav o književnom tekstu na temelju
kritički stav o
čitateljskoga iskustva, znanja o svijetu i znanja o književnosti
književnom tekstu
na temelju
čitateljskog
iskustva i znanja o
svijetu.

PREPORUKA: ishod je usmjeren istraživanju osobnoga čitateljskog iskustva i iskazivanju dojma i polazište je različitim pristupima čitanju književnoga teksta.

B. 4. 2 - interpretira i razgovara i/ili usmeno raspravlja o različitim - uz pomoć učitelja - prema - samostalno - samostalno
interpretacijama* književnoga teksta iz persprektive različitih modela interpetira smjernicama interpretira interpretira
Učenik interpretira objašnjavanja književnosti književne tekstove i interpretira književni tekst i književni tekst i
književni tekst i - objašnjava /prosuđuje** tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska prema smjernicama književne tekstove i prema smjernicama prosuđuje ga s
kritički ga obilježja književnoga teksta s obzirom na sinkronijsku i dijakronijsku ih uspoređuje s prema smjernicama ga prosuđuje s obzirom na
prosuđuje s obzirom na ih uspoređuje s obzirom na tematska,
perspektivu
obzirom na tematska, obzirom na tematska, žanrovska,
- kritički prosuđuje književni tekst služeći se relevantnim
žanrovska, tematska, žanrovska, kompozicijska i
tematska, književnoteorijskim pojmovima** kompozicijska i žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja
žanrovska, - navodi osnovna teorijska polazišta i teorije nastanka književnosti stilska obilježja kompozicijska i stilska obilježja
kompozicijska i potrebne za razumijevanje književnoga teksta** stilska obilježja
stilska obilježja. - prema - interpretira - interpretira
smjernicama - interpretira književni tekst, književni tekst,
interpetira književni tekst i predlaže različite predlaže različite
književne tekstove i prema smjernicama interpretacije i interpretacije i
uspoređuje ih s ga prosuđuje s prema smjernicama samostalno ga
obzirom na obzirom na ga kritički kritički prosuđuje s
tematska, tematska, prosuđuje s obzirom na
žanrovska, žanrovska, obzirom na tematska,
kompozicijska i kompozicijska i tematska, žanrovska,
stilska obilježja** stilska obilježja** žanrovska, kompozicijska i
kompozicijska i stilska obilježja**
stilska obilježja**

PREPORUKE: Književnoteorijski pojmovi funkcionalno se povezuju s književnim tekstom predviđenim za čitanje i objašnjavaju se samo oni zastupljeni u odabranom tekstu te se uče radi
razumijevanja teksta. Prednost se daje sljedećim književnim vrstama: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i epska), drama u užem smislu, tragedija, komedija.

—163
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- istražuje promjene književne recepcije i kritički** procjenjuje njihove
B. 4. 3 - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
veze s promjenama u društvenom kontekstu
interpretira smjernicama smjernicama prosuđuje utjecaj
Učenik kritički - istražuje i kritički** prosuđuje prikazivanje univerzalnih tema u
društveno- interpretira interpretira društveno-
prosuđuje književnim tekstovima različitih književnopovijesnih razdoblja, poetika i
povijesni i kulturni društveno- međuodnos povijesnoga i
utjecaje kultura
kontekst i njegov povijesni i kulturni različitih konteksta kulturnog
društveno- - interpretira / kritički procjenjuje** međuodnos različitih konteksta i
utjecaj na različite konteksti i njegov i književnoga konteksta na
književnoga teksta (društveno-povijesnih, kulturnih i umjetničkih)
povijesnoga i recepcije utjecaj na značenje teksta književni tekst
- interpretira / kritički procjenjuje** utjecaje konteksta na oblikovanje
kulturnog književnoga teksta književnoga teksta
značenja književnoga teksta
konteksta na
- odabire, istražuje i uspoređuje tekstove i umjetnička djela iz različitih - prema - prema - samostalno - samostalno
književni tekst. područja stvaralaštva: strip, film, kazalište, glazbu, slikarstvo, kiparstvo, smjernicama smjernicama prosuđuje kritički prosuđuje
arhitekturu, ples, fotografiju, dizajn i uspoređuje ih s književnim tekstom interpretira prosuđuje utjecaj međuodnos utjecaj društveno-
po nekom kriteriju: stilskom, povijesnom, tematskom… društveno- društveno- različitih konteksta povijesnoga i
- istražuje i procjenjuje intertekstualnost i intermedijalnost u književnom povijesni i kulturni povijesnoga i i književnoga kulturnog
tekstu kontekst i njegov kulturnog teksta** konteksta na
utjecaj na različite konteksta na književni tekst**
recepcije značenje
književnoga književnoga
teksta** teksta**

PREPORUKA se odnosi na ishode B. 4. 1, B. 4. 2 i B. 4. 3: Učenik u gimnazijskim programima u školskoj godini čita između šest i osam cjelovitih književnih tekstova od kojih tri kanonska i tri
suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogućnostima učenika, žanrovskoj uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), poetičkoj
egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i uravnoteženosti hrvatskih i svjetskih književnih tekstova. U strukovnim školama učenici čitaju između pet i sedam cjelovitih književnih tekstova, od kojih tri
kanonska i dva suvremena, prema istim kriterijima. Osim cjelovitih književnih tekstova, čitaju se i ulomci tekstova koje učitelj odabire radi ostvarivanja sadržaja ishoda. Tijekom četvrtog i petog
ciklusa preporučeno je odabrati različite tekstne vrste za čitanje.
Prednost se daje sljedećim književnim vrstama: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i epska), drama u užem smislu, tragedija, komedija.
Ishod se može ostvarivati i u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti.

- obrazlaže svoj odabir teksta za čitanje Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje čitateljske
B. 4. 4
- promišlja, kao samorefleksivni čitatelj, svoje doživljaje, misli i stavove o kulture učenika i poticanje užitka u čitanju.
Učenik samostalno čitanju
odabire književni - obrazlaže i procjenjuje svoj popis omiljenih književnih tekstova
tekst za čitanje i - kritički prosuđuje po čemu književni tekst obogaćuje njegovu spoznaju,
kritički procjenjuje maštu, osjećaje i vrijednosti
svoje stavove i - kritički procjenjuje svoje stavove o svjetonazorskim, moralnim,
vrijednosti vezane političkim, emocionalnim ili društvenim problemima i pitanjima na temelju
uz čitanje. odabranoga teksta kojega je pročitao

PREPORUKA: učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitom odabiru. Ishod je usmjeren na razvoj kritičkoga, problemskoga i literarnoga čitanja i ostvaruje se u povezanosti s ishodima
od A. 4. 1 do A. 4. 5.

—164
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 4. 5 - kreativno primjenjuje iskustvo čitanja književnoga teksta: Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje
- samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima do izražaja dolazi kreativnosti.
Učenik se kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
stvaralački - stvara novi tekst u govornom ili pisanom obliku na zavičajnom govoru ili
izražava prema dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut različitim iskustvima
vlastitome - žanrovski preoblikuje književni tekst: dramatizira prozni tekst, preoblikuje
interesu potaknut dramski tekst koristeći pripovjedne tehnike primjenjujući svoje znanje o
različitim žanrovskim i strukturnim obilježjima
iskustvima. - adaptira, dramatizira, piše sinopsis
- priprema scenske i dramske igre
- postavlja i izvodi predstave, snima kratke filmove, crta, slika, izrađuje
strip, rječnik, priručnik...
- rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom
pomoću dramskih tehnika, različitih vrsta odgojnoga kazališta i odgojnim
plesom
- razmjenjuje ideje i preuzima pozitivni rizik
- samovrednuje radove
- nadgleda i prati svoj napredak

PREPORUKA: učeniku je ovim ishodom ponuđena mogućnost za stvaralački način izražavanja i dokazivanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom i u korelaciji s likovnom i
glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda
formativno se vrednuje. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnome i digitalnom okružju.

KULTURA I MEDIJI

C. 4. 1 - odabire informacije prema svojim interesima i potrebama i u skladu sa - prema - organizira i - uspoređuje - uspoređuje i
svrhom istraživanja smjernicama povezuje informacije i kritički vrednuje
Učenik uspoređuje - poznaje pravila i zakone vezane uz korištenje informacija i izvora uspoređuje informacije s njihove izvore i informacije i
i kritički vrednuje informacija** informacije i postojećim povezuje ih s njihove izvore te
informacije i - objašnjava i primjenjuje kriterije za procjenu informacije i izvora njihove izvore vrijednosnim postojećim povezuje
njihove izvore i informacije sustavom znanjem i odabrane
povezuje odabrane - uspoređuje i procjenjuje informacije iz raznih izvora radi procjene vrijednosnim informacije s
informacije s pouzdanosti, vjerodostojnosti, točnosti, autorstva i gledišta sustavom postojećim
postojećim - procjenjuje objektivnost informacija znanjem i
znanjem i - sažima prikupljene informacije i oblikuje novi tekst izbjegavajući vrijednosnim
vrijednosnim plagiranje sustavom.
sustavom. - samonadgleda postojeće znanje i vrijednosni sustav te ga reorganizira u
skladu s novim informacijama
- izvori: tiskani i elektronički, neprekinuti, isprekidani, mješoviti i
višestruki tekstovi; različiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

—165
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C 4. 2. - procjenjuje utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na - prema - prema - prema - samostalno
oblikovanje vlastitih stavova i vrijednosti i stavova i vrijednosti različitih smjernicama smjernicama smjernicama kritički
Učenik kritički primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst analizira utjecaj interpretira procjenjuje procjenjuje
procjenjuje - tumači cenzuru u medijskim izvorima medijskih utjecaj medijskih utjecaj medijskih utjecaj medijskih
utjecaj medijskih - objašnjava na koji se način stvaraju trendovi u medijima tekstova na tekstova na tekstova na tekstova na
tekstova na - kritički procjenjuje sadržaj medijskih poruka doživljaj doživljaj doživljaj doživljaj
doživljaj - istražuje i kritički procjenjuje uporabu različitih izražajnih sredstava i stvarnosti i stvarnosti i stvarnosti i stvarnosti i
stvarnosti i tehnika kojima je oblikovana medijska poruka** oblikovanje oblikovanje oblikovanje oblikovanje
oblikovanje - kritički procjenjuje utjecaj različitih oblika popularne komercijalne kulture identiteta identiteta identiteta identiteta
identiteta (videoigara, televizijskih i radijskih emisija, časopisa, novina, filmova, primatelja primatelja primatelja primatelja
primatelja. reklamnih poruka) na primatelje
- kritički procjenjuje izravna i neizravna značenja u medijskom tekstu s
obzirom na kontekst, stavove i vrijednosti

- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i

stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

PREPORUKA: projektni zadatak u kojem učenici istražuju funkcionalnu uporabu tehnika i izražajnih sredstava u medijskim porukama te njihov utjecaj na primatelja, primjenjuju informacije i
izražajna sredstva te stvaraju u međudjelovanju s drugima različite vrste tiskanih i elektroničkih, auditivnih, vizualnih i dr. tekstova u skladu sa svojim interesom i znanjem - oblikovanje plakata,
letaka i multimedijskih prezentacija i njihovo objavljivanje.

C. 4. 3 - istražuje tekstove iz različitih izvora i povezuje ih s različitim kulturnim - objašnjava - obrazlaže - prosuđuje - samostalno
krugovima povezanost povezanost prema prosuđuje
Učenik prosuđuje - obrazlaže kulturno posredovanje i povezanost u različitim tekstovima** vlastitoga vlastitoga smjernicama povezanost
povezanost - uspoređuje pojave iz različitih kulturnih krugova i opisuje njihove kulturnog kulturnog povezanost vlastitoga
vlastitoga utjecaje na oblikovanje kulturnog identiteta identiteta s identiteta s vlastitoga kulturnog
kulturnog - razmjenjuje ideje, stavove i vrijednosti s pripadnicima različitih kulturnih određenim određenim kulturnog identiteta s
identiteta s krugova kulturnim kulturnim identiteta s europskim i
određenim - prosuđuje utjecaj različitih kulturnih krugova na oblikovanje vlastitoga krugom krugom određenim svjetskim
kulturnim kulturnog identiteta kulturnim kulturnim
krugom. - iskazuje otvorenost i empatiju prema pripadnicima različitih kulturnih krugom krugovima
skupina

- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni,

stručni, medijski tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni izvori; različita
umjetnička djela

PREPORUKA: Ishodi C. 4. 1, C. 4. 2 i C. 4. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika i sektorskim područjem u kojemu se učenik obrazuje te u povezanosti s ishodima A
i B domene

—166
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 4. 4 - samostalno odabire i posjećuje kulturne, umjetničke i društvene događaje Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj stjecanje navike
Učenik samostalno i manifestacije u stvarnom i digitalnom okružju kao dio svojega posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaja i manifestacija.
odabire i posjećuje neposrednoga iskustva učenja
kulturne i - aktivno se uključuje u kulturni i društveni život zajednice
umjetničke
događaje prema
vlastitome
interesu.

PREPORUKA: aktivnosti i sadržaji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (ponudom društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja u lokalnoj
zajednici) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Preporučeni izvanučionički sadržaji: posjet kazalištu (kazališne predstave; programi koji
se predstavljaju u kazalištu: organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici…), odlazak u kino i kinoteku, posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke
kuće), posjet kulturnim institucijama (knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi, festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski…), tribine i susreti s
književnicima i različitim autorima, sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja, posjeti izložbama, predavanja u fizičkome i digitalnome okružju, sudjelovanje u projektima, mrežni sadržaji (kulturni
portali, mrežni susreti s piscima, virtualne izložbe, virtualne učionice...).

—167
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

1. razred srednje škole (140 + 140 + 105 + 105)

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 1 - razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi u skladu sa svrhom i - razgovara i/ili - prema - prema - samostalno
namjenom (informiranje, upućivanje i zabavljanje*) i prepoznaje svrhu i raspravlja prema smjernicama smjernicama razgovara i/ili
Učenik razgovara i namjenu razgovora modelu radi razgovara i/ili razgovara i/ili raspravlja radi
raspravlja o - razgovara prema obrascima grupnoga razgovora: uvjeravanje, pregovaranje i razmjene raspravlja radi raspravlja radi razmjene
zadanoj ili raspravljanje* informacija i u razmjene razmjene informacija i u
slobodno - primjenjuje kulturološke obrasce razgovora: razgovor s vršnjacima u skladu s informacija i u informacija i u skladu s
odabranoj temi u slobodno vrijeme, razgovor s vršnjacima u didaktičkoj situaciji, razgovor komunikacijskom skladu s skladu s komunikacijskom
skladu sa svrhom i uvjetovan međukulturnim razlikama, razgovor sa starijim osobama u situacijom i komunikacijskom komunikacijskom situacijom i
komunikacijskom neformalnoj/formalnoj situaciji, razgovor u poslovne svrhe* komunikacijskim situacijom i situacijom i komunikacijskim
situacijom i - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže bontonom komunikacijskim komunikacijskim bontonom
primjenjuje svoje mišljenje bontonom bontonom
komunikacijski - primjenjuje tehnike aktivnog slušanja (podržavajućim komentarima,
bonton.* parafraziranjem onoga što je čuo i neverbalnim znakovima)
- prepoznaje i provjerava značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta
razgovora i rasprave*
- točno povezuje riječi u prijedložno-padežnim izrazima i upotrebljava
pravilne padeže u rečenici radi postizanja koherentnosti i kohezivnosti iskaza
- služi se standardnim jezikom u komunikacijskim situacijama koje to nalažu
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno
izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. strana imena i prezimena, riječi stranog
podrijetla)
- razlikuje činjenice od mišljenja i uočava pristranost i namjeru sugovornika*
- razgovara radi razmjene informacija te procjenjuje njihovu relevantnost i
točnost*
- odabire informacije kojima rješava problemske situacije ili zadatke*
- odabire informacije i provjerava relevantnost i točnost informacija*
- obrazlaže i potkrepljuje svoj stav*
- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje jednostavnim
primjerima i analogijama*
- primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona
- vrste razgovora: razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi (iz različitih
područja ljudskog djelovanja u skladu s interesima učenika) prema modelu i
smjernicama vođenoga i grupnoga razgovora; razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi nakon slušanja, čitanja i gledanja; anketa i intervju
- vrste rasprava: diskusija i razgovor u krugu

—168
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

PREPORUKA: učitelj će tijekom učenja i poučavanja učenike pripremiti za najmanje jedan razgovor i jednu raspravu prema interesima i potrebama svojih učenika. Učenik usvaja riječi i pojmove
tijekom srednjoškolskoga obrazovanja i usklađuje ih s temom razgovora i rasprave. Razgovori i rasprave mogu biti stvarni ili simulirani i mogu se odvijati u realnom vremenu ili s vremenskom
odgodom.
Učenik postupno ovladava vještinama razgovora i raspravljanja s obzirom na strukturnu složenost razgovornih i raspravljačkih vrsta iz godine u godinu učenja. Pojedini podishodi ponavljaju se zato
što su oni neizostavni dio učenja i poučavanja, a potom i ovladavanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim
razredima. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina. Učenici trebaju biti stalno izloženi strategijama učenja i
komunikacijskim strategijama zato što njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaćanju te uporabi s obzirom na osobine ličnosti i stilove učenja. Stoga se i komunikacijske strategije ponavljaju iz
godine u godinu učenja. Komunikacijske strategije i strategije učenja ne vrednuju se sumativno. Učitelj i učenici dogovaraju teme razgovora; učitelj predlaže teme razgovora koje su povezane s
drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakšavaju usvajanje strukturnih obilježja). Ako učenici nisu stekli koju od vještina razgovaranja i/ili raspravljanja, učitelj planira
aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
* Iskaz ishoda isti je u sve četiri godine, no sadržaji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima učenik ovladava u svakoj godini učenja.

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 2 - aktivno sluša opisne i pripovjedne tekstove uživo ili posredovane različitim - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i
medijima prema određenoj svrsi slušanja prema smjernicama prema smjernicama prema smjernicama samostalno izdvaja i
Učenik aktivno - izdvaja, razvrstava i objašnjava bitne, potrebne, zanimljive, korisne i važne izdvaja osnovne izdvaja i razvrstava izdvaja i razvrstava razvrstava
sluša prema informacija i ideje u obliku govorenoga i/ili pisanoga teksta- analizira informacije i ideje osnovne informacije informacije i ideje informacije i ideje
određenoj svrsi efektivnost i funkcionalnost jezične postave (uporaba riječi, rečeničnih bitne za svrhu i ideje bitne za svrhu bitne za svrhu bitne za svrhu
slušanja, izdvaja i struktura) slušanoga teksta i neverbalnu komunikaciju slušanja slušanja slušanja u obliku slušanja u obliku
razvrstava - selektivno sluša prema svrsi slušanja (obrazovna, javna, osobna)* teksta teksta
informacije i ideje - stvara bilješke na temelju slušanja*
u tekst.
- tekstovi za slušanje: opisni i pripovjedni: priča, bajka, izvješće, priopćenje,
putopis; govorne i razgovorne vrste predviđene za godinu školovanja

PREPORUKA: učenik treba obavezno slušati najmanje dva teksta prema odabiru učitelja. Učitelj za slušanje odabire opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova (obavijesne i
književne) te govorne i razgovorne vrste predviđene za godinu školovanja. Za usvajanje novih riječi i provjeru usvojenosti učenik se može služiti popisima riječi koje će samostalno stvarati tijekom
školske godine. Strategije slušanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u
svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina slušanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize
potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—169
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 3 - oblikuje i govori opisne i pripovjedne tekstove o zadanoj ili slobodno - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
odabranoj temi prema svrsi govorenja i slušateljima oblikuje i govori smjernicama smjernicama oblikuje i govori
Učenik oblikuje i - određuje temu, oblik, namjenu i svrhu govora u slobodno odabranoj temi opisne i pripovjedne oblikuje i govori oblikuje i govori opisne i pripovjedne
govori opisne i - oblikuje natuknice, koncept i logično strukturiran tekst prema obilježjima tekstove i usklađuje opisne i pripovjedne opisne i pripovjedne tekstove i usklađuje
pripovjedne tekstne vrste govorenje sa svrhom tekstove i usklađuje tekstove i usklađuje govorenje s
tekstove i - govori u skladu s govornom ulogom (izvjestitelja, sudionika događaja, govorenje sa svrhom govorenje sa svrhom komunikacijskom
usklađuje pripovjedača) i slušateljima situacijom, svrhom i
govorenje s - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi u oblikovanju govornih slušateljima
komunikacijskom tekstova
situacijom, - točno povezuje riječi u prijedložno-padežnim izrazima i upotrebljava
svrhom i pravilne padeže u rečenici radi postizanja koherentnosti i kohezivnosti iskaza
slušateljima. - govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: pravilno
intonira riječi i rečenice: upotrebljava naglasak kao razlikovno sredstvo,
pravilno određuje rečeničnu melodiju, stanku i tempo, služi se neverbalnim i
paraverbalnim znakovima
- govori standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom i
funkcionalnim stilom vrste teksta koji govori

- govorne vrste: opisne i i pripovjedne: usmeni opis, priča, anegdota, vijest,

obavijest, izvješće, izjava, priopćenje, molba...

PREPORUKA: učenik treba uvježbati i izvesti najmanje dva govorna teksta opisnih i pripovjednih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru učitelja. Pri odabiru tekstnih vrsta valja voditi računa u
raznolikosti tekstova za slušanje, govorenje, čitanje i pisanje, tj. voditi računa da se ne ponavljaju iste vrste. Samoprocjenu i vrednovanje učenici provode ili prema obrascima/ljestvicama procjene
koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim
razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina govorenja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti
ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—170
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 4 - čita opisne i pripovjedne tekstove prema osobnome i profesionalnom - uočava osnovna - prepoznaje - razlikuje obilježja i - objašnjava obilježja
interesu i prema učiteljevu odabiru obilježja i svrhu osnovna obilježja i svrhu opisnih i i svrhu opisnih i
Učenik čita s - čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i opisnih i svrhu opisnih i pripovjednih pripovjednih
razumijevanjem objašnjava obilježja teksta pripovjednih pripovjednih tekstova te tekstova te
prema svrsi - čita neprekinute, isprekidane i mješovite tekstove u tiskanome i tekstova te izdvaja tekstova te izdvaja objašnjava izravno objašnjava izravno i
čitanja opisne i elektroničkom obliku izravno navedene izravno navedene navedene neizravno navedene
pripovjedne - prepoznaje strukturna obilježja tekstova i služi se prethodno stečenim informacije u tekstu informacije i ideje u informacije i ideje u informacije i ideje u
tekstove složenih znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta tekstu tekstu tekstu
struktura te - izdvaja informacije, razlikuje podatke po važnosti, određuje glavne ideje u
izdvaja i tekstu, objašnjava izravna i neizravna značenja*
objašnjava - izražajno čita naglas primjenjujući pravogovornu normu i govorne vrednote
informacije i - povezuje vještine čitanja radi informacije i čitanja iz užitka
ideje. - određuje svrhu čitanja, samostalno ili prema zadatku*
- letimičnim pregledom teksta utvrđuje ključne podatke ili dijelove teksta*
- izdvaja nove riječi i pojmove iz čitanoga teksta i provjerava njihovo
značenje služeći se rječnicima *
- prepoznaje značenje riječi i iz rečeničnoga konteksta ili ga izvodi iz značenja
nekoga dijela riječi koji mu je poznat*

- tekstne vrste: opisne i pripovjedne - opis (subjektivni i objektivni), putopis,

novinsko i tehničko izvješće, vijest, obavijest

PREPORUKA: učenik treba utvrditi obilježja najmanje dviju tekstnih vrsta (neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i različitih funkcionalnih stilova). Broj isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama. Strategije čitanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i
nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina čitanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti
planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—171
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 5 - oblikuje i piše neprekinute, isprekidane i mješovite obavijesne i pripovjedne - prema modelu - prema - samostalno - samostalno
tekstove različitih funkcionalnih stilova (administrativnoga, publicističkoga i oblikuje i piše smjernicama oblikuje i piše oblikuje i piše
Učenik oblikuje i književnoumjetničkoga) prema zadanoj ili odabranoj temi i u različite svrhe opisne i pripovjedne oblikuje i piše opisne i opisne i
piše opisne i - prema smjernicama i u skladu sa zadanom temom određuje oblik teksta tekstove, opisne i pripovjedne pripovjedne
pripovjedne (neprekinuti, isprekidani, mješoviti) primjenjuje pripovjedne tekstove, tekstove,
tekstove, - prepoznaje svrhu teksta: obrazovnu, javnu, profesionalnu pravopisna pravila i tekstove, primjenjuje primjenjuje
primjenjuje - samostalno popunjava različite vrste obrazaca u tiskanome i elektroničkom obilježja primjenjuje pravopisna pravila i pravopisna pravila i
pravopisna pravila obliku funkcionalnih pravopisna pravila i obilježja obilježja
i obilježja - odabire prikladne riječi, pojmove i jezična sredstva i vrstu teksta u skladu sa stilova u skladu sa obilježja funkcionalnih funkcionalnih
funkcionalnih svrhom, temom, tekstom vrstom, funkcionalnim stilom svrhom teksta funkcionalnih stilova u skladu sa stilova u skladu sa
stilova u skladu sa - postiže cjelovitost i povezanost teksta stilova u skladu sa svrhom teksta svrhom teksta i
svrhom teksta i - s razumijevanjem upotrebljava novousvojene riječi u oblikovanju pisanih svrhom teksta željenim učinkom
željenim učinkom tekstova na primatelja
na primatelja. - piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i željenim
učinkom na primatelja
- primjenjuje usvojena pravopisna pravila i usvaja nova prema zahjevima
teksta koji piše (npr. pravila sastavljenoga i nesastavljenoga pisanja, pisanje
riječi iz stranih jezika, pisanje točke sa zarezom, dvotočke, trotočke i zagrada
i njihova razlikovna uloga kao pravopisnih znakova...)
- prikuplja, razvrstava i povezuje podatke i informacije u skladu sa
specifičnom svrhom pisanja*
- uređuje tekst kako bi pojasnio njegov smisao te učinak na primatelja*
- provjerava gramatičku i pravopisnu točnost*
- pokazuje kompetencije stvaralaštva i kreativnosti u izravnoj interakciji s
drugima*

- tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi: subjektivni i objektivni opis,

tehnički opis; obavijest, izvješće, vijest, biografija, putopis, reportaža

PREPORUKA: učenik treba obavezno utvrditi obilježja najmanje dvaju oblika neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i funkcionalnih stilova. Broj i vrstu isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama obrazovnog sektora u kojem se učenik školuje. Podishod koji se odnosi na razvoj rječnika i njegovu aktivnu uporabu te nadgledanje ponavlja se u svakome razredu
jer je razvoj rječnika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja učenik razvija tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina pisanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

PREPORUKA: sadržaji ishoda A. 1. 1, A. 1. 2, A. 1. 3, A. 1. 4. i A. 1. 5 integracijski su povezani s domenama Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i
mogu se ostvarivati kroz sadržaje ishoda tih domena.

—172
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 6 - opisuje riječi kao morfološke i sintaktičke jedinice u rečenici i tekstu - prepoznaje prema - razlikuje - razlikuje i opisuje - opisuje sintaktičku
- opisuje imenske i glagolske oblike, sintaktičku službu i značenje padeža, modelu sintaktičke sintaktičke službe sintaktičke službe službu riječi u
Učenik opisuje prijedložno-padežne izraze, relativna značenja glagolskih vremena, priloge, službe riječi u riječi u rečenici na riječi u rečenici i rečenici i
sintaktičku prijedloge, veznike i čestice u rečenici i funkcionalno ih primjenjuje rečenici na prototipnim funkcionalno funkcionalno
službu riječi u - prepoznaje i imenuje glavne (samostalne) i sporedne (nesamostalne) prototipnim primjerima i primjenuje primjenuje
rečenici i rečenične članove na prototipnim primjerima primjerima oblikuje istovrsne sintaktičko znanje u sintaktičko znanje u
funkcionalno ju - razlikuje uporabu aktiva i pasiva za oblikovanje značenja i preoblikuje primjere novim primjerima svojim tekstovima
primjenjuje pri rečenice prema komunikacijskim potrebama
oblikovanju - primjenjuje sintaktičko znanje pri oblikovanju i izražavanju značenja u
značenja teksta. svojim tekstovima

PREPORUKA: učenje i poučavanje metajezičnim morfosintaktičkim znanjima valja usmjeriti razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u
svakodnevnoj komunikaciji.

A. 1. 7 - opisuje odnos sadržaja i značenja leksema u kontekstu - uz pomoć učitelja - prema - samostalno - samostalno
- istražuje i otkriva leksičko-semantičke odnose u kontekstu prepoznaje smjernicama istražuje značenjske istražuje i otkriva
Učenik istražuje i - otkriva načine i razloge proširivanja značenja riječi i posljedice značenjske odnose razlikuje značenjske odnose među značenjske odnose
otkriva višeznačnosti u ponuđenim primjerima i na temelju konteksta među riječima na odnose među riječima na temelju među riječima na
značenjske temelju konteksta riječima na temelju konteksta temelju konteksta
odnose među konteksta
riječima na
temelju
konteksta.

A. 1. 8 - svojim riječima opisuje jezik kao sredstvo za komunikaciju i spoznaju - uz pomoć - opisuje pripadnost - opisuje idiome - opisuje
- opisuje, prema jezičnome stablu, podrijetlo hrvatskoga jezika i njegovu jezičnoga stabla i hrvatskoga jezika hrvatskoga jezika rasprostranjenost i
Učenik opisuje pripadnost jezičnoj porodici dijalektološke karte jezičnim prema svojem govornu raznolikost
rasprostranjenost - opisuje, prema dijalektološkoj karti, rasprostranjenost i govornu raznolikost uočava pripadnost porodicama prema jezičnom znanju i hrvatskoga jezika na
hrvatskih govora i hrvatskoga jezika hrvatskoga jezika jezičnome stablu i iskustvu te uz dijalektološkoj karti
dijalekata te - uočava razliku između materinskog jezika, drugoga i stranoga jezika na jezičnim prepoznaje jezik kao pomoć iskazuje svoj i objašnjava jezik
objašnjava jezik primjerima iz svoje jezične prakse (npr. uspoređuje riječi iz zavičajnoga porodicama i otkriva sastavnicu jezični identitet kao sastavnicu
kao sastavnicu idioma i standardnoga jezika ili riječi iz srodnih jezika i hrvatske riječi) njegovo podrijetlo nacionalnoga nacionalnog
nacionalnoga - objašnjava zašto je jezik sastavnica nacionalnoga identiteta identiteta identiteta iskazujući
identiteta. - iskazuje jezičnu toleranciju prema govornicima drugih jezika jezičnu toleranciju

—173
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

- izražava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o književnome tekstu kao

B. 1. 1 Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje misaone,
cjelini
emocionalne i estetske osjetljivosti na književni tekst.
Učenik izražava - iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
svoje mišljenje i - obrazlaže svoje razumijevanje teksta
obrazlaže svoj - argumentira svoj kritički stav o književnom tekstu na temelju čitateljskoga
kritički stav o iskustva, znanja o svijetu i znanja o književnosti
književnom
tekstu na temelju
čitateljskog
iskustva i znanja o
svijetu.

PREPORUKA: ishod je usmjeren istraživanju osobnoga čitateljskog iskustva i iskazivanju dojma i polazište je različitim pristupima čitanju književnoga teksta.

B. 1. 2 - interpretira i razgovara i/ili usmeno raspravlja o različitim interpretacijama* - prema primjeru - uz pomoć učitelja - prema - samostalno
književnog teksta i povezuje ih s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i interpretira interpretira smjernicama interpretira
Učenik stilskim obilježjima književni tekst i književni tekst i interpretira književni tekst i
interpretira - prepoznaje žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja književnog teksta, prepoznaje njegova prepoznaje njegova književni tekst i povezuje
književni tekst i npr. u proznom tekstu: tema, likovi; u poeziji: motivi, tema; dramskom tematska, tematska, prepoznaje njegova interpertaciju s
povezuje tekstu: kompozicija drame; i izrazna, npr. u poeziji jezično-stilska sredstva, žanrovska, žanrovska, tematska, tematskim,
interpretaciju s ritam kompozicijska i kompozicijska i žanrovska, žanrovskim,
tematskim, - primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za stilska obilježja stilska obilježja kompozicijska i kompozicijskim i
žanrovskim, interpretacije književnog teksta stilska obilježja stilskim obilježjima
kompozicijskim i - opisuje kako medij prenošenja književnoga teksta utječe na kompoziciju,
stilskim stilska i žanrovska obilježja te na oblikovanje značenja
obilježjima
teksta.

PREPORUKE: književnoteorijski pojmovi funkcionalno se povezuju s književnim tekstom predviđenim za čitanje i objašnjavaju se samo oni zastupljeni u odabranom tekstu te se uče radi
razumijevanja teksta; pojmovi predviđeni u razradi ishoda u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati u sljedećim razredima.
Prednost se daje odabiru suvremenih književnih tekstova sljedećih vrsta: kratke priče, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drama u užem smislu i komedije.
*Odnosi se na učenikove interpretacije književnog teksta.

—174
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 1. 3 - istražuje i povezuje različite recepcije književnog teksta - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
- istražuje i opisuje prikazivanje univerzalnih tema u književnim tekstovima opisuje društveno- smjernicama smjernicama opisuje društveno-
Učenik istražuje i različitih književnopovijesnih razdoblja, poetika i kultura povijesni i kulturni opisuje društveno- opisuje međuodnos povijesni i kulturni
objašnjava - prepoznaje međuodnos različitih konteksta i književnog teksta (društveno- kontekst i njegov povijesni i kulturni različitih konteksta i kontekst književnog
društveno- povijesnih, kulturnih i umjetničkih) utjecaj na različite kontekst i njegov književnog teksta teksta
povijesni i - opisuje utjecaje konteksta na oblikovanje značenja književnog teksta recepcije književnog utjecaj na značenje
kulturni kontekst - istražuje, odabire i uspoređuje različita umjetnička djela kojima je teksta književnog teksta
književnog nadahnuće određeni književni tekst
teksta. - istražuje i opisuje intertekstualnost i intermedijalnost u književnom tekstu

PREPORUKA se odnosi na ishode B. 1. 1, B. 1. 2 i B. 1. 3: učenik čita između pet i sedam cjelovitih književnih tekstova od kojih dva kanonska i tri suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema
sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogućnostima učenika, žanrovskoj uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), poetičkoj egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i
uravnoteženosti hrvatskih i svjetskih književnih tekstova. Osim cjelovitih književnih tekstova, čitaju se i ulomci tekstova koje učitelj odabire radi ostvarivanja sadržaja ishoda. Tijekom četvrtog i
petog ciklusa preporučeno je odabrati različite tekstne vrste za čitanje. Prednost se daje odabiru suvremenih književnih tekstova sljedećih vrsta: kratke priče, novele, pripovijetke, romani, poezija
(lirska), drama u užem smislu i komedije.

- obrazlaže svoj odabir teksta za čitanje

B. 1. 4 Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje čitateljske
- promišlja, kao samorefleksivni čitatelj, svoje doživljaje, misli i stavove o
kulture učenika i poticanje užitka u čitanju.
Učenik čitanju
samostalno - obrazlaže i procjenjuje svoj popis omiljenih književnih tekstova
odabire književni - objašnjava svoje čitateljske navike
tekst za čitanje i - objašnjava u čemu uživa kad čita i potkrepljuje primjerima iz teksta
komentira svoje
stavove, interese
i navike vezane
uz čitanje.

PREPORUKA: učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitom odabiru. Ishod je usmjeren na razvoj kritičkoga, problemskoga i literarnoga čitanja i ostvaruje se u povezanosti s ishodima
od A. 1. 1 do A. 1. 5.

—175
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 1. 5 - kreativno primjenjuje iskustvo čitanja književnoga teksta: Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje kreativnosti.
- samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima do izražaja dolazi
Učenik se kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
stvaralački - stvara novi tekst u govorenome ili pisanom obliku na zavičajnome govoru
izražava prema ili dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut različitim iskustvima
vlastitom - žanrovski preoblikuje književni tekst: dramatizira prozni tekst, preoblikuje
interesu potaknut dramski tekst služeći se pripovjednim tehnikama i primjenjujući svoje znanje
različitim o žanrovskim i strukturnim obilježjima
iskustvima. - adaptira, dramatizira, piše sinopsis
- priprema scenske i dramske igre
- postavlja i izvodi predstave, snima kratke filmove, crta, slika, izrađuje strip,
rječnik, priručnik...
- rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom
pomoću dramskih tehnika, različitih vrsta odgojnoga kazališta i odgojnim
plesom
- razmjenjuje ideje i preuzima pozitivni rizik
- samovrednuje radove
- nadgleda i prati svoj napredak

PREPORUKA: učeniku je ovim ishodom ponuđena mogućnost za stvaralački način izražavanja i dokazivanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom te na temelju usvojenih znanja i
vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i
poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

KULTURA I MEDIJI

C. 1. 1 - odabire informacije prema svojim interesima i potrebama i u skladu sa - prema - prema - prema - samostalno
svrhom istraživanja smjernicama smjernicama smjernicama odabire relevantne
Učenik u skladu - istražuje podatke o autoru, izdanju i nakladniku izvora odabire informacije odabire relevantne odabire relevantne informacije iz
sa svrhom - definira i artikulira potrebu za informacijom iz jednog izvora u informacije iz informacije iz različitih izvora u
istraživanja - prepoznaje različite potencijalne izvore informacija skladu sa svrhom različitih izvora u različitih izvora u skladu sa svrhom
odabire - prepoznaje korist od traženja određene informacije istraživanja skladu sa svrhom skladu sa svrhom istraživanja i
informacije iz - opisuje opseg i način pretrage informacije istraživanja istraživanja i provjerava njihovu
različitih izvora i - provjerava valjanost informacija u skladu sa svrhom istraživanja provjerava njihovu valjanost
provjerava - uočava pristranost izvora informacija valjanost
njihovu valjanost. - razlikuje činjenice od mišljenja

- izvori: tiskani i elektronički, neprekinuti, isprekidani, mješoviti i višestruki

tekstovi; različiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

—176
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 1. 2 - prepoznaje utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na oblikovanje - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
svakodnevnoga života primatelja prepoznaje utjecaj smjernicama smjernicama istražuje i tumači
Učenik istražuje i - istražuje medijsku poruku unutar medijskoga teksta i kome je ona medijskih tekstova opisuje utjecaj istražuje i tumači utjecaj medijskih
tumači utjecaj namijenjena na svakodnevni medijskih tekstova utjecaj medijskih tekstova na
medijskih - uočava pozitivne strane medijskih sadržaja život primatelja na svakodnevni tekstova na svakodnevni život
tekstova na - prepoznaje i razlikuje mišljenje i činjenice u medijskom tekstu život primatelja svakodnevni život primatelja
svakodnevni - prepoznaje izravna i neizravna značenja u medijskom tekstu s obzirom na primatelja
život primatelja. kontekst, stavove i vrijednosti koje promiče
- istražuje predrasude, stereotipe i/ili manipulaciju u medijskom tekstu

- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i

stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori

PREPORUKA: projektni zadatak u kojem učenici istražuju funkcionalnu uporabu tehnika i izražajnih sredstava u medijskim porukama te njihov utjecaj na primatelja, primjenjuju informacije i
izražajna sredstva te stvaraju u međudjelovanju s drugima različite vrste tiskanih i elektroničkih, auditivnih, vizualnih i dr. tekstova u skladu sa svojim interesom i znanjem - oblikovanje plakata, letaka
i multimedijskih prezentacija i njihovo objavljivanje.

C. 1. 3 - istražuje tekstove iz različitih izvora i u njima uočava različitost kulturnih - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
vrijednosti i obrazaca ponašanja prepoznaje utjecaj smjernicama smjernicama objašnjava utjecaj
Učenik - razlikuje kulturne obrasce supkulturnih skupina mladih i njihov utjecaj u kulturnih opisuje utjecaj objašnjava utjecaj kulturnih
objašnjava književnim tekstovima, kazališnim predstavama, filmu, stripu; medijskim i vrijednosti i kulturnih vrijednosti kulturnih vrijednosti i
utjecaj kulturnih višemedijskim tekstovima obrazaca u i obrazaca u vrijednosti i obrazaca u
vrijednosti i - prosuđuje utjecaj kulturnih vrijednosti i obrazaca na razvoj vlastitoga različitim različitim obrazaca u različitim
obrazaca u kulturnog identiteta tekstovima na tekstovima na različitim tekstovima na
različitim - usvaja pozitivne kulturne vrijednosti i obrasce oblikovanje oblikovanje tekstovima na oblikovanje
tekstovima na vlastitoga kulturnog vlastitoga kulturnog oblikovanje vlastitoga kulturnog
oblikovanje - izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni, identiteta identiteta vlastitoga kulturnog identiteta
vlastitoga stručni, medijski tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori; identiteta
kulturnog različita umjetnička djela
identiteta.

PREPORUKA: ishodi C. 1. 1, C. 1. 2 i C. 1. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika i sektorskim područjem u kojemu se učenik obrazuje te u povezanosti s ishodima A i
B domene.

—177
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- samostalno odabire i posjećuje kulturne, umjetničke i društvene događaje i
C. 1. 4 Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj stjecanje navike
manifestacije u stvarnome i digitalnom okružju kao dio svojega neposrednog
posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaja i manifestacija.
Učenik iskustva učenja
samostalno - aktivno se uključuje u kulturni i društveni život zajednice
odabire i
posjećuje
kulturne i
umjetničke
događaje prema
vlastitom
interesu.

PREPORUKA: Aktivnosti i sadržaji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja u lokalnoj
zajednici) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Preporučeni izvanučionički sadržaji: posjet kazalištu (kazališne predstave; programi koji
se predstavljaju u kazalištu: organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici…), odlazak u kino i kinoteku, posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke
kuće), posjet kulturnim institucijama (knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi, festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski…), tribine i susreti s
književnicima i različitim autorima, sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja, posjeti izložbama, predavanja u fizičkome i digitalnome okružju, sudjelovanje u projektima, mrežni sadržaji (kulturni
portali, mrežni susreti s piscima, virtualne izložbe, virtualne učionice...).

—178
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

2. razred srednje škole (140 + 140 + 105 + 105)

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 1 - razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi u skladu sa svrhom i - razgovara i/ili - prema - prema - samostalno
namjenom (informiranje, upućivanje, pregovaranje, zabavljanje) i prepoznaje raspravlja prema smjernicama smjernicama razgovara i/ili
Učenik razgovara svrhu i namjenu razgovora modelu radi razgovara i/ili razgovara i/ili raspravlja radi
i/ili raspravlja o - primjenjuje kulturološke obrasce razgovora: razgovor s vršnjacima u upućivanja raspravlja radi raspravlja radi upućivanja
zadanoj ili slobodno vrijeme, razgovor s vršnjacima u didaktičkoj situaciji, razgovor sugovornika u upućivanja upućivanja sugovornika,
slobodno uvjetovan međukulturnim razlikama, razgovor sa starijim osobama u skladu s sugovornika i sugovornika, pregovaranja i
odabranoj temi u neformalnoj/formalnoj situaciji, razgovor u poslovne svrhe komunikacijskom pregovaranja u pregovaranja i provjere informacija
skladu sa svrhom i - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže situacijom i skladu s provjere informacija i ideja u skladu s
komunikacijskom svoje mišljenje komunikacijskim komunikacijskom i ideja u skladu s komunikacijskom
situacijom i - primjenjuje tehnike aktivnoga slušanja: podržavajućim komentarima, bontonom situacijom i komunikacijskom situacijom i
primjenjuje parafraziranjem onoga što je čuo i neverbalnim znakovima komunikacijskim situacijom i komunikacijskim
komunikacijski - provjerava i prepoznaje značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta bontonom komunikacijskim bontonom
bonton.* razgovora i rasprave* bontonom
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno
izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. riječi stranoga podrijetla), pravilno
intonira rečenice
- razgovara radi upućivanja sugovornika i pregovaranja zbog zajedničkoga
rješavanja problemske situacije ili donošenja odluke*
- usmjerava razgovor na bitno s ciljem zajedničkoga rješavanja problema*
- uočava potrebe, osjećaje i vrednote sugovornika s ciljem izricanja pozitivnih
i nedvosmislenih poruka*
- upravlja razgovorom ograničavajući količinu informacija i postavlja ciljana
pitanja*
- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje ih citatima iz
relevantnih i pouzdanih izvora*
- procjenjuje tuđa mišljenja u skladu sa svojim stavovima i gledištem*
- primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona

- vrste razgovora: službeni i poslovni razgovor, intervju, razgovor o zadanoj

ili slobodno odabranoj temi (iz različitih područja ljudskog djelovanja u skladu
s interesima i dobi učenika) prema obrascu i smjernicama vođenoga i
grupnog razgovora; razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon
slušanja, čitanja i gledanja
- vrste rasprave: plenarna rasprava, diskusija

—179
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

PREPORUKA: učitelj će tijekom učenja i poučavanja učenike pripremiti za najmanje jedan razgovor i jednu raspravu prema interesima i potrebama svojih učenika. Učenik usvaja riječi i pojmove
tijekom srednjoškolskoga obrazovanja i usklađuje ih s temom razgovora i rasprave. Razgovori i rasprave mogu biti stvarni ili simulirani i mogu se odvijati u realnom vremenu ili s vremenskom
odgodom.
Učenik postupno ovladava vještinama razgovora i raspravljanja s obzirom na strukturnu složenost razgovornih i raspravljačkih vrsta iz godine u godinu učenja. Pojedini podishodi ponavljaju se zato
što su oni neizostavni dio učenja i poučavanja, a potom i ovladavanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim
razredima. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina. Učenici trebaju biti stalno izloženi strategijama učenja i
komunikacijskim strategijama zato što njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaćanju te uporabi s obzirom na osobine ličnosti i stilove učenja. Stoga se i komunikacijske strategije ponavljaju iz
godine u godinu učenja. Komunikacijske strategije i strategije učenja ne vrednuju se sumativno. Učitelj i učenici dogovaraju teme razgovora; učitelj predlaže teme razgovora koje su povezane s
drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakšavaju usvajanje strukturnih obilježja). Ako učenici nisu stekli koju od vještina razgovaranja i/ili raspravljanja, učitelj planira
aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
* Iskaz ishoda isti je u sve četiri godine, no sadržaji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima učenik ovladava u svakoj godini učenja.

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- aktivno sluša izlagačke tekstove uživo ili posredovane različitim medijima
A. 2. 2 - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i
prema određenoj svrsi slušanja
prema smjernicama prema smjernicama samostalno samostalno
Učenik aktivno - analizira, razvrstava i objašnjava bitne, potrebne, zanimljive, korisne i važne
razvrstava osnovne razvrstava i analizira razvrstava i analizira razvrstava i analizira
sluša prema informacija i ideje u obliku govorenoga i/ili pisanoga teksta
informacije i ideje u informacije i ideje iz informacije i ideje iz informacije i ideje iz
određenoj svrsi - objašnjava svojim riječima efektivnost i funkcionalnost jezične postave
novi tekst slušanoga teksta u slušanog teksta u slušanog teksta te
slušanja, analizira i (uporaba riječi, rečeničnih struktura, stilskih izražajnih sredstava, govorne
novi tekst novi tekst izražava svoje
vrednote) i neverbalna obilježja slušanoga teksta
razvrstava mišljenje i stav u
- oblikuje dobro povezan, smislen i stilski uređen govorni ili pisani
informacije i ideje obliku teksta
neprekinuti ili isprekidani tekst na temelju slušanja
u tekst.
- prati razumijevanje na temelju konteksta i prije stečenoga znanja*
- odgovara na pitanja, sažima i preoblikuje slušani tekst u natuknice ili
sažetak*

- tekstovi za slušanje: izlagački (usmeni obavijesni prikaz/prezentacija,

radijski ili televizijski prikaz, popularno predavanje, javni govor...), govorne i
razgovorne vrste predviđene za godinu učenja

PREPORUKA: učenik treba obavezno slušati najmanje dva teksta prema odabiru učitelja. Učitelj za slušanje odabire izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova (obavijesne i književne) te
govorne i razgovorne vrste predviđene za godinu učenja. Za usvajanje novih riječi i provjeru usvojenosti učenik se može služiti popisima riječi koje će samostalno stvarati tijekom školske godine.
Strategije slušanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim
razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina slušanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i
učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—180
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 3 - oblikuje i govori izlagački tekst prema zadanoj ili samostalno odabranoj - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
temi, svrsi ili slušateljima oblikuje i govori smjernicama smjernicama oblikuje i govori
Učenik oblikuje i - oblikuje natuknice, koncept i logično strukturiran tekst prema obilježjima izlagačke tekstove i oblikuje i govori oblikuje i govori izlagačke tekstove i
govori izlagačke tekstne vrste usklađuje govorenje izlagačke tekstove i izlagačke tekstove i usklađuje govorenje
tekstove i - govori prikladno se služeći natuknicama, bilješkama, karticama, plakatima i sa svrhom usklađuje govorenje usklađuje govorenje s komunikacijskom
usklađuje računalnim prikazima sa svrhom i s komunikacijskom situacijom, svrhom i
govorenje s - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi i slušateljima u slušateljima situacijom, svrhom i slušateljima
komunikacijskom oblikovanju govorenih tekstova slušateljima
situacijom, - točno povezuje riječi prema pravilima sročnosti, upravljanja i pridruživanja u
svrhom i spojevima riječi i rečenicama i stvara rečenice različite dužine i složenosti za
slušateljima. postizanje koherentnosti i kohezivnosti iskaza
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno
izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. riječi stranoga podrijetla), pravilno
intonira rečenice, služi se verbalnima i paraverbalnim obilježjima: gestama,
mimikom, položajima tijela
- govori standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom,
funkcionalnim stilom vrste teksta koji govori
- vrednuje i samovrednuje govor*
- pretražuje, prikuplja i raspoređuje ključne podatke za odabranu temu*

- govorne vrste: izlagačke - usmena prezentacija / usmeni prikaz, javni

govor, popularno predavanje

PREPORUKA: učenik treba uvježbati i izvesti najmanje dva govorna teksta izlagačkih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru učitelja. Samoprocjenu i vrednovanje učenici provode ili prema
obrascima/ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije
uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina govorenja, učitelj planira aktivnosti
za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—181
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 4 - čita izlagačke tekstove prema osobnome i profesionalnom interesu i prema - razlikuje funkciju i - opisuje funkciju i - objašnjava funkciju - objašnjava funkciju
učiteljevu odabiru osnovna obilježja osnovna obilježja i obilježja izlagačkih i obilježja izlagačkih
Učenik čita s - čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i izlagačkih tekstova izlagačkih tekstova tekstova na tekstova na
razumijevanjem objašnjava obilježja teksta te analizira te analizira i sažima poznatim poznatim i
prema svrsi - čita neprekinute, isprekidane i mješovite tekstove u tiskanome i informacije i ideje u informacije i ideje u primjerima te nepoznatim
čitanja izlagačke elektroničkom obliku tekstu tekstu sažima i povezuje primjerima te
tekstove složenih - prepoznaje strukturna obilježja tekstova i služi se stečenim znanjima o svrsi informacije i ideje u sažima informacije i
struktura, analizira i funkciji strukture teksta tekstu, svoje ideje u tekstu, služi
i povezuje - analizira informacije i ideje zaključke podupire se prikladnim
informacije i ideje. - povezuje i sažima podatke i ideje u tekstu, bira prikladne citate kojima prikladnim citatima citatima i povezuje
podupire svoje zaključke o eksplicitnom i implicitnom tekst sa svojim
značenju teksta znanjem i drugim
- povezuje informacije i ideje u tekstu sa svojim znanjem i drugim tekstovima
tekstovima
- izražajno čita naglas primjenjujući pravogovorna pravila i govorne vrednote
- povezuje vještine čitanja radi informacije i čitanja iz užitka
- prati i nadgleda vlastito čitanje*
- razvrstava podatke u tablice i dijagrame*
- sažima i sintetizira nove informacije i ideje u tekstu*

- tekstne vrste: izlagačke - prikaz, zapisnik, sažetak; pismo (osobno i javno) i

govor

PREPORUKA: učenik treba utvrditi obilježja najmanje dviju tekstnih vrsta (neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i različitih funkcionalnih stilova). Broj isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama. Strategije čitanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskoga obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i
nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina čitanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti
planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prethodno stečenih znanja i vještina.

—182
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 5 - oblikuje i piše neprekinute, isprekidane i mješovite izlagačke tekstove - prema modelu - prema - samostalno - samostalno
različitih funkcionalnih stilova (administrativnoga, publicističkoga i oblikuje i piše smjernicama oblikuje i piše oblikuje i piše
Učenik oblikuje i književnoumjetničkoga) prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi i u izlagačke tekstove, oblikuje i piše izlagačke tekstove, opisne i pripovjedne
piše izlagačke različite svrhe primjenjuje izlagačke tekstove, primjenjuje tekstove,
tekstove, - prema smjernicama i u skladu sa zadanom temom određuje oblik pravopisna pravila i primjenjuje pravopisna pravila i primjenjuje
primjenjuje (neprekinuti, isprekidani, mješoviti) uz pomoć učitelja pravopisna pravila i prema smjernicama pravopisna pravila i
pravopisna pravila - samostalno popunjava različite vrste obrazaca u tiskanome i elektroničkom primjenjuje obilježja uz pomoć učitelja primjenjuje obilježja obilježja
i obilježja obliku funkcionalnih stilova primjenjuje obilježja funkcionalnih stilova funkcionalnih stilova
funkcionalnoga - služi se prikladnim jezičnim strukturama i obilježjima oblikovanja pojedinih u skladu sa svrhom funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom u skladu sa svrhom
stila u skladu sa vrsta tekstova i postiže cjelovitost i povezanost teksta teksta u skladu sa svrhom teksta teksta i željenim
svrhom teksta i - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi i željenom učinku u teksta učinkom na
željenim učinkom oblikovanju pisanih tekstova primatelja
na primatelja. - piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i željenim
učinkom na primatelja
- odabire prikladne riječi, pojmove i jezična sredstva i vrstu teksta u skladu sa
svrhom, temom, tekstom vrstom, funkcionalnim stilom
- primjenjuje usvojena pravopisna pravila i usvaja nova prema zahtjevima
teksta koji piše (npr. uspravno nizanje i nizanje zarezom; razlikovna uloga
zareza, kosa crta, navodnici i polunavodnici, pisanje glasova č, ć, dž, đ, j u
tuđicama...)
- preuzima inicijativu u procesu oblikovanja i objavljivanja teksta u različitim
medijima*

- tekstne vrste: prikaz, sažetak, zapisnik, govor i pismo (osobno i javno)

PREPORUKA: učenik treba obavezno utvrditi obilježja najmanje dvaju oblika neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i funkcionalnih stilova. Broj i vrstu isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama obrazovnog sektora u kojem se učenik školuje. Podishod koji se odnosi na razvoj rječnika i njegovu aktivnu uporabu te nadgledanje ponavlja se u svakome razredu
jer je razvoj rječnika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja učenik razvija tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina pisanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

PREPORUKA: sadržaji ishoda A. 2. 1, A. 2. 2, A. 2. 3, A. 2. 4 i A. 2. 5 integracijski su povezani s domenama Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i
mogu se ostvarivati kroz sadržaje ishoda tih domena.

—183
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 6 - opisuje i funkcionalno primjenjuje gramatičke veze među sastavnicama - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
spojeva riječi i njihova funkcionalna svojstva: sročnost, upravljanje, prepoznaje spojeve smjernicama smjernicama opisuje spojeve
Učenik opisuje pridruživanje riječi i rečenica i prepoznaje spojeve opisuje spojeve riječi i rečenica i
spojeve riječi i - opisuje razliku rečenice kao gramatičke i komunikacijske jedinice i navodi funkcionalno ih riječi i rečenica i riječi i rečenica i funkcionalno ih
rečenice u tekstu i primjere primjenjuje pri funkcionalno ih funkcionalno ih primjenjuje pri
funkcionalno ih - oblikuje i opisuje sve vrste nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica te oblikovanju primjenjuje pri primjenjuje pri oblikovanju
primjenjuje pri višestrukosložene rečenice nizanjem, sklapanjem veznikom i uvrštavanjem značenja teksta oblikovanju oblikovanju značenja teksta
oblikovanju - prepoznaje sve vrste rečenica: jednostavne, složene, višestrukosložene značenja teksta značenja teksta
značenja. - opisuje unutarnju vezu članova surečenica i surečenica, red riječi i
surečenica i kako utječu na oblikovanje značenja teksta
- primjenjuje sve vrste rečenica, prepoznaje ih i opisuje kako oblikuju
značenje teksta
- oblikuje cjelovite i povezane rečenice koje jasno i točno izražavaju željeni
smisao
- prikladno odabire rečenice različite strukture, složenosti i dužine u skladu
sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja

PREPORUKA: učenje i poučavanje metajezičnim znanjima usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj komunikaciji.

A. 2. 7 - prepoznaje općeuporabni leksik i leksik ograničene uporabe i navodi - uz pomoć učitelja - prema - samostalno izdvaja - samostalno
primjere prepoznaje riječi iz smjernicama riječi iz određenoga razlikuje riječi iz
Učenik objašnjava - prepoznaje leksičke slojeve standardnoga jezika i objašnjava lekseme u određenoga prepoznaje i opisuje leksičkog sloja i različitih leksičkih
leksičke slojeve u tekstu prema kriterijima područne i funkcionalne raslojenosti kao lokalizme, leksičkog sloja riječi iz određenoga prema zadanom slojeva i odabire ih
standardnome dijalektizme, frazeme, nazive, kolokvijalizme, žargonizme, žurnalizme, leksičkog sloja i kontekstu pravilno prikladno
jeziku i odabire administrativizme, scijentizme, poetizme i sl. navodi prikladne odabire riječi kontekstu, svrsi i
riječi prikladne - opisuje pojmovlje i primjenjuje znanje o frazeologiji i frazemima, nazivima i kontekste za primateljima
kontekstu, svrsi i nazivoslovlju u izražavanju značenja njihovu uporabu
primateljima. - odabire riječi iz različitih leksičkih slojeva prikladno kontekstu, svrsi i
primateljima

PREPORUKE: sadržaje ovog ishoda preporučuje se ostvariti projektom, istraživanjem i povezati sa slušanjem i čitanjem tiskovina i stručne literature i govora vršnjaka. Osobita se pozornost posvećuje
odnosu strukovnoga i općeuporabnoga leksika, tj. leksiku struke.

—184
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 8 - opisuje i razlikuje i opisuje organske (mjesne govore, dijalekte) i - zamjećuje i - opisuje sastavnice - opisuje sastavnice - opisuje sastavnice
neorganske (žargon, kolokvijalni jezik) idiome kao sastavnice svojeg idiolekta opisuje osobitosti svojeg idiolekta svojeg idiolekta i svojeg idiolekta,
Učenik opisuje - opisuje funkcije i uporabne mogućnosti standardnoga jezika, narječja i svojega idiolekta prema jezičnim i uspoređuje ga s uspoređuje ga s
svoj idiolekt, govora društvenih skupina govornim drugim idiomima drugim idiomima i
uspoređuje ga s - uvažava govornike drugih jezika i jezičnih i govornih navika sastavnicama navodi ga kao
drugim idiomima sastavnicu
i navodi ga kao osobnoga identiteta
sastavnicu
osobnoga
identiteta.

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

- izražava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o književnome tekstu kao Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje misaone,
B. 2. 1 cjelini emocionalne i estetske osjetljivosti na književni tekst.
Učenik izražava - iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
svoje mišljenje i - obrazlaže svoje razumijevanje teksta
obrazlaže svoj - argumentira svoj kritički stav o književnom tekstu na temelju čitateljskoga
kritički stav o iskustva, znanja o svijetu i znanja o književnosti
književnom tekstu
na temelju
čitateljskog
iskustva i znanja o
svijetu.

PREPORUKA: ishod je usmjeren istraživanju osobnoga čitateljskog iskustva, iskazivanju dojma i polazište je različitim pristupima čitanju književnoga teksta.

—185
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 2. 2 - interpretira i razgovara i/ili usmeno raspravlja o različitim interpretacijama* - uz pomoć učitelja - uz pomoć učitelja - samostalno - samostalno
književnog teksta i objašnjava ih s obzirom na tematska, žanrovska, interpretira književni interpretira književni interpretira književni interpretira književni
Učenik kompozicijska i stilska obilježja tekst i prema tekst i prema tekst i prema tekst i objašnjava
interpretira - određuje i opisuje žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja književnoga smjernicama opisuje smjernicama smjernicama međusobne odnose
književni tekst i teksta njegova tematska, objašnjava njegova objašnjava njegova tematskih,
određuje - primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za žanrovska, tematska, žanrovska, tematska, žanrovska, žanrovskih,
međusobne interpretacije književnog teksta kompozicijska i kompozicijska i kompozicijska i kompozicijskih i
odnose - tumači književne tekstove s obzirom na medij prenošenja stilska obilježja stilska obilježja stilska obilježja stilskih obilježja
tematskih,
žanrovskih,
kompozicijskih i
stilskih obilježja.

PREPORUKE: književnoteorijski pojmovi funkcionalno se povezuju s književnim tekstom predviđenim za čitanje i objašnjavaju se samo oni zastupljeni u odabranom tekstu te se uče radi
razumijevanja teksta; pojmovi predviđeni u razradi ishoda u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati u sljedećim razredima.
Prednost se daje odabiru suvremenih književnih tekstova sljedećih vrsta: kratke priče, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drama u užem smislu i komedije.
*Odnosi se na učenikove interpretacije književnog teksta.

B. 2. 3 - istražuje i uspoređuje recepcije književnog teksta koje se razlikuju s - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
obzirom na životno iskustvo, dob, spol, dominantni ukus… objašnjava smjernicama smjernicama uspoređuje
Učenik - istražuje i objašnjava prikazivanje univerzalnih tema u književnim društveno- objašnjava objašnjava književne tekstove s
uspoređuje tekstovima različitih književnopovijesnih razdoblja, poetika i kultura povijesnii kulturni društveno-povijesni međuodnos obzirom na
književne - objašnjava međuodnos različitih konteksta i književnog teksta (društveno- kontekst i njegov i kulturni kontekst i različitih konteksta i društveno-povijesni
tekstove s povijesnih, kulturnih i umjetničkih) utjecaj na različite njegov utjecaj na književnog teksta i kulturni kontekst
obzirom na - objašnjava utjecaje konteksta na oblikovanje značenja književnog teksta recepcije značenje književnog
društveno- - istražuje, odabire i uspoređuje različita umjetnička djela kojima je književnog teksta teksta
povijesni i nadahnuće određeni književni tekst
kulturni kontekst. - istražuje i objašnjava intertekstualnost i intermedijalnost u književnom
tekstu

PREPORUKA se odnosi na ishode B. 2. 1, B. 2. 2 i B. 2. 3: učenik čita između pet i sedam cjelovitih književnih tekstova od kojih dva kanonska i tri suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema
sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogućnostima učenika, žanrovskoj uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), poetičkoj egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i uravnoteženosti
hrvatskih i svjetskih književnih tekstova. Osim cjelovitih književnih tekstova, čitaju se i ulomci tekstova koje učitelj odabire radi ostvarivanja sadržaja ishoda. Tijekom četvrtog i petog ciklusa
preporučeno je odabrati različite tekstne vrste za čitanje. Prednost se daje odabiru suvremenih književnih tekstova sljedećih vrsta: kratke priče, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drama u
užem smislu i komedije.
Ishod se može ostvarivati u povezanosti s ranije usvojenim znanjima i vještinama iz likovne i glazbene umjetnosti.

—186
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 2. 4 - obrazlaže svoj odabir teksta za čitanje Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje čitateljske
- promišlja, kao samorefleksivni čitatelj, svoje doživljaje, misli i stavove o kulture učenika i poticanje užitka u čitanju.
Učenik čitanju
samostalno - obrazlaže i procjenjuje svoj popis omiljenih književnih tekstova
odabire književni - opisuje temeljne društvene vrijednosti koje je uočio u odabranom
tekst za čitanje i književnom tekstu (npr. demokracija, ravnopravnost, inkluzivnost,
komentira svoje toleranciju, osobne slobode, solidarnost, društvena pravednost ili održivi
stavove, interese i razvoj)
navike vezane uz - objašnjava što utječe na njegov književni ukus
čitanje.

PREPORUKA: učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitom odabiru. Ishod je usmjeren na razvoj kritičkoga, problemskoga i literarnoga čitanja i ostvaruje se u povezanosti s ishodima od
A. 2. 1 do A. 2. 5.

B. 2. 5 - na temelju književnog teksta istražuje, eksperimentira, nudi inovativne Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje kreativnosti.
odgovore i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska nadgledajući
Učenik se vlastiti napredak
stvaralački - na temelju književnog teksta samostalno priprema i oblikuje vlastite radove
izražava prema u kojima do izražaja dolazi kreativnost i originalnost i stvaralačko mišljenje
vlastitom interesu - stvara novi tekst u govorenom ili pisanom obliku na zavičajnom govoru ili
potaknut dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut različitim iskustvima
različitim - žanrovski preoblikuje književni tekst: dramatizira prozni tekst, preoblikuje
iskustvima. dramski tekst koristeći pripovjedne tehnike primjenjujući svoje znanje o
žanrovskim i strukturnim obilježjima
- adaptira, dramatizira, piše sinopsis
- postavlja i izvodi predstave, snima kratke filmove, crta, slika, izrađuje strip,
rječnik, priručnik...
- rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom
pomoću dramskih tehnika i tehnika odgojnoga kazališta i odgojnoga plesa
- raščlanjuje proces nastanka rada na etape svladavajući moguće probleme
- razmjenjuje ideje i preuzima pozitivni rizik
- samovrednuje radove
- nadgleda i prati svoj napredak

PREPORUKA: učeniku je ovim ishodom ponuđena mogućnost za stvaralački način izražavanja i dokazivanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom te na temelju usvojenih znanja i
vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i
poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

—187
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KULTURA I MEDIJI

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 2. 1 - odabire informacije prema svojim interesima i potrebama i u skladu sa - prema - prema - prema - samostalno odabire
svrhom istraživanja smjernicama odabire smjernicama odabire smjernicama odabire informacije iz
Učenik u skladu sa - istražuje informacije koristeći napredno pretraživanje informacije iz informacije iz informacije iz različitih izvora u
svrhom - analizira valjanost informacija u skladu sa svrhom istraživanja različitih izvora u različitih izvora u različitih izvora u skladu sa svrhom
istraživanja - prepoznaje utjecaje konteksta na tumačenje informacija skladu sa svrhom skladu sa svrhom skladu sa svrhom istraživanja i
odabire istraživanja i istraživanja i istraživanja i dokazuje njihovu
informacije iz - izvori: tiskani i elektronički, neprekinuti, isprekidani, mješoviti i višestruki prepoznaje njihovu analizira njihovu dokazuje njihovu valjanost
različitih izvora i tekstovi; različiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori valjanost valjanost valjanost
dokazuje njihovu
valjanost.

C. 2. 2 - uočava utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na oblikovanje - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
vlastitoga životnoga stila i životnoga stila različitih primatelja s obzirom na opisuje utjecaj smjernicama smjernicama objašnjava utjecaj
Učenik istražuje i dob, spol i kulturni kontekst (ponašanje, odnosi; moda: stil stanovanja ili medijskih tekstova opisuje utjecaj objašnjava utjecaj medijskih tekstova
objašnjava utjecaj odjeće, radne i prehrambene navike; zdravlje) na oblikovanje medijskih tekstova medijskih tekstova na oblikovanje
medijskih - objašnjava vrste medijskoga nasilja i prepoznaje ih u medijskome sadržaju životnog stila na oblikovanje na oblikovanje životnog stila
tekstova na - objašnjava utjecaj medijskih sadržaja na emocije i fiziološke reakcije primatelja životnog stila životnog stila primatelja
oblikovanje primatelja primatelja primatelja
životnog stila - objašnjava utjecaj različitih oblika popularne komercijalne kulture
primatelja. (videoigara, televizijskih i radijskih emisija, časopisa, novina, filmova,
reklamnih poruka) na primatelje
- uočava simboliku medijskoga jezika i prepoznaje trivijalne medijske poruke
- prepoznaje različita stilska sredstva u medijskim tekstovima (npr. ironiju,
sarkazam, aluziju…)
- objašnjava izravna i neizravna značenja u medijskom tekstu s obzirom na
kontekst, stavove i vrijednosti

- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i

stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori

PREPORUKA: projektni zadatak u kojem učenici istražuju funkcionalnu uporabu tehnika i izražajnih sredstava u medijskim porukama te njihov utjecaj na primatelja, primjenjuju informacije i
izražajna sredstva te stvaraju u međudjelovanju s drugima različite vrste tiskanih i elektroničkih, auditivnih, vizualnih i dr. tekstova u skladu sa svojim interesom i znanjem - oblikovanje plakata, letaka
i multimedijskih prezentacija i njihovo objavljivanje.

—188
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- istražuje tekstove iz različitih izvora i u njima uočava utjecaj
C. 2. 3 - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
komercijalizacije i masovne kulture
opisuje utjecaj smjernicama smjernicama objašnjava utjecaj
Učenik objašnjava - uočava i razlikuje karakteristike masovne kulture
masovne kulture na opisuje utjecaj objašnjava utjecaj masovne kulture na
utjecaj masovne - prepoznaje i objašnjava obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i kiča
oblikovanje masovne kulture na masovne kulture na oblikovanje
kulture na u umjetnosti i obrazlaže svoje reakcije na njih
vlastitoga kulturnog oblikovanje oblikovanje vlastitoga kulturnog
oblikovanje - opisuje razliku između masovne i tzv. visoke kulture
identiteta vlastitoga kulturnog vlastitoga kulturnog identiteta
- prosuđuje utjecaj masovne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta
vlastitoga identiteta identiteta
- usvaja pozitivne kulturne vrijednosti i obrasce
kulturnog
identiteta.
- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni,
stručni, medijski tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori;
različita umjetnička djela

PREPORUKA: ishodi C. 2. 1, C. 2. 2 i C. 2. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika i sektorskim područjem u kojemu se učenik obrazuje te u povezanosti s ishodima A i
B domene.

C. 2. 4 - samostalno odabire i posjećuje kulturne, umjetničke i društvene događaje i Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj stjecanje navike
manifestacije u stvarnome i digitalnom okružju kao dio svojega neposrednog posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaja i manifestacija.
Učenik iskustva učenja
samostalno - aktivno se uključuje u kulturni i društveni život zajednice
odabire i posjećuje
kulturne i
umjetničke
događaje prema
vlastitome
interesu.

PREPORUKA: aktivnosti i sadržaji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja u lokalnoj
zajednici) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Preporučeni izvanučionički sadržaji: posjet kazalištu (kazališne predstave; programi koji
se predstavljaju u kazalištu: organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici…), odlazak u kino i kinoteku, posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke
kuće), posjet kulturnim institucijama (knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi, festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski…), tribine i susreti s
književnicima i različitim autorima, sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja, posjeti izložbama, predavanja u fizičkome i digitalnome okružju, sudjelovanje u projektima, mrežni sadržaji (kulturni
portali, mrežni susreti s piscima, virtualne izložbe, virtualne učionice...).

—189
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

3. razred srednje škole (140 + 140 + 105 + 105)

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 1 - razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi u skladu sa svrhom i - prema modelu - prema - prema - samostalno
namjenom (informiranje, upućivanje, uvjeravanje, zabavljanje*) i prepoznaje razgovara i /ili smjernicama smjernicama razgovara i/ili
Učenik razgovara svrhu i namjenu razgovora raspravlja radi razgovara i /ili razgovara i/ili raspravlja radi
i/ili raspravlja o - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže uvjeravanja raspravlja radi raspravlja radi uvjeravanja
zadanoj ili svoje mišljenje sugovornika u uvjeravanja uvjeravanja sugovornika u svoje
slobodno - primjenjuje tehnike aktivnog slušanja: podržavajućim komentarima, svoje stavove i sugovornika u svoje sugovornika u svoje stavove i ideje,
odabranoj temi u parafraziranjem onoga što je čuo i neverbalnim znakovima ideje te ih stavove i ideje te ih stavove i ideje, samostalno
skladu sa svrhom i - točno primjenjuje stručni leksik u skladu s temom razgovora obrazlaže u skladu procjenjuje u skladu samostalno procjenjuje i
komunikacijskom - služi se standardnim jezikom u komunikacijskim situacijama koje to nalažu s komunikacijskom s komunikacijskom procjenjuje i prilagođava vlastite
situacijom i - govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno situacijom i situacijom i prilagođava vlastite stavove temeljem
primjenjuje izgovara glasove, riječi, naglaske komunikacijskim komunikacijskim stavove temeljem novih spoznaja i
komunikacijski - razgovara radi uvjeravanja sugovornika radi zajedničkog rješavanja bontonom bontonom novih spoznaja u spreman je na
bonton.* problemske situacije ili donošenja odluke* skladu s kompromise u
- uvjerava sugovornika u pozitivne vrijednosti svojih poruka* komunikacijskom skladu s
- proširuje temu razgovora aktivirajući postojeće znanje* situacijom i komunikacijskom
- prepoznaje i uzima u obzir osjećaje i potrebe sugovornika* komunikacijskim situacijom i
- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje provjerenim bontonom komunikacijskim
podacima do kojih je došao istraživanjem različitih izvora* bontonom
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom* prema
zadanoj strukturi: redoslijed govornika, uloge govornika, vremensko
ograničenje, pravila rasprave*
- procjenjuje misli, osjećaje i stavove i razmjenjuje ih cjelovito i smisleno, u
skladu sa situacijom*
- prilagođava vlastite stavove temeljem novih spoznaja i spreman je na
kompromise*
- asertivno se odnosi prema sugovornicima*
- primjenjuje pravila komunikacijskog bontona

- vrste razgovora: poslovni razgovor, razgovor o zadanoj ili slobodno

odabranoj temi (iz različitih područja ljudskog djelovanja u skladu s
interesima i dobi učenika); razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi
nakon slušanja, čitanja i gledanja
- vrste rasprave: debata, simultano suđenje, panel-rasprava

—190
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

PREPORUKA: učitelj će tijekom učenja i poučavanja učenike pripremiti za najmanje jedan razgovor ili najmanje jednu raspravu prema interesima i potrebama svojih učenika. Učenik usvaja riječi i
pojmove tijekom srednjoškolskoga obrazovanja i usklađuje ih s temom razgovora i rasprave. Razgovori i rasprave mogu biti stvarni ili simulirani i mogu se odvijati u realnom vremenu ili s
vremenskom odgodom.
Učenik postupno ovladava vještinama razgovora i raspravljanja s obzirom na strukturnu složenost razgovornih i raspravljačkih vrsta iz godine u godinu učenja. Pojedini podishodi ponavljaju se zato
što su oni neizostavni dio učenja i poučavanja, a potom i ovladavanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim
razredima. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina. Učenici trebaju biti stalno izloženi strategijama učenja i
komunikacijskim strategijama zato što njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaćanju te uporabi s obzirom na osobine ličnosti i stilove učenja. Stoga se i komunikacijske strategije ponavljaju iz
godine u godinu učenja. Komunikacijske strategije i strategije učenja ne vrednuju se sumativno. Učitelj i učenici dogovaraju teme razgovora; učitelj predlaže teme razgovora koje su povezane s
drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakšavaju usvajanje strukturnih obilježja). Ako učenici nisu stekli koju od vještina razgovaranja i/ili raspravljanja, učitelj
planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
* Iskaz ishoda isti je u sve četiri godine, no sadržaji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima učenik ovladava u svakoj godini učenja.

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- aktivno sluša upućivačke i raspravljačke tekstove uživo ili posredovane
A. 3. 2 - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i
različitim medijima prema određenoj svrsi slušanja
prema smjernicama prema smjernicama samostalno samostalno
Učenik aktivno - uspoređuje i tumači bitne, potrebne, zanimljive, korisne i važne
uspoređuje uspoređuje i tumači uspoređuje i tumači uspoređuje i tumači
sluša prema informacija i ideje u obliku govorenoga i/ili pisanoga teksta
informacije i ideje iz informacije i ideje iz informacije i ideje iz informacije i ideje iz
određenoj svrsi - procjenjuje efektivnost i funkcionalnost jezične postave slušanoga teksta
slušanoga teksta u slušanoga teksta u slušanoga teksta u slušanoga teksta te
slušanja, (uporaba riječi, rečeničnih struktura) i neverbalne znakove
obliku teksta obliku teksta obliku teksta izražava svoje
- oblikuje dobro povezan, smislen i stilski uređen govorni ili pisani
uspoređuje i mišljenje i stav u
neprekinuti tekst na temelju slušanja
tumači obliku teksta
- služi se prethodno stečenim znanjem za proširivanje ili nadopunjavanje
informacije i ideje
tumačenja*
u obliku teksta. - povezuje ograničeno tumačenje sa širim društvenim ili jezičnim
kontekstom*

- tekstovi za slušanje: raspravljački i upućivački - mobilizacijski govor,

znanstveno predavanje, kritički prikaz, anketa, savjeti, upute; govorne i
razgovorne vrste predviđene za godinu učenja

PREPORUKA: učenik treba obavezno slušati najmanje jedan tekst prema odabiru učitelja. Učitelj za slušanje odabire upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova (obavijesne i
književne). Za usvajanje novih riječi i provjeru usvojenosti učenik se može služiti popisima riječi koje će samostalno stvarati tijekom školske godine. Strategije slušanja razvijaju se tijekom cijeloga
srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od
vještina slušanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i
vještina.

—191
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 3 - oblikuje i govori raspravljački ili upućivački tekst prema zadanoj ili slobodno - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
odabranoj temi, svrsi i slušateljima oblikuje i govori smjernicama smjernicama oblikuje i govori
Učenik oblikuje i - određuje temu, oblik, namjenu i svrhu govora (u slobodno odabranoj temi) raspravljačke i oblikuje i govori oblikuje i govori raspravljačke i
govori upućivačke - oblikuje logično strukturiran tekst prema obilježjima tekstne vrste upućivačke tekstove raspravljačke i raspravljačke i upućivačke tekstove
i raspravljačke - govori u skladu s govornom ulogom (komentatora, govornika) i usklađuje upućivačke tekstove upućivačke tekstove i usklađuje
tekstove i - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne u oblikovanju govornih govorenje sa svrhom i usklađuje i usklađuje govorenje s
usklađuje tekstova govorenje sa svrhom govorenje s komunikacijskom
govorenje s - govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno i slušateljima komunikacijskom situacijom, svrhom i
komunikacijskom izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. tuđice), pravilno intonira riječi i situacijom, svrhom i slušateljima
situacijom, rečenice: primjenjuje naglasak kao razlikovno sredstvo, pravilno rabi slušateljima
svrhom i rečeničnu melodiju, stanku, tempo
slušateljima. - govori standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom,
funkcionalnim stilom vrste teksta koji govori
- primjereno se služi humorom*
- pridržava se zadanoga vremena*

- govorne vrste: referat, usmena interpretacija, uputa

PREPORUKA: učenik treba uvježbati i izvesti najmanje dva govorna teksta upućivačkih i raspravljačkih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru učitelja. Samoprocjenu i vrednovanje učenici
provode ili prema obrascima / ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja se razvijaju tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja.
Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina govorenja, učitelj planira
aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—192
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 4 - čita upućivačke i raspravljačke tekstove prema osobnome i profesionalnom - razlikuje funkciju i - opisuje funkciju i - objašnjava funkciju - tumači funkciju i
interesu i prema učiteljevu odabiru obilježja upućivačkih obilježja upućivačkih i obilježja obilježja upućivačkih
Učenik čita s - čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i i raspravljačkih i raspravljačkih upućivačkih i i raspravljačkih
razumijevanjem objašnjava obilježja teksta tekstova te izdvaja i tekstova te analizira raspravljačkih tekstova na
prema svrsi - čita neprekinute, isprekidane i mješovite tekstove u tiskanome i objašnjava ideje u i tumači ideje u tekstova na poznatim i
čitanja upućivačke elektroničkom obliku tekstu tekstu, svoje poznatim nepoznatim
i raspravljačke - prepoznaje strukturna obilježja tekstova i služi se prethodno stečenim zaključke podupire primjerima te primjerima te
tekstove složenih znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta citatom interpretira tekst samostalno
struktura i - interpretira tekst: izdvaja i tumači ideje, uočava i tumači autorovo gledište i prema smjernicama interpretira tekst
interpretira ih. namjenu teksta te utjecaj teksta na primatelja; razlikuje činjenice od stavova
- izražajno čita naglas primjenjujući pravogovornu pravila i govorne vrednote
- povezuje vještine čitanja radi informacije i čitanja iz užitka
- utvrđuje autorovu namjeru i stavove/gledište*
- uočava elemente povezivanja odlomaka i sadržajnih cjelina*

- tekstne vrste: raspravljačke i upućivačke - priručnici i upute; esej; uvodnik,

kolumna, intervju; referat

PREPORUKA: učenik treba utvrditi obilježja najmanje dviju tekstnih vrsta (neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i različitih funkcionalnih stilova). Broj isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama. Strategije čitanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i
nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina čitanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti
planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prethodno stečenih znanja i vještina.

—193
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 5 - oblikuje i piše neprekinute, isprekidane i mješovite upućivačke i - prema modelu - prema - samostalno - samostalno
raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova (administrativnoga, oblikuje i piše smjernicama oblikuje i piše oblikuje i piše
Učenik oblikuje i publicističkoga i popularnoznanstvenoga) prema zadanoj ili slobodno upućivačke i oblikuje i piše upućivačke i upućivačke i
piše upućivačke i odabranoj temi i za različite svrhe raspravljačke upućivačke i raspravljačke raspravljačke
raspravljačke - prema smjernicama i u skladu sa zadanom temom određuje oblik teksta tekstove, raspravljačke tekstove, tekstove,
tekstove, (neprekinuti, isprekidani, mješoviti) primjenjuje tekstove, primjenjuje primjenjuje
primjenjuje - samostalno popunjava različite vrste obrazaca u tiskanome i elektroničkom pravopisna pravila i primjenjuje pravopisna pravila i pravopisna pravila i
pravopisna pravila obliku obilježja pravopisna pravila i obilježja obilježja
i obilježja - služi se prikladnim jezičnim strukturama i obilježjima oblikovanja pojedinih funkcionalnih stilova obilježja funkcionalnih stilova funkcionalnih stilova
funkcionalnoga vrsta tekstova i postiže cjelovitost i povezanost teksta u skladu sa svrhom funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom u skladu sa svrhom
stila u skladu sa - piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i željenim teksta u skladu sa svrhom teksta teksta i željenim
svrhom teksta i učinkom na primatelja teksta učinkom na
željenim učinkom - odabire prikladne riječi, pojmove i jezična sredstva i vrstu teksta u skladu sa primatelja
na primatelja. svrhom, temom, tekstom vrstom, funkcionalnim stilom
- primjenjuje usvojena pravopisna pravila i usvaja nova prema potrebama
teksta koji piše (pisanje bibliografskih jedinica i navođenje izvora, pisanje
posuđenica)
- prikuplja, razvrstava i povezuje podatke i informacije u skladu sa
specifičnom svrhom pisanja*
- samonadgleda i vrednuje proces stvaranja*

- tekstne vrste: raspravljački tekstovi: uvodnik, kolumna, intervju, anketa,

interpretativni esej, usporedna raščlamba dvaju ili više tekstova i upućivački
tekstovi: savjet, uputa, recept, pravila ponašanja, prijedlog kućnog reda te
referat

PREPORUKA: učenik treba obavezno utvrditi obilježja najmanje dvaju oblika neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i funkcionalnih stilova. Broj i vrstu isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama obrazovnog sektora u kojem se učenik školuje. Podishod koji se odnosi na razvoj rječnika i njegovu aktivnu uporabu te nadgledanje ponavlja se u svakome razredu
jer je razvoj rječnika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja učenik razvija tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina pisanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

PREPORUKA: sadržaji ishoda A. 3. 1, A. 3. 2, A. 3. 3, A. 3. 4 i A. 3. 5. integracijski su povezani s domenama Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i
mogu se ostvarivati kroz sadržaje ishoda tih domena.

—194
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 6 - opisuje tipove veza među rečenicama kojima se postiže povezanost i - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
smislenost tekstova prepoznaje veze smjernicama smjernicama opisuje veze među
Učenik opisuje - prepoznaje efikasnost, efektivnost i primjerenost teksta primatelju i među rečenicama u prepoznaje veze opisuje veze među rečenicama u tekstu
veze među komunikacijskoj situaciji tekstu i njihov među rečenicama u rečenicama u tekstu i njihov utjecaj na
rečenicama u - objašnjava i uspoređuje linearanu i paralelnu tekstnu vezu i vezna sredstva utjecaj na tekstu i njihov i njihov utjecaj na oblikovanje
tekstu i njihov - uočava i opisuje vezu funkcionalnog stila i rečeničnih struktura oblikovanje utjecaj na oblikovanje značenja te ih
utjecaj na - funkcionalno primjenjuje znanje pri oblikovanju značenja teksta značenja oblikovanje značenja te ih funkcionalno
oblikovanje teksta značenja funkcionalno primjenjuje
i funkcionalno ih primjenjuje
primjenjuje.

PREPORUKA: učenje i poučavanje metajezičnim znanjima usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj komunikaciji.

A. 3. 7 - prepoznaje i opisuje jezične i izvanjezične razloge stvaranja ili - uz pomoć učitelja - opisuje jezične i - samostalno - samostalno
zastarijevanja riječi prepoznaje jezične izvanjezične razloge opisuje jezične i objašnjava jezične i
Učenik objašnjava - objašnjava razliku između historizama, arhaizama i zastarjelica na ili izvanjezične zastarijevanja riječi i izvanjezične razloge izvanjezične razloge
razloge stvaranja prototipnim primjerima razloge stvaranja i prema smjernicama stvaranja ili stvaranja ili
ili zastarijevanja - tumači pomodnice i oživljenice na primjerima iz svakodnevne jezične zastarijevanja riječi i odabire riječi zastarijevanja riječi i zastarijevanja riječi i
riječi i odabire prakse prema modelu prikladne kontekstu odabire riječi odabire riječi
riječi prikladne - objašnjava potrebu za leksičkim posuđivanjem i novotvorenicama na odabire riječi prikladne kontekstu prikladne kontekstu,
kontekstu, svrsi i odabranim primjerima prikladne kontekstu svrsi i i primateljima
primateljima. - objašnjava jezične i izvanjezične razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi
- odabire riječi prikladne odabranom kontekstu, svrsi i i primateljima

PREPORUKA: sadržaje ovog ishoda preporučuje se ostvariti projektom, istraživanjem i povezati sa slušanjem i čitanjem tiskovina i stručne literature i govora vršnjaka. Osobita pozornost posvećuje
se odnosu strukovnoga i općeuporabnoga leksika, tj. leksiku struke.

—195
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 8 - uočava i opisuje promjene hrvatskoga jezika i pisama na oglednim - prepoznaje - prepoznaje - opisuje promjene - objašnjava
tekstovima iz različitih vremenskih razdoblja od srednjovjekovlja do promjene promjene hrvatskog jezika i promjene hrvatskog
Učenik objašnjava suvremenosti hrvatskoga jezika i hrvatskoga jezika i pisama na oglednim jezika i pisama na
jezik kao - objašnjava međujezične dodire i navodi razloge jezičnoga posuđivanja u pisama na oglednim pisama na oglednim tekstovima iz oglednim
društvenu i prošlosti i sadašnjosti tekstovima iz tekstovima iz jezične prošlosti i tekstovima iz
povijesnu pojavu - prepoznaje tuđice i posuđenice i razlikuje ih od prilagođenica jezične povijesti jezične povijesti i sadašnjosti jezične prošlosti i
podložnu - uočava da je jezik društvena pojava i prepoznaje sociolingvističke i sadašnjosti sadašnjosti
promjenama. sociokulturne razloge jezičnih pojava i promjena
- razmatra položaj vlastita jezika u hrvatskome i svjetskom kontekstu
- zamjećuje jezične pojave u globalizacijskim promjenama i prepoznaje
utjecaj engleskoga jezika na sve svjetske jezike
- promišlja o budućnosti hrvatskog jezika

PREPORUKA: učenik može izraditi vlastiti razlikovni rječnik, rječnik frazema ili rječnik društvene skupine kojoj pripada, može istražiti povijesne slojeve u određenom tekstu.

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

B. 3. 1 - izražava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o književnome tekstu Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje misaone,
kao cjelini emocionalne i estetske osjetljivosti na književni tekst.
Učenik izražava - iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
svoje mišljenje i - obrazlaže svoje razumijevanje teksta
obrazlaže svoj - argumentira svoj kritički stav o književnom tekstu na temelju čitateljskoga
kritički stav o iskustva, znanja o svijetu i znanja o književnosti
književnom tekstu
na temelju
čitateljskog
iskustva i znanja o
svijetu.

PREPORUKA: ishod je usmjeren istraživanju osobnoga čitateljskog iskustva, iskazivanju dojma i polazište je različitim pristupima čitanju književnoga teksta.

—196
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 3. 2 - interpretira i razgovara i/ili usmeno raspravlja o različitim interpretacijama - uz pomoć učitelja - prema smjernicama - samostalno - samostalno
književnih tekstova na temelju usporedbe prema tematskim, žanrovskim, interpretira književne interpretira književne interpertira književne interpretira književne
Učenik kompozicijskim i stilskim obilježjima tekstove i prema tekstove i prema tekstove i prema tekstove i
interpretira - objašnjava tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja književnog smjernicama smjernicama smjernicama ih uspoređuje ih s
književne teksta s obzirom na sinkronijsku i dijakronijsku perspektivu objašnjava njegova objašnjava njegova uspoređuje s obzirom na
tekstove i - primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za tematska, žanrovska, tematska, žanrovska, obzirom na tematska, žanrovska,
uspoređuje ih s interpretacije književnog teksta kompozicijska i kompozicijska i tematska, žanrovska, kompozicijska i
obzirom na stilska obilježja stilska obilježja kompozicijska i stilska obilježja
tematska, stilska obilježja
žanrovska,
kompozicijska i
stilska obilježja.

PREPORUKE: književnoteorijski pojmovi funkcionalno se povezuju s književnim tekstom predviđenim za čitanje i objašnjavaju se samo oni zastupljeni u odabranom tekstu te se uče radi
razumijevanja teksta; pojmovi predviđeni u razradi ishoda u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati u sljedećim razredima.
Prednost se daje sljedećim književnim vrstama: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i epska), drama u užem smislu, tragedija, komedija.
*Odnosi se na učenikove interpretacije književnog teksta.

B. 3. 3 - istražuje i uspoređuje recepcije književnog teksta koje se razlikuju s - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
obzirom na životno iskustvo, dob, spol, dominantni ukus… objašnjava smjernicama smjernicama interpretira utjecaj
Učenik istražuje i - istražuje i objašnjava prikazivanje univerzalnih tema u književnim društveno- objašnjava interpretira društveno-
interpretira tekstovima različitih književnopovijesnih razdoblja, poetika i kultura povijesnii kulturni društveno-povijesni međuodnos povijesnoga i
utjecaj društveno- - objašnjava međuodnos različitih konteksta i književnog teksta (društveno- kontekst i njegov i kulturni kontekst i različitih konteksta i kulturnoga
povijesnoga i povijesnih, kulturnih i umjetničkih) utjecaj na različite njegov utjecaj na književnog teksta konteksta na
kulturnoga - objašnjava utjecaje konteksta na oblikovanje značenja književnog teksta recepcije značenje književnog književni tekst
konteksta na - istražuje, odabire i uspoređuje različita umjetnička djela kojima je književnog teksta teksta
književni tekst. nadahnuće određeni književni tekst
- istražuje i objašnjava intertekstualnost i intermedijalnost u književnom
tekstu

PREPORUKA se odnosi na ishode B. 3. 1, B. 3. 2 i B. 3. 3: učenik čita između pet i sedam cjelovitih književnih tekstova od kojih tri kanonska i dva suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema
sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogućnostima učenika, žanrovskoj uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), poetičkoj egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i uravnoteženosti
hrvatskih i svjetskih književnih tekstova. Osim cjelovitih književnih tekstova, čitaju se i ulomci tekstova koje učitelj odabire radi ostvarivanja sadržaja ishoda. Tijekom četvrtog i petog ciklusa
preporučeno je odabrati različite tekstne vrste za čitanje. Prednost se daje odabiru književnih tekstova sljedećih vrsta: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i epska),
drama u užem smislu, tragedija, komedija.

—197
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 3. 4 - obrazlaže svoj odabir teksta za čitanje Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje čitateljske
- promišlja, kao samorefleksivni čitatelj, svoje doživljaje, misli i stavove o kulture učenika i poticanje užitka u čitanju.
Učenik čitanju
samostalno - obrazlaže i procjenjuje svoj popis omiljenih književnih tekstova
odabire književni - tumači univerzalne poruke odabranog teksta
tekst za čitanje i - kritički procjenjuje društvene i modne utjecaje na oblikovanje svojeg
procjenjuje svoje književnog ukusa
stavove, interese i
navike vezane uz
čitanje.

PREPORUKA: učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitom odabiru. Ishod je usmjeren na razvoj kritičkoga, problemskoga i literarnoga čitanja i ostvaruje se u povezanosti s ishodima od
A. 3. 1 do A 3. 5.

B. 3. 5 - kreativno primjenjuje iskustvo čitanja književnoga teksta: Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje kreativnosti.
- samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima do izražaja dolazi
Učenik se kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
stvaralački - stvara novi tekst u govorenom ili pisanom obliku na zavičajnom govoru ili
izražava prema dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut različitim iskustvima
vlastitom interesu - žanrovski preoblikuje književni tekst: dramatizira prozni tekst, preoblikuje
potaknut dramski tekst služeći se pripovjednim tehnikama primjenjujući svoje znanje
različitim o žanrovskim i strukturnim obilježjima
iskustvima. - adaptira, dramatizira, piše sinopsis
- priprema scenske i dramske igre
- postavlja i izvodi predstave, snima kratke filmove, crta, slika, izrađuje strip,
rječnik, priručnik
- rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom
pomoću dramskih tehnika, različitih vrsta odgojnoga kazališta i odgojnim
plesom
- razmjenjuje ideje i preuzima pozitivni rizik
- samovrednuje radove
- nadgleda i prati svoj napredak

PREPORUKA: učeniku je ovim ishodom ponuđena mogućnost za stvaralački način izražavanja i dokazivanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom te na temelju usvojenih znanja i
vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda formativno se vrednuje. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i
poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

—198
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KULTURA I MEDIJI

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 3. 1 - odabire informacije prema svojim interesima i potrebama i u skladu sa - prema - prema - prema - samostalno odabire
svrhom istraživanja smjernicama odabire smjernicama odabire smjernicama odabire informacije iz
Učenik u skladu sa - pronalazi informacije u različitim digitalnim „nevidljivim“ bazama, informacije iz informacije iz informacije iz različitih izvora u
svrhom znanstvenim i komercijalnim bazama podataka i knjižničnim katalozima različitih izvora u različitih izvora u različitih izvora u skladu sa svrhom
istraživanja - procjenjuje valjanost informacija u skladu sa svrhom istraživanja skladu sa svrhom skladu sa svrhom skladu sa svrhom istraživanja i kritički
odabire - razlikuje pouzdane od nepouzdanih informacija istraživanja i istraživanja i istraživanja i procjenjuje njihovu
informacije iz - prepoznaje reference i aluzije na druge tekstove i istražuje ih proširujući analizira njihovu dokazuje njihovu procjenjuje njihovu valjanost
različitih izvora i svoje spoznaje valjanost valjanost valjanost
procjenjuje - sažima prikupljene informacije i oblikuje novi tekst izbjegavajući plagiranje
njihovu valjanost.
- izvori: tiskani i elektronički; neprekinuti, isprekidani, mješoviti i višestruki
tekstovi; različiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

C. 3. 2 - razlikuje utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na oblikovanje - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
vlastitih stavova i vrijednosti i stavova i vrijednosti različitih primatelja s opisuje medijske smjernicama smjernicama analizira medijske
Učenik analizira obzirom na dob, spol i kulturni kontekst tekstove i opisuje medijske analizira medijske tekstove i zaključuje
medijske tekstove - objašnjava sadržaj komercijalnih medijskih poruka i ekonomska načela prepoznaje njihov tekstove i tekstove i o njihovu utjecaju
i zaključuje o funkcioniranja medija utjecaj na prepoznaje njihov objašnjava njihov na oblikovanje
njihovu utjecaju - analizira medijske poruke i prosuđuje ih u odnosu na vlastite vrijednosti i
oblikovanje stavova utjecaj na utjecaj na stavova i vrijednosti
na oblikovanje stavove
i vrijednosti oblikovanje stavova oblikovanje stavova primatelja
- analizira „nevidljive“ medijske poruke i prepoznaje u medijskim porukama
stavova i skrivene stavove i mišljenja primatelja i vrijednosti i vrijednosti
vrijednosti - uspoređuje različite medijske tekstove i uporabu izražajnih sredstava i primatelja primatelja
primatelja. tehnika kojima je oblikovana medijska poruka
- zaključuje o utjecajima različitih oblika popularne komercijalne kulture
(videoigara, televizijskih emisija, časopisa, novina, filmova) na primatelje
- objašnjava vrste medijskog nasilja s obzirom na medijski sadržaj
- uspoređuje izravna i neizravna značenja u medijskom tekstu
- zaključuje kako su predrasude, stereotipi i/ili manipulacija uključeni u
medijski tekst

- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i

stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori

PREPORUKA: projektni zadatak u kojem učenici istražuju funkcionalnu uporabu tehnika i izražajnih sredstava u medijskim porukama te njihov utjecaj na primatelja, primjenjuju informacije i
izražajna sredstva te stvaraju u međudjelovanju s drugima različite vrste tiskanih i elektroničkih, auditivnih, vizualnih i dr. tekstova u skladu sa svojim interesom i znanjem - oblikovanje plakata, letaka
i multimedijskih prezentacija i njihovo objavljivanje.

—199
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 3. 3 - istražuje tekstove iz različitih izvora vezane uz nacionalnu kulturnu baštinu - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
- obrazlaže važnost određenoga književnog teksta koji je dio nacionalne opisuje utjecaj smjernicama smjernicama objašnjava utjecaj
Učenik objašnjava književne i kulturne baštine kulturne baštine na opisuje utjecaj objašnjava utjecaj kulturne baštine na
utjecaj književne i - prosuđuje utjecaj kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog razvoj vlastitoga kulturne baštine na kulturne baštine na razvoj vlastitoga
kulturne baštine identiteta kulturnog identiteta razvoj vlastitoga razvoj vlastitoga kulturnog identiteta
na razvoj - iskazuje otvorenost i empatiju prema pripadnicima različitih kulturnih kulturnog identiteta kulturnog identiteta
vlastitoga skupina
kulturnog
identiteta. - izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni,
stručni, medijski tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori;
različita umjetnička djela

- samostalno odabire i posjećuje kulturne, umjetničke i društvene događaje i

C. 3. 4 Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj stjecanje navike
manifestacije u stvarnome i digitalnom okružju kao dio svojega neposrednog
posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaja i manifestacija.
Učenik iskustva učenja
samostalno - aktivno se uključuje u kulturni i društveni život zajednice
odabire i posjećuje
kulturne i
umjetničke
događaje prema
vlastitome
interesu.

PREPORUKA: aktivnosti i sadržaji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja u lokalnoj
zajednici) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Preporučeni izvanučionički sadržaji: posjet kazalištu (kazališne predstave; programi koji
se predstavljaju u kazalištu: organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici…), odlazak u kino i kinoteku, posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke
kuće), posjet kulturnim institucijama (knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi, festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski…), tribine i susreti s
književnicima i različitim autorima, sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja, posjeti izložbama, predavanja u fizičkome i digitalnome okružju, sudjelovanje u projektima, mrežni sadržaji (kulturni
portali, mrežni susreti s piscima, virtualne izložbe, virtualne učionice...).

—200
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

4. razred srednje škole (140 + 140 + 105 + 105)

KOMUNIKACIJA I JEZIK:

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 1 - razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi, u skladu sa svrhom i - prema modelu - prema - prema - samostalno
namjenom razgovora (informiranje, pregovaranje, upućivanje i zabavljanje*) razgovara i /ili smjernicama smjernicama razgovara i/ili
Učenik razgovara - razgovara radi donošenja zajedničkoga zaključka o mogućem rješenju raspravlja radi razgovara i /ili razgovara i/ili raspravlja prema
i/ili raspravlja o problemske situacije ili o zajedničkoj odluci donošenja raspravlja radi raspravlja prema strukturi i
zadanoj ili - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže zaključaka u donošenja strukturi i poštujući zadano
slobodno svoje mišljenje skladu s zaključaka i poštujući zadano vrijeme radi
odabranoj temi u - primjenjuje tehnike aktivnoga slušanja: podržavajućim komentarima, komunikacijskom zajedničkih odluka vrijeme radi donošenja
skladu sa svrhom i parafraziranjem onoga što je čuo i neverbalnim znakovima situacijom i u skladu s donošenja zaključaka i
komunikacijskom - prepoznaje i provjerava značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta komunikacijskim komunikacijskom zaključaka i zajedničkih odluka
situacijom i razgovora i rasprave bontonom situacijom i zajedničkih odluka u skladu s
primjenjuje - govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno komunikacijskim u skladu s komunikacijskom
komunikacijski izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. glasove u dodiru), pravilno izgovara bontonom komunikacijskom situacijom i
bonton.* naglasne cjeline i intonativno naglašava rečenice prema priopćajnoj svrsi i vrsti situacijom i komunikacijskim
razgovora i rasprave komunikacijskim bontonom
- usmjerava razgovor prema sporazumu/kompromisu koji je prihvatljiv svim bontonom
sugovornicima*
- uočava potrebe, osjećaje i vrednote sugovornika s ciljem izricanja pozitivnih i
nedvosmislenih poruka*
- upravlja razgovorom usmjeravajući ga pitanjima i poštuje zadano vrijeme*
- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje vrijednosnim i
spoznajnim sudovima i konzistentno argumentira*
- uočava i otklanja agresivne, negativne ili prosudbene implikacije*
- prilagođava vlastite stavove temeljem novih spoznaja i spreman je na
kompromise*
- asertivno se odnosi prema sugovornicima*
- primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona
- vrste razgovora: službeni i poslovni razgovor, razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi (iz različitih područja ljudskog djelovanja u skladu s interesima
i dobi učenika); razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon slušanja,
čitanja i gledanja
- vrste rasprave: debata, simulirano suđenje, diskusija, polemika, okrugli stol,
sastanak

—201
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

PREPORUKA: učitelj će tijekom učenja i poučavanja učenike pripremiti za najmanje jedan razgovor ili najmanje jednu raspravu prema interesima i potrebama svojih učenika. Učenik usvaja riječi i
pojmove tijekom srednjoškolskoga obrazovanja i usklađuje ih s temom razgovora i rasprave. Razgovori i rasprave mogu biti stvarni ili simulirani i mogu se odvijati u realnom vremenu ili s
vremenskom odgodom.
Učenik postupno ovladava vještinama razgovora i raspravljanja s obzirom na strukturnu složenost razgovornih i raspravljačkih vrsta iz godine u godinu učenja. Pojedini podishodi ponavljaju se zato
što su oni neizostavni dio učenja i poučavanja, a potom i ovladavanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim
razredima. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina. Učenici trebaju biti stalno izloženi strategijama učenja i
komunikacijskim strategijama zato što njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaćanju te uporabi s obzirom na osobine ličnosti i stilove učenja. Stoga se i komunikacijske strategije ponavljaju iz
godine u godinu učenja. Komunikacijske strategije i strategije učenja ne vrednuju se sumativno. Učitelj i učenici dogovaraju teme razgovora; učitelj predlaže teme razgovora koje su povezane s
drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakšavaju usvajanje strukturnih obilježja). Ako učenici nisu stekli koju od vještina razgovaranja i/ili raspravljanja, učitelj
planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
* Iskaz ishoda isti je u sve četiri godine, no sadržaji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima učenik ovladava u svakoj godini učenja.
* Iskaz ishoda isti je u sve četiri godine, no sadržaji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima učenik ovladava u svakoj godini učenja.

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 2 - aktivno sluša raspravljačke tekstove, uživo ili posredovane različitim - aktivno sluša i uz - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i
medijima prema određenoj svrsi slušanja pomoć učitelja prema smjernicama prema smjernicama samostalno
Učenik aktivno - kritički vrednuje bitne, potrebne, zanimljive, korisne i važne informacija i uspoređuje i tumači uspoređuje i tumači procjenjuje procjenjuje
sluša prema ideje u obliku govorenoga i/ili pisanoga teksta informacije i ideje informacije i ideje u informacije i ideje u informacije i ideje
određenoj svrsi - procjenjuje efektivnost i funkcionalnost jezične postave (uporaba riječi, iz slušanoga teksta obliku teksta obliku teksta te izražava svoje
slušanja i rečeničnih struktura, intonativnih obilježja govora, jezične kulture) slušanoga mišljenje i stav u
procjenjuje teksta obliku teksta
informacije i ideje - tumači i procjenjuje slušani tekst
u obliku teksta. - oblikuje dobro povezan, smislen i stilski uređen govorni ili pisani neprekinuti
tekst na temelju slušanja
- razlikuje činjenice od stavova i mišljenja*
- procjenjuje razumijevanje na temelju konteksta, prethodno stečenoga znanja
ili vanjskih izvora*
- utvrđuje govornikov način uvjeravanja i zauzima kritički stav*

- tekstovi za slušanje: raspravljački: rasprava, debata, okrugli stolovi, podijske

rasprave, znanstvena predavanja, komentari, kritike, predstave...

PREPORUKA: učenik treba obavezno slušati najmanje jedan tekst prema odabiru učitelja. Učitelj za slušanje odabire raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova (obavijesne i književne). Za
usvajanje novih riječi i provjeru usvojenosti učenik se može služiti popisima riječi koje će samostalno stvarati tijekom školske godine. Strategije slušanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskog
obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina slušanja,
učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—202
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 3 - oblikuje i govori raspravljački (ili zabavljački) tekst prema zadanoj ili - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
samostalno odabranoj temi, svrsi i slušateljima oblikuje i govori smjernicama smjernicama oblikuje i govori
Učenik oblikuje i - oblikuje koncept i logično strukturiran tekst prema obilježjima tekstne vrste raspravljačke oblikuje i govori oblikuje i govori raspravljačke
govori - govori u skladu s govornom ulogom (komentatora, kritičara, nazdravičara) i tekstove i usklađuje raspravljačke raspravljačke tekstove i usklađuje
raspravljačke pridržava se zadanoga vremena govorenje sa tekstove i usklađuje tekstove i usklađuje govorenje s
tekstove i - s razumijevanjem upotrebljava novousvojene riječi u oblikovanju govorenih svrhom govorenje sa govorenje s komunikacijskom
usklađuje tekstova svrhom i komunikacijskom situacijom, svrhom
govorenje s - primjenjuje znanje pri prijenosu pisane realizacije jezika u govornu i govorne slušateljima situacijom, svrhom i slušateljima
komunikacijskom u pisanu prema zakonitostima pravopisne i pravogovorne norme pri i slušateljima
situacijom, govornome nastupu
svrhom i - govori u skladu s pravogovornom normom i govornim vrednotama: točno
slušateljima. izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. glasove u dodiru), pravilno izgovara
naglasne cjeline i intonativno naglašava rečenice prema priopćajnoj svrsi i vrsti
razgovora i rasprave
- govori standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom i
funkcionalnim stilom
- priprema i odabire ključne argumente i protuargumente u skladu s temom,
svrhom i slušateljima*
- primjereno se služi humorom*

- govorne vrste: usmeni komentar, kritika (knjige, filma, videoigre, utakmice,

likovnoga djela...), prigodni zabavljački govori: npr. zdravica

PREPORUKA: učenik treba uvježbati i izvesti najmanje dva govorna teksta raspravljačkih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru učitelja. Samoprocjenu i vrednovanje učenici provode ili prema
obrascima/ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije
uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i
učiteljeve procjene prethodno stečenih znanja i vještina.

—203
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 4 - čita raspravljačke tekstove prema osobnome i profesionalnom interesu i - opisuje funkciju i - objašnjava - tumači funkciju i - tumači funkciju i
prema učiteljevu odabiru obilježja funkciju i obilježja obilježja obilježja
Učenik čita s - čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i raspravljačkih raspravljačkih raspravljačkih raspravljačkih
razumijevanjem objašnjava obilježja teksta tekstova te uz tekstova te prema tekstova na tekstova na
raspravljačke - čita neprekinute, isprekidane i mješovite tekstove u tiskanome i pomoć učitelja smjernicama poznatim poznatom i
tekstove prema elektroničkom obliku uspoređuje i uspoređuje i primjerima te uz nepoznatom
svrsi čitanja i - prepoznaje strukturalna obilježja tekstova i služi se stečenim znanjima o svrsi procjenjuje procjenjuje pomoć smjernica primjeru te uz
procjenjuje ih. i funkciji strukture informacije i ideje u informacije i ideje u uspoređuje i pomoć smjernica
- argumentirano procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama: uspoređuje tekstu prema tekstu prema procjenjuje tekst argumentirano
informacije i ideje u tekstu s drugim tekstovima koje je čitao kao i sa svojim zadanim zadanim prema zadanim procjenjuje tekst
znanjem i iskustvom kako bi oblikovao prosudbe različite vrste; procjenjuje odrednicama odrednicama odrednicama prema zadanim
ostvaruje li tekst svoju svrhu, procjenjuje gledište autora s obzirom na njegovu odrednicama
pristranost/nepristranost
- izražajno čita naglas primjenjujući pravogovorna pravila i govorne vrednote
- povezuje vještine čitanja radi informacije i čitanja iz užitka
- uspješno objašnjava značenja riječi kako bi čitao tečno i točno*
- predviđa značenje nepoznatih riječi i razjašnjava njihovo značenje*
- uspoređuje, vrednuje i primjenjuje nove informacije iz teksta*

- tekstne vrste: raspravljački tekstovi: komentar, kritika, esej; molba, žalba,

životopis sa svrhom zaposlenja ili nastavka školovanja te Europass...

PREPORUKA: učenik treba obavezno utvrditi obilježja najmanje dvaju oblika neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i funkcionalnih stilova. Broj i vrstu isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama obrazovnog sektora u kojem se učenik školuje. Podishod koji se odnosi na razvoj rječnika i njegovu aktivnu uporabu te nadgledanje ponavlja se u svakome razredu
jer je razvoj rječnika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja učenik razvija tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—204
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 5 - oblikuje i piše neprekinute, isprekidane i mješovite upućivačke i raspravljačke - prema modelu - prema - samostalno - samostalno
tekstove različitih funkcionalnih stilova (administrativnoga, publicističkoga, oblikuje i piše smjernicama oblikuje i piše oblikuje i piše
Učenik oblikuje i popularnoznanstvenoga i znanstvenoga) prema zadanoj ili odabranoj temi i u raspravljačke oblikuje i piše raspravljačke raspravljačke
piše raspravljačke različite svrhe tekstove, raspravljačke tekstove, tekstove,
tekstove, - prema smjernicama i u skladu sa zadanom temom određuje oblik teksta primjenjuje tekstove, primjenjuje primjenjuje
primjenjuje (neprekinuti, isprekidani, mješoviti) pravopisna pravila i primjenjuje pravopisna pravila i pravopisna pravila i
pravopisna pravila - samostalno popunjava različite vrste obrazaca u tiskanome i elektroničkome obilježja pravopisna pravila i obilježja obilježja
i obilježja obliku funkcionalnih obilježja funkcionalnih funkcionalnih
funkcionalnog - služi se prikladnim jezičnim strukturama i obilježjima oblikovanja pojedinih stilova u skladu sa funkcionalnih stilova u skladu sa stilova u skladu sa
stila u skladu sa vrsta tekstova svrhom teksta stilova u skladu sa svrhom teksta svrhom teksta i
svrhom teksta i - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi i željenom učinku u svrhom teksta željenim učinkom
željenim učinkom oblikovanju pisanih tekstova na primatelja
na primatelja. - piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i željenim
učinkom na primatelja
- odabire i primjenjuje prikladan rječnik i jezična sredstva u skladu s tekstnom
vrstom
- piše u skladu s pravopisnom normom
- preuzima odgovornost za svoj rad*

- tekstne vrste: raspravljački tekstovi: komentar, kritika, raspravljački esej;

molba, žalba i životopis sa svrhom zaposlenja ili nastavka školovanja, radni
nalog, zahtjev, prijavnica, Europass

PREPORUKA: učenik treba obavezno utvrditi obilježja najmanje dva oblika neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i funkcionalnih stilova. Broj i vrstu isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama obrazovnog sektora u kojem se učenik školuje. Podishod koji se odnosi na razvoj rječnika i njegovu aktivnu uporabu te nadgledanje ponavlja se u svakome razredu
jer je razvoj rječnika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja učenik razvija tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenivati i u svim sljedećim razredima.

PREPORUKA: sadržaji ishoda A. 4. 1, A. 4. 2, A. 4. 3, A. 4. 4 i A. 4. 5 integracijski su povezani s domenama Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i
mogu se ostvarivati kroz sadržaje ishoda tih domena.

—205
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 7 - uočava i razlikuje različite značenjske sveze među riječima, npr. frazeme, - uz pomoć učitelja - prema - samostalno - samostalno
poštapalice, višerječne nazive uočava i opisuje smjernicama uočava i opisuje istražuje i opisuje
Učenik istražuje i - opisuje nastanak jezične sveze i njezinu različitost prema zasebnom različite značenjske uočava i opisuje različite značenjske sveze
opisuje značenju svake sastavnice sveze riječi u različite značenjske sveze riječi u različitim
značenjske sveze - ispisuje i objašnjava služeći se rječnicima značenjske sveze iz tekstova zadanome tekstu značenjske sveze riječi u tekstovima i
riječi u različitih funkcionalnih stilova riječi u zadanome nepoznatome funkcionalnim
hrvatskome tekstu tekstu stilovima
jeziku.
- uz pomoć učitelja - prema smjernicama - samostalno opisuje - samostalno
A. 4. 8 - opisuje odnose među funkcionalnim stilovima standardnoga jezika
opisuje funkcionalni opisuje odnos odnos funkcionalnog objašnjava uporabu
- objašnjava odnos funkcionalnoga stila prema jezičnoj normi
Učenik stil i istražuje suodnos funkcionalnog stila i stila i jezične norme i hrvatskoga
- primjenjuje i prihvaća pravila jezične kulture koja se odnose na uporabu
objašnjava stila i jezične norme na jezične norme na navodi pozitivne standardnoga jezika
standardnoga jezika
uporabu oglednim primjerima oglednim primjerima primjere iz javnih u javnim situacijama
- objašnjava uporabu standardnoga jezika u javnim situacijama
hrvatskoga situacija
- funkcionalno se služi jezičnim priručnicima
standardnoga
jezika u javnim
situacijama.

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

B. 4. 1 - izražava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o književnome tekstu Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje misaone,
kao cjelini emocionalne i estetske osjetljivosti na književni tekst.
Učenik izražava - iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
svoje mišljenje i - obrazlaže svoje razumijevanje teksta
obrazlaže svoj - argumentira svoj kritički stav o književnom tekstu na temelju čitateljskoga
kritički stav o iskustva, znanja o svijetu i znanja o književnosti
književnom tekstu
na temelju
čitateljskog
iskustva i znanja o
svijetu.

PREPORUKA: ishod je usmjeren istraživanju osobnoga čitateljskog iskustva, iskazivanju dojma i polazište je različitim pristupima čitanju književnoga teksta.

—206
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 4. 2 - interpretira i razgovara i/ili usmeno raspravlja o različitim interpretacijama* - uz pomoć učitelja - prema - samostalno - samostalno
književnih tekstova na temelju usporedbe prema tematskim, žanrovskim, interpetira književne smjernicama interpretira interpretira književni
Učenik kompozicijskim i stilskim obilježjima tekstove i prema interpretira književni tekst i tekst i prosuđuje ga
interpretira - objašnjava tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja književnog smjernicama ih književne tekstove i prema smjernicama s obzirom na
književni tekst i teksta s obzirom na sinkronijsku i dijakronijsku perspektivu uspoređuje s obzirom prema smjernicama ga prosuđuje s tematska, žanrovska,
prosuđuje ga s - samostalno se služi osnovnim književnoteorijskim pojmovima relevantnim na tematska, ih uspoređuje s obzirom na kompozicijska i
obzirom na za interpretacije književnog teksta žanrovska, obzirom na tematska, žanrovska, stilska obilježja
tematska, kompozicijska i stilska tematska, žanrovska, kompozicijska i
žanrovska, obilježja kompozicijska i stilska obilježja
kompozicijska i stilska obilježja
stilska obilježja.

PREPORUKE: književnoteorijski pojmovi funkcionalno se povezuju s književnim tekstom predviđenim za čitanje i objašnjavaju se samo oni zastupljeni u odabranom tekstu te se uče radi
razumijevanja teksta.
Prednost se daje sljedećim književnim vrstama: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i epska), drama u užem smislu, tragedija, komedija.
*Odnosi se na učenikove interpretacije književnog teksta.

B. 4. 3 - istražuje promjene književne recepcije i procjenjuje njihove veze s - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
promjenama u društvenom kontekstu interpretira smjernicama smjernicama prosuđuje utjecaj
Učenik prosuđuje - istražuje i prosuđuje prikazivanje univerzalnih tema u književnim društveno-povijesni interpretira prosuđuje društveno-
utjecaje tekstovima različitih književnopovijesnih razdoblja, poetika i kultura i kulturni kontekst i društveno- međuodnos povijesnog i
društveno- - interpretira međuodnos različitih konteksta i književnog teksta (društveno- njegov utjecaj na povijesni i kulturni različitih konteksta kulturnoga
povijesnoga i povijesnih, kulturnih i umjetničkih)
različite recepcije konteksti i njegov i književnoga konteksta na
kulturnoga - interpretira utjecaje konteksta na oblikovanje značenja književnog teksta
književnoga teksta utjecaj na teksta književni tekst
- odabire, istražuje i uspoređuje tekstove i umjetnička djela iz različitih
konteksta na područja stvaralaštva: strip, film, kazalište, glazbu, slikarstvo, kiparstvo, značenje
književni tekst. arhitekturu, ples, fotografiju, dizajn i uspoređuje ih s književnim tekstom po književnoga teksta
nekom kriteriju: stilskom, povijesnom, tematskom…
- istražuje i procjenjuje intertekstualnost i intermedijalnost u književnom
tekstu

PREPORUKA se odnosi na ishode B. 4. 1, B. 4. 2 i B. 4. 3: Učenik čita između pet i sedam cjelovitih književnih tekstova od kojih dva kanonska i tri suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema
sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogućnostima učenika, žanrovskoj uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), poetičkoj egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i
uravnoteženosti hrvatskih i svjetskih književnih tekstova. Osim cjelovitih književnih tekstova, čitaju se i ulomci tekstova koje učitelj odabire radi ostvarivanja sadržaja ishoda. Tijekom četvrtog i
petog ciklusa preporučeno je odabrati različite tekstne vrste za čitanje. Prednost se daje odabiru književnih tekstova sljedećih vrsta: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija
(lirska i epska), drama u užem smislu, tragedija, komedija.
Ishod se može ostvarivati na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti.

—207
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 4. 4 - obrazlaže svoj odabir teksta za čitanje Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje čitateljske
- promišlja, kao samorefleksivni čitatelj, svoje doživljaje, misli i stavove o kulture učenika i poticanje užitka u čitanju.
Učenik čitanju
samostalno - obrazlaže i procjenjuje svoj popis omiljenih književnih tekstova
odabire književni - kritički prosuđuje po čemu književni tekst obogaćuje njegovu spoznaju,
tekst za čitanje i maštu, osjećaje i vrijednosti
kritički - kritički procjenjuje svoje stavove o svjetonazorskim, moralnim, političkim,
procjenjuje svoje emocionalnim ili društvenim problemima i pitanjima na temelju odabranoga
stavove i teksta koji je pročitao
vrijednosti
vezane uz čitanje.

PREPORUKA: učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitom odabiru. Ishod je usmjeren na razvoj kritičkoga, problemskoga i literarnoga čitanja i ostvaruje se u povezanosti s ishodima
od A. 4. 1 do A. 4. 5.

B. 4. 5 - kreativno primjenjuje iskustvo čitanja književnog teksta: Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje
- samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima do izražaja dolazi kreativnosti.
Učenik se kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
stvaralački - stvara novi tekst u govorenom ili pisanom obliku na zavičajnom govoru ili
izražava prema dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut različitim iskustvima
vlastitom - žanrovski preoblikuje književni tekst: dramatizira prozni tekst, preoblikuje
interesu potaknut dramski tekst koristeći pripovjedne tehnike primjenjujući svoje znanje o
različitim žanrovskim i strukturnim obilježjima
iskustvima. - adaptira, dramatizira, piše sinopsis
- priprema scenske i dramske igre
- postavlja i izvodi predstave, snima kratke filmove, crta, slika, izrađuje strip,
rječnik, priručnik...
- rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom
pomoću dramskih tehnika, različitih vrsta odgojnoga kazališta i odgojnim
plesom
- razmjenjuje ideje i preuzima pozitivni rizik
- samovrednuje radove
- nadgleda i prati svoj napredak

PREPORUKA: učeniku je ovim ishodom ponuđena mogućnost za stvaralački način izražavanja i dokazivanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom te na temelju usvojenih znanja i
vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i
poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

—208
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KULTURA I MEDIJI

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 4. 1 - odabire informacije prema svojim interesima i potrebama i u skladu sa - prema smjernicama - organizira i - uspoređuje - uspoređuje i
svrhom istraživanja uspoređuje povezuje informacije i kritički vrednuje
Učenik - poznaje pravila i zakone vezane uz korištenje informacija i izvora informacije i njihove informacije s njihove izvore i informacije i
uspoređuje i informacija izvore postojećim povezuje ih s njihove izvore te
kritički vrednuje - objašnjava i primjenjuje kriterije za procjenu informacije i izvora informacije vrijednosnim postojećim povezuje odabrane
informacije i - uspoređuje i procjenjuje informacije iz raznih izvora sa svrhom procjene sustavom znanjem i informacije s
njihove izvore i pouzdanosti, vjerodostojnosti, točnosti, autorstva i gledišta vrijednosnim postojećim
povezuje - procjenjuje objektivnost informacija sustavom znanjem i
odabrane - samonadgleda postojeće znanje i vrijednosni sustav te ga reorganizira u vrijednosnim
informacije s skladu s novim informacijama sustavom
postojećim
znanjem i - izvori: tiskani i elektronički; neprekinuti, isprekidani, mješoviti i višestruki
vrijednosnim tekstovi; različiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori
sustavom.

C. 4. 2 - procjenjuje utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na - uz pomoć učitelja - prema - samostalno - samostalno
oblikovanje vlastitih stavova i vrijednosti i stavova i vrijednosti različitih razlikuje utjecaj smjernicama objašnjava utjecaj procjenjuje utjecaj
Učenik primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst medijskih tekstova objašnjava utjecaj medijskih tekstova medijskih tekstova
procjenjuje - tumači cenzuru u medijskim izvorima na doživljaj medijskih tekstova na doživljaj na doživljaj
utjecaj medijskih - objašnjava na koji se način stvaraju trendovi u medijima stvarnosti i na doživljaj stvarnosti i stvarnosti i
tekstova na - procjenjuje sadržaj medijskih poruka oblikovanje stvarnosti i oblikovanje oblikovanje
doživljaj - procjenjuje utjecaj različitih oblika popularne komercijalne kulture identiteta primatelja oblikovanje identiteta identiteta
stvarnosti i (videoigara, televizijskih i radijskih emisija, časopisa, novina, filmova, identiteta primatelja primatelja
oblikovanje reklamnih poruka) na primatelje primatelja
identiteta - procjenjuje izravna i neizravna značenja u medijskom tekstu s obzirom na
primatelja. kontekst, stavove i vrijednosti

- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i

stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori

PREPORUKA: projektni zadatak u kojem učenici istražuju funkcionalnu uporabu tehnika i izražajnih sredstava u medijskim porukama te njihov utjecaj na primatelja, primjenjuju informacije i
izražajna sredstva te stvaraju u međudjelovanju s drugima različite vrste tiskanih i elektroničkih, auditivnih, vizualnih i dr. tekstova u skladu sa svojim interesom i znanjem - oblikovanje plakata,
letaka i multimedijskih prezentacija i njihovo objavljivanje.

—209
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- istražuje tekstove iz različitih izvora i povezuje ih s različitim kulturnim
C. 4. 3 - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
krugovima
prepoznaje smjernicama smjernicama objašnjava
Učenik - uspoređuje pojave iz različitih kulturnih krugova i opisuje njihove utjecaje
povezanost opisuje objašnjava povezanost
objašnjava na oblikovanje kulturnoga identiteta
vlastitoga kulturnog povezanost povezanost vlastitoga
povezanost - razmjenjuje ideje, stavove i vrijednosti s pripadnicima različitih kulturnih
identiteta s vlastitoga vlastitoga kulturnog
vlastitoga krugova
određenim kulturnog kulturnog identiteta s
- prosuđuje utjecaj različitih kulturnih krugova na oblikovanje vlastitoga
kulturnog kulturnim krugom identiteta s identiteta s određenim
kulturnog identiteta
identiteta s određenim određenim kulturnim krugom
- iskazuje otvorenost i empatiju prema pripadnicima različitih kulturnih
određenim kulturnim krugom kulturnim krugom
skupina
kulturnim
krugom. - izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni,
stručni, medijski tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori;
različita umjetnička djela

PREPORUKA: ishodi C. 4. 1, C. 4. 2 i C. 4. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika i sektorskim područjem u kojemu se učenik obrazuje te u povezanosti s ishodima A
i B domene.

C. 4. 4 - samostalno odabire i posjećuje kulturne, umjetničke i društvene događaje i Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj stjecanje navike
manifestacije u stvarnome i digitalnom okružju kao dio svojega neposrednog posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaja i manifestacija.
Učenik iskustva učenja
samostalno - aktivno se uključuje u kulturni i društveni život zajednice
odabire i
posjećuje kulturne
i umjetničke
događaje prema
vlastitome
interesu.

PREPORUKA: aktivnosti i sadržaji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja u lokalnoj
zajednici) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Preporučeni izvanučionički sadržaji: posjet kazalištu (kazališne predstave; programi koji
se predstavljaju u kazalištu: organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici…), odlazak u kino i kinoteku, posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke
kuće), posjet kulturnim institucijama (knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi, festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski…), tribine i susreti s
književnicima i različitim autorima, sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja, posjeti izložbama, predavanja u fizičkome i digitalnome okružju, sudjelovanje u projektima, mrežni sadržaji (kulturni
portali, mrežni susreti s piscima, virtualne izložbe, virtualne učionice...).

—210
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

1. razred srednje škole (105 + 105 + 105 + 105)

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI
ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 1 - razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi u skladu sa svrhom i - razgovara i /ili - prema - prema - samostalno
namjenom (informiranje, upućivanje i zabavljanje*) i prepoznaje svrhu i raspravlja prema smjernicama smjernicama razgovara i /ili
namjenu razgovora modelu radi razgovara i/ili razgovara i /ili raspravlja radi
Učenik razgovara - razgovara prema obrascima grupnoga razgovora: uvjeravanje, pregovaranje i razmjene raspravlja radi raspravlja radi razmjene
i/ili raspravlja o raspravljanje* informacija i u razmjene razmjene informacija i u
zadanoj ili - primjenjuje kulturološke obrasce razgovora: razgovor s vršnjacima u slobodno skladu s informacija i u informacija i u skladu s
slobodno vrijeme, razgovor s vršnjacima u didaktičkoj situaciji, razgovor uvjetovan komunikacijskom skladu s skladu s komunikacijskom
odabranoj temi u međukulturnim razlikama, razgovor sa starijim osobama u situacijom i komunikacijskom komunikacijskom situacijom i
skladu sa svrhom neformalnoj/formalnoj situaciji, razgovor u poslovne svrhe* komunikacijskim situacijom i situacijom i komunikacijskim
i - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže bontonom komunikacijskim komunikacijskim bontonom
komunikacijskom svoje mišljenje bontonom bontonom
situacijom i - primjenjuje tehnike aktivnog slušanja (podržavajućim komentarima,
primjenjuje parafraziranjem onoga što je čuo i neverbalnim znakovima)
komunikacijski - prepoznaje i provjerava značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta
bonton.* razgovora i rasprave*
- točno povezuje riječi u prijedložno-padežnim izrazima i upotrebljava pravilne
padeže u rečenici radi postizanja koherentnosti i kohezivnosti iskaza
- služi se standardnim jezikom u komunikacijskim situacijama koje to nalažu
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno
izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. strana imena i prezimena, riječi stranog
podrijetla)
- razlikuje činjenice od mišljenja i uočava pristranost i namjeru sugovornika*
- razgovara radi razmjene informacija te procjenjuje njihovu relevantnost i
točnost*
- odabire informacije kojima rješava problemske situacije ili zadatke*
- odabire informacije i provjerava relevantnost i točnost informacija*
- obrazlaže i potkrepljuje svoj stav*
- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje jednostavnim
primjerima i analogijama*
- primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona
- vrste razgovora: razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi (iz različitih
područja ljudskog djelovanja u skladu s interesima učenika) prema modelu i
smjernicama vođenoga i grupnoga razgovora; razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi nakon slušanja, čitanja i gledanja; anketa i intervju
- vrste rasprava: diskusija i razgovor u krugu

—211
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

PREPORUKA: učitelj će učenike pripremiti za najmanje jedan razgovor ili najmanje jednu raspravu prema njihovim interesima i potrebama. Učenik usvaja riječi i pojmove tijekom srednjoškolskoga
obrazovanja i usklađuje ih s temom razgovora i rasprave. Razgovori i rasprave mogu biti stvarni ili simulirani i mogu se odvijati u realnom vremenu ili s vremenskom odgodom. Sadržaji i aktivnosti
planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.
Učenik postupno ovladava vještinama razgovora i raspravljanja s obzirom na strukturnu složenost razgovornih i raspravljačkih vrsta iz godine u godinu učenja. Pojedini podishodi ponavljaju se zato
što su oni neizostavni dio učenja i poučavanja, a potom i ovladavanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim
razredima. Učenici trebaju biti stalno izloženi strategijama učenja i komunikacijskim strategijama zato što njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaćanju te uporabi s obzirom na osobine ličnosti i
stilove učenja. Stoga se i komunikacijske strategije ponavljaju iz godine u godinu učenja. Komunikacijske strategije i strategije učenja ne vrednuju se sumativno. Učitelj i učenici dogovaraju teme
razgovora; učitelj predlaže teme razgovora koje su povezane s drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakšavaju usvajanje strukturnih obilježja). Ako učenici nisu
stekli koju od vještina razgovaranja i/ili raspravljanja, učitelj planira aktivnosti koje će im omogućiti ovladavanja.
*Iskaz ishoda isti je u sve četiri godine, no sadržaji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima učenik ovladava u svakoj godini učenja.

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 2 - aktivno sluša opisne i pripovjedne tekstove uživo ili posredovane različitim - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i
medijima prema određenoj svrsi slušanja prema prema prema samostalno izdvaja
Učenik aktivno - izdvaja, razvrstava i objašnjava bitne, potrebne, zanimljive, korisne i važne smjernicama smjernicama smjernicama i razvrstava
sluša prema informacija i ideje u obliku govorenoga i/ili pisanoga teksta- analizira izdvaja osnovne izdvaja i razvrstava izdvaja i razvrstava informacije i ideje
određenoj svrsi efektivnost i funkcionalnost jezične postave slušanoga teksta (uporaba riječi, informacije i ideje osnovne informacije i ideje bitne za svrhu
slušanja, izdvaja i rečeničnih struktura) i neverbalnu komunikaciju bitne za svrhu informacije i ideje bitne za svrhu slušanja u obliku
razvrstava - selektivno sluša prema svrsi slušanja* (obrazovna, javna, osobna) slušanja bitne za svrhu slušanja u obliku teksta
informacije i - stvara bilješke na temelju slušanja* slušanja teksta
ideje u tekst.
- tekstovi za slušanje: opisni i pripovjedni: priča, bajka, izvješće, priopćenje,
putopis; govorne i razgovorne vrste predviđene za godinu školovanja

PREPORUKA: učenik treba učiti slušati najmanje jedan tekst prema odabiru učitelja. Učitelj za slušanje odabire opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova (obavijesne i književne)
te govorne i razgovorne vrste predviđene za godinu školovanja. Za usvajanje novih riječi i provjeru usvojenosti učenik se može služiti popisima riječi koje će samostalno stvarati tijekom školske
godine. Strategije slušanja se razvijaju tijekom cijelog srednjoškolskoga obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim
sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina slušanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize
potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—212
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 3 - oblikuje i govori opisne i pripovjedne tekstove o zadanoj ili slobodno - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
odabranoj temi prema svrsi govorenja i slušateljima oblikuje i govori smjernicama smjernicama oblikuje i govori
Učenik oblikuje i - određuje temu, oblik, namjenu i svrhu govora u slobodno odabranoj temi opisne i oblikuje i govori oblikuje i govori opisne i
govori opisne i - oblikuje natuknice, koncept i logično strukturiran tekst prema obilježjima pripovjedne opisne i opisne i pripovjedne
pripovjedne tekstne vrste tekstove i pripovjedne pripovjedne tekstove i
tekstove i - govori u skladu s govornom ulogom (izvjestitelja, sudionika događaja, usklađuje tekstove i tekstove i usklađuje
usklađuje pripovjedača) govorenje sa usklađuje usklađuje govorenje s
govorenje s - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi u oblikovanju govornih svrhom govorenje sa govorenje sa komunikacijskom
komunikacijskom tekstova svrhom svrhom i situacijom, svrhom
situacijom, - točno povezuje riječi u prijedložno-padežnim izrazima i upotrebljava pravilne slušateljima i slušateljima
svrhom i padeže u rečenici za postizanje koherentnosti i kohezivnosti iskaza
slušateljima. - govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: pravilno
intonira riječi i rečenice: upotrebljava naglasak kao razlikovno sredstvo,
pravilno određuje rečeničnu melodiju, stanku i tempo, služi se neverbalnim i
paraverbalnim znakovima
- govori standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom i
funkcionalnim stilom vrste teksta koji govori

- govorne vrste: opisne i i pripovjedne: usmeni opis, priča, anegdota, vijest,

obavijest, izvješće, izjava, priopćenje, molba...

PREPORUKA: učenik treba uvježbati i izvesti najmanje dva govorna teksta opisnih i pripovjednih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru učitelja. Pri odabiru tekstnih vrsta valja voditi računa u
raznolikosti tekstova za slušanje, govorenje, čitanje i pisanje (izbjeći ponavljanje istih vrsta tekstova). Samoprocjenu i vrednovanje učenici provode ili prema obrascima / ljestvicama procjene koje
priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja se razvijaju tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina govorenja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—213
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 4 - čita opisne i pripovjedne tekstove prema osobnome i profesionalnom - uočava osnovna - prepoznaje - razlikuje obilježja - objašnjava
interesu i prema učiteljevu odabiru obilježja i svrhu obilježja i svrhu i svrhu opisnih i obilježja i svrhu
Učenik čita s - čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i opisnih i opisnih i pripovjednih opisnih i
razumijevanjem objašnjava obilježja teksta pripovjednih pripovjednih tekstova te pripovjednih
prema odabranoj - čita neprekinute, isprekidane i mješovite tekstove u tiskanome i tekstova te izdvaja tekstova te izdvaja objašnjava izravno tekstova te
svrsi čitanja elektroničkom obliku izravno navedene izravno navedene navedene objašnjava izravno
opisne i - prepoznaje strukturna obilježja tekstova i služi se prethodno stečenim informacije u informacije i ideje informacije i ideje i neizravno
pripovjedne znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta tekstu u tekstu u tekstu navedene
tekstove složenih - izdvaja informacije, razlikuje podatke po važnosti, određuje osnovne ideje u informacije i ideje
struktura te tekstu, objašnjava izravna i neizravna značenja* uz pomoć
izdvaja i - izražajno čita naglas primjenjujući pravogovorna pravila i govorne vrednote smjernica
objašnjava - povezuje vještine čitanja radi informacije i čitanja iz užitka
osnovne - određuje svrhu čitanja, samostalno ili prema zadatku*
informacije i - letimičnim pregledom teksta utvrđuje ključne podatke ili dijelove teksta*
ideje. - izdvaja nove riječi i pojmove iz čitanoga teksta i provjerava njihovo značenje
služeći se rječnicima *
- prati i nadgleda vlastito čitanje*
- tekstne vrste: opisne i pripovjedne - opis (subjektivni i objektivni), putopis,
novinsko i tehničko izvješće, vijest, obavijest

PREPORUKA: učenik treba utvrditi obilježja najmanje dviju tekstnih vrsta (neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i različitih funkcionalnih stilova). Broj isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama. Strategije čitanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskoga obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i
nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina čitanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti
planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—214
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 5 - oblikuje i piše neprekinute, isprekidane i mješovite obavijesne i pripovjedne - prema modelu - prema - prema - samostalno
tekstove različitih funkcionalnih stilova (administrativnoga, publicističkoga i oblikuje i piše smjernicama smjernicama oblikuje i piše
Učenik oblikuje i književnoumjetničkoga) prema zadanoj ili odabranoj temi i u različite svrhe opisne i oblikuje i piše oblikuje i piše opisne i
piše opisne i - prema smjernicama i u skladu sa zadanom temom određuje oblik teksta pripovjedne opisne i opisne i pripovjedne
pripovjedne (neprekinuti, isprekidani, mješoviti) tekstove i pripovjedne pripovjedne tekstove i
tekstove i - samostalno popunjava različite vrste obrazaca u tiskanome i elektroničkom primjenjuje tekstove i tekstove i primjenjuje
primjenjuje obliku pravopisna pravila i primjenjuje primjenjuje pravopisna pravila i
pravopisna - odabire prikladne riječi, pojmove i jezična sredstva i vrstu teksta u skladu sa obilježja pravopisna pravila i pravopisna pravila i obilježja
pravila i obilježja svrhom, temom, tekstom vrstom, funkcionalnim stilom funkcionalnih obilježja obilježja funkcionalnih
funkcionalnih - postiže cjelovitost i povezanost teksta stilova u skladu sa funkcionalnih funkcionalnih stilova u skladu sa
stilova u skladu - s razumijevanjem upotrebljava novousvojene riječi u oblikovanju pisanih svrhom teksta stilova u skladu sa stilova u skladu sa svrhom teksta i
sa svrhom teksta tekstova svrhom teksta svrhom teksta i željenim učinkom
i željenim - primjenjuje usvojena pravopisna pravila i usvaja nova prema zahtjevima željenim učinkom na primatelja.
učinkom na teksta koji piše (pravila sastavljenoga i nesastavljenoga pisanja, pisanje riječi iz na primatelja
primatelja. stranih jezika, pisanje točke sa zarezom, dvotočke, trotočke i zagrada i njihova
razlikovna uloga kao pravopisnih znakova...)
- prepoznaje svrhu teksta (obrazovna, javna, profesionalna)*
- prikuplja, razvrstava i povezuje podatke i informacije u skladu sa specifičnom
svrhom pisanja*
- uređuje tekst kako bi pojasnio njegov smisao te učinak na primatelja*
- provjerava gramatičku i pravopisnu točnost*
- pokazuje kompetencije stvaralaštva i kreativnosti u izravnoj interakciji s
drugima*

- tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi - subjektivni i objektivni opis,

tehnički opis; obavijest, izvješće, vijest, biografija, putopis, reportaža

PREPORUKA: učenik treba obavezno utvrditi obilježja najmanje dvaju oblika neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i funkcionalnih stilova. Broj i vrstu isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama obrazovnog sektora u kojem se učenik školuje. Podishod koji se odnosi na razvoj rječnika i njegovu aktivnu uporabu te nadgledanje ponavlja se u svakome razredu
jer je razvoj rječnika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja učenik razvija tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina pisanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.
Sadržaji ishoda A. 1. 1, A. 1. 2, A. 1. 3, A. 1. 4 i A. 1. 5 integracijski su povezani s domenama Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i mogu se
ostvarivati kroz sadržaje ishoda tih domena.

—215
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 6 - opisuje riječi kao morfološke i sintaktičke jedinice u rečenici i tekstu - prepoznaje - razlikuje - razlikuje opisuje - opisuje
- opisuje imenske i glagolske oblike, sintaktičku službu i značenje padeža, prema modelu sintaktičke službe sintaktičke službe sintaktičku službu
Učenik opisuje prijedložno-padežne izraze, relativna značenja glagolskih vremena, priloge, sintaktičke službe riječi u rečenici na riječi u rečenici i riječi u rečenici
sintaktičku prijedloge, veznike i čestice u rečenici i funkcionalno ih primjenjuje u riječi u rečenici na prototipnim funkcionalno funkcionalno
službu riječi u govorenju i pisanju prototipnim primjerima i primjenuje primjenuje
rečenici i - prepoznaje i imenuje glavne (samostalne) i sporedne (nesamostalne) primjerima oblikuje istovrsne sintaktičko znanje sintaktičko znanje
funkcionalno ju rečenične članove na prototipnim primjerima primjere u novim u svojim
primjenjuje pri - razlikuje uporabu aktiva i pasiva za oblikovanje značenja i preoblikuje primjerima tekstovima
oblikovanju rečenice prema komunikacijskim potrebama
značenja teksta. - primjenjuje sintaktičko znanje pri oblikovanju i izražavanju značenja u svojim
tekstovima

PREPORUKA: učenje i poučavanje metajezičnim morfosintaktičkim znanjima valja usmjeriti razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u
svakodnevnoj komunikaciji.

A. 1. 7 - opisuje odnos sadržaja i značenja leksema u kontekstu - uz pomoć učitelja - prema - samostalno - samostalno
- istražuje i otkriva leksičko-semantičke odnose u kontekstu prepoznaje smjernicama istražuje istražuje i otkriva
Učenik istražuje i - otkriva načine i razloge proširivanja značenja riječi i posljedice višeznačnosti značenjske odnose razlikuje značenjske odnose značenjske odnose
otkriva u ponuđenim primjerima i na temelju konteksta među riječima na značenjske odnose među riječima na među riječima na
značenjske temelju konteksta među riječima na temelju konteksta temelju konteksta
odnose među temelju konteksta
riječima na
temelju
konteksta.

A. 1. 8 - svojim riječima opisuje jezik kao sredstvo za komunikaciju i spoznaju - uz pomoć - opisuje - opisuje idiome - opisuje
- opisuje, prema jezičnome stablu, podrijetlo hrvatskoga jezika i njegovu jezičnoga stabla i pripadnost hrvatskoga jezika rasprostranjenost i
Učenik opisuje pripadnost jezičnoj porodici dijalektološke hrvatskoga jezika prema svojem govornu raznolikost
rasprostranjenost - opisuje, prema dijalektološkoj karti, rasprostranjenost i govornu raznolikost karte uočava jezičnim jezičnom znanju i hrvatskoga jezika
hrvatskih govora hrvatskoga jezika pripadnost porodicama prema iskustvu te uz na dijalektološkoj
i dijalekata te - uočava razliku između materinskoga jezika, drugoga i stranoga jezika na hrvatskoga jezika jezičnome stablu i pomoć iskazuje karti i objašnjava
objašnjava jezik primjerima iz svoje jezične prakse (npr. uspoređuje riječi iz zavičajnoga idioma jezičnim prepoznaje jezik svoj jezični jezik kao sastavnicu
kao sastavnicu i standardnoga jezika ili riječi iz srodnih jezika i hrvatske riječi) porodicama i kao sastavnicu identitet. nacionalnog
nacionalnoga - objašnjava zašto je jezik sastavnica nacionalnog identiteta otkriva njegovo nacionalnoga identiteta
identiteta. - iskazuje jezičnu toleranciju prema govornicima drugih jezika podrijetlo identiteta iskazujući jezičnu
toleranciju

—216
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 1. 1 - izražava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o književnome tekstu Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje misaone,
kao cjelini emocionalne i estetske osjetljivosti na književni tekst.
Učenik izražava - iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
svoje mišljenje i - obrazlaže svoje razumijevanje teksta
obrazlaže svoj - argumentira svoj kritički stav o književnom tekstu na temelju čitateljskoga
kritički stav o iskustva, znanja o svijetu i znanja o književnosti
književnom
tekstu na temelju
čitateljskog
iskustva i znanja
o svijetu.

PREPORUKA: ishod je usmjeren istraživanju osobnoga čitateljskog iskustva i iskazivanju dojma i polazište je različitim pristupima čitanju književnoga teksta.

B. 1. 2 - interpretira i razgovara i/ili usmeno raspravlja o različitim interpretacijama* - prema primjeru - uz pomoć učitelja - prema - samostalno
književnoga teksta i povezuje ih s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i interpretira interpretira smjernicama interpretira
Učenik stilskim obilježjima književni tekst i književni tekst i interpretira književni tekst i
interpretira - prepoznaje žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja književnog teksta (npr. prepoznaje prepoznaje književni tekst i povezuje
književni tekst i u proznom tekstu: tema, likovi; u poeziji: motivi, tema; dramskom tekstu: njegova tematska, njegova tematska, prepoznaje interpretaciju s
povezuje kompozicija drame; i izrazne, npr. u poeziji jezično-stilsko sredstva ritam) žanrovska, žanrovska, njegova tematska, tematskim,
interpretaciju s - primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretacije kompozicijska i kompozicijska i žanrovska, žanrovskim,
tematskim, književnog teksta stilska obilježja stilska obilježja kompozicijska i kompozicijskim i
žanrovskim, - opisuje kako medij prenošenja književnoga teksta utječe na kompoziciju, stilska obilježja stilskim
kompozicijskim i stilska i žanrovska obilježja te na oblikovanje značenja obilježjima
stilskim
obilježjima
teksta.

PREPORUKE: književnoteorijski pojmovi funkcionalno se povezuju s književnim tekstom predviđenim za čitanje i objašnjavaju se samo oni zastupljeni u odabranom tekstu te se uče radi
razumijevanja teksta; pojmovi predviđeni u razradi ishoda u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati u sljedećim razredima.
Prednost se daje odabiru suvremenih književnih tekstova sljedećih vrsta: kratke priče, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drama u užem smislu i komedije.
*Odnosi se na učenikove interpretacije književnog teksta.

—217
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 1. 3 - istražuje i povezuje različite recepcije književnog teksta - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
- istražuje i opisuje prikazivanje univerzalnih tema u književnim tekstovima opisuje društveno- smjernicama smjernicama opisuje društveno-
Učenik istražuje i različitih književnopovijesnih razdoblja, poetika i kultura povijesni i kulturni opisuje društveno- opisuje povijesni i kulturni
objašnjava - prepoznaje međuodnos različitih konteksta i književnog teksta (društveno- kontekst i njegov povijesni i kulturni međuodnos kontekst
društveno- povijesnih, kulturnih i umjetničkih) utjecaj na različite kontekst i njegov različitih konteksta književnog teksta
povijesni i - opisuje utjecaje konteksta na oblikovanje značenja književnog teksta recepcije utjecaj na značenje i književnog teksta
kulturni kontekst - istražuje, odabire i uspoređuje različita umjetnička djela kojima je nadahnuće književnog teksta književnog teksta
književnog određeni književni tekst
teksta. - istražuje i opisuje intertekstualnost i intermedijalnost u književnom tekstu

PREPORUKA se odnosi na ishode B. 1. 1, B. 1. 2 i B. 1. 3: Učenik čita između pet i sedam cjelovitih književnih tekstova od kojih dva kanonska i tri suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema
sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogućnostima učenika, žanrovskoj uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), poetičkoj egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i
uravnoteženosti hrvatskih i svjetskih književnih tekstova. Osim cjelovitih književnih tekstova, čitaju se i ulomci tekstova koje učitelj odabire radi ostvarivanja sadržaja ishoda. Tijekom četvrtog i
petog ciklusa preporučeno je odabrati različite tekstne vrste za čitanje. Prednost se daje odabiru suvremenih književnih tekstova sljedećih vrsta: kratke priče, novele, pripovijetke, romani, poezija
(lirska), drama u užem smislu i komedije.
Ishod se može ostvarivati u povezanosti s ranije usvojenim znanjima i vještinama iz likovne i glazbene umjetnosti.

B. 1. 4 - obrazlaže svoj odabir teksta za čitanje Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje čitateljske
- promišlja, kao samorefleksivni čitatelj, svoje doživljaje, misli i stavove o kulture učenika i poticanje užitka u čitanju.
Učenik čitanju
samostalno - obrazlaže i procjenjuje svoj popis omiljenih književnih tekstova
odabire književni - objašnjava svoje čitateljske navike
tekst za čitanje i - objašnjava u čemu uživa kad čita i potkrepljuje primjerima iz teksta
komentira svoje
stavove, interese
i navike vezane
uz čitanje.

PREPORUKA: učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitom odabiru. Ishod je usmjeren na razvoj kritičkoga, problemskoga i literarnoga čitanja i ostvaruje se u povezanosti s ishodima
od A. 1. 1 do A. 1. 5.

—218
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 1. 5 - kreativno primjenjuje iskustvo čitanja književnoga teksta: Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje
- samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima do izražaja dolazi kreativnosti.
Učenik se kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
stvaralački - stvara novi tekst u govorenome ili pisanom obliku na zavičajnome govoru ili
izražava prema dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut različitim iskustvima
vlastitome - žanrovski preoblikuje književni tekst: dramatizira prozni tekst, preoblikuje
interesu dramski tekst služeći se pripovjednim tehnikama i primjenjujući svoje znanje o
potaknut žanrovskim i strukturnim obilježjima
različitim - adaptira, dramatizira, piše sinopsis
iskustvima. - priprema scenske i dramske igre
- postavlja i izvodi predstave, snima kratke filmove, crta, slika, izrađuje strip,
rječnik, priručnik...
- rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom pomoću
dramskih tehnika, različitih vrsta odgojnoga kazališta i odgojnim plesom
- razmjenjuje ideje i preuzima pozitivni rizik
- samovrednuje radove
- nadgleda i prati svoj napredak

PREPORUKA: učeniku je ovim ishodom ponuđena mogućnost za stvaralački način izražavanja i dokazivanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom te na temelju usvojenih znanja i
vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda formativno se vrednuje. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i
poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

KULTURA I MEDIJI

C. 1. 1 - odabire informacije prema svojim interesima i potrebama i u skladu sa - prema - prema - prema - samostalno
svrhom istraživanja smjernicama smjernicama smjernicama odabire relevantne
Učenik u skladu - istražuje podatke o autoru, izdanju i nakladniku izvora odabire odabire relevantne odabire relevantne informacije iz
sa svrhom - definira i artikulira potrebu za informacijom informacije iz informacije iz informacije iz različitih izvora u
istraživanja - prepoznaje različite potencijalne izvore informacija jednog izvora u različitih izvora u različitih izvora u skladu sa svrhom
odabire - prepoznaje korist od traženja određene informacije skladu sa svrhom skladu sa svrhom skladu sa svrhom istraživanja i
informacije iz - opisuje opseg i način pretrage informacije istraživanja istraživanja istraživanja i provjerava njihovu
različitih izvora i - provjerava valjanost informacija u skladu sa svrhom istraživanja provjerava njihovu valjanost
provjerava - uočava pristranost izvora informacija valjanost
njihovu valjanost. - razlikuje činjenice od mišljenja

- izvori: tiskani i elektronički, neprekinuti, isprekidani, mješoviti i višestruki

tekstovi, različiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

—219
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 1. 2 - prepoznaje utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na oblikovanje - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
svakodnevnog života primatelje prepoznaje utjecaj smjernicama smjernicama istražuje i tumači
Učenik istražuje i - istražuje medijsku poruku unutar medijskoga teksta i kome je ona medijskih tekstova opisuje utjecaj istražuje i tumači utjecaj medijskih
tumači utjecaj namijenjena na svakodnevni medijskih tekstova utjecaj medijskih tekstova na
medijskih - uočava pozitivne strane medijskih sadržaja život primatelja na svakodnevni tekstova na svakodnevni život
tekstova utjecaj - prepoznaje i razlikuje mišljenje i činjenice u medijskom tekstu život primatelja svakodnevni život primatelja
na svakodnevni - prepoznaje izravna i neizravna značenja u medijskom tekstu s obzirom na primatelja
život primatelja. kontekst, stavove i vrijednosti koje promiče
- istražuje predrasude, stereotipe i/ili manipulaciju u medijskom tekstu

- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i

stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori

PREPORUKA: projektni zadatak u kojem učenici istražuju funkcionalnu uporabu tehnika i izražajnih sredstava u medijskim porukama te njihov utjecaj na primatelja, primjenjuju informacije i
izražajna sredstva te stvaraju u međudjelovanju s drugima različite vrste tiskanih i elektroničkih, auditivnih, vizualnih i dr. tekstova u skladu sa svojim interesom i znanjem - oblikovanje plakata,
letaka i multimedijskih prezentacija i njihovo objavljivanje.

C. 1. 3 - istražuje tekstove iz različitih izvora i u njima uočava različitost kulturnih - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
vrijednosti i obrazaca ponašanja prepoznaje utjecaj smjernicama smjernicama objašnjava utjecaj
Učenik - razlikuje kulturne obrasce supkulturnih skupina mladih i njihov utjecaj u kulturnih opisuje utjecaj objašnjava utjecaj kulturnih
objašnjava književnim tekstovima, kazališnim predstavama, filmu, stripu; medijskim i vrijednosti i kulturnih kulturnih vrijednosti i
utjecaj kulturnih višemedijskim tekstovima obrazaca u vrijednosti i vrijednosti i obrazaca u
vrijednosti i - prosuđuje utjecaj kulturnih vrijednosti i obrazaca na razvoj vlastitoga različitim obrazaca u obrazaca u različitim
obrazaca u kulturnog identiteta tekstovima na različitim različitim tekstovima na
različitim - usvaja pozitivne kulturne vrijednosti i obrasce oblikovanje tekstovima na tekstovima na oblikovanje
tekstovima na vlastitoga oblikovanje oblikovanje vlastitoga
oblikovanje - izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni, kulturnog vlastitoga vlastitoga kulturnog
vlastitog stručni, medijski tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori; identiteta kulturnog kulturnog identiteta
kulturnog različita umjetnička djela identiteta identiteta
identiteta.

PREPORUKA: ishodi C. 1. 1, C. 1. 2 i C. 1. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika i sektorskim područjem u kojemu se učenik obrazuje te u povezanosti s ishodima A i
B domene.

—220
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- samostalno odabire i posjećuje kulturne, umjetničke i društvene događaje i
C. 1. 4 Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj stjecanje navike
manifestacije u stvarnom i digitalnom okružju kao dio svoga neposrednog
posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaja i manifestacija.
Učenik iskustva učenja
samostalno - aktivno se uključuje u kulturni i društveni život zajednice
odabire i
posjećuje
kulturne i
umjetničke
događaje prema
vlastitome
interesu.

PREPORUKA: aktivnosti i sadržaji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja u lokalnoj
zajednici) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Preporučeni izvanučionički sadržaji: posjet kazalištu (kazališne predstave; programi koji
se predstavljaju u kazalištu: organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici…), odlazak u kino i kinoteku, posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke
kuće), posjet kulturnim institucijama (knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi, festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski…), tribine i susreti s
književnicima i različitim autorima, sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja, posjeti izložbama, predavanja u fizičkome i digitalnome okružju, sudjelovanje u projektima, mrežni sadržaji
(kulturni portali, mrežni susreti s piscima, virtualne izložbe, virtualne učionice...).

—221
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

2. razred srednje škole (105 + 105 + 105 + 105)

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI
ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 1 - razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi u skladu sa svrhom i - razgovara i/ili - prema - prema - samostalno
namjenom (informiranje, upućivanje, pregovaranje, zabavljanje) i prepoznaje raspravlja prema smjernicama smjernicama razgovara i/ili
Učenik svrhu i namjenu razgovora modelu radi razgovara i/ili razgovara i/ili raspravlja radi
razgovara i/ili - primjenjuje kulturološke obrasce razgovora: razgovor s vršnjacima u upućivanja raspravlja radi raspravlja radi upućivanja
raspravlja o slobodno vrijeme, razgovor s vršnjacima u didaktičkoj situaciji, razgovor sugovornika u upućivanja upućivanja sugovornika,
zadanoj ili uvjetovan međukulturnim razlikama, razgovor sa starijim osobama u skladu s sugovornika i sugovornika, pregovaranja i
slobodno neformalnoj/formalnoj situaciji, razgovor u poslovne svrhe komunikacijskom pregovaranja u pregovaranja i provjere
odabranoj temi - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže situacijom i skladu s provjere informacija i ideja
u skladu sa svoje mišljenje komunikacijskim komunikacijskom informacija i ideja u u skladu s
svrhom i - primjenjuje tehnike aktivnoga slušanja: podržavajućim komentarima, bontonom situacijom i skladu s komunikacijskom
komunikacijsko parafraziranjem onoga što je čuo i neverbalnim znakovima komunikacijskim komunikacijskom situacijom i
m situacijom i - provjerava i prepoznaje značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta bontonom situacijom i komunikacijskim
primjenjuje razgovora i rasprave* komunikacijskim bontonom
komunikacijski - govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno bontonom
bonton.* izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. riječi stranoga podrijetla), pravilno
intonira rečenice
- razgovara radi upućivanja sugovornika i pregovaranja zbog zajedničkoga
rješavanja problemske situacije ili donošenja odluke*
- usmjerava razgovor na bitno s ciljem zajedničkoga rješavanja problema*
- uočava potrebe, osjećaje i vrednote sugovornika s ciljem izricanja pozitivnih
i nedvosmislenih poruka*
- upravlja razgovorom ograničavajući količinu informacija i postavlja ciljana
pitanja*
- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje ih citatima iz
relevantnih i pouzdanih izvora*
- procjenjuje tuđa mišljenja u skladu sa svojim stavovima i gledištem*
- primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona
- vrste razgovora: službeni i poslovni razgovor, intervju, razgovor o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi (iz različitih područja ljudskog djelovanja u skladu s
interesima i dobi učenika) prema obrascu i smjernicama vođenoga i grupnog
razgovora; razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon slušanja,
čitanja i gledanja
- vrste rasprave: plenarna rasprava, diskusija

—222
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

PREPORUKA: učitelj će učenike pripremiti za najmanje jedan razgovor ili najmanje jednu raspravu prema njihovim interesima i potrebama. Učenik usvaja riječi i pojmove tijekom srednjoškolskoga
obrazovanja i usklađuje ih s temom razgovora i rasprave. Razgovori i rasprave mogu biti stvarni ili simulirani i mogu se odvijati u realnom vremenu ili s vremenskom odgodom. Sadržaji i aktivnosti
planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.
Učenik postupno ovladava vještinama razgovora i raspravljanja s obzirom na strukturnu složenost razgovornih i raspravljačkih vrsta iz godine u godinu učenja. Pojedini podishodi ponavljaju se zato
što su oni neizostavni dio učenja i poučavanja, a potom i ovladavanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim
razredima. Učenici trebaju biti stalno izloženi strategijama učenja i komunikacijskim strategijama zato što njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaćanju te uporabi s obzirom na osobine ličnosti
i stilove učenja. Stoga se i komunikacijske strategije ponavljaju iz godine u godinu učenja. Komunikacijske strategije i strategije učenja ne vrednuju se sumativno. Učitelj i učenici dogovaraju teme
razgovora; učitelj predlaže teme razgovora koje su povezane s drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakšavaju usvajanje strukturnih obilježja). Ako učenici nisu
stekli koju od vještina razgovaranja i/ili raspravljanja, učitelj planira aktivnosti koje će im omogućiti ovladavanja.
*Iskaz ishoda isti je u sve četiri godine, no sadržaji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima učenik ovladava u svakoj godini učenja.

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI
ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 2 - aktivno sluša izlagačke tekstove uživo ili posredovane različitim medijima - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i
prema određenoj svrsi slušanja prema smjernicama prema smjernicama samostalno samostalno
Učenik aktivno razvrstava osnovne razvrstava i analizira razvrstava i analizira razvrstava i analizira
sluša prema - analizira razvrstava i objašnjava bitne, potrebne, zanimljive, korisne i važne
informacije i ideje informacije i ideje iz informacije i ideje iz informacije i ideje iz
određenoj svrsi informacija i ideje u obliku govorenoga i/ili pisanoga teksta
u tekst slušanoga teksta u slušanoga teksta u slušanoga teksta te
slušanja, - objašnjava svojim riječima efektivnost i funkcionalnost jezične postave
novi tekst teksta novi tekst izražava svoje
analizira i (uporaba riječi, rečeničnih struktura, stilskih izražajnih sredstava, govorne
mišljenje i stav u
razvrstava vrednote) i neverbalna obilježja slušanoga teksta
obliku teksta
- prati razumijevanje na temelju konteksta i prije stečenoga znanja*
informacije i
- oblikuje dobro povezan, smislen i stilski uređen govorni ili pisani neprekinuti
ideje u tekst.
ili isprekidani tekst na temelju slušanja
- odgovara na pitanja, sažima i preoblikuje slušani tekst u natuknice ili
sažetak*

- tekstovi za slušanje: izlagačke (usmeni obavijesni prikaz/prezentacija,

radijski ili televizijski prikaz, popularno predavanje, javni govor...), govorne i
razgovorne vrste predviđene za godinu učenja

PREPORUKA:učenik treba obavezno slušati najmanje jedan tekst prema odabiru učitelja. Učitelj za slušanje odabire izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova (obavijesne i književne) te
govorne i razgovorne vrste predviđene za godinu učenja. Za usvajanje novih riječi i provjeru usvojenosti učenik se može služiti popisima riječi koje će samostalno stvarati tijekom školske godine.
Strategije slušanja se razvijaju tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim
razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina slušanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika
i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—223
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI
ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 3 - oblikuje i govori izlagački tekst prema zadanoj ili samostalno odabranoj temi, - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
svrsi ili slušateljima oblikuje i govori smjernicama smjernicama oblikuje i govori
Učenik oblikuje - oblikuje natuknice, koncept i logično strukturiran tekst prema obilježjima izlagačke tekstove oblikuje i govori oblikuje i govori izlagačke tekstove
i govori tekstne vrste i usklađuje izlagačke tekstove i izlagačke tekstove i usklađuje
izlagačke - govori prikladno se služeći natuknicama, bilješkama, karticama, plakatima i govorenje sa usklađuje i usklađuje govorenje s
tekstove i računalnim prikazima svrhom govorenje sa govorenje s komunikacijskom
usklađuje - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi i slušateljima u svrhom i komunikacijskom situacijom, svrhom
govorenje s oblikovanju govorenih tekstova slušateljima situacijom, svrhom i slušateljima
komunikacijsko - točno povezuje riječi prema pravilima sročnosti, upravljanja i pridruživanja u i slušateljima
m situacijom, spojevima riječi i rečenicama i stvara rečenice različite dužine i složenosti radi
svrhom i koherentnosti i kohezivnosti iskaza
slušateljima. - govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno
izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. riječi stranoga podrijetla), pravilno
intonira rečenice, služi se verbalnima i paraverbalnim obilježjima: gestama,
mimikom, položajima tijela
- govori standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom,
funkcionalnim stilom vrste teksta koji govori
- vrednuje i samovrednuje govor*
- pretražuje, prikuplja i raspoređuje ključne podatke za odabranu temu*

- govorne vrste: izlagačke - usmena prezentacija / usmeni prikaz, javni govor,

popularno predavanje

PREPORUKA: učenik treba uvježbati i izvesti najmanje dva govorna teksta izlagačkih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru učitelja. Samoprocjenu i vrednovanje učenici provode ili prema
obrascima / ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja se razvijaju tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja. Strategije
uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina govorenja, učitelj planira aktivnosti
za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—224
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI
ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 4 - čita izlagačke tekstove prema osobnom i profesionalnom interesu i prema - prepoznaje - razlikuje funkciju - opisuje funkciju i - opisuje funkciju i
učiteljevu odabiru funkciju i osnovna i osnovna obilježja osnovna obilježja obilježja izlagačkih
Učenik čita s - čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i opisuje obilježja izlagačkih izlagačkih tekstova izlagačkih tekstova tekstova na
razumijevanjem obilježja teksta tekstova te te analizira i na poznatim poznatim i
prema - čita neprekinute, isprekidane i mješovite tekstove u tiskanom i elektroničkom analizira sažima informacije primjerima te nepoznatim
odabranoj svrsi obliku informacije u i ideje u tekstu sažima informacije primjerima te
čitanja izlagačke - prepoznaje strukturna obilježja tekstova i koristi se stečenim znanjima o svrsi tekstu i ideje u tekstu, sažima informacije
tekstove i funkciji strukture služi se prikladnim i ideje u tekstu,
složenih - analizira informacije i ideje, povezuje ih sa svojim znanjem i drugim citatima svoje zaključke
struktura, tekstovima podupire
analizira i - povezuje i sažima informacije i ideje u tekstu, citira, parafazira prikladnim
povezuje - izražajno čita naglas primjenjujući pravogovorna pravila i govorne vrednote citatima i povezuje
informacije i - povezuje vještine čitanja radi informacije i čitanja iz užitka tekst sa svojim
ideje. - prepoznaje značenje riječi i iz rečeničnoga konteksta ili ga izvodi iz značenja znanjem i drugim
nekoga dijela riječi koji mu je poznat* tekstovima
- razvrstava podatke u tablice i dijagrame*

- tekstne vrste: prikaz, zapisnik, sažetak; pismo (osobno i javno), govor...

PREPORUKA: učenik treba utvrditi obilježja najmanje dviju tekstnih vrsta (neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i različitih funkcionalnih stilova). Broj isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama. Strategije čitanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskoga obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i
nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina čitanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti
planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prethodno stečenih znanja i vještina.

—225
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI
ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 5 - oblikuje i piše neprekinute, isprekidane i mješovite izlagačke tekstove - prema modelu - prema - samostalno - samostalno
različitih funkcionalnih stilova (administrativnoga, publicističkoga i oblikuje i piše smjernicama oblikuje i piše oblikuje i piše
Učenik oblikuje književnoumjetničkoga) prema zadanoj ili odabranoj temi i u različite svrhe izlagačke tekstove oblikuje i piše izlagačke tekstove izlagačke tekstove
i piše izlagačke - prema smjernicama i u skladu sa zadanom temom određuje oblik i primjenjuje izlagačke tekstove i primjenjuje i primjenjuje
tekstove i (neprekinuti, isprekidani, mješoviti) pravopisna pravila i i primjenjuje pravopisna pravila i pravopisna pravila i
primjenjuje - samostalno popunjava različite vrste obrazaca u tiskanome i elektroničkom obilježja pravopisna pravila i obilježja obilježja
pravopisna obliku funkcionalnih obilježja funkcionalnih funkcionalnih
pravila i - koristi se prikladnim jezičnim strukturama i obilježjima oblikovanja pojedinih stilova stila u funkcionalnih stilova u skladu sa stilova u skladu sa
obilježja vrsta tekstova i postiže cjelovitost i povezanost teksta skladu sa svrhom stilova u skladu sa svrhom teksta svrhom teksta i
funkcionalnoga - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi i željenom učinku u teksta svrhom teksta željenim učinkom
stila u skladu sa oblikovanju pisanih tekstova na primatelja
svrhom teksta i - piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i željenim
željenim učinkom na primatelja
učinkom na - odabire prikladne riječi, pojmove i jezična sredstva i vrstu teksta u skladu sa
primatelja. svrhom, temom, tekstom vrstom, funkcionalnim stilom
- primjenjuje usvojena pravopisna pravila i usvaja nova prema potrebama
teksta koji piše (npr. uspravno nizanje i nizanje zarezom; razlikovna uloga
zareza, kosa crta, navodnici i polunavodnici, pisanje glasova č, ć, dž, đ, j u
tuđicama...)
- preuzima incijativu u procesu oblikovanja i objavljivanja teksta u različitim
medijima*

- tekstne vrste: prikaz, sažetak, zapisnik, govor i pismo (osobno i javno)

PREPORUKA: učenik treba obavezno utvrditi obilježja najmanje dvaju oblika neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i funkcionalnih stilova. Broj i vrstu isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama obrazovnog sektora u kojem se učenik školuje. Podishod koji se odnosi na razvoj rječnika i njegovu aktivnu uporabu te nadgledanje ponavlja se u svakome razredu
jer je razvoj rječnika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja učenik razvija tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina pisanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

PREPORUKA: sadržaji ishoda A. 2. 1, A. 2. 2, A. 2. 3, A. 2. 4 i A. 2. 5 integracijski su povezani s domenama Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik
i mogu se ostvarivati kroz sadržaje ishoda tih domena.

—226
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI
ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 6 - opisuje i funkcionalno primjenjuje gramatičke veze među sastavnicama - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
spojeva riječi i njihova funkcionalna svojstva: sročnost, upravljanje, prepoznaje spojeve smjernicama smjernicama opisuje spojeve
Učenik opisuje pridruživanje riječi i rečenica i prepoznaje spojeve opisuje spojeve riječi i rečenica i
spojeve riječi i - opisuje razliku rečenice kao gramatičke i komunikacijske jedinice funkcionalno ih riječi i rečenica i riječi i rečenica i funkcionalno ih
rečenice u - prepoznaje sve vrste rečenica: jednostavne, složene, višestrukosložene primjenjuje pri funkcionalno ih funkcionalno ih primjenjuje pri
tekstu i - opisuje unutarnju vezu članova surečenica i surečenica, red riječi i surečenica oblikovanju primjenjuje pri primjenjuje pri oblikovanju
funkcionalno ih i kako utječu na oblikovanje značenja teksta značenja teksta oblikovanju oblikovanju značenja teksta
primjenjuje pri - primjenjuje sve vrste rečenica, prepoznaje ih i opisuje kako oblikuju značenje značenja teksta značenja teksta
oblikovanju teksta
značenja. - oblikuje cjelovite i povezane rečenice koje jasno i točno izražavaju željeni
smisao
- prikladno odabire rečenice različite strukture, složenosti i dužine u skladu sa
svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja

PREPORUKA: učenje i poučavanje metajezičnim znanjima usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj komunikaciji.

A. 2. 7 - prepoznaje općeuporabni leksik i leksik ograničene uporabe i navodi primjere - uz pomoć učitelja - prema - samostalno - samostalno
- prepoznaje leksičke slojeve standardnoga jezika i objašnjava lekseme u tekstu prepoznaje riječi iz smjernicama izdvaja riječi iz razlikuje riječi iz
Učenik prema kriterijima područne i funkcionalne raslojenosti kao lokalizme, određenoga prepoznaje i određenoga različitih leksičkih
objašnjava dijalektizme, frazeme, nazive, kolokvijalizme, žargonizme, žurnalizme, leksičkog sloja opisuje riječi iz leksičkog sloja i slojeva i odabire ih
leksičke slojeve administrativizme, scijentizme, poetizme i sl. određenoga prema zadanom prikladno
u standardnome leksičkog sloja i kontekstu pravilno kontekstu, svrsi i
jeziku i odabire - opisuje pojmovlje i primjenjuje znanje o frazeologiji i frazemima, nazivima i
navodi prikladne odabire riječi primateljima
riječi prikladne nazivoslovlju u izražavanju značenja
kontekste za
- odabire riječi iz različitih leksičkih slojeva prikladno kontekstu, svrsi i
kontekstu, svrsi njihovu uporabu
primateljima
i primateljima.

PREPORUKE: Sadržaje ovog ishoda preporučuje se ostvariti projektom, istraživanjem i povezati sa slušanjem i čitanjem tiskovina i stručne literature i govora vršnjaka. Pozornost se posvećuje
odnosu strukovnoga i općeuporabnoga leksika, tj. leksiku struke.

—227
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI
ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 8 - opisuje i razlikuje i opisuje organske (mjesne govore, dijalekte) i neorganske - zamjećuje i - opisuje - opisuje - opisuje
(žargon, kolokvijalni jezik) idiome kao sastavnice svojeg idiolekta opisuje osobitosti sastavnice svojeg sastavnice svojeg sastavnice svojeg
Učenik opisuje - opisuje podrijetlo antroponima i imena i njihovu pripadnost određenom sloju svojeg idiolekta idiolekta prema idiolekta i idiolekta,
svoj idiolekt, - opisuje funkcije i uporabne mogućnosti standardnoga jezika, narječja i govora jezičnim i uspoređuje ga s uspoređuje ga s
uspoređuje ga s društvenih skupina govornim drugim idiomima drugim idiomima i
drugim - uvažava govornike drugih jezika i jezičnih i govornih navika sastavnicama navodi ga kao
idiomima i sastavnicu
navodi ga kao osobnoga
sastavnicu identiteta
osobnoga
identiteta.

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

B. 2. 1 - izražava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o književnome tekstu Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje misaone,
kao cjelini emocionalne i estetske osjetljivosti na književni tekst.
Učenik izražava - iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
svoje mišljenje i - obrazlaže svoje razumijevanje teksta
obrazlaže svoj - argumentira svoj kritički stav o književnom tekstu na temelju čitateljskoga
kritički stav o iskustva, znanja o svijetu i znanja o književnosti
književnom
tekstu na
temelju
čitateljskog
iskustva i znanja
o svijetu.

PREPORUKA: ishod je usmjeren istraživanju osobnoga čitateljskog iskustva i iskazivanju dojma i polazište je različitim pristupima čitanju književnoga teksta.

—228
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI
ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 2. 2 - interpretira i razgovara i/ili usmeno raspravlja o različitim interpretacijama* - uz pomoć učitelja - uz pomoć učitelja - samostalno - samostalno
književnog teksta i objašnjava ih s obzirom na tematska, žanrovska, interpretira interpretira interpretira interpretira
Učenik kompozicijska i stilska obilježja književni tekst i književni tekst i književni tekst i književni tekst i
interpretira - određuje i opisuje žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja književnoga prema smjernicama prema smjernicama prema smjernicama objašnjava
književni tekst i teksta opisuje njegova objašnjava njegova objašnjava njegova međusobne odnose
određuje - primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretacije tematska, tematska, žanrovska tematska, žanrovska tematskih,
međusobne književnog teksta žanrovska kompozicijska i kompozicijska i žanrovskih,
odnose kompozicijska i stilska obilježja stilska obilježja kompozicijskih i
- tumači književne tekstove s obzirom na medij prenošenja
tematskih, stilska obilježja stilskih obilježja
žanrovskih,
kompozicijskih i
stilskih obilježja.

PREPORUKE: književnoteorijski pojmovi funkcionalno se povezuju s književnim tekstom predviđenim za čitanje i objašnjavaju se samo oni zastupljeni u odabranom tekstu te se uče radi
razumijevanja teksta; pojmovi predviđeni u razradi ishoda u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati u sljedećim razredima.
Prednost se daje odabiru suvremenih književnih tekstova sljedećih vrsta: kratke priče, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drama u užem smislu i komedije.
*Odnosi se na učenikove interpretacije književnog teksta.

B. 2. 3 - istražuje i uspoređuje recepcije književnog teksta koje se razlikuju s obzirom - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
na životno iskustvo, dob, spol, dominantni ukus… objašnjava smjernicama smjernicama uspoređuje
Učenik - uspoređuje prikazivanje univerzalnih tema u književnim tekstovima različitih društveno- objašnjava objašnjava književne tekstove
uspoređuje književnopovijesnih razdoblja, poetika i kultura povijesni i kulturni društveno- međuodnos s obzirom na
književne - objašnjava međuodnos različitih konteksta i književnog teksta (društveno- kontekst i njegov povijesni i kulturni različitih konteksta društveno-
tekstove s povijesnih, kulturnih i umjetničkih) utjecaj na različite kontekst i njegov i književnog teksta povijesni i kulturni
obzirom na - uspoređuje utjecaje konteksta na oblikovanje značenja književnog teksta recepcije utjecaj na značenje kontekst
društveno- - istražuje, odabire i uspoređuje različita umjetnička djela kojima je nadahnuće književnog teksta književnog teksta
povijesni i određeni književni tekst
kulturni - istražuje i objašnjava intertekstualnost i intermedijalnost u književnom
kontekst. tekstu

PREPORUKA se odnosi na ishode B. 2. 1, B. 2. 2 i B. 2. 3: Učenik čita između pet i sedam cjelovitih književnih tekstova od kojih dva kanonska i tri suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema
sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogućnostima učenika, žanrovskoj uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), poetičkoj egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i
uravnoteženosti hrvatskih i svjetskih književnih tekstova. Osim cjelovitih književnih tekstova, čitaju se i ulomci tekstova koje učitelj odabire radi ostvarivanja sadržaja ishoda. Tijekom četvrtog i
petog ciklusa preporučeno je odabrati različite tekstne vrste za čitanje. Prednost se daje odabiru suvremenih književnih tekstova sljedećih vrsta: kratke priče, novele, pripovijetke, romani, poezija
(lirska), drama u užem smislu i komedije.
Ishod se može ostvarivati u povezanosti s ranije usvojenim znanjima i vještinama iz likovne i glazbene umjetnosti.

—229
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI
ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 2. 4 - obrazlaže svoj odabir teksta za čitanje Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje čitateljske
- promišlja, kao samorefleksivni čitatelj, svoje doživljaje, misli i stavove o kulture učenika i poticanje užitka u čitanju.
Učenik čitanju
samostalno - obrazlaže i procjenjuje svoj popis omiljenih književnih tekstova
odabire - opisuje temeljne društvene vrijednosti koje je uočio u odabranom
književni tekst književnom tekstu (npr. demokracija, ravnopravnost, inkluzivnost, toleranciju,
za čitanje i osobne slobode, solidarnost, društvena pravednost ili održivi razvoj)
komentira svoje - objašnjava što utječe na njegov književni ukus
stavove,
interese i navike
vezane uz
čitanje.

PREPORUKA: učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitom odabiru. Ishod je usmjeren na razvoj kritičkoga, problemskoga i literarnoga čitanja i ostvaruje se u povezanosti s ishodima
od A. 2. 1 do A. 2. 5.

B. 2. 5 - na temelju književnog teksta istražuje, eksperimentira, nudi inovativne Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje
odgovore i samostalno i slobodno radi na temi koja mu je bliska nadgledajući kreativnosti.
Učenik se vlastiti napredak
stvaralački - na temelju književnog teksta samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u
izražava prema kojima do izražaja dolazi kreativnost i originalnost i stvaralačko mišljenje
vlastitome - stvara novi tekst u govorenom ili pisanom obliku na zavičajnom govoru ili
interesu dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut različitim iskustvima
- žanrovski preoblikuje književni tekst: dramatizira prozni tekst, preoblikuje
potaknut dramski tekst koristeći pripovjedne tehnike primjenjujući svoje znanje o
različitim žanrovskim i strukturnim obilježjima
iskustvima. - adaptira, dramatizira, piše sinopsis
- postavlja i izvodi predstave, snima kratke filmove, crta, slika, izrađuje strip,
rječnik, priručnik...
- rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom pomoću
dramskih tehnika i tehnika odgojnog kazališta i odgojnoga plesa
- raščlanjuje proces nastanka rada na etape svladavajući moguće probleme
- razmjenjuje ideje i preuzima pozitivni rizik
- samovrednuje radove
- nadgleda i prati svoj napredak

PREPORUKA: učeniku je ovim ishodom ponuđena mogućnost za stvaralački način izražavanja i dokazivanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom te na temelju usvojenih znanja
i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda formativno se vrednuje. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i
poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

—230
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KULTURA I MEDIJI

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI
ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 2. 1 - odabire informacije prema svojim interesima i potrebama i u skladu sa - prema - prema - prema - samostalno
svrhom istraživanja smjernicama smjernicama smjernicama odabire informacije
Učenik u skladu - istražuje informacije koristeći napredno pretraživanje odabire informacije odabire informacije odabire informacije iz različitih izvora u
sa svrhom - analizira valjanost informacija u skladu sa svrhom istraživanja iz različitih izvora u iz različitih izvora u iz različitih izvora u skladu sa svrhom
istraživanja - prepoznaje utjecaje konteksta na tumačenje informacija skladu sa svrhom skladu sa svrhom skladu sa svrhom istraživanja i
odabire istraživanja i istraživanja i istraživanja i dokazuje njihovu
informacije iz - izvori: tiskani i elektronički, neprekinuti, isprekidani, mješoviti i višestruki prepoznaje njihovu analizira njihovu dokazuje njihovu valjanost
različitih izvora i tekstovi; različiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori valjanost valjanost valjanost
dokazuje
njihovu
valjanost.

C. 2. 2 - uočava utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na oblikovanje - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
vlastitoga životnoga stila i životnoga stila različitih primatelja s obzirom na opisuje utjecaj smjernicama smjernicama objašnjava utjecaj
Učenik istražuje dob, spol i kulturni kontekst (ponašanje, odnosi; moda: stil stanovanja ili medijskih tekstova opisuje utjecaj objašnjava utjecaj medijskih tekstova
i objašnjava odjeće, radne i prehrambene navike; zdravlje) na oblikovanje medijskih tekstova medijskih tekstova na oblikovanje
utjecaj - objašnjava vrste medijskoga nasilja i prepoznaje ih u medijskom sadržaju životnog stila na oblikovanje na oblikovanje životnog stila
medijskih - objašnjava utjecaj medijskih sadržaja na emocije i fiziološke reakcije primatelja životnog stila životnog stila primatelja
tekstova na primatelja primatelja primatelja
oblikovanje - objašnjava utjecaj različitih oblika popularne komercijalne kulture (videoigara,
životnog stila televizijskih i radijskih emisija, časopisa, novina, filmova, reklamnih poruka) na
primatelja. primatelje
- uočava simboliku medijskoga jezika i prepoznaje trivijalne medijske poruke
- prepoznaje različita stilska sredstva u medijskim tekstovima (npr. ironiju,
sarkazam, aluziju…)
- objašnjava izravna i neizravna značenja u medijskom tekstu s obzirom na
kontekst, stavove i vrijednosti

- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i

stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori

PREPORUKA: projektni zadatak u kojem učenici istražuju funkcionalnu uporabu tehnika i izražajnih sredstava u medijskim porukama te njihov utjecaj na primatelja, primjenjuju informacije i
izražajna sredstva te stvaraju u međudjelovanju s drugima različite vrste tiskanih i elektroničkih, auditivnih, vizualnih i dr. tekstova u skladu sa svojim interesom i znanjem - oblikovanje plakata,
letaka i multimedijskih prezentacija i njihovo objavljivanje.

—231
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI
ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 2. 3 - istražuje tekstove iz različitih izvora i u njima uočava utjecaj komercijalizacije - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
i masovne kulture opisuje utjecaj smjernicama smjernicama objašnjava utjecaj
Učenik - uočava i razlikuje karakteristike masovne kulture masovne kulture opisuje utjecaj objašnjava utjecaj masovne kulture
objašnjava - prepoznaje i objašnjava obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i kiča u na oblikovanje masovne kulture masovne kulture na oblikovanje
utjecaj masovne umjetnosti i obrazlaže svoje reakcije na njih vlastitoga na oblikovanje na oblikovanje vlastitoga
kulture na - opisuje razliku između masovne i tzv. visoke kulture kulturnog vlastitoga vlastitoga kulturnog
oblikovanje - prosuđuje utjecaj masovne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta identiteta kulturnog kulturnog identiteta
vlastitoga - usvaja pozitivne kulturne vrijednosti i obrasce identiteta identiteta
kulturnog
identiteta. - izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni,
stručni, medijski tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori;
različita umjetnička djela

PREPORUKA: ishodi C. 2. 1, C. 2. 2 i C. 2. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika i sektorskim područjem u kojemu se učenik obrazuje te u povezanosti s ishodima
A i B domene.

C. 2. 4 - samostalno odabire i posjećuje kulturne, umjetničke i društvene događaje i Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj stjecanje navike
manifestacije u stvarnome i digitalnom okružju kao dio svojega neposrednoga posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaja i manifestacija.
Učenik iskustva učenja
samostalno - aktivno se uključuje u kulturni i društveni život zajednice
odabire i
posjećuje
kulturne i
umjetničke
događaje prema
vlastitome
interesu.

PREPORUKA: aktivnosti i sadržaji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja u lokalnoj
zajednici) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Preporučeni izvanučionički sadržaji: posjet kazalištu (kazališne predstave; programi
koji se predstavljaju u kazalištu: organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici…), odlazak u kino i kinoteku, posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i
izdavačke kuće), posjet kulturnim institucijama (knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi, festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski…), tribine i susreti s
književnicima i različitim autorima, sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja, posjeti izložbama, predavanja u fizičkome i digitalnome okružju, sudjelovanje u projektima, mrežni sadržaji
(kulturni portali, mrežni susreti s piscima, virtualne izložbe, virtualne učionice...).

—232
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

3. razred srednje škole (105 + 105 + 105 + 105)

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 1 - razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi u skladu sa svrhom i - prema modelu - prema - prema - samostalno
namjenom (informiranje, upućivanje, uvjeravanje, zabavljanje*) i razgovara i/ili smjernicama smjernicama razgovara i/ili
Učenik razgovara prepoznaje svrhu i namjenu razgovora raspravlja radi razgovara i/ili razgovara i/ili raspravlja radi
i/ili raspravlja o - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže uvjeravanja raspravlja radi raspravlja radi uvjeravanja
zadanoj ili slobodno svoje mišljenje sugovornika u uvjeravanja uvjeravanja sugovornika u
odabranoj temi u - primjenjuje tehnike aktivnog slušanja: podržavajućim komentarima, svoje stavove i sugovornika u sugovornika u svoje stavove i
skladu sa svrhom i parafraziranjem onoga što je čuo i neverbalnim znakovima ideje te ih svoje stavove i svoje stavove i ideje, samostalno
komunikacijskom - točno primjenjuje stručni leksik u skladu s temom razgovora obrazlaže u skladu ideje te ih ideje, samostalno procjenjuje i
situacijom i - služi se standardnim jezikom u komunikacijskim situacijama koje to s komunikacijskom procjenjuje u procjenjuje i prilagođava
primjenjuje nalažu situacijom i skladu s prilagođava vlastite vlastite stavove
komunikacijski - govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno komunikacijskim komunikacijskom stavove temeljem temeljem novih
bonton.* izgovara glasove, riječi, naglaske bontonom situacijom i novih spoznaja u spoznaja i
- razgovara radi uvjeravanja sugovornika radi zajedničkog rješavanja komunikacijskim skladu s spreman je na
problemske situacije ili donošenja odluke* bontonom komunikacijskom kompromise u
- uvjerava sugovornika u pozitivne vrijednosti svojih poruka* situacijom i skladu s
- proširuje temu razgovora aktivirajući postojeće znanje* komunikacijskim komunikacijskom
- prepoznaje i uzima u obzir osjećaje i potrebe sugovornika* bontonom situacijom i
- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje provjerenim komunikacijskim
podacima do kojih je došao istraživanjem različitih izvora* bontonom
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom prema
zadanoj strukturi: redoslijed govornika, uloge govornika, vremensko
ograničenje, pravila rasprave*
- procjenjuje misli, osjećaje i stavove i razmjenjuje ih cjelovito i smisleno, u
skladu sa situacijom*
- prilagođava vlastite stavove temeljem novih spoznaja i spreman je na
kompromise*
- asertivno se odnosi prema sugovornicima*
- primjenjuje pravila komunikacijskog bontona
- vrste razgovora: poslovni razgovor, razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi (iz različitih područja ljudskog djelovanja u skladu s
interesima i dobi učenika); razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi
nakon slušanja, čitanja i gledanja
- vrste rasprave: debata, simultano suđenje, panel-rasprava

—233
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

PREPORUKA: učitelj će učenike pripremiti za najmanje jedan razgovor ili najmanje jednu raspravu prema njihovim interesima i potrebama. Učenik usvaja riječi i pojmove tijekom srednjoškolskoga
obrazovanja i usklađuje ih s temom razgovora i rasprave. Razgovori i rasprave mogu biti stvarni ili simulirani i mogu se odvijati u realnom vremenu ili s vremenskom odgodom. Sadržaji i aktivnosti
planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.
Učenik postupno ovladava vještinama razgovora i raspravljanja s obzirom na strukturnu složenost razgovornih i raspravljačkih vrsta iz godine u godinu učenja. Pojedini podishodi ponavljaju se zato
što su oni neizostavni dio učenja i poučavanja, a potom i ovladavanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim
razredima. Učenici trebaju biti stalno izloženi strategijama učenja i komunikacijskim strategijama zato što njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaćanju te uporabi s obzirom na osobine ličnosti
i stilove učenja. Stoga se i komunikacijske strategije ponavljaju iz godine u godinu učenja. Komunikacijske strategije i strategije učenja ne vrednuju se sumativno. Učitelj i učenici dogovaraju teme
razgovora; učitelj predlaže teme razgovora koje su povezane s drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakšavaju usvajanje strukturnih obilježja). Ako učenici nisu
stekli koju od vještina razgovaranja i/ili raspravljanja, učitelj planira aktivnosti koje će im omogućiti ovladavanja.
*Iskaz ishoda isti je u sve četiri godine, no sadržaji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima učenik ovladava u svakoj godini učenja.

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 2 - aktivno sluša upućivačke i raspravljačke tekstove uživo ili posredovane - aktivno sluša i uz - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i
različitim medijima prema određenoj svrsi slušanja pomoć učitelja prema prema samostalno
Učenik aktivno - uspoređuje i tumači bitne, potrebne, zanimljive, korisne i važne uspoređuje smjernicama smjernicama uspoređuje i
sluša prema informacija i ideje u obliku govorenoga i/ili pisanoga teksta informacije i ideje uspoređuje uspoređuje i tumači informacije
određenoj svrsi - procjenjuje efektivnost i funkcionalnost jezične postave (uporaba riječi, iz slušanoga teksta informacije i ideje tumači informacije i ideje te izražava
slušanja, rečeničnih struktura) slušanoga teksta i neverbalne znakove u obliku teksta i ideje u obliku svoje mišljenje i
uspoređuje i tumači - oblikuje dobro povezan, smislen i stilski uređen govorni ili pisani teksta stav u obliku
osnovne neprekinuti tekst na temelju slušanja teksta
informacije i ideje u - služi se prethodno stečenim znanjem za proširivanje ili nadopunjavanje
obliku teksta. tumačenja*
- povezuje ograničeno tumačenje sa širim društvenim ili jezičnim
kontekstom*

- tekstovi za slušanje: raspravljački i upućivački - mobilizacijski govor,

znanstveno predavanje, kritički prikaz, anketa, savjeti, upute; govorne i
razgovorne vrste predviđene za godinu učenja

PREPORUKA: učenik treba obavezno slušati najmanje jedan tekst prema odabiru učitelja. Učitelj za slušanje odabire upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova (obavijesne i
književne). Za usvajanje novih riječi i provjeru usvojenosti učenik se može služiti popisima riječi koje će samostalno stvarati tijekom školske godine. Strategije slušanja se razvijaju tijekom cijelog
srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od
vještina slušanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih
znanja i vještina.

—234
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 3 - oblikuje i govori raspravljački ili upućivački tekst prema zadanoj ili - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
slobodno odabranoj temi, svrsi i slušateljima oblikuje i govori smjernicama smjernicama oblikuje i govori
Učenik oblikuje i - određuje temu, oblik, namjenu i svrhu govora (u slobodno odabranoj temi) raspravljačke i oblikuje i govori oblikuje i govori raspravljačke i
govori raspravljačke - oblikuje logično strukturiran tekst prema obilježjima tekstne vrste upućivačke raspravljačke i raspravljačke i upućivačke
i upućivačke - govori u skladu s govornom ulogom (komentatora, govornika) tekstove i upućivačke upućivačke tekstove i
tekstove i usklađuje usklađuje tekstove i tekstove i usklađuje
govorenje s - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne u oblikovanju govornih
govorenje sa usklađuje usklađuje govorenje s
komunikacijskom tekstova
svrhom govorenje sa govorenje s komunikacijskom
situacijom, svrhom - govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno svrhom i komunikacijskom situacijom, svrhom
i slušateljima. izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. tuđice), pravilno intonira riječi i slušateljima situacijom, svrhom i slušateljima
rečenice, primjenjuje naglasak kao razlikovno sredstvo, pravilno rabi i slušateljima
rečeničnu melodiju, stanku, tempo
- govori standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom,
funkcionalnim stilom vrste teksta koji govori
- primjereno se služi humorom*
- pridržava se zadanoga vremena*

- govorne vrste: referat, usmena interpretacija, uputa

PREPORUKA: učenik treba uvježbati i izvesti najmanje dva govorna teksta upućivačkih i raspravljačkih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru učitelja. Samoprocjenu i vrednovanje učenici
provode ili prema obrascima / ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja se razvijaju tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja.
Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina govorenja, učitelj planira
aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—235
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 4 - čita upućivačke i raspravljačke tekstove prema osobnome i - razlikuje funkciju -opisuje funkciju i - objašnjava - svojim riječima
profesionalnom interesu i prema učiteljevu odabiru i osnovna obilježja osnovna obilježja funkciju i osnovna objašnjava
Učenik čita s - čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i upućivačkih i upućivačkih i obilježja funkciju i obilježja
razumijevanjem objašnjava obilježja teksta raspravljačkih raspravljačkih upućivačkih i upućivačkih i
prema odabranoj - čita neprekinute, isprekidane i mješovite tekstove u tiskanome i tekstova te uz tekstova te prema raspravljačkih raspravljačkih
svrsi čitanja elektroničkom obliku pomoć učitelja smjernicama tekstova na tekstova na
upućivačke i - objašnjava strukturna obilježja tekstova i služi se prethodno stečenim analizira analizira i poznatim poznatim
raspravljačke znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta informacije i ideje objašnjava primjerima te primjerima te
tekstove složenih - interpretira tekst: analizira i objašnjava glavne informacije i ideje u tekstu, u tekstu informacije i ideje samostalno interpretira tekst
struktura i objašnjava autorovo gledište i namjenu teksta te utjecaj teksta na u tekstu analizira i prema
interpretira ih. primatelja objašnjava smjernicama
- izražajno čita naglas primjenjujući pravogovorna pravila i govorne informacije i ideje
vrednote u tekstu
- povezuje vještine čitanja radi informacije i čitanja iz užitka
- utvrđuje autorovu namjeru i stavove/gledište*
- uočava elemente povezivanja odlomaka i sadržajnih cjelina*

- tekstne vrste: raspravljačke i upućivačke: priručnici i upute; esej;

uvodnik, kolumna, intervju; referat; molba, žalba, poslovni životopis

PREPORUKA: učenik treba utvrditi obilježja najmanje dviju tekstnih vrsta (neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i različitih funkcionalnih stilova). Broj isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama. Strategije čitanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i
nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina čitanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti
planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prethodno stečenih znanja i vještina.

—236
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 5 - oblikuje i piše neprekinute, isprekidane i mješovite upućivačke i - prema modelu - prema - samostalno - samostalno
raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova (administrativnoga, oblikuje i piše smjernicama oblikuje i piše oblikuje i piše
Učenik oblikuje i publicističkoga i popularnoznanstvenoga) prema zadanoj ili slobodno raspravljačke i oblikuje i piše raspravljačke i raspravljačke i
piše raspravljačke i odabranoj temi i za različite svrhe upućivačke raspravljačke i upućivačke upućivačke
upućivačke - prema smjernicama i u skladu sa zadanom temom određuje oblik teksta tekstove i upućivačke tekstove i tekstove i
tekstove i (neprekinuti, isprekidani, mješoviti) primjenjuje tekstove i primjenjuje primjenjuje
primjenjuje - samostalno popunjava različite vrste obrazaca u tiskanome i pravopisna pravila i primjenjuje pravopisna pravila i pravopisna pravila i
pravopisna pravila i elektroničkom obliku obilježja pravopisna pravila i obilježja obilježja
obilježja - služi se prikladnim jezičnim strukturama i obilježjima oblikovanja funkcionalnih obilježja funkcionalnih funkcionalnih
funkcionalnog stila pojedinih vrsta tekstova i postiže cjelovitost i povezanost teksta stilova stila u funkcionalnih stilova u skladu sa stilova u skladu sa
u skladu sa svrhom - piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i skladu sa svrhom stilova u skladu sa svrhom teksta svrhom teksta i
teksta i željenim željenim učinkom na primatelja teksta svrhom teksta željenim učinkom
učinkom na - odabire prikladne riječi, pojmove i jezična sredstva i vrstu teksta u skladu na primatelja
primatelja. sa svrhom, temom, tekstom vrstom i funkcionalnim stilom
- primjenjuje usvojena pravopisna pravila i usvaja nova prema zahtjevima
teksta koji piše (npr. pisanje posuđenica)
- prikuplja, razvrstava i povezuje podatke i informacije u skladu sa
specifičnom svrhom pisanja*
- samonadgleda i vrednuje proces stvaranja*

- tekstne vrste: razne upravne, tehničke, poslovne i druge upute (recept,

pravila ponašanja, uputa za rukovanje strojevima ili uporabu uređaja…),
molba, žalba, životopis sa svrhom zaposlenja; raspravljački tekstovi: ocjena i
kritika, komentar

PREPORUKA: učenik treba obavezno utvrditi obilježja najmanje dvaju oblika neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i funkcionalnih stilova. Broj i vrstu isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama obrazovnog sektora u kojem se učenik školuje. Podishod koji se odnosi na razvoj rječnika i njegovu aktivnu uporabu te nadgledanje ponavlja se u svakome razredu
jer je razvoj rječnika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja učenik razvija tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina pisanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

PREPORUKA: sadržaji ishoda A. 3. 1, A. 3. 2, A. 3. 3, A. 3. 4 i A. 3. 5 integracijski su povezani s domenama Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik
i mogu se ostvarivati kroz sadržaje ishoda tih domena.

—237
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 6 - opisuje tipove veza među rečenicama kojima se postiže povezanost i - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
smislenost tekstova prepoznaje veze smjernicama smjernicama opisuje veze među
Učenik opisuje veze - prepoznaje efikasnost, efektivnost i primjerenost teksta primatelju i među rečenicama prepoznaje veze opisuje veze među rečenicama u
među rečenicama u komunikacijskoj situaciji u tekstu i njihov među rečenicama rečenicama u tekstu i njihov
tekstu i njihov - objašnjava i uspoređuje linearanu i paralelnu tekstnu vezu i vezna sredstva utjecaj na u tekstu i njihov tekstu i njihov utjecaj na
utjecaj na - uočava i opisuje vezu funkcionalnog stila i rečeničnih struktura oblikovanje utjecaj na utjecaj na oblikovanje
oblikovanje teksta i - funkcionalno primjenjuje znanje pri oblikovanju značenja teksta značenja oblikovanje oblikovanje značenja te ih
funkcionalno ih značenja značenja te ih funkcionalno
primjenjuje. funkcionalno primjenjuje.
primjenjuje
PREPORUKA: učenje i poučavanje metajezičnim znanjima usmjereno razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj komunikaciji.

A. 3. 7 - prepoznaje i opisuje jezične i izvanjezične razloge stvaranja ili - uz pomoć učitelja - opisuje jezične i - samostalno - samostalno
zastarijevanja riječi prepoznaje jezične izvanjezične opisuje jezične i objašnjava jezične
Učenik objašnjava - objašnjava potrebu za leksičkim posuđivanjem i novotvorenicama na ili izvanjezične razloge izvanjezične i izvanjezične
razloge stvaranja ili odabranim primjerima razloge stvaranja i zastarijevanja riječi razloge stvaranja ili razloge stvaranja ili
zastarijevanja riječi - objašnjava jezične i izvanjezične razloge stvaranja ili zastarijevanja riječi zastarijevanja riječi i prema zastarijevanja riječi zastarijevanja riječi
i odabire riječi - razlikuje arhaizme i historizme i zastarjelice na prototipnim primjerima
i prema modelu smjernicama i odabire riječi i odabire riječi
prikladne - tumači pomodnice i oživljenice na primjerima iz svakodnevne jezične
odabire riječi odabire riječi prikladne prikladne
prakse
kontekstu, svrsi i - odabire riječi prikladne odabranom kontekstu, svrsi i i primateljima prikladne prikladne kontekstu kontekstu, svrsi i i
primateljima. kontekstu kontekstu primateljima

PREPORUKA: sadržaje ovog ishoda preporučuje se ostvariti projektom, istraživanjem i povezati sa slušanjem i čitanjem tiskovina i stručne literature i govora vršnjaka. Pozornost se posvećuje
odnosu strukovnoga i općeuporabnoga leksika, tj. leksiku struke.

A. 3. 8 - uočava i opisuje promjene hrvatskoga jezika i pisama na oglednim - prepoznaje - prepoznaje - opisuje promjene - objašnjava
tekstovima iz različitih vremenskih razdoblja od srednjovjekovlja do promjene promjene hrvatskog jezika i promjene
Učenik objašnjava suvremenosti hrvatskoga jezika i hrvatskoga jezika i pisama na hrvatskog jezika i
jezik kao društvenu - objašnjava međujezične dodire i navodi razloge jezičnoga posuđivanja u pisama na pisama na oglednim pisama na
i povijesnu pojavu prošlosti i sadašnjosti oglednim oglednim tekstovima iz oglednim
podložnu - prepoznaje tuđice i posuđenice i razlikuje ih od prilagođenica
tekstovima iz tekstovima iz jezične prošlosti i tekstovima iz
promjenama. - uočava da je jezik društvena pojava i prepoznaje sociolingvističke i
jezične povijesti jezične povijesti i sadašnjosti jezične prošlosti i
sociokulturne razloge jezičnih pojava i promjena
- razmatra položaj vlastita jezika u hrvatskome i svjetskom kontekstu sadašnjosti sadašnjosti
- zamjećuje jezične pojave u globalizacijskim promjenama i prepoznaje
utjecaj engleskoga jezika na sve svjetske jezike
- promišlja o budućnosti hrvatskog jezika

PREPORUKA: učenik može izraditi vlastiti razlikovni rječnik, rječnik frazema ili rječnik društvene skupine kojoj pripada; može istražiti povijesne slojeve u određenom tekstu.

—238
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 3. 1 - izražava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o književnome tekstu Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje misaone,
kao cjelini emocionalne i estetske osjetljivosti na književni tekst.
Učenik izražava - iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
svoje mišljenje i - obrazlaže svoje razumijevanje teksta
obrazlaže svoj - argumentira svoj kritički stav o književnom tekstu na temelju čitateljskoga
kritički stav o iskustva, znanja o svijetu i znanja o književnosti
književnom tekstu
na temelju
čitateljskog iskustva
i znanja o svijetu.

PREPORUKA: ishod je usmjeren istraživanju osobnoga čitateljskog iskustva i iskazivanju dojma i polazište je različitim pristupima čitanju književnoga teksta.

B. 3. 2 - interpretira i razgovara i/ili usmeno raspravlja o različitim - uz pomoć učitelja - prema - samostalno - samostalno
interpretacijama* književnih tekstova na temelju usporedbe prema interpretira smjernicama interpertira interpretira
Učenik interpretira tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima književne tekstove i interpretira književne tekstove i književne tekstove i
književne tekstove i - objašnjava tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja prema smjernicama književne tekstove i prema smjernicama uspoređuje ih s
uspoređuje ih s književnog teksta s obzirom na sinkronijsku i dijakronijsku perspektivu objašnjava njegova prema smjernicama ih uspoređuje s obzirom na
obzirom na - primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za tematska, objašnjava njegova obzirom na tematska,
tematska, interpretacije književnog teksta žanrovska tematska, žanrovska tematska, žanrovska,
žanrovska, kompozicijska i kompozicijska i žanrovska, kompozicijska i
kompozicijska i stilska obilježja stilska obilježja kompozicijska i stilska obilježja
stilska obilježja. stilska obilježja

PREPORUKE: Književnoteorijski pojmovi funkcionalno se povezuju s književnim tekstom predviđenim za čitanje i objašnjavaju se samo oni zastupljeni u odabranom tekstu te se uče radi
razumijevanja teksta; pojmovi predviđeni u razradi ishoda u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati u sljedećim razredima.
Prednost se daje sljedećim književnim vrstama: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i epska), drama u užem smislu, tragedija, komedija.
*Odnosi se na učenikove interpretacije književnog teksta.

—239
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 3. 3 - istražuje i uspoređuje recepcije književnog teksta koje se razlikuju s - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
obzirom na životno iskustvo, dob, spol, dominantni ukus… objašnjava smjernicama smjernicama interpretira utjecaj
Učenik istražuje i - istražuje i uspoređuje prikazivanje univerzalnih tema u književnim društveno- objašnjava interpretira društveno-
interpretira utjecaj tekstovima različitih književnopovijesnih razdoblja, poetika i kultura povijesnii kulturni društveno- međuodnos povijesnog i
društveno- - objašnjava međuodnos različitih konteksta i književnog teksta (društveno- kontekst i njegov povijesni i kulturni različitih konteksta kulturnog
povijesnog i povijesnih, kulturnih i umjetničkih) utjecaj na različite kontekst i njegov i književnog teksta konteksta na
kulturnog - objašnjava utjecaje konteksta na oblikovanje značenja književnog teksta recepcije utjecaj na značenje književni tekst
konteksta na - istražuje, odabire i uspoređuje različita umjetnička djela kojima je književnog teksta književnog teksta
književni tekst. nadahnuće određeni književni tekst
- istražuje i objašnjava intertekstualnost i intermedijalnost u književnom
tekstu

PREPORUKA se odnosi na ishode B. 3. 1, B. 3. 2 i B. 3. 3: Učenik čita između pet i sedam cjelovitih književnih tekstova od kojih tri kanonska i dva suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema
sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogućnostima učenika, žanrovskoj uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), poetičkoj egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i
uravnoteženosti hrvatskih i svjetskih književnih tekstova. Osim cjelovitih književnih tekstova, čitaju se i ulomci tekstova koje učitelj odabire radi ostvarivanja sadržaja ishoda. Tijekom četvrtog i
petog ciklusa preporučeno je odabrati različite tekstne vrste za čitanje. Prednost se daje odabiru književnih tekstova sljedećih vrsta: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija
(lirska i epska), drama u užem smislu, tragedija, komedija.
Ishod se može ostvarivati u povezanosti s ranije usvojenim znanjima i vještinama iz likovne i glazbene umjetnosti.

B. 3. 4 - obrazlaže svoj odabir teksta za čitanje Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje čitateljske
- promišlja, kao samorefleksivni čitatelj, svoje doživljaje, misli i stavove o kulture učenika i poticanje užitka u čitanju.
Učenik samostalno čitanju
odabire književni - obrazlaže i procjenjuje svoj popis omiljenih književnih tekstova
tekst za čitanje i - tumači univerzalne poruke odabranog teksta
procjenjuje svoje - kritički procjenjuje društvene i modne utjecaje na oblikovanje svojeg
stavove, interese i književnog ukusa
navike vezane uz
čitanje.

PREPORUKA: učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitom odabiru. Ishod je usmjeren na razvoj kritičkoga, problemskoga i literarnoga čitanja i ostvaruje se u povezanosti s ishodima
od A. 3. 1 do A. 3. 5.

—240
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 3. 5 - kreativno primjenjuje iskustvo čitanja književnoga teksta: Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje
- samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima do izražaja dolazi kreativnosti.
Učenik se kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
stvaralački izražava - stvara novi tekst u govorenom ili pisanom obliku na zavičajnom govoru ili
prema vlastitome dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut različitim iskustvima
interesu potaknut - žanrovski preoblikuje književni tekst: dramatizira prozni tekst, preoblikuje
različitim dramski tekst služeći se pripovjednim tehnikama primjenjujući svoje
iskustvima. znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima
- adaptira, dramatizira, piše sinopsis
- priprema scenske i dramske igre
- postavlja i izvodi predstave, snima kratke filmove, crta, slika, izrađuje
strip, rječnik, priručnik
- rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom
pomoću dramskih tehnika, različitih vrsta odgojnoga kazališta i odgojnim
plesom
- razmjenjuje ideje i preuzima pozitivni rizik
- samovrednuje radove
- nadgleda i prati svoj napredak

PREPORUKA: učeniku je ovim ishodom ponuđena mogućnost za stvaralački način izražavanja i dokazivanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom te na temelju usvojenih znanja
i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda formativno se vrednuje. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i
poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

KULTURA I MEDIJI

C. 3. 1 - odabire informacije prema svojim interesima i potrebama i u skladu sa - prema - prema - prema - samostalno
svrhom istraživanja smjernicama smjernicama smjernicama odabire informacije
Učenik u skladu sa - pronalazi informacije u različitim digitalnim „nevidljivim“ bazama, odabire informacije odabire informacije odabire informacije iz različitih izvora u
svrhom istraživanja znanstvenim i komercijalnim bazama podataka i knjižničnim katalozima iz različitih izvora u iz različitih izvora u iz različitih izvora u skladu sa svrhom
odabire informacije - procjenjuje valjanost informacija u skladu sa svrhom istraživanja skladu sa svrhom skladu sa svrhom skladu sa svrhom istraživanja i
iz različitih izvora i - razlikuje pouzdane od nepouzdanih informacija istraživanja i istraživanja i istraživanja i kritički procjenjuje
procjenjuje njihovu - prepoznaje reference i aluzije na druge tekstove i istražuje ih proširujući analizira njihovu dokazuje njihovu procjenjuje njihovu njihovu valjanost
valjanost. svoje spoznaje valjanost valjanost valjanost
- sažima prikupljene informacije i oblikuje novi tekst izbjegavajući
plagiranje

- izvori: tiskani i elektronički, neprekinuti, isprekidani, mješoviti i višestruki

tekstovi; različiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

—241
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 3. 2 - razlikuje utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na oblikovanje - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
vlastitih stavova i vrijednosti i stavova i vrijednosti različitih primatelja s opisuje medijske smjernicama smjernicama analizira medijske
Učenik analizira obzirom na dob, spol i kulturni kontekst tekstove i opisuje medijske analizira medijske tekstove i
medijske tekstove i - objašnjava sadržaj komercijalnih medijskih poruka i ekonomska načela prepoznaje njihov tekstove i tekstove i zaključuje o
zaključuje o funkcioniranja medija utjecaj na prepoznaje njihov objašnjava njihov njihovu utjecaju na
njihovu utjecaju na - analizira medijske poruke i prosuđuje ih u odnosu na vlastite vrijednosti i oblikovanje utjecaj na utjecaj na oblikovanje
oblikovanje stavova stavove stavova i oblikovanje oblikovanje stavova i
i vrijednosti - analizira „nevidljive“ medijske poruke i prepoznaje u medijskim porukama vrijednosti stavova i stavova i vrijednosti
primatelja. skrivene stavove i mišljenja primatelja vrijednosti vrijednosti primatelja
- uspoređuje različite medijske tekstove i uporabu izražajnih sredstava i primatelja primatelja
tehnika kojima je oblikovana medijska poruka
- zaključuje o utjecajima različitih oblika popularne komercijalne kulture
(videoigara, televizijskih emisija, časopisa, novina, filmova) primatelje
- objašnjava vrste medijskog nasilja s obzirom na medijski sadržaj
- uspoređuje izravna i neizravna značenja u medijskom tekstu
- zaključuje kako su predrasude, stereotipi i/ili manipulacija uključeni u
medijski tekst

- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i

stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori

PREPORUKA: projektni zadatak u kojem učenici istražuju funkcionalnu uporabu tehnika i izražajnih sredstava u medijskim porukama te njihov utjecaj na primatelja, primjenjuju informacije i
izražajna sredstva te stvaraju u međudjelovanju s drugima različite vrste tiskanih i elektroničkih, auditivnih, vizualnih i dr. tekstova u skladu sa svojim interesom i znanjem - oblikovanje plakata,
letaka i multimedijskih prezentacija i njihovo objavljivanje.

C. 3. 3 - istražuje tekstove iz različitih izvora vezane uz nacionalnu kulturnu - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
baštinu opisuje utjecaj smjernicama smjernicama objašnjava utjecaj
Učenik objašnjava - obrazlaže važnost određenoga književnog teksta koji je dio nacionalne kulturne baštine na opisuje utjecaj objašnjava utjecaj kulturne baštine na
utjecaj književne i književne i kulturne baštine razvoj vlastitog kulturne baštine na kulturne baštine na razvoj vlastitoga
kulturne baštine na - prosuđuje utjecaj kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog kulturnog razvoj vlastitoga razvoj vlastitoga kulturnog
razvoj vlastitoga identiteta identiteta kulturnog kulturnog identiteta
kulturnog - iskazuje otvorenost i empatiju prema pripadnicima različitih kulturnih identiteta identiteta
identiteta. skupina

- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni,

stručni, medijski tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori;
različita umjetnička djela

PREPORUKA: ishodi C. 3. 1, C. 3. 2 i C. 3. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika i sektorskim područjem u kojemu se učenik obrazuje te u povezanosti s ishodima
A i B domene.

—242
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 3. 4 - samostalno odabire i posjećuje kulturne, umjetničke i društvene događaje Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj stjecanje navike
i manifestacije u stvarnom i digitalnom okružju kao dio svojega posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaja i manifestacija.
Učenik samostalno neposrednoga iskustva učenja
odabire i posjećuje - aktivno se uključuje u kulturni i društveni život zajednice
kulturne i
umjetničke
događaje prema
vlastitome interesu.

PREPORUKA: aktivnosti i sadržaji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja u lokalnoj
zajednici) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Preporučeni izvanučionički sadržaji: posjet kazalištu (kazališne predstave; programi
koji se predstavljaju u kazalištu: organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici…), odlazak u kino i kinoteku, posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i
izdavačke kuće), posjet kulturnim institucijama (knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi, festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski…), tribine i susreti s
književnicima i različitim autorima, sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja, posjeti izložbama, predavanja u fizičkome i digitalnome okružju, sudjelovanje u projektima, mrežni sadržaji
(kulturni portali, mrežni susreti s piscima, virtualne izložbe, virtualne učionice...).

—243
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

4. razred srednje škole (105 + 105 + 105 + 105)

KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 1 - razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi, u skladu sa svrhom i - prema modelu - prema - prema - samostalno
namjenom razgovora (informiranje, pregovaranje, upućivanje i razgovara i/ili smjernicama smjernicama razgovara i/ili
Učenik razgovara zabavljanje*) raspravlja radi razgovara i/ili razgovara i/ili raspravlja prema
i/ili raspravlja o - razgovara radi donošenja zajedničkoga zaključka o mogućem rješenju donošenja raspravlja radi raspravlja prema strukturi i
zadanoj ili slobodno problemske situacije ili o zajedničkoj odluci zaključaka u skladu donošenja strukturi i poštujući zadano
odabranoj temi u - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i s komunikacijskom zaključaka i poštujući zadano vrijeme radi
skladu sa svrhom i obrazlaže svoje mišljenje situacijom i zajedničkih odluka vrijeme radi donošenja
komunikacijskom - primjenjuje tehnike aktivnoga slušanja: podržavajućim komentarima, komunikacijskim u skladu s donošenja zaključaka i
situacijom i parafraziranjem onoga što je čuo i neverbalnim znakovima bontonom komunikacijskom zaključaka i zajedničkih odluka
primjenjuje - prepoznaje i provjerava značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta situacijom i zajedničkih odluka u skladu s
komunikacijski razgovora i rasprave komunikacijskim u skladu s komunikacijskom
bonton.* - govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno bontonom komunikacijskom situacijom i
izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. glasove u dodiru), pravilno izgovara situacijom i komunikacijskim
naglasne cjeline i intonativno naglašava rečenice prema priopćajnoj svrsi i komunikacijskim bontonom
vrsti razgovora i rasprave bontonom
- usmjerava razgovor prema sporazumu / kompromisu koji je prihvatljiv
svim sugovornicima*
- uočava potrebe, osjećaje i vrednote sugovornika s ciljem izricanja
pozitivnih i nedvosmislenih poruka*
- upravlja razgovorom usmjeravajući ga pitanjima i poštuje zadano
vrijeme*
- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje vrijednosnim i
spoznajnim sudovima i konzistentno argumentira*
- uočava i otklanja agresivne, negativne ili prosudbene implikacije*
- prilagođava vlastite stavove temeljem novih spoznaja i spreman je na
kompromise*
- asertivno se odnosi prema sugovornicima*
- primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona
- vrste razgovora: službeni i poslovni razgovor, razgovor o zadanoj ili
slobodno odabranoj temi (iz različitih područja ljudskog djelovanja u
skladu s interesima i dobi učenika); razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi nakon slušanja, čitanja i gledanja
- vrste rasprave: debata, simulirano suđenje, diskusija, polemika, okrugli
stol, sastanak

—244
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

PREPORUKA: učitelj će učenike pripremiti za najmanje jedan razgovor ili najmanje jednu raspravu prema njihovim interesima i potrebama. Učenik usvaja riječi i pojmove tijekom srednjoškolskoga
obrazovanja i usklađuje ih s temom razgovora i rasprave. Razgovori i rasprave mogu biti stvarni ili simulirani i mogu se odvijati u realnom vremenu ili s vremenskom odgodom. Sadržaji i aktivnosti
planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.
Učenik postupno ovladava vještinama razgovora i raspravljanja s obzirom na strukturnu složenost razgovornih i raspravljačkih vrsta iz godine u godinu učenja. Pojedini podishodi ponavljaju se zato
što su oni neizostavni dio učenja i poučavanja, a potom i ovladavanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim
razredima. Učenici trebaju biti stalno izloženi strategijama učenja i komunikacijskim strategijama zato što njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaćanju te uporabi s obzirom na osobine ličnosti
i stilove učenja. Stoga se i komunikacijske strategije ponavljaju iz godine u godinu učenja. Komunikacijske strategije i strategije učenja ne vrednuju se sumativno. Učitelj i učenici dogovaraju teme
razgovora; učitelj predlaže teme razgovora koje su povezane s drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakšavaju usvajanje strukturnih obilježja). Ako učenici nisu
stekli koju od vještina razgovaranja i/ili raspravljanja, učitelj planira aktivnosti koje će im omogućiti ovladavanja.
*Iskaz ishoda isti je u sve četiri godine, no sadržaji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima učenik ovladava u svakoj godini učenja.

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 2 - aktivno sluša raspravljačke tekstove, uživo ili posredovane različitim - aktivno sluša i uz - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i
medijima prema određenoj svrsi slušanja pomoć učitelja prema prema samostalno
Učenik aktivno - kritički vrednuje bitne, potrebne, zanimljive, korisne i važne informacija i uspoređuje i smjernicama smjernicama procjenjuje
sluša prema ideje u obliku govorenog i/ili pisanoga teksta tumači informacije uspoređuje i procjenjuje informacije i ideje
određenoj svrsi - procjenjuje efektivnost i funkcionalnost jezične postave slušanoga teksta i ideje iz slušanoga tumači informacije informacije i ideje te izražava svoje
slušanja i (uporaba riječi, rečeničnih struktura, intonativnih obilježja govora, jezične teksta i ideje u obliku u obliku teksta mišljenje i stav u
procjenjuje kulture) teksta obliku teksta
informacije i ideje u - tumači i procjenjuje slušani tekst
obliku teksta. - oblikuje dobro povezan, smislen i stilski uređen govorni ili pisani
neprekinuti tekst na temelju slušanja
- razlikuje činjenice od stavova i mišljenja*
- procjenjuje razumijevanje na temelju konteksta, prethodno stečenoga
znanja ili vanjskih izvora*
- utvrđuje govornikov način uvjeravanja i zauzima kritički stav*

- tekstovi za slušanje: raspravljački: rasprava, debata, okrugli stolovi,

podijske rasprave, znanstvena predavanja, komentari, kritike, predstave...

PREPORUKA: učenik treba obavezno slušati najmanje jedan tekst prema odabiru učitelja. Učitelj za slušanje odabire raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova (obavijesne i književne).
Za usvajanje novih riječi i provjeru usvojenosti učenik se može služiti popisima riječi koje će samostalno stvarati tijekom školske godine. Strategije slušanja se razvijaju tijekom cijelog
srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od
vještina slušanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih
znanja i vještina.

—245
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 3 - oblikuje i govori raspravljački (ili zabavljački) tekst prema zadanoj ili - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
samostalno odabranoj temi, svrsi i slušateljima oblikuje i govori smjernicama smjernicama oblikuje i govori
Učenik oblikuje i - oblikuje koncept i logično strukturiran tekst prema obilježjima tekstne raspravljačke oblikuje i govori oblikuje i govori raspravljačke
govori raspravljačke vrste tekstove i raspravljačke raspravljačke tekstove i usklađuje
tekstove i usklađuje - govori u skladu s govornom ulogom (komentatora, kritičara, usklađuje tekstove i tekstove i govorenje s
govorenje s nazdravičara) i pridržava se zadanoga vremena govorenje sa usklađuje usklađuje komunikacijskom
komunikacijskom - s razumijevanjem upotrebljava novousvojene riječi u oblikovanju svrhom govorenje sa govorenje s situacijom, svrhom
situacijom, svrhom govorenih tekstova svrhom i komunikacijskom i slušateljima
i slušateljima. - primjenjuje znanje pri prijenosu pisane realizacije jezika u govornu i slušateljima situacijom,
govorne u pisanu prema zakonitostima pravopisne i pravogovorne norme svrhom i
pri govornome nastupu slušateljima
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno
izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. glasove u dodiru), pravilno izgovara
naglasne cjeline i intonativno naglašava rečenice prema priopćajnoj svrsi i
vrsti razgovora i rasprave
- govori standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom i
funkcionalnim stilom
- priprema i odabire ključne argumente i protuargumente u skladu s
temom, svrhom i slušateljima*
- primjereno se služi humorom*

- govorne vrste: usmeni komentar, kritika (knjige, filma, videoigre,

utakmice, likovnoga djela...), prigodni zabavljački govori: npr. zdravica

PREPORUKA: učenik treba uvježbati i izvesti najmanje dva govorna teksta raspravljačkih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru učitelja. Samoprocjenu i vrednovanje učenici provode ili prema
obrascima / ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja se razvijaju tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja. Strategije
uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina govorenja, učitelj planira aktivnosti
za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prethodno stečenih znanja i vještina.

—246
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 4 - čita raspravljačke tekstove prema osobnome i profesionalnom interesu i - razlikuje funkciju - opisuje funkciju i - objašnjava - objašnjava
prema učiteljevu odabiru i obilježja obilježja obilježja funkciju i obilježja
Učenik čita s - čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i raspravljačkih raspravljačkih raspravljačkih raspravljačkih
razumijevanjem objašnjava obilježja teksta tekstova te uz tekstova te prema tekstova na tekstova na
raspravljačke - čita neprekinute, isprekidane i mješovite tekstove u tiskanom i pomoć učitelja smjernicama poznatim poznatim i
tekstove složenih elektroničkom obliku uspoređuje i uspoređuje i primjerima te nepoznatim
struktura prema - prepoznaje strukturna obilježja tekstova i koristi se stečenim znanjima o procjenjuje procjenjuje prema primjerima te
odabranoj svrsi svrsi i funkciji strukture informacije i ideu informacije i ideje smjernicama prema smjernicama
čitanja i procjenjuje - argumentirano procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama: svrhuje u tekstu u tekstu procjenjuje tekst argumentirano
ih. uspoređuje informacije i ideje u tekstu s drugim tekstovima koje je čitao prema zadanim procjenjuje tekst
kao i sa svojim znanjem i iskustvom kako bi oblikovao prosudbe različite odrednicama prema zadanim
vrste; procjenjuje ostvaruje li tekst svoju svrhu odrednicama
- izražajno čita naglas primjenjujući pravogovorna pravila i govorne
vrednote
- povezuje vještine čitanja radi informacije i čitanja iz užitka
- uspješno objašnjava značenja riječi kako bi čitao tečno i točno*
- predviđa značenje nepoznatih riječi i objašnjava njihovo značenje*
- vrednuje i primjenjuje nove informacije iz teksta*

- tekstne vrste: komentar, kritika, esej, molba, žalba, životopis sa svrhom

zaposlenja (Europass)

—247
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 5 - oblikuje i piše neprekinute, isprekidane i mješovite upućivačke i - prema modelu - prema - samostalno - samostalno
raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova (administrativnoga, oblikuje i piše smjernicama oblikuje i piše oblikuje i piše
Učenik oblikuje i publicističkoga, popularnoznanstvenoga i znanstvenoga) prema zadanoj ili raspravljačke oblikuje i piše raspravljačke raspravljačke
piše raspravljačke odabranoj temi i u različite svrhe tekstove i raspravljačke tekstove i tekstove i
tekstove i - prema smjernicama i u skladu sa zadanom temom određuje oblik teksta primjenjuje tekstove i primjenjuje primjenjuje
primjenjuje (neprekinuti, isprekidani, mješoviti) pravopisna pravila primjenjuje pravopisna pravila pravopisna pravila i
pravopisna pravila i - samostalno popunjava različite vrste obrazaca u tiskanome i i obilježja pravopisna pravila i obilježja obilježja
obilježja elektroničkome obliku funkcionalnih i obilježja funkcionalnih funkcionalnih
funkcionalnog stila - služi se prikladnim jezičnim strukturama i obilježjima oblikovanja stilova u skladu sa funkcionalnih stilova u skladu sa stilova u skladu sa
u skladu sa svrhom pojedinih vrsta tekstova svrhom teksta stilova u skladu sa svrhom teksta svrhom teksta i
teksta i željenim - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi i željenom učinku u svrhom teksta željenim učinkom
učinkom na oblikovanju pisanih tekstova na primatelja
primatelja. - piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i
željenim učinkom na primatelja
- odabire i primjenjuje prikladan rječnik i jezična sredstva u skladu s
tekstnom vrstom
- piše u skladu s pravopisnom normom
- preuzima odgovornost za svoj rad

- tekstne vrste: raspravljački tekstovi: komentar, kritika, raspravljački esej;

molba, žalba i poslovni životopis, radni nalog, zahtjev, prijavnica, Europass

PREPORUKA: učenik treba obavezno utvrditi obilježja najmanje dvaju oblika neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i funkcionalnih stilova. Broj i vrstu isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama obrazovnog sektora u kojem se učenik školuje. Podishod koji se odnosi na razvoj rječnika i njegovu aktivnu uporabu te nadgledanje ponavlja se u svakome razredu
jer je razvoj rječnika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja učenik razvija tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina pisanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

PREPORUKA: sadržaji ishoda A. 4. 1, A. 4. 2, A. 4. 3, A. 4. 4 i A. 4. 5 integracijski su povezani s domenama Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik
i mogu se ostvarivati kroz sadržaje ishoda tih domena.

—248
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 4. 6 - opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika na odsječnoj i - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
nadodsječnoj razini (glasovi, fonemi, naglasci) na prototipnim primjerima uočava glasovni smjernicama smjernicama opisuje glasovni
Učenik opisuje - uočava razloge promjene glasova na granicama morfema vezanim uz sustav hrvatskoga uočava glasovni opisuje glasovni sustav hrvatskoga
glasovni sustav pisanje glasova u dodiru jezika i opisuje sustav hrvatskoga sustav hrvatskoga jezika i
hrvatskoga jezika i - uspoređuje govorenu i pisanu realizaciju jezika na primjerima prijenos jezika i opisuje jezika i funkcionalno
funkcionalno - funkcionalno primjenjuje znanja o prijenosu pisane realizacije jezika u govorenoga jezika prijenos funkcionalno prenosi govoreni
prenosi govoreni govorenu i govorene u pisanu prema zakonitostima pravopisne i u pisani i pisanog govorenoga jezika prenosi govoreni jezik u pisani i
jezik u pisani i pravogovorne norme u različitim komunikacijskim situacijama u govoreni u pisani i pisanog jezik u pisani i pisani u govoreni
pisani u govoreni. u govoreni pisani u govoreni

NAPOMENA: Usvajanje fonetskih, fonoloških i prozodijskih znanja na metajezičnoj razini usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi
jezika u svakodnevnoj komunikaciji.

A. 4. 7 - uočava i razlikuje različite značenjske sveze među riječima, npr. frazeme, - uz pomoć učitelja - prema - samostalno - samostalno
poštapalice, višerječne nazive uočava i opisuje smjernicama uočava i opisuje istražuje i opisuje
Učenik istražuje i - opisuje nastanak jezične sveze i njezinu različitost prema zasebnom različite uočava i opisuje različite značenjske sveze
opisuje značenjske značenju svake sastavnice značenjske sveze različite značenjske sveze riječi u različitim
sveze riječi u - ispisuje i objašnjava služeći se rječnicima značenjske sveze iz tekstova riječi u zadanome značenjske sveze riječi u tekstovima i
hrvatskome jeziku. različitih funkcionalnih stilova tekstu riječi u zadanome nepoznatome funkcionalnim
tekstu tekstu stilovima

- uz pomoć učitelja - prema smjernicama - samostalno opisuje - samostalno

A. 4. 8 - opisuje odnose među funkcionalnim stilovima standardnoga jezika
opisuje funkcionalni opisuje odnos odnos funkcionalnog objašnjava uporabu
- objašnjava odnos funkcionalnoga stila prema jezičnoj normi
Učenik objašnjava stil i istražuje funkcionalnog stila i stila i jezične norme i hrvatskoga
- primjenjuje i prihvaća pravila jezične kulture koja se odnose na uporabu
uporabu hrvatskoga suodnos stila i jezične jezične norme na navodi pozitivne standardnoga jezika u
standardnoga jezika
standardnoga jezika norme na oglednim oglednim primjerima primjere iz javnih javnim situacijama
- objašnjava uporabu standardnoga jezika u javnim situacijama
u javnim primjerima situacija
- funkcionalno se služi jezičnim priručnicima
situacijama.

—249
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 4. 1 - izražava svoj emocionalni, spoznajni, estetski dojam o književnome Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje misaone,
tekstu kao cjelini emocionalne i estetske osjetljivosti na književni tekst.
Učenik izražava - iskazuje svoje mišljenje o onome o čemu tekst govori
svoje mišljenje i - obrazlaže svoje razumijevanje teksta
obrazlaže svoj - argumentira svoj kritički stav o književnom tekstu na temelju
kritički stav o čitateljskoga iskustva, znanja o svijetu i znanja o književnosti
književnom tekstu
na temelju
čitateljskog iskustva
i znanja o svijetu.

PREPORUKA: ishod je usmjeren istraživanju osobnoga čitateljskog iskustva i iskazivanju dojma i polazište je različitim pristupima čitanju književnoga teksta.

B. 4. 2 - interpretira i razgovara i/ili usmeno raspravlja o različitim - uz pomoć učitelja - prema - samostalno - samostalno
interpretacijama književnih tekstova na temelju usporedbe prema interpetira smjernicama interpretira interpretira književni
Učenik interpretira tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima književne tekstove i interpretira književni tekst i tekst i prosuđuje ga s
književni tekst i - objašnjava tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja prema smjernicama književne tekstove i prema smjernicama obzirom na
prosuđuje ga s književnog teksta s obzirom na sinkronijsku i dijakronijsku perspektivu ih uspoređuje s prema smjernicama ga prosuđuje s tematska, žanrovska,
obzirom na - samostalno se služi osnovnim književnoteorijskim pojmovima obzirom na ih uspoređuje s obzirom na kompozicijska i
tematska, relevantnim za interpretacije književnog teksta tematska, obzirom na tematska, stilska obilježja
žanrovska, žanrovska, tematska, žanrovska,
kompozicijska i kompozicijska i žanrovska, kompozicijska i
stilska obilježja. stilska obilježja kompozicijska i stilska obilježja
stilska obilježja

PREPORUKE: Književnoteorijski pojmovi funkcionalno se povezuju s književnim tekstom predviđenim za čitanje i objašnjavaju se samo oni zastupljeni u odabranom tekstu te se uče radi
razumijevanja teksta.
Prednost se daje sljedećim književnim vrstama: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i epska), drama u užem smislu, tragedija, komedija.
*Odnosi se na učenikove interpretacije književnog teksta.

—250
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 4. 3 - istražuje promjene književne recepcije i procjenjuje njihove veze s - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
promjenama u društvenom kontekstu interpretira smjernicama smjernicama prosuđuje utjecaj
Učenik prosuđuje - istražuje i prosuđuje prikazivanje univerzalnih tema u književnim društveno- interpretira prosuđuje društveno-
utjecaje društveno- tekstovima različitih književnopovijesnih razdoblja, poetika i kultura povijesni i kulturni društveno- međuodnos povijesnog i
povijesnoga i - interpretira međuodnos različitih konteksta i književnog teksta kontekst i njegov povijesni i kulturni različitih konteksta kulturnog konteksta
kulturnog konteksta (društveno-povijesnih, kulturnih i umjetničkih) utjecaj na različite konteksti i njegov i književnog teksta na književni tekst
na književni tekst. - interpretira utjecaje konteksta na oblikovanje značenja književnog teksta recepcije utjecaj na
- odabire, istražuje i uspoređuje tekstove i umjetnička djela iz različitih književnog teksta značenje
područja stvaralaštva: strip, film, kazalište, glazbu, slikarstvo, kiparstvo, književnog teksta
arhitekturu, ples, fotografiju, dizajn i uspoređuje ih s književnim tekstom
po nekom kriteriju: stilskom, povijesnom, tematskom…
- istražuje i procjenjuje intertekstualnost i intermedijalnost u književnom
tekstu

PREPORUKA se odnosi na ishode B. 4. 1, B. 4. 2 i B. 4. 3: Učenik čita između pet i sedam cjelovitih književnih tekstova od kojih tri kanonska i dva suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema
sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogućnostima učenika, žanrovskoj uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), poetičkoj egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i
uravnoteženosti hrvatskih i svjetskih književnih tekstova. Osim cjelovitih književnih tekstova, čitaju se i ulomci tekstova koje učitelj odabire radi ostvarivanja sadržaja ishoda. Tijekom četvrtog i
petog ciklusa preporučeno je odabrati različite tekstne vrste za čitanje. Prednost se daje odabiru književnih tekstova sljedećih vrsta: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija
(lirska i epska), drama u užem smislu, tragedija, komedija.
Ishod se može ostvarivati u povezanosti s ranije usvojenim znanjima i vještinama iz likovne i glazbene umjetnosti.

- obrazlaže svoj odabir teksta za čitanje

B. 4. 4 Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje čitateljske
- promišlja, kao samorefleksivni čitatelj, svoje doživljaje, misli i stavove o
kulture učenika i poticanje užitka u čitanju.
Učenik samostalno čitanju
odabire književni - obrazlaže i procjenjuje svoj popis omiljenih književnih tekstova
tekst za čitanje i - kritički prosuđuje po čemu književni tekst obogaćuje njegovu spoznaju,
kritički procjenjuje maštu, osjećaje i vrijednosti
- kritički procjenjuje svoje stavove o svjetonazorskim, moralnim, političkim,
svoje stavove i
emocionalnim ili društvenim problemima i pitanjima na temelju odabranoga
vrijednosti vezane
teksta kojega je pročitao
uz čitanje.

PREPORUKA: učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitom odabiru. Ishod je usmjeren na razvoj kritičkoga, problemskoga i literarnoga čitanja i ostvaruje se u povezanosti s ishodima
od A. 4. 1 do A. 4. 5.

—251
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 4. 5 - kreativno primjenjuje iskustvo čitanja književnog teksta: Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje
- samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima do izražaja dolazi kreativnosti.
Učenik se kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje
stvaralački izražava - stvara novi tekst u govorenome ili pisanom obliku na zavičajnome
prema vlastitome govoru ili dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku potaknut različitim
interesu potaknut iskustvima
različitim - žanrovski preoblikuje književni tekst: dramatizira prozni tekst,
iskustvima. preoblikuje dramski tekst služeći se pripovjednim tehnikama primjenjujući
svoje znanje o žanrovskim i strukturnim obilježjima
- adaptira, dramatizira, piše sinopsis
- priprema scenske i dramske igre
- postavlja i izvodi predstave, snima kratke filmove, crta, slika, izrađuje
strip, rječnik, priručnik...
- rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom
pomoću dramskih tehnika, različitih vrsta odgojnoga kazališta i odgojnim
plesom
- razmjenjuje ideje i preuzima pozitivni rizik
- samovrednuje radove
- nadgleda i prati svoj napredak

PREPORUKA: učeniku je ovim ishodom ponuđena mogućnost za stvaralački način izražavanja i dokazivanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom te na temelju usvojenih znanja
i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u radno-dokumentarnoj mapi. Ostvarivanje ishoda formativno se vrednuje. Učitelj cijeni učenikovu samostalnost i
poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

KULTURA I MEDIJI

C. 4. 1 - odabire informacije prema svojim interesima i potrebama i u skladu sa - prema - organizira i - uspoređuje - uspoređuje i
svrhom istraživanja smjernicama povezuje informacije i kritički vrednuje
Učenik uspoređuje i - poznaje pravila i zakone vezane uz korištenje informacija i izvora uspoređuje informacije s njihove izvore i informacije i njihove
kritički vrednuje informacija informacije i postojećim povezuje ih s izvore te povezuje
informacije i njihove - objašnjava i primjenjuje kriterije za procjenu informacije i izvora njihove izvore vrijednosnim postojećim odabrane
izvore i povezuje informacije
sustavom znanjem i informacije s
odabrane - uspoređuje i procjenjuje informacije iz raznih izvora sa svhom procjene
vrijednosnim postojećim znanjem
pouzdanosti, vjerodostojnosti, točnosti, autorstva i gledišta
informacije s - procjenjuje objektivnost informacija sustavom i vrijednosnim
postojećim znanjem - samonadgleda postojeće znanje i vrijednosni sustav te ga reorganizira u sustavom.
i vrijednosnim skladu s novim informacijama
sustavom.
- izvori: tiskani i elektronički, neprekinuti, isprekidani, mješoviti i
višestruki tekstovi; različiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

—252
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 4. 2 - procjenjuje utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na - uz pomoć učitelja - prema - samostalno - samostalno
oblikovanje vlastitih stavova i vrijednosti i stavova i vrijednosti različitih razlikuje utjecaj smjernicama objašnjava utjecaj procjenjuje utjecaj
Učenik procjenjuje primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst medijskih tekstova objašnjava utjecaj medijskih tekstova medijskih tekstova
utjecaj medijskih - tumači cenzuru u medijskim izvorima na doživljaj medijskih tekstova na doživljaj na doživljaj
tekstova na - objašnjava na koji se način stvaraju trendovi u medijima stvarnosti i na doživljaj stvarnosti i stvarnosti i
doživljaj stvarnosti i - procjenjuje sadržaj medijskih poruka oblikovanje stvarnosti i oblikovanje oblikovanje
oblikovanje - procjenjuje utjecaj različitih oblika popularne komercijalne kulture identiteta oblikovanje identiteta identiteta
identiteta (videoigara, televizijskih i radijskih emisija, časopisa, novina, filmova, primatelja identiteta primatelja primatelja
primatelja. reklamnih poruka) na primatelje primatelja
- procjenjuje izravna i neizravna značenja u medijskom tekstu s obzirom
na kontekst, stavove i vrijednosti

- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i

stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori

PREPORUKA: projektni zadatak u kojem učenici istražuju funkcionalnu uporabu tehnika i izražajnih sredstava u medijskim porukama te njihov utjecaj na primatelja, primjenjuju informacije i
izražajna sredstva te stvaraju u međudjelovanju s drugima različite vrste tiskanih i elektroničkih, auditivnih, vizualnih i dr. tekstova u skladu sa svojim interesom i znanjem - oblikovanje plakata,
letaka i multimedijskih prezentacija i njihovo objavljivanje.

C. 4. 3 - istražuje tekstove iz različitih izvora i povezuje ih s različitim kulturnim - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
krugovima prepoznaje smjernicama smjernicama objašnjava
Učenik objašnjava - uspoređuje pojave iz različitih kulturnih krugova i opisuje njihove povezanost opisuje objašnjava povezanost
povezanost utjecaje na oblikovanje kulturnog identiteta vlastitoga povezanost povezanost vlastitoga kulturnog
vlastitoga kulturnog - razmjenjuje ideje, stavove i vrijednosti s pripadnicima različitih kulturnih kulturnog vlastitoga vlastitoga identiteta s
identiteta s krugova identiteta s kulturnog kulturnog određenim
određenim - prosuđuje utjecaj različitih kulturnih krugova na oblikovanje vlastitoga određenim identiteta s identiteta s kulturnim krugom
kulturnim krugom. kulturnog identiteta kulturnim krugom određenim određenim
- iskazuje otvorenost i empatiju prema pripadnicima različitih kulturnih kulturnim krugom kulturnim krugom
skupina

- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni,

stručni, medijski tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni medijski
izvori; različita umjetnička djela

PREPORUKA: ishodi C. 4. 1, C. 4. 2 i C. 4. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika i sektorskom području u kojemu se učenik obrazuje te u povezanosti s ishodima A
i B domene.

—253
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

C. 4. 4 - samostalno odabire i posjećuje kulturne, umjetničke i društvene događaje Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj stjecanje navike
i manifestacije u stvarnom i digitalnom okružju kao dio svojega posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaja i manifestacija.
Učenik samostalno neposrednoga iskustva učenja
odabire i posjećuje - aktivno se uključuje u kulturni i društveni život zajednice
kulturne i
umjetničke
događaje prema
vlastitome interesu.

PREPORUKA: aktivnosti i sadržaji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja u lokalnoj
zajednici) te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Preporučeni izvanučionički sadržaji: posjet kazalištu (kazališne predstave; programi
koji se predstavljaju u kazalištu: organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici…), odlazak u kino i kinoteku, posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i
izdavačke kuće), posjet kulturnim institucijama (knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi, festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski…), tribine i susreti s
književnicima i različitim autorima, sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja, posjeti izložbama, predavanja u fizičkome i digitalnome okružju, sudjelovanje u projektima, mrežni sadržaji
(kulturni portali, mrežni susreti s piscima, virtualne izložbe, virtualne učionice...).

—254
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

1. razred srednje škole (105 + 105 + 105)

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 1 - razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi u skladu sa svrhom i - razgovara i /ili - prema - prema - samostalno
namjenom: informiranje, upućivanje i zabavljanje* i prepoznaje svrhu i raspravlja prema smjernicama smjernicama razgovara i /ili
Učenik razgovara i/ili namjenu razgovora modelu radi razgovara i/ili razgovara i /ili raspravlja radi
raspravlja o zadanoj - razgovara prema obrascima grupnoga razgovora: uvjeravanje, pregovaranje i razmjene raspravlja radi raspravlja radi razmjene
ili slobodno raspravljanje* informacija i u razmjene razmjene informacija i u
odabranoj temi u - primjenjuje kulturološke obrasce razgovora: razgovor s vršnjacima u skladu s informacija i u informacija i u skladu s
skladu sa svrhom i slobodno vrijeme, razgovor s vršnjacima u didaktičkoj situaciji, razgovor komunikacijskom skladu s skladu s komunikacijskom
komunikacijskom uvjetovan međukulturnim razlikama, razgovor sa starijim osobama u situacijom i komunikacijskom komunikacijskom situacijom i
situacijom i neformalnoj/formalnoj situaciji, razgovor u poslovne svrhe* komunikacijskim situacijom i situacijom i komunikacijskim
primjenjuje - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže bontonom komunikacijskim komunikacijskim bontonom
komunikacijski svoje mišljenje bontonom bontonom
bonton.* - primjenjuje tehnike aktivnog slušanja (podržavajućim komentarima,
parafraziranjem onoga što je čuo i neverbalnim znakovima)
- prepoznaje i provjerava značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta
razgovora i rasprave*
- služi se standardnim jezikom u komunikacijskim situacijama koje to nalažu
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno
izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. strana imena i prezimena, riječi stranog
podrijetla)
- razlikuje činjenice od mišljenja i uočava pristranost i namjeru sugovornika*
- razgovara radi razmjene informacija te procjenjuje njihovu relevantnost i
točnost*
- odabire informacije kojima rješava problemske situacije ili zadatke*
- odabire informacije i provjerava relevantnost i točnost informacija*
- obrazlaže i potkrepljuje svoj stav*
- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje jednostavnim
primjerima i analogijama*
- primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona
- vrste razgovora: razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon
slušanja, čitanja i gledanja; anketa i intervju
- vrste rasprava: diskusija i razgovor u krugu

—256
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

PREPORUKA: učitelj će učenike pripremiti za najmanje jedan razgovor ili najmanje jednu raspravu prema njihovim interesima i potrebama. Učenik usvaja riječi i pojmove tijekom srednjoškolskoga
obrazovanja i usklađuje ih s temom razgovora i rasprave. Razgovori i rasprave mogu biti stvarni ili simulirani i mogu se odvijati u realnom vremenu ili s vremenskom odgodom. Sadržaji i aktivnosti
planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.
Učenik postupno ovladava vještinama razgovora i raspravljanja s obzirom na strukturnu složenost razgovornih i raspravljačkih vrsta iz godine u godinu učenja. Pojedini podishodi ponavljaju se zato što
su oni neizostavni dio učenja i poučavanja, a potom i ovladavanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima.
Učenici trebaju biti stalno izloženi strategijama učenja i komunikacijskim strategijama zato što njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaćanju te uporabi s obzirom na osobine ličnosti i stilove
učenja. Stoga se i komunikacijske strategije ponavljaju iz godine u godinu učenja. Komunikacijske strategije i strategije učenja ne vrednuju se sumativno. Učitelj i učenici dogovaraju teme razgovora;
učitelj predlaže teme razgovora koje su povezane s drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakšavaju usvajanje strukturnih obilježja). Ako učenici nisu stekli koju od
vještina razgovaranja i/ili raspravljanja, učitelj planira aktivnosti koje će im omogućiti ovladavanja.
*Iskaz ishoda isti je u sve tri godine, no sadržaji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima učenik ovladava u svakoj godini učenja.

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- aktivno sluša opisne i pripovjedne tekstove uživo ili posredovane različitim
A. 1. 2 - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i
medijima prema određenoj svrsi slušanja
prema smjernicama prema smjernicama prema smjernicama samostalno izdvaja
Učenik aktivno sluša - izdvaja, razvrstava i objašnjava bitne, potrebne, zanimljive, korisne i važne
izdvaja osnovne izdvaja i razvrstava izdvaja i razvrstava i razvrstava
prema određenoj informacija i ideje u obliku govorenoga i/ili pisanoga teksta
informacije i ideje osnovne informacije i ideje informacije i ideje
svrsi slušanja, izdvaja - analizira efektivnost i funkcionalnost jezične postave (uporaba riječi,
bitne za svrhu informacije i ideje bitne za svrhu bitne za svrhu
i razvrstava osnovne rečeničnih struktura) slušanoga teksta i neverbalnu komunikaciju
slušanja bitne za svrhu slušanja u obliku slušanja u obliku
- selektivno sluša prema svrsi slušanja* (obrazovna, javna, osobna)
informacije i ideje u slušanja teksta teksta
- stvara bilješke na temelju slušanja*
tekst.
- tekstovi za slušanje: opisni i pripovjedni: priča, bajka, izvješće, priopćenje,
putopis; govorne i razgovorne vrste predviđene za godinu školovanja

PREPORUKA: učenik treba obavezno slušati najmanje jedan tekst prema odabiru učitelja. Učitelj za slušanje odabire opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova (obavijesne i
književne) te govorne i razgovorne vrste predviđene za godinu školovanja. Za usvajanje novih riječi i provjeru usvojenosti učenik se može služiti popisima riječi koje će samostalno stvarati tijekom
školske godine. Strategije slušanja se razvijaju tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u
svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina slušanja, učitelj planira aktivnosti koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba
učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—257
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 3 - oblikuje i govori opisne i pripovjedne tekstove o zadanoj ili slobodno - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
odabranoj temi prema svrsi govorenja i slušateljima oblikuje i govori smjernicama smjernicama oblikuje i govori
Učenik oblikuje i - određuje temu, oblik, namjenu i svrhu govora u slobodno odabranoj temi opisne i oblikuje i govori oblikuje i govori opisne i
govori opisne i - oblikuje koncept i logično strukturiran tekst prema obilježjima tekstne pripovjedne opisne i opisne i pripovjedne
pripovjedne tekstove vrste tekstove i usklađuje pripovjedne pripovjedne tekstove i usklađuje
i usklađuje govorenje - govori u skladu s govornom ulogom (izvjestitelja, sudionika događaja, govorenje sa tekstove i usklađuje tekstove i usklađuje govorenje s
s komunikacijskom pripovjedača) svrhom govorenje sa govorenje sa komunikacijskom
situacijom, svrhom i - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi u oblikovanju svrhom svrhom i situacijom, svrhom
slušateljima. govorenih tekstova slušateljima i slušateljima
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: pravilno
intonira riječi i rečenice (upotrebljava naglasak kao razlikovno sredstvo,
pravilno određuje rečeničnu melodiju, stanku i tempo, služi se neverbalnim i
paraverbalnim znakovima)
- govori standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom i
funkcionalnim stilom vrste teksta koji govori

- govorne vrste: opisne i i pripovjedne: usmeni opis, priča, anegdota, vijest,

obavijest, izvješće, izjava, priopćenje, molba...

PREPORUKA: učenik treba uvježbati i izvesti najmanje dva govorna teksta opisnih i pripovjednih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru učitelja. Pri odabiru tekstnih vrsta valja voditi računa u
raznolikosti tekstova za slušanje, govorenje, čitanje i pisanje (izbjeći ponavljanje istih vrsta tekstova). Samoprocjenu i vrednovanje učenici provode ili prema obrascima/ljestvicama procjene koje
priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja se razvijaju tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima
podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina govorenja, učitelj planira aktivnosti koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i
aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—258
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 4 - čita opisne i pripovjedne tekstove prema osobnom i profesionalnom - uočava osnovna - prepoznaje - razlikuje osnovna - opisuje osnovna
interesu i prema učiteljevu odabiru povezujući vještine čitanja radi obilježja i svrhu osnovna obilježja i obilježja i svrhu obilježja i svrhu
Učenik čita s informacije i čitanja iz užitka ili potrebe opisnih i svrhu opisnih i opisnih i opisnih i
razumijevanjem - čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja pripovjednih pripovjednih pripovjednih pripovjednih
prema svrsi čitanja - čita neprekinute, isprekidane i mješovite tekstove u tiskanom i tekstova te izdvaja tekstova te izdvaja tekstova te tekstova te
opisne i pripovjedne elektroničkom obliku prema zadanoj svrsi čitanja (informiranje, zabavljanje) izravno navedene izravno navedene objašnjava uz samostalno
tekstove složenih - opisuje osnovna obilježja tekstova i služi se stečenim znanjima o svrsi i informacije u informacije i ideje u pomoć smjernica objašnjava izravno i
struktura te izdvaja i funkciji strukture teksta tekstu tekstu izravno i neizravno neizravno navedene
objašnjava osnovne - izdvaja informacije, razlikuje podatke po važnosti, određuje osnovne ideje u navedene informacije i ideje
informacije i ideje. tekstu, prepoznaje izravna i neizravna značenja* informacije i ideje u
- izražajno čita naglas primjenjujući pravogovorna pravila i govorne vrednote tekstu
- povezuje vještine čitanja radi informacije i čitanja iz užitka
- aktivira prethodno stečeno znanje postavljajući pitanja*
- određuje svrhu čitanja (samostalno ili prema zadatku)*
- stvara pretpostavke o tekstu i letimičnim pregledom teksta utvrđuje
ključne podatke ili dijelove teksta*
- čita tekst po dijelovima i parafrazira*
- podcrtava ključne podatke i glavne ideje*
- oblikuje pitanja o tekstu*
- služi se rječnikom i pomoćnom literaturom*
- izdvaja nove riječi i pojmove iz čitanog teksta i provjerava njihovo značenje
služeći se rječnicima*

- tekstne vrste: opisne i pripovjedne - opis (subjektivni i objektivni),

putopis, reportaža, biografija, novinsko i tehničko izvješće, vijest, obavijest...

PREPORUKA: učenik treba utvrditi obilježja najmanje dviju tekstnih vrsta (neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i različitih funkcionalnih stilova). Broj isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama. Strategije čitanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju
primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina čitanja, učitelj planira aktivnosti koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize
potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—259
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 5 - oblikuje i piše neprekinute, isprekidane i mješovite obavijesne i pripovjedne - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
tekstove različitih funkcionalnih stilova (administrativnoga, publicističkoga i oblikuje i piše smjernicama smjernicama oblikuje i piše
Učenik oblikuje i piše književnoumjetničkoga) pema zadanoj ili slobodno odabranoj temi i u opisne i oblikuje i piše oblikuje i piše opisne i
opisne i pripovjedne različite svrhe pripovjedne opisne i opisne i pripovjedne
tekstove i - prema smjernicama i u skladu sa zadanom temom određuje oblik teksta tekstove i pripovjedne pripovjedne tekstove i
primjenjuje (neprekinuti, isprekidani, mješoviti) primjenjuje tekstove i tekstove i primjenjuje
pravopisna pravila i - samostalno popunjava različite vrste obrazaca u tiskanome i elektroničkom pravopisna pravila i primjenjuje primjenjuje pravopisna pravila i
obilježja obliku obilježja pravopisna pravila i pravopisna pravila i obilježja
funkcionalnih stilova - odabire prikladne riječi, pojmove i jezična sredstva i vrstu teksta u skladu sa funkcionalnih obilježja obilježja funkcionalnih
u skladu sa svrhom svrhom, temom, tekstom vrstom i funkcionalnim stilom stilova u skladu sa funkcionalnih funkcionalnih stilova u skladu sa
teksta i željenim - postiže cjelovitost i povezanost teksta svrhom teksta stilova u skladu sa stilova u skladu sa svrhom teksta i
učinkom na - s razumijevanjem upotrebljava novousvojene riječi u oblikovanju pisanih svrhom teksta svrhom teksta i željenim učinkom
primatelja. tekstova željenim učinkom na primatelja.
- primjenjuje usvojena pravopisna pravila i usvaja nova prema zahtjevima na primatelja
teksta koji piše (pravila sastavljenoga i nesastavljenoga pisanja, pisanje riječi
iz stranih jezika, pisanje točke sa zarezom, dvotočke, trotočke i zagrada i
njihova razlikovna uloga kao pravopisnih znakova...)
- prepoznaje svrhu teksta (obrazovna, javna, profesionalna)*
- prikuplja, razvrstava i povezuje podatke i informacije u skladu sa
specifičnom svrhom pisanja*
- uređuje tekst kako bi pojasnio njegov smisao te učinak na primatelja*
- provjerava gramatičku i pravopisnu točnost*
- pokazuje kompetencije stvaralaštva i kreativnosti u izravnoj interakciji s
drugima*

- tekstne vrste: opisni i pripovjedni tekstovi: subjektivni i objektivni opis,

tehnički opis; obavijest, izvješće, vijest, biografija, putopis, reportaža

PREPORUKA: učenik treba obavezno utvrditi obilježja najmanje dvaju oblika neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i funkcionalnih stilova. Broj i vrstu isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama obrazovnog sektora u kojem se učenik školuje. Podishod koji se odnosi na razvoj rječnika i njegovu aktivnu uporabu te nadgledanje ponavlja se u svakome razredu jer
je razvoj rječnika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja učenik razvija tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se
i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina pisanja, učitelj planira aktivnosti koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na
temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.
Sadržaji ishoda A. 1. 1, A. 1. 2, A. 1. 3, A. 1. 4 i A. 1. 5 integracijski su povezani s domenama Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i mogu se
ostvarivati kroz sadržaje ishoda tih domena.

—260
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 1. 6 - funkcionalno primjenjuje jezična znanja potrebna za pisanje opisnih i - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
pripovjednih tekstova: funkcionalno smjernicama smjernicama funkcionalno
Učenik funkcionalno - služi se veznim sredstvima kojima se iskazi povezuju u smislenu cjelinu: primjenjuje jezična funkcionalno funkcionalno primjenjuje jezična
primjenjuje jezična uporabom veznika, priloga, zamjenica, redom riječi, ponavljanjima pravila primjerena primjenjuje jezična primjenjuje jezična pravila primjerena
pravila pri zajedničkih elemenata i sl. opisnim i pravila primjerena pravila primjerena opisnim i
oblikovanju teksta u - u opisivanju većinom koristi imenice i pridjeve, glagole stanja... pripovjednim opisnim i opisnim i pripovjednim
skladu s njegovom - zapaža linearnu vezu među rečenicama kao bitnu osobinu pripovijedanja, a tekstovima pripovjednim pripovjednim tekstovima u skladu
vrstom i svrhom. paralelnu kao bitnu osobinu opisivanja i primjenjuje ih u pisanju tekstovima tekstovima u skladu s njegovom svrhom
- oblikuje cjelovite i povezane rečenice koje jasno i točno izražavaju željeni s njegovom svrhom
smisao
- prikladno odabire rečenice različite strukture, složenosti i dužine u skladu sa
svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja
- služi se novim riječima u oblikovanju smislenih govornih i pisanih tekstova
u skladu s njihovom svrhom

PREPORUKA: učenje i poučavanje jezičnim znanjima usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj komunikaciji i
povezano je s jezičnim obilježjima tekstnih vrsta predviđenih za godinu učenja i poučavanja.

A. 1. 7 - opisuje odnos sadržaja i značenja leksema u kontekstu - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
- razlikuje konotativno i denotivno, podruštveljeno i pojedinačno značenje na prepoznaje smjernicama smjernicama opisuje značenjske
Učenik opisuje temelju konteksta značenjske odnose prepoznaje opisuje značenjske odnose među
značenjske odnose - prepoznaje i razlikuje leksičko-semantičke odnose u kontekstu među riječima na značenjske odnose odnose među riječima na temelju
među riječima na - otkriva načine i razloge proširivanja značenja riječi i posljedice temelju konteksta među riječima na riječima na temelju konteksta
temelju konteksta. višeznačnosti u kontekstu temelju konteksta konteksta

—261
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 1. 1 - izražava svoj emocionalni, spoznajni i estetski dojam o književnom tekstu Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje misaone,
kao cjelini emocionalne i estetske osjetljivosti na književni tekst.
Učenik izražava svoje - iskazuje svoje mišljenje i stavove o onome o čemu tekst govori
mišljenje i obrazlaže - obrazlaže svoje razumijevanje teksta
svoj kritički stav o - kritički se osvrće na književni tekst na temelju čitateljskoga iskustva i znanja
književnom tekstu o svijetu
na temelju
čitateljskog iskustva
i znanja o svijetu.

PREPORUKA:ishod je usmjeren istraživanju osobnoga čitateljskog iskustva i iskazivanju dojma i polazište je različitim pristupima čitanju književnoga teksta.

B. 1. 2 - odabire i primjenjuje strategije čitanja književnog teksta koje su mu - prema - uočava žanrovska - prepoznaje - prepoznaje
potrebne za razumijevanje književnoga teksta smjernicama obilježja književnog žanrovska obilježja žanrovska obilježja
Učenik čita s - prepoznaje žanrovska obilježja (npr. u proznom tekstu: tema, likovi; u uočava žanrovska teksta i prema književnog teksta i književnog teksta
razumijevanjem poeziji: motivi, tema; dramskom tekstu: kompozicija drame...) i stilske obilježja i uz pomoć smjernicama prema smjernicama te samostalno
književni tekst, odrednice (npr. u poeziji jezično-stilsko sredstva, ritam...) i kompozicijske učitelja izdvaja izdvaja pojedine izdvaja pojedine izdvaja pojedine
prepoznaje njegova sastavnice i njihov utjecaj na oblikovanje smisla i značenja književnog teksta pojedine kompozicijske kompozicijske kompozicijske
žanrovska obilježja i - prepoznaje žanrovsku pripadnost teksta kompozicijske sastavnice sastavnice sastavnice
izdvaja osnovne - uočava intertekstualnost i intermedijalnost u književnim i drugim sastavnice
kompozicijske umjetničkim djelima
sastavnice. - stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom:
- žanrovski preoblikuje književni tekst
- stvaralački odgovara na tekst tako što stvara novi u govorenom ili pisanom
obliku (na zavičajnom govoru ili dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku)
- priprema scenske i dramske igre
- postavlja i izvodi predstave, snima kratke filmove, crta, slika, izrađuje strip,
rječnik, priručnik...
- rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom
pomoću dramskih tehnika, različitih vrsta odgojnog kazališta i odgojnim
plesom
- pokazuje svoju misaonu, emocionalnu i estetsku osjetljivost na tekst

—262
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

PREPORUKA: književnoteorijski pojmovi funkcionalno se povezuju s književnim tekstom predviđenim za čitanje i objašnjavaju se samo oni zastupljeni u odabranom tekstu te se uče radi
razumijevanja teksta; pojmovi predviđeni u razradi ishoda u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati u sljedećim razredima.
Učenik u školskoj godini čita između pet i sedam cjelovitih književnih tekstova, od kojih dva kanonska i tri suvremena (ostale prema odabiru), odabrana prema sljedećim kriterijima: recepcijsko-
spoznajnim mogućnostima učenika, žanrovskoj uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), poetičkoj egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i uravnoteženosti hrvatskih i svjetskih književnih
tekstova. Osim cjelovitih književnih tekstova, čitaju se i ulomci tekstova koje učitelj odabire radi ostvarivanja sadržaja ishoda. Tijekom četvrtog i petog ciklusa preporučeno je odabire različite tekstne
vrste za čitanje. Prednost se daje odabiru suvremenih književnih tekstova sljedećih vrsta: kratke priče, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drama u užem smislu i komedije.
Ishod se može ostvarivati u povezanosti s ranije usvojenim znanjima i vještinama iz likovne i glazbene umjetnosti.

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 1. 3 - obrazlaže svoj odabir teksta za čitanje Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje čitateljske
- promišlja, kao samorefleksivni čitatelj, svoje doživljaje, misli i stavove o kulture učenika i poticanje užitka u čitanju.
Učenik samostalno čitanju
odabire književni - obrazlaže i procjenjuje svoj popis omiljenih književnih tekstova
tekst za čitanje i - objašnjava svoje čitateljske navike
komentira svoje - objašnjava u čemu uživa kad čita i potkrepljuje primjerima iz teksta
stavove, interese i
navike vezane uz
čitanje.

PREPORUKA: učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitom odabiru. Ishod je usmjeren na razvoj kritičkoga, problemskoga i literarnoga čitanja i ostvaruje se u povezanosti s ishodima od
A 1. 1 do A 1. 5.

KULTURA I MEDIJI

C. 1. 1 - odabire informacije prema svojim interesima i potrebama i u skladu sa - prema - prema - prema - samostalno
svrhom istraživanja smjernicama smjernicama smjernicama odabire relevantne
Učenik u skladu sa - istražuje podatke o autoru, izdanju i nakladniku izvora odabire informacije odabire relevantne odabire relevantne informacije iz
svrhom istraživanja - definira i artikulira potrebu za informacijom iz jednog izvora u informacije iz informacije iz različitih izvora u
odabire informacije iz - prepoznaje različite potencijalne izvore informacija skladu sa svrhom različitih izvora u različitih izvora u skladu sa svrhom
različitih izvora i - prepoznaje korist od traženja određene informacije istraživanja skladu sa svrhom skladu sa svrhom istraživanja i
provjerava njihovu - opisuje opseg i način pretrage informacije istraživanja istraživanja i provjerava njihovu
valjanost. - provjerava valjanost informacija u skladu sa svrhom istraživanja provjerava njihovu valjanost
- uočava pristranost izvora informacija valjanost
- razlikuje činjenice od mišljenja

- izvori: tiskani i elektronički, neprekinuti, isprekidani, mješoviti i višestruki

tekstovi; različiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

—263
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 1. 2 - prepoznaje utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
svakodnevni život primatelja prepoznaje utjecaj smjernicama smjernicama istražuje i tumači
Učenik istražuje i - istražuje medijsku poruku unutar medijskoga teksta i kome je ona medijskih tekstova opisuje utjecaj istražuje i tumači utjecaj medijskih
tumači utjecaj namijenjena na svakodnevni medijskih tekstova utjecaj medijskih tekstova na
medijskih tekstova - uočava pozitivne strane medijskih sadržaja život primatelja na svakodnevni tekstova na svakodnevni život
na svakodnevni život - prepoznaje i razlikuje mišljenje i činjenice u medijskom tekstu život primatelja svakodnevni život primatelja
primatelja. - prepoznaje izravna i neizravna značenja u medijskom tekstu s obzirom na primatelja
kontekst, stavove i vrijednosti koje promiče
- istražuje predrasude, stereotipe i/ili manipulaciju u medijskom tekstu

- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i

stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori

PREPORUKA: projektni zadatak u kojem učenici istražuju funkcionalnu uporabu tehnika i izražajnih sredstava u medijskim porukama te njihov utjecaj na primatelja, primjenjuju informacije i izražajna
sredstva te stvaraju u međudjelovanju s drugima različite vrste tiskanih i elektroničkih, auditivnih, vizualnih i dr. tekstova u skladu sa svojim interesom i znanjem - oblikovanje plakata, letaka i
multimedijskih prezentacija i njihovo objavljivanje.

- istražuje tekstove iz različitih izvora i u njima uočava različitost kulturnih

C. 1. 3 - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
vrijednosti i obrazaca ponašanja
prepoznaje utjecaj smjernicama smjernicama objašnjava utjecaj
Učenik objašnjava - razlikuje kulturne obrasce supkulturnih skupina mladih i njihov utjecaj u
kulturnih opisuje utjecaj objašnjava utjecaj kulturnih
utjecaj kulturnih književnim tekstovima, kazališnim predstavama, filmu, stripu; medijskim i
vrijednosti i kulturnih kulturnih vrijednosti i
vrijednosti i obrazaca višemedijskim tekstovima
obrazaca u vrijednosti i vrijednosti i obrazaca u
u različitim - prosuđuje utjecaj kulturnih vrijednosti i obrazaca na razvoj vlastitoga
različitim obrazaca u obrazaca u različitim
kulturnog identiteta
tekstovima na tekstovima na različitim različitim tekstovima na
- usvaja pozitivne kulturne vrijednosti i obrasce
oblikovanje vlastitog oblikovanje tekstovima na tekstovima na oblikovanje
kulturnog identiteta. vlastitoga oblikovanje oblikovanje vlastitoga
- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni,
kulturnog vlastitoga vlastitoga kulturnog
stručni, medijski tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori;
identiteta kulturnog kulturnog identiteta
različita umjetnička djela
identiteta identiteta

PREPORUKA: ishodi C. 1. 1, C. 1. 2 i C. 1. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika i sektorskim područjem u kojemu se učenik obrazuje te u povezanosti s ishodima
domena Komunikacija i jezik i Književnost i stvaralaštvo.

—264
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 1. 4 - samostalno odabire i posjećuje kulturne, umjetničke i društvene događaje i Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj stjecanje navike
manifestacije u stvarnom i digitalnom okružju kao dio svojega neposrednoga posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaja i manifestacija.
Učenik samostalno iskustva učenja
odabire i posjećuje - aktivno se uključuje u kulturni i društveni život zajednice
kulturne i umjetničke
događaje prema
vlastitome interesu.

PREPORUKA: aktivnosti i sadržaji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja u lokalnoj zajednici)
te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Preporučeni izvanučionički sadržaji: posjet kazalištu (kazališne predstave; programi koji se
predstavljaju u kazalištu: organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici…), odlazak u kino i kinoteku, posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke kuće),
posjet kulturnim institucijama (knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi, festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski…), tribine i susreti s književnicima i
različitim autorima, sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja, posjeti izložbama, predavanja u fizičkome i digitalnome okružju, sudjelovanje u projektima, mrežni sadržaji (kulturni portali, mrežni
susreti s piscima, virtualne izložbe, virtualne učionice...).

—265
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

2. razred srednje škole (105 + 105 + 105)

KOMUNIKACIJA I JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 1 - razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi u skladu sa svrhom i - razgovara i - prema - prema - samostalno
namjenom (informiranje, upućivanje, pregovaranje, zabavljanje) i prepoznaje raspravlja prema smjernicama smjernicama razgovara i
Učenik razgovara svrhu i namjenu razgovora modelu radi razgovara i razgovara i raspravlja radi
i/ili raspravlja o - primjenjuje kulturološke obrasce razgovora: razgovor s vršnjacima u upućivanja raspravlja radi raspravlja radi upućivanja
zadanoj ili slobodno slobodno vrijeme, razgovor s vršnjacima u didaktičkoj situaciji, razgovor sugovornika u upućivanja upućivanja sugovornika,
odabranoj temi u uvjetovan međukulturnim razlikama, razgovor sa starijim osobama u skladu s sugovornika i sugovornika, pregovaranja i
skladu sa svrhom i neformalnoj/formalnoj situaciji, razgovor u poslovne svrhe komunikacijskom pregovaranja u pregovaranja i provjere
komunikacijskom - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže situacijom i skladu s provjere informacija i ideja u
situacijom i svoje mišljenje komunikacijskim komunikacijskom informacija i ideja u skladu s
primjenjuje - primjenjuje tehnike aktivnoga slušanja: podržavajućim komentarima, bontonom situacijom i skladu s komunikacijskom
komunikacijski parafraziranjem onoga što je čuo i neverbalnim znakovima komunikacijskim komunikacijskom situacijom i
bonton.* - provjerava i prepoznaje značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta bontonom situacijom i komunikacijskim
razgovora i rasprave* komunikacijskim bontonom
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno bontonom
izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. riječi stranoga podrijetla), pravilno
intonira rečenice
- razgovara radi upućivanja sugovornika i pregovaranja zbog zajedničkoga
rješavanja problemske situacije ili donošenja odluke*
- usmjerava razgovor na bitno s ciljem zajedničkoga rješavanja problema*
- uočava potrebe, osjećaje i vrednote sugovornika s ciljem izricanja pozitivnih i
nedvosmislenih poruka*
- upravlja razgovorom ograničavajući količinu informacija i postavlja ciljana
pitanja*
- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje ih citatima iz
relevantnih i pouzdanih izvora*
- procjenjuje tuđa mišljenja u skladu sa svojim stavovima i gledištem*
- primjenjuje pravila komunikacijskoga bontona

- vrste razgovora: službeni i poslovni razgovor, intervju, razgovor o zadanoj ili

slobodno odabranoj temi nakon slušanja, čitanja i gledanja
- vrste rasprave: plenarna rasprava, diskusija

—266
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

PREPORUKA: učitelj će učenike pripremiti za najmanje jedan razgovor ili najmanje jednu raspravu prema njihovim interesima i potrebama. Učenik usvaja riječi i pojmove tijekom srednjoškolskoga
obrazovanja i usklađuje ih s temom razgovora i rasprave. Razgovori i rasprave mogu biti stvarni ili simulirani i mogu se odvijati u realnom vremenu ili s vremenskom odgodom. Sadržaji i aktivnosti
planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.
Učenik postupno ovladava vještinama razgovora i raspravljanja s obzirom na strukturnu složenost razgovornih i raspravljačkih vrsta iz godine u godinu učenja. Pojedini podishodi ponavljaju se zato što
su oni neizostavni dio učenja i poučavanja, a potom i ovladavanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima.
Učenici trebaju biti stalno izloženi strategijama učenja i komunikacijskim strategijama zato što njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaćanju te uporabi s obzirom na osobine ličnosti i stilove
učenja. Stoga se i komunikacijske strategije ponavljaju iz godine u godinu učenja. Komunikacijske strategije i strategije učenja ne vrednuju se sumativno. Učitelj i učenici dogovaraju teme razgovora;
učitelj predlaže teme razgovora koje su povezane s druge dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakšavaju usvajanje strukturnih obilježja). Ako učenici nisu stekli koju od
vještina razgovaranja i/ili raspravljanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja.
* Iskaz ishoda isti je u sve tri godine, no sadržaji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima učenik ovladava u svakoj godini učenja.

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 2 - aktivno sluša izlagačke tekstove uživo ili posredovane različitim medijima - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i
prema određenoj svrsi slušanja prema smjernicama prema smjernicama prema smjernicama samostalno
Učenik aktivno - analizira, razvrstava i objašnjava bitne, potrebne, zanimljive, korisne i važne razvrstava osnovne razvrstava osnovne analizira i analizira i
sluša prema informacija i ideje u obliku govorenoga i/ili pisanoga teksta informacije u tekst informacije i ideje u razvrstava osnovne razvrstava osnovne
određenoj svrsi - opisuje svojim riječima efektivnost i funkcionalnost jezične postave (uporaba tekst informacije i ideje u informacije i ideje u
slušanja, analizira i riječi, rečeničnih struktura, stilskih izražajnih sredstava, govorne vrednote) i tekst tekst
razvrstava osnovne neverbalna obilježja slušanoga teksta
informacije i ideje - oblikuje dobro povezan, smislen i stilski uređen govorni ili pisani neprekinuti
u tekst. ili isprekidani tekst na temelju slušanja
- prati razumijevanje na temelju konteksta i prije stečenoga znanja*
- oblikuje natuknice i bilješke tijekom slušanja*
- odgovara na pitanja, sažima i preoblikuje slušani tekst*

- tekstovi za slušanje: izlagački - usmeni obavijesni prikaz /prezentacija iz

struke, radijski ili televizijski prikaz, popularno predavanje, javni govor;
govorne i razgovorne vrste predviđene za godinu učenja

PREPORUKA: učenik treba obavezno slušati najmanje jedan tekst prema odabiru učitelja. Učitelj za slušanje odabire izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova (obavijesne i književne) te
govorne i razgovorne vrste predviđene za godinu učenja. Za usvajanje novih riječi i provjeru usvojenosti učenik se može služiti popisima riječi koje će samostalno stvarati tijekom školske godine.
Strategije slušanja se razvijaju tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim
razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina slušanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i
učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—267
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 3 - oblikuje i govori izlagački tekst prema zadanoj ili samostalno odabranoj temi, - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
svrsi ili slušateljima oblikuje i govori smjernicama smjernicama oblikuje i govori
Učenik oblikuje i - oblikuje natuknice, koncept i logično strukturiran tekst prema obilježjima izlagačke tekstove i oblikuje i govori oblikuje i govori izlagačke tekstove i
govori izlagačke tekstne vrste usklađuje izlagačke tekstove i izlagačke tekstove i usklađuje
tekstove i - govori prikladno se služeći natuknicama, bilješkama, karticama, plakatima i govorenje sa usklađuje usklađuje govorenje s
usklađuje računalnim prikazima svrhom govorenje sa govorenje sa komunikacijskom
govorenje s - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi i slušateljima u svrhom svrhom i situacijom, svrhom
komunikacijskom oblikovanju govorenih tekstova slušateljima i slušateljima
situacijom, svrhom - govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno
i slušateljima. izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. riječi stranoga podrijetla), pravilno
intonira rečenice, služi se verbalnima i paraverbalnim obilježjima: gestama,
mimikom, položajima tijela
- govori standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom i
funkcionalnim stilom vrste teksta koji govori
- vrednuje i samovrednuje govor*
- pretražuje, prikuplja i raspoređuje ključne podatke za odabranu temu*

- govorne vrste: izlagačke - usmena prezentacija / usmeni prikaz, javni govor,

popularno predavanje

PREPORUKA: učenik treba uvježbati i izvesti najmanje dva govorna teksta izlagačkih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru učitelja. Samoprocjenu i vrednovanje učenici provode ili prema
obrascima/ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja se razvijaju tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i
usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina govorenja, učitelj planira aktivnosti za učenike
koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—268
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 4 - čita izlagačke tekstove prema osobnom i profesionalnom interesu i prema - prepoznaje - razlikuje funkciju i - opisuje funkciju i - opisuje funkciju i
učiteljevu odabiru funkciju i osnovna osnovna obilježja osnovna obilježja obilježja izlagačkih
Učenik čita s - čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i opisuje obilježja izlagačkih izlagačkih tekstova izlagačkih tekstova tekstova na
razumijevanjem obilježja teksta tekstova te uz te uz pomoć na poznatim poznatim i
prema odabranoj - čita neprekinute, isprekidane i mješovite tekstove u tiskanome i pomoć učitelja smjernica analizira primjerima te nepoznatim
svrsi čitanja elektroničkom obliku analizira informacije i ideje u analizira i sažima primjerima te
izlagačke tekstove - opisuje strukturalna obilježja tekstova i koristi se stečenim znanjima o svrsi i informacije u tekstu informacije i ideje u sažima informacije
složenih struktura funkciji strukture teksta tekstu tekstu i ideje u tekstu,
te analizira i - analizira informacije i ideje; povezuje i sažima informacije i ideje u tekstu, svoje zaključke
povezuje citira, parafazira podupire
informacije i ideje. - izražajno čita naglas primjenjujući pravogovorna pravila i govorne vrednote prikladnim citatima
- povezuje vještine čitanja radi informacije i čitanja iz užitka
- prepoznaje značenje riječi i iz rečeničnoga konteksta ili ga izvodi iz značenja
nekoga dijela riječi koji mu je poznat*
- razvrstava podatke u tablice i dijagrame*
- tekstne vrste: prikaz, zapisnik, sažetak; pismo (osobno i javno), govor...

PREPORUKA: učenik treba utvrditi obilježja najmanje dviju tekstnih vrsta (neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i različitih funkcionalnih stilova). Broj isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama. Strategije čitanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskoga obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i
nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina čitanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti
planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prethodno stečenih znanja i vještina.

—269
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 5 - oblikuje i piše neprekinute, isprekidane i mješovite izlagačke tekstove - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
različitih funkcionalnih stilova (administrativnoga, publicističkoga i oblikuje i piše smjernicama smjernicama oblikuje i piše
Učenik oblikuje i književnoumjetničkoga) prema zadanoj ili odabranoj temi i u različite svrhe izlagačke tekstove i oblikuje i piše oblikuje i piše izlagačke tekstove i
piše izlagačke - prema smjernicama i u skladu sa zadanom temom određuje oblik primjenjuje izlagačke tekstove i izlagačke tekstove i primjenjuje
tekstove i (neprekinuti, isprekidani, mješoviti) pravopisna pravila i primjenjuje primjenjuje pravopisna pravila i
primjenjuje - samostalno popunjava različite vrste obrazaca u tiskanome i elektroničkom obilježja pravopisna pravila i pravopisna pravila i obilježja
pravopisna pravila i obliku funkcionalnih obilježja obilježja funkcionalnih
obilježja - koristi se prikladnim jezičnim strukturama i obilježjima oblikovanja pojedinih stilova stila u funkcionalnih funkcionalnih stilova u skladu sa
funkcionalnog stila vrsta tekstova i postiže cjelovitost i povezanost teksta skladu sa svrhom stilova u skladu sa stilova u skladu sa svrhom teksta i
u skladu sa svrhom - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne temi i željenom učinku u teksta svrhom teksta svrhom teksta i željenim učinkom
teksta i željenim oblikovanju pisanih tekstova željenim učinkom na primatelja
učinkom na - piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i željenim na primatelja
primatelja. učinkom na primatelja
- odabire prikladne riječi, pojmove i jezična sredstva i vrstu teksta u skladu sa
svrhom, temom, tekstom vrstom i funkcionalnim stilom
- primjenjuje usvojena pravopisna pravila i usvaja nova prema potrebama
teksta koji piše (npr. uspravno nizanje i nizanje zarezom; razlikovna uloga
zareza, kosa crta, navodnici, pisanje glasova č, ć, dž, đ, j u tuđicama...)
- preuzima incijativu u procesu oblikovanja i objavljivanja teksta u različitim
medijima*

- tekstne vrste: prikaz, sažetak, zapisnik, govor i pismo (osobno i javno)...

PREPORUKA: učenik treba obavezno utvrditi obilježja najmanje dvaju oblika neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i funkcionalnih stilova. Broj i vrstu isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama obrazovnog sektora u kojem se učenik školuje. Podishod koji se odnosi na razvoj rječnika i njegovu aktivnu uporabu te nadgledanje ponavlja se u svakome razredu jer
je razvoj rječnika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja učenik razvija tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijavaju se
i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina pisanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti
planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.
Sadržaji ishoda A. 2. 1, A. 2. 2, A. 2. 3, A. 2. 4 i A. 2. 5 integracijski su povezani s domenama Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i mogu se
ostvarivati kroz sadržaje ishoda tih domena.

—270
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 2. 6 - funkcionalno primjenjuje jezična znanja potrebna za pisanje izlagačkih - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
tekstova funkcionalno smjernicama smjernicama funkcionalno
Učenik - služi se veznim sredstvima kojima se iskazi povezuju u smislenu cjelinu: primjenjuje jezična funkcionalno funkcionalno primjenjuje jezična
funkcionalno uporabom veznika, priloga, zamjenica, redom riječi, ponavljanjima zajedničkih pravila primjerena primjenjuje jezična primjenjuje jezična pravila primjerena
primjenjuje jezična elemenata, odnosno uporabom raznih oblika jezičnog povezivanja koji mogu izlagačkim pravila primjerena pravila primjerena izlagačkim
pravila pri doprinijeti (npr. objašnjavanju neke pojave i sl.) tekstovima izlagačkim izlagačkim tekstovima u skladu
oblikovanju teksta - oblikuje cjelovite i povezane rečenice koje jasno i točno izražavaju željeni tekstovima tekstovima u skladu s njegovom svrhom
u skladu s smisao s njegovom svrhom
njegovom vrstom i - prikladno odabire rečenice različite strukture, složenosti i dužine u skladu sa
svrhom. svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja
- u izlagačkim tekstovima nudi informacije o temi, objašnjava neki postupak,
uspoređuje (pojave se identificiraju imenovanjem, svrstavanjem u razred, vrstu
ili razlaganjem u dijelove: tipične su i varijante s glagolima: sadrži, sastoji se,
uključuje, sastavljen je… i sl.)
- primjenjuje nove riječi u oblikovanju smislenih govornih i pisanih tekstova u
skladu s njihovom svrhom

PREPORUKA: učenje i poučavanje jezičnim znanjima usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj komunikaciji i
povezano s jezičnim obilježjima tekstnih vrsta predviđenih za godinu učenja i poučavanja.

A. 2. 7 - prepoznaje i opisuje riječi koje pripadaju općeuporabnome i leksiku - uz pomoć učitelja - prema - samostalno - samostalno
ograničene uporabe, npr. dijalektizmima, nazivima, razgovornom jeziku ili prepoznaje riječi iz smjernicama izdvaja riječi iz razlikuje riječi iz
Učenik opisuje žargonu, frazama i sl. određenoga prepoznaje i određenoga različitih leksičkih
leksičke slojeve u - prepoznaje homonimiju i pleonazme leksičkog sloja opisuje riječi iz leksičkog sloja i slojeva i odabire ih
standardnome - odabire riječi iz različitih leksičkih slojeva prikladno kontekstu, svrsi i određenoga prema zadanom prikladno
jeziku i odabire primateljima leksičkog sloja i kontekstu pravilno kontekstu, svrsi i
riječi prikladne navodi prikladne odabire riječi primateljima
kontekstu, svrsi i kontekste za
primateljima. njihovu uporabu

PREPORUKA: sadržaje ishoda preporučuje se ostvariti projektom i istraživanjem i povezati sa slušanjem i čitanjem lokalnih glasila, proučavanjem stručne literature i sl. Učenici odabiru one jezične
slojeve s kojima su najbolje upoznati i kojima su najčešće izloženi. Prema vrsti obrazovanja i obrazovnome sektoru u kojemu se učenik školuje uči se i poučava o odnosu strukovnoga i općeuporabnoga
leksika, tj. o leksiku struke.

—271
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 2. 1 - izražava svoj emocionalni, spoznajni i estetski dojam o književnom tekstu kao Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje misaone,
cjelini emocionalne i estetske osjetljivosti na književni tekst.
Učenik izražava - iskazuje svoje mišljenje i stavove o onome o čemu tekst govori
svoje mišljenje i - obrazlaže svoje razumijevanje teksta
obrazlaže svoj - kritički se osvrće na književni tekst na temelju čitateljskoga iskustva i znanja
kritički stav o o svijetu
književnom tekstu
na temelju
čitateljskog iskustva
i znanja o svijetu.

PREPORUKA: ishod je usmjeren istraživanju osobnoga čitateljskog iskustva i iskazivanju dojma i polazište je različitim pristupima čitanju književnoga teksta.

B. 2. 2 - odabire i primjenjuje strategije čitanja književnoga teksta koje su mu - uz pomoć učitelja - uz pomoć - objašnjava - objašnjava
potrebne za razumijevanje književnoga teksta utvrđuje eksplicitna smjernica prenesena značenja prenesena značenja
Učenik čita s - utvrđuje izravna i neizravna značenja u tekstu, objašnjava prenesena značenja u tekstu prepoznaje i povezujući više povezujući izravno i
razumijevanjem značenja, objašnjava smisao književnog teksta razjašnjava izravno navedenih neizravno navedene
književni tekst te - primjenjuje osnovne književnoteorijske pojmove relevantne za interpretaciju prenesena značenja elemenata u elemente u tekstu
ga objašnjava. književnog teksta i opisuje smisao književnom tekstu i te objašnjava
- stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom: književnog teksta opisuje njegov smisao književnog
- žanrovski preoblikuje književni tekst smisao teksta podupirući
- stvaralački odgovara na tekst tako što stvara novi u govorenom ili pisanom svoje zaključke
obliku (na zavičajnom govoru ili dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku) podatcima iz teksta
- priprema scenske i dramske igre
- postavlja i izvodi predstave, snima kratke filmove, crta, slika, izrađuje strip,
rječnik, priručnik...
- rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom pomoću
dramskih tehnika, različitih vrsta odgojnog kazališta i odgojnim plesom
- pokazuje svoju misaonu, emocionalnu i estetsku osjetljivost na tekst

PREPORUKA: književnoteorijski pojmovi funkcionalno se povezuju s književnim tekstom predviđenim za čitanje i objašnjavaju se samo oni zastupljeni u odabranom tekstu te se uče radi
razumijevanja teksta; pojmovi predviđeni u razradi ishoda u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati u sljedećim razredima. Učenik u školskoj godini čita između pet i
sedam cjelovitih književnih tekstova od kojih dva kanonska i tri suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogućnostima učenika, žanrovskoj
uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), poetičkoj egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i uravnoteženosti hrvatskih i svjetskih književnih tekstova. Osim cjelovitih književnih tekstova,
čitaju se i ulomci tekstova koje učitelj odabire radi ostvarivanja sadržaja ishoda. Tijekom četvrtog i petog ciklusa preporučeno je odabrati različite tekstne vrste za čitanje. Prednost se daje odabiru
suvremenih književnih tekstova sljedećih vrsta: kratke priče, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska), drama u užem smislu i komedije.

—272
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 2. 3 - obrazlaže svoj odabir teksta za čitanje Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje čitateljske
- promišlja, kao samorefleksivni čitatelj, svoje doživljaje, misli i stavove o kulture učenika i poticanje užitka u čitanju.
Učenik samostalno čitanju
odabire književni - obrazlaže i procjenjuje svoj popis omiljenih književnih tekstova
tekst za čitanje i - opisuje temeljne društvene vrijednosti koje je uočio u odabranom
komentira svoje književnom tekstu (npr. demokracija, ravnopravnost, inkluzivnost, toleranciju,
stavove, interese i osobne slobode, solidarnost, društvena pravednost ili održivi razvoj)
navike vezane uz - objašnjava što utječe na njegov književni ukus
čitanje.

PREPORUKA: učenik čita najmanje jedan književni tekst prema samostalnom odabiru. Ishod je usmjeren na razvoj kritičkoga, problemskoga i literarnoga čitanja i ostvaruje se u povezanosti s ishodima
od A. 2. 1 do A. 2. 5.

KULTURA I MEDIJI

C. 2. 1 - odabire informacije prema svojim interesima i potrebama i u skladu sa - prema - prema - prema - samostalno
svrhom istraživanja smjernicama smjernicama smjernicama odabire informacije
Učenik u skladu sa - istražuje informacije koristeći napredno pretraživanje odabire informacije odabire informacije odabire informacije iz različitih izvora u
svrhom istraživanja - analizira valjanost informacija u skladu sa svrhom istraživanja iz različitih izvora u iz različitih izvora u iz različitih izvora u skladu sa svrhom
odabire informacije - prepoznaje utjecaje konteksta na tumačenje informacija skladu sa svrhom skladu sa svrhom skladu sa svrhom istraživanja i
iz različitih izvora i istraživanja i istraživanja i istraživanja i dokazuje njihovu
dokazuje njihovu - izvori: tiskani i elektronički, neprekinuti, isprekidani, mješoviti i višestruki prepoznaje njihovu analizira njihovu dokazuje njihovu valjanost
valjanost. tekstovi; različiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori valjanost valjanost valjanost

—273
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 2. 2 - uočava utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na oblikovanje - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
vlastitoga životnoga stila i životnoga stila različitih primatelja s obzirom na opisuje utjecaj smjernicama smjernicama objašnjava utjecaj
Učenik istražuje i dob, spol i kulturni kontekst (ponašanje, odnosi; moda: stil stanovanja ili medijskih tekstova opisuje utjecaj objašnjava utjecaj medijskih tekstova
objašnjava utjecaj odjeće, radne i prehrambene navike; zdravlje) na oblikovanje medijskih tekstova medijskih tekstova na oblikovanje
medijskih tekstova - objašnjava vrste medijskoga nasilja i prepoznaje ih u medijskom sadržaju životnog stila na oblikovanje na oblikovanje životnog stila
na oblikovanje - objašnjava utjecaj medijskih sadržaja na emocije i fiziološke reakcije primatelja životnog stila životnog stila primatelja
životnog stila primatelja primatelja primatelja
primatelja. - objašnjava utjecaj različitih oblika popularne komercijalne kulture (videoigara,
televizijskih i radijskih emisija, časopisa, novina, filmova, reklamnih poruka) na
primatelje
- uočava simboliku medijskoga jezika i prepoznaje trivijalne medijske poruke
- prepoznaje različita stilska sredstva u medijskim tekstovima (npr. ironiju,
sarkazam, aluziju…)
- objašnjava izravna i neizravna značenja u medijskom tekstu s obzirom na
kontekst, stavove i vrijednosti

- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i

stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori

PREPORUKA: projektni zadatak u kojem učenici istražuju funkcionalnu uporabu tehnika i izražajnih sredstava u medijskim porukama te njihov utjecaj na primatelja, primjenjuju informacije i izražajna
sredstva te stvaraju u međudjelovanju s drugima različite vrste tiskanih i elektroničkih, auditivnih, vizualnih i dr. tekstova u skladu sa svojim interesom i znanjem - oblikovanje plakata, letaka i
multimedijskih prezentacija i njihovo objavljivanje.

C. 2. 3 - istražuje tekstove iz različitih izvora i u njima uočava utjecaj komercijalizacije - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
i masovne kulture opisuje utjecaj smjernicama smjernicama objašnjava utjecaj
Učenik objašnjava - uočava i razlikuje karakteristike masovne kulture masovne kulture na opisuje utjecaj objašnjava utjecaj masovne kulture na
utjecaj masovne - prepoznaje i objašnjava obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i kiča u oblikovanje masovne kulture na masovne kulture na oblikovanje
kulture na umjetnosti i obrazlaže svoje reakcije na njih vlastitoga oblikovanje oblikovanje vlastitoga
oblikovanje - opisuje razliku između masovne i tzv. visoke kulture kulturnog vlastitoga vlastitoga kulturnog
vlastitoga - prosuđuje utjecaj masovne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta identiteta kulturnog kulturnog identiteta
kulturnog - usvaja pozitivne kulturne vrijednosti i obrasce identiteta identiteta
identiteta.
- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni,
stručni, medijski tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori;
različita umjetnička djela

PREPORUKA: ishodi C. 2. 1, C. 2. 2 i C. 2. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika i sektorskim područjem u kojemu se učenik obrazuje te u povezanosti s ishodima A i
B domene.

—274
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- samostalno odabire i posjećuje kulturne, umjetničke i društvene događaje i
C. 2. 4 Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj stjecanje navike
manifestacije u stvarnom i digitalnom okružju kao dio svojega neposrednog
posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaja i manifestacija.
Učenik samostalno iskustva učenja
odabire i posjećuje - aktivno se uključuje u kulturni i društveni život zajednice
kulturne i
umjetničke
događaje prema
vlastitome interesu.

PREPORUKA: aktivnosti i sadržaji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja u lokalnoj zajednici)
te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Preporučeni izvanučionički sadržaji: posjet kazalištu (kazališne predstave; programi koji se
predstavljaju u kazalištu: organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici…), odlazak u kino i kinoteku, posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke kuće),
posjet kulturnim institucijama (knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi, festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski…), tribine i susreti s književnicima i
različitim autorima, sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja, posjeti izložbama, predavanja u fizičkome i digitalnome okružju, sudjelovanje u projektima, mrežni sadržaji (kulturni portali, mrežni
susreti s piscima, virtualne izložbe, virtualne učionice...).

—275
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

3. razred srednje škole (105 + 105 + 105)

KOMUNIKACIJA I JEZIK
ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI
OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 1 - razgovara o zadanoj ili slobodno odabranoj temi u skladu sa svrhom i - prema modelu - prema - prema - samostalno
namjenom: informiranje, upućivanje, uvjeravanje, zabavljanje* i prepoznaje razgovara i/ili smjernicama smjernicama razgovara i/ili
Učenik razgovara svrhu i namjenu razgovora raspravlja radi razgovara i/ili razgovara i/ili raspravlja radi
i/ili raspravlja o - raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom i obrazlaže uvjeravanja raspravlja radi raspravlja radi uvjeravanja
zadanoj ili svoje mišljenje sugovornika u svoje uvjeravanja uvjeravanja sugovornika u svoje
slobodno - primjenjuje tehnike aktivnog slušanja: podržavajućim komentarima, stavove i ideje te ih sugovornika u svoje sugovornika u svoje stavove i ideje,
odabranoj temi u parafraziranjem onoga što je čuo i neverbalnim znakovima obrazlaže u skladu s stavove i ideje te ih stavove i ideje, samostalno
skladu sa svrhom i - točno primjenjuje stručni leksik u skladu s temom razgovora komunikacijskom procjenjuje u samostalno procjenjuje i
komunikacijskom - služi se standardnim jezikom u komunikacijskim situacijama koje to nalažu situacijom i skladu s procjenjuje i prilagođava vlastite
situacijom i - govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno komunikacijskim komunikacijskom prilagođava vlastite stavove temeljem
primjenjuje izgovara glasove, riječi, naglaske bontonom situacijom i stavove temeljem novih spoznaja i
komunikacijski - razgovara radi ruvjeravanja sugovornika radi zajedničkog rješavanja komunikacijskim novih spoznaja u spreman je na
bonton.* problemske situacije ili donošenja odluke* bontonom skladu s kompromise u
- uvjerava sugovornika u pozitivne vrijednosti svojih poruka* komunikacijskom skladu s
- proširuje temu razgovora aktivirajući postojeće znanje* situacijom i komunikacijskom
- prepoznaje i uzima u obzir osjećaje i potrebe sugovornika* komunikacijskim situacijom i
- oblikuje vrijednosne tvrdnje, obrazlaže ih i potkrepljuje provjerenim bontonom komunikacijskim
podacima do kojih je došao istraživanjem različitih izvora* bontonom
- raspravlja u skladu sa slobodno odabranom ili zadanom temom* prema
zadanoj strukturi: redoslijed govornika, uloge govornika, vremensko
ograničenje, pravila rasprave*
- procjenjuje misli, osjećaje i stavove i razmjenjuje ih cjelovito i smisleno, u
skladu sa situacijom*
- prilagođava vlastite stavove temeljem novih spoznaja i spreman je na
kompromise*
- asertivno se odnosi prema sugovornicima*
- primjenjuje pravila komunikacijskog bontona
- vrste razgovora: poslovni razgovor, razgovor o zadanoj ili slobodno
odabranoj temi (iz različitih područja ljudskog djelovanja u skladu s interesima
i dobi učenika); razgovor o zadanoj ili slobodno odabranoj temi nakon
slušanja, čitanja i gledanja
- vrste rasprave: debata, simultano suđenje, panel-rasprava

—276
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

PREPORUKA: učitelj će učenike pripremiti za najmanje jedan razgovor ili najmanje jednu raspravu prema njihovim interesima i potrebama. Učenik usvaja riječi i pojmove tijekom srednjoškolskoga
obrazovanja i usklađuje ih s temom razgovora i rasprave. Razgovori i rasprave mogu biti stvarni ili simulirani i mogu se odvijati u realnom vremenu ili s vremenskom odgodom. Sadržaji i aktivnosti
planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.
Učenik postupno ovladava vještinama razgovora i raspravljanja s obzirom na strukturnu složenost razgovornih i raspravljačkih vrsta iz godine u godinu učenja. Pojedini podishodi ponavljaju se zato što
su oni neizostavni dio učenja i poučavanja, a potom i ovladavanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima.
Učenici trebaju biti stalno izloženi strategijama učenja i komunikacijskim strategijama zato što njihovo ovladavanje ovisi o odabiru i prihvaćanju te uporabi s obzirom na osobine ličnosti i stilove
učenja. Stoga se i komunikacijske strategije ponavljaju iz godine u godinu učenja. Komunikacijske strategije i strategije učenja ne vrednuju se sumativno. Učitelj i učenici dogovaraju teme razgovora;
učitelj predlaže teme razgovora koje su povezane s drugim dvjema domenama ili su primjerene vrsti razgovora ili rasprave (olakšavaju usvajanje strukturnih obilježja). Ako učenici nisu stekli koju od
vještina razgovaranja i/ili raspravljanja, učitelj planira aktivnosti koje će im omogućiti ovladavanja.
*Iskaz ishoda isti je u sve tri godine, no sadržaji se razlikuju s obzirom na vrstu razgovora i rasprave kojima učenik ovladava u svakoj godini učenja.

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 2 - aktivno sluša upućivačke i raspravljačke tekstove uživo ili posredovane - aktivno sluša i uz - aktivno sluša i - aktivno sluša i - aktivno sluša i
različitim medijima prema određenoj svrsi slušanja pomoć učitelja prema smjernicama prema smjernicama samostalno
Učenik aktivno - uspoređuje i tumači bitne, osnovne informacija i ideje u obliku govorenoga uspoređuje uspoređuje uspoređuje i tumači uspoređuje i tumači
sluša prema i/ili pisanoga teksta informacije iz informacije u obliku informacije i ideje u informacije i ideje
određenoj svrsi - procjenjuje efektivnost i funkcionalnost jezične postave slušanoga teksta slušanoga teksta teksta obliku teksta te izražava svoje
slušanja, (uporaba riječi, rečeničnih struktura) i neverbalne znakove mišljenje i stav u
uspoređuje i - oblikuje dobro povezan, smislen i stilski uređen govorni ili pisani neprekinuti obliku teksta
tumači osnovne tekst na temelju slušanja
informacije i ideje - služi se prethodno stečenim znanjem za proširivanje ili nadopunjavanje
u obliku teksta. tumačenja*
- povezuje ograničeno tumačenje sa širim društvenim ili jezičnim
kontekstom*

- tekstovi za slušanje: raspravljački i upućivački - mobilizacijski govor,

znanstveno predavanje, kritički prikaz, anketa, savjeti, upute; govorne i
razgovorne vrste predviđene za godinu učenja

PREPORUKA: učenik treba obavezno slušati najmanje jedan tekst prema odabiru učitelja. Učitelj za slušanje odabire upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova (obavijesne i
književne). Za usvajanje novih riječi i provjeru usvojenosti učenik se može služiti popisima riječi koje će samostalno stvarati tijekom školske godine. Strategije slušanja se razvijaju tijekom cijelog
srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od
vještina slušanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i
vještina.

—277
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
- oblikuje i govori raspravljački ili upućivački tekst prema zadanoj ili slobodno
A. 3. 3 - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
odabranoj temi, svrsi i slušateljima
oblikuje i govori smjernicama smjernicama oblikuje i govori
Učenik oblikuje i - određuje temu, oblik, namjenu i svrhu govora (u slobodno odabranoj temi)
raspravljačke i oblikuje i govori oblikuje i govori raspravljačke i
govori - oblikuje logično strukturiran tekst prema obilježjima tekstne vrste
upućivačke raspravljačke i raspravljačke i upućivačke
raspravljačke i - govori u skladu s govornom ulogom (komentatora, govornika)
tekstove i usklađuje upućivačke tekstove upućivačke tekstove i usklađuje
upućivačke - s razumijevanjem upotrebljava riječi prikladne u oblikovanju govornih
govorenje sa i usklađuje tekstove i usklađuje govorenje s
tekstova
tekstove i svrhom govorenje sa govorenje sa komunikacijskom
- govori u skladu s pravogovornim pravilima i govornim vrednotama: točno
usklađuje svrhom svrhom i situacijom, svrhom
izgovara glasove, riječi, naglaske (npr. tuđice), pravilno intonira riječi i
govorenje s slušateljima i slušateljima
rečenice: primjenjuje naglasak kao razlikovno sredstvo, pravilno rabi rečeničnu
komunikacijskom melodiju, stanku, tempo
situacijom, svrhom - govori standardnim jezikom u skladu s komunikacijskom situacijom,
i slušateljima. funkcionalnim stilom vrste teksta koji govori
- primjereno se služi humorom*
- pridržava se zadanoga vremena*

- govorne vrste: usmeni komentar: knjige, filma, videoigre, utakmice, usluge i

sl., prigodni govor

PREPORUKA: učenik treba uvježbati i izvesti najmanje dva govorna teksta upućivačkih i raspravljačkih vrsta prema slobodnom odabiru ili odabiru učitelja. Samoprocjenu i vrednovanje učenici provode
ili prema obrascima / ljestvicama procjene koje priprema nastavnik ili prema dogovoru i u skladu sa zadatkom. Strategije govorenja se razvijaju tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja. Strategije
uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina govorenja, učitelj planira aktivnosti za
učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.

—278
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 4 - čita upućivačke i raspravljačke tekstove te raznovrsne znanstveno-popularne - razlikuje funkciju i - opisuje funkciju i - objašnjava - svojim riječima
tekstove prema vlastitom interesu i prema odabiru učitelja povezujući vještine osnovna obilježja obilježja funkciju i obilježja objašnjava funkciju
Učenik čita s čitanja radi informacije i čitanja iz užitka upućivačkih i upućivačkih i upućivačkih i i obilježja
razumijevanjem - čita tekstove prema zadanoj ili samostalno odabranoj svrsi čitanja i raspravljačkih raspravljačkih raspravljačkih upućivačkih i
prema odabranoj objašnjava obilježja teksta tekstova te uz tekstova te prema tekstova te raspravljačkih
svrsi čitanja - služi se stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture pomoć učitelja smjernicama samostalno tekstova te
upućivačke i - čita neprekinute, isprekidane i mješovite tekstove u tiskanome i analizira analizira i analizira i interpretira tekst
raspravljačke elektroničkom obliku informacije i ideje u objašnjava objašnjava prema smjernicama
tekstove složenih - interpretira tekst: analizira i objašnjava glavne informacije i ideje u tekstu, tekstu informacije i ideje u informacije i ideje u
struktura i opisuje autorovo gledište i namjenu teksta i utjecaj teksta na primatelja tekstu tekstu
interpretira ih. - izražajno čita naglas primjenjujući pravogovorna pravila i govorne vrednote
- povezuje vještine čitanja radi informacije i čitanja iz užitka
- uočava elemente povezivanja odlomaka i sadržajnih cjelina*
- sintetizira i primjenjuje nove informacije *

- tekstne vrste: raspravljačke i upućivačke: priručnici i upute; uvodnik,

kolumna, ocjena, intervju; referat; molba, žalba, životopis sa svrhom zaposlenja
(Europass)

PREPORUKA: učenik treba utvrditi obilježja dvije tekstne vrste (neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i različitih funkcionalnih stilova). Broj isprekidanih i mješovitih tekstova određuje učitelj
prema potrebama i vrsti obrazovanja. Strategije čitanja razvijaju se tijekom cijeloga srednjoškolskoga obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se i
nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina čitanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti
planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prethodno stečenih znanja i vještina.

—279
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 5 - oblikuje i piše neprekinute, isprekidane i mješovite upućivačke i raspravljačke - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
tekstove različitih funkcionalnih stilova (administrativnoga, publicističkoga i oblikuje i piše smjernicama smjernicama oblikuje i piše
Učenik oblikuje i popularnoznanstvenoga) prema zadanoj ili slobodno odabranoj temi i za raspravljačke i oblikuje i piše oblikuje i piše raspravljačke i
piše raspravljačke i različite svrhe upućivačke raspravljačke i raspravljačke i upućivačke
upućivačke - prema smjernicama i u skladu sa zadanom temom određuje oblik teksta tekstove i upućivačke upućivačke tekstove i
tekstove i (neprekinuti, isprekidani, mješoviti) primjenjuje tekstove i tekstove i primjenjuje
primjenjuje - samostalno popunjava različite vrste obrazaca u tiskanome i elektroničkom pravopisna pravila i primjenjuje primjenjuje pravopisna pravila i
pravopisna pravila i obliku obilježja pravopisna pravila i pravopisna pravila i obilježja
obilježja - služi se prikladnim jezičnim strukturama i obilježjima oblikovanja pojedinih funkcionalnih obilježja obilježja funkcionalnih
funkcionalnoga vrsta tekstova i postiže cjelovitost i povezanost teksta stilova stila u funkcionalnih funkcionalnih stilova u skladu sa
stila u skladu sa - piše primjerenim funkcionalnim stilom u skladu sa svrhom teksta i željenim skladu sa svrhom stilova u skladu sa stilova u skladu sa svrhom teksta i
svrhom teksta i učinkom na primatelja teksta svrhom teksta svrhom teksta i željenim učinkom
željenim učinkom - odabire prikladne riječi, pojmove i jezična sredstva i vrstu teksta u skladu sa željenim učinkom na primatelja
na primatelja. svrhom, temom, tekstom vrstom, funkcionalnim stilom na primatelja
- primjenjuje usvojena pravopisna pravila i usvaja nova prema o potrebama
teksta koji piše (npr. pisanje posuđenica)
- prikuplja, razvrstava i povezuje podatke i informacije u skladu sa specifičnom
svrhom pisanja*
- samonadgleda i vrednuje proces stvaranja*

- tekstne vrste: razne upravne, tehničke, poslovne i druge upute (recept,

pravila ponašanja, upute za rukovanje…), molba, žalba, životopis sa svrhom
zaposlenja; raspravljački tekstovi: ocjena i kritika, komentar

PREPORUKA: učenik treba obavezno utvrditi obilježja najmanje dvaju oblika neprekinutih tekstova različitih tekstnih vrsta i funkcionalnih stilova. Broj i vrstu isprekidanih i mješovitih tekstova
određuje učitelj prema potrebama obrazovnog sektora u kojem se učenik školuje. Podishod koji se odnosi na razvoj rječnika i njegovu aktivnu uporabu te nadgledanje ponavlja se u svakome razredu jer
je razvoj rječnika neprekinut i stalan proces. Strategije pisanja učenik razvija tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Strategije uvježbane i usvojene u prethodnim razredima podrazumijevaju se
i nastavljaju primjenjivati i u svim sljedećim razredima. Ako učenici nisu stekli koju od vještina pisanja, učitelj planira aktivnosti za učenike koje će im omogućiti ovladavanja. Sadržaji i aktivnosti
planiraju se na temelju analize potreba učenika i učiteljeve procjene prije stečenih znanja i vještina.
Sadržaji ishoda A. 3. 1, A. 3. 2, A. 3. 3, A. 3. 4 i A. 3. 5 integracijski su povezani s domenama Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji i i s ostalim ishodima domene Komunikacija i jezik i mogu se
ostvarivati u sadržajima ishoda tih domena

—280
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

A. 3. 6 - funkcionalno primjenjuje jezična znanja potrebna za pisanje upućivačkih i - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
raspravljačkih tekstova: funkcionalno smjernicama smjernicama funkcionalno
Učenik - služi se veznim sredstvima kojima se iskazi povezuju u smislenu cjelinu: primjenjuje jezična funkcionalno funkcionalno primjenjuje jezična
funkcionalno uporabom veznika, priloga, zamjenica, redom riječi, ponavljanjima zajedničkih pravila primjerena primjenjuje jezična primjenjuje jezična pravila primjerena
primjenjuje jezična elemenata, odnosno uporabom raznih oblika jezičnog povezivanja koji mogu izlagačkim i pravila primjerena o pravila primjerena izlagačkim i
pravila pri doprinijeti jasnoći upute ili argumentacije raspravljačkim izlagačkim i izlagačkim i raspravljačkim
oblikovanju teksta - oblikuje cjelovite i povezane rečenice koje jasno i točno izražavaju željeni tekstovima raspravljačkim raspravljačkim tekstovima u skladu
u skladu s smisao tekstovima tekstovima u skladu s njegovom svrhom
njegovom vrstom i - prikladno odabire rečenice različite strukture, složenosti i dužine u skladu sa s njegovom svrhom
svrhom. svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja
- oblikuje linearnu vezu među rečenicama kao bitnu osobinu strukturnog
sadržaja raspravljanja
- rabi rečenice s otvaračkom funkcijom (sadrže elemente: ovaj, taj, sljedeći,
idući) i rečenice sa zatvaračkom funkcijom (sadrže elemente: zato, zbog toga,
iz tih razloga, ukratko, jednom riječju, na kraju, da zaključimo)
- u upućivačkim tekstovima rabi glagole zahtijevanja, zapovijedanja, poticanja i
sl.
- služi se novim riječima u oblikovanju smislenih govornih i pisanih tekstova u
skladu s njihovom svrhom

PREPORUKA: učenje i poučavanje jezičnim znanjima usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi jezika u svakodnevnoj komunikaciji i
povezano s jezičnim obilježjima tekstnih vrsta predviđenih za godinu učenja i poučavanja.

A. 3. 7 - uočava i razlikuje različite značenjske sveze među riječima: npr. frazeme, - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
poštapalice, višerječne nazive, kolokacije uočava i opisuje smjernicama smjernicama istražuje i opisuje
Učenik istražuje i - opisuje nastanak značenjske sveze i njezinu različitost prema zasebnom različite značenjske uočava i opisuje uočava i opisuje značenjske sveze
opisuje značenjske značenju svake sastavnice sveze riječi u različite značenjske različite značenjske riječi u različitim
sveze riječi u - ispisuje i objašnjava, služeći se rječnicima, značenjske sveze iz tekstova zadanome tekstu sveze riječi u sveze riječi u tekstovima i
hrvatskome jeziku. različitih funkcionalnih stilova zadanome tekstu nepoznatome funkcionalnim
tekstu stilovima

—281
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 3. 1 - izražava svoj emocionalni, spoznajni i estetski dojam o književnom tekstu kao Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje misaone,
cjelini emocionalne i estetske osjetljivosti na književni tekst.
Učenik izražava - iskazuje svoje mišljenje i stavove o onome o čemu tekst govori
svoje mišljenje i - obrazlaže svoje razumijevanje teksta
obrazlaže svoj - kritički se osvrće na književni tekst na temelju čitateljskoga iskustva i znanja
kritički stav o o svijetu
književnom tekstu
na temelju
čitateljskog
iskustva i znanja o
svijetu.

PREPORUKA: ishod je usmjeren istraživanju osobnoga čitateljskog iskustva i iskazivanju dojma i polazište je različitim pristupima čitanju književnoga teksta.

B. 3. 2 - odabire i primjenjuje strategije čitanja književnog teksta koje su mu potrebne - interpretira - interpretira - interpretira - samostalno
za razumijevanje književnog teksta: književni tekst uz književni tekst uz književni tekst uz interpretira
Učenik čita s - uočava stilsku izražajnost književnog teksta i njezin utjecaj na oblikovanje pomoć učitelja pomoć smjernica pomoć smjernica i književni tekst i
razumijevanjem poruke povezuje ga sa povezuje ga sa
književni tekst te - objašnjava i povezuje elemente strukture teksta: tema, pripovjedač i svojim čitateljskim svojim znanjem,
ga interpretira. perspektiva propovijedanja, likovi, fabula, ideja; pjesnička slika, dramska
iskustvom čitateljskim
napetost i sukob i sl.
iskustvom i
- objašnjava svoje razumijevanje odnosa detalja i cjeline teksta
- stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom: svijetom oko sebe
- žanrovski preoblikuje književni tekst
- stvaralački odgovara na tekst tako što stvara novi u govorenom ili pisanom
obliku (na zavičajnom govoru ili dijalektu, žargonu ili standardnome jeziku)
- priprema scenske i dramske igre
- postavlja i izvodi predstave, snima kratke filmove, crta, slika, izrađuje strip,
rječnik, priručnik...
- rješava različite problemske situacije motivirane književnim tekstom pomoću
dramskih tehnika, različitih vrsta odgojnog kazališta i odgojnim plesom
- pokazuje svoju misaonu, emocionalnu i estetsku osjetljivost na tekst

PREPORUKA: književnoteorijski pojmovi funkcionalno se povezuju s književnim tekstom predviđenim za čitanje i objašnjavaju se samo oni zastupljeni u odabranom tekstu te se uče radi
razumijevanja teksta; pojmovi predviđeni u razradi ishoda u prethodnim razredima podrazumijevaju se i nastavljaju primjenjivati u sljedećim razredima. Učenik u školskoj godini čita između pet i
sedam cjelovitih književnih tekstova od kojih tri kanonska i dva suvremena (ostale prema odabiru) odabrana prema sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajnim mogućnostima učenika, žanrovskoj
uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), poetičkoj egzemplarnosti, literarnoj vrijednosti i uravnoteženosti hrvatskih i svjetskih književnih tekstova. Osim cjelovitih književnih tekstova,
čitaju se i ulomci tekstova koje učitelj odabire radi ostvarivanja sadržaja ishoda. Tijekom četvrtog i petog ciklusa preporučeno je odabrati različite tekstne vrste za čitanje. Prednost se daje sljedećim
književnim vrstama: jednostavne prozne vrste, novele, pripovijetke, romani, poezija (lirska i epska), drama u užem smislu, tragedija, komedija.

—282
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 3. 3 - obrazlaže svoj odabir teksta za čitanje Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj razvijanje čitateljske
- promišlja, kao samorefleksivni čitatelj, svoje doživljaje, misli i stavove o kulture učenika i poticanje užitka u čitanju.
Učenik samostalno čitanju
odabire književni - obrazlaže i procjenjuje svoj popis omiljenih književnih tekstova
tekst za čitanje i - tumači univerzalne poruke odabranog teksta
procjenjuje svoje - prosuđuje po čemu književni tekst obogaćuje njegovu spoznaju, maštu,
stavove, interese i osjećaje i vrijednosti
navike vezane uz - obrazlaže svoje stavove o svjetonazorskim, moralnim, političkim,
čitanje. emocionalnim ili društvenim problemima i pitanjima na temelju odabranoga
teksta kojega je pročitao

PREPORUKA: učenik čita najmanje jedan književni tekst prema samostalnom odabiru. Ishod je usmjeren na razvoj kritičkoga, problemskoga i literrarnoga čitanja. Ishod se ostvaruje u povezanosti s
ishodima od A. 3. 1 do A. 3. 5.

KULTURA I MEDIJI

C. 3. 1 - odabire informacije prema svojim interesima i potrebama i u skladu sa - prema - prema - prema - samostalno
svrhom istraživanja smjernicama smjernicama smjernicama odabire informacije
Učenik u skladu sa - pronalazi informacije u različitim digitalnim „nevidljivim“ bazama, odabire informacije odabire informacije odabire informacije iz različitih izvora u
svrhom istraživanja znanstvenim i komercijalnim bazama podataka i knjižničnim katalozima iz različitih izvora u iz različitih izvora u iz različitih izvora u skladu sa svrhom
odabire informacije - procjenjuje valjanost informacija u skladu sa svrhom istraživanja skladu sa svrhom skladu sa svrhom skladu sa svrhom istraživanja i kritički
iz različitih izvora i - razlikuje pouzdane od nepouzdanih informacija istraživanja i istraživanja i istraživanja i procjenjuje njihovu
procjenjuje njihovu - prepoznaje reference i aluzije na druge tekstove i istražuje ih proširujući svoje analizira njihovu dokazuje njihovu procjenjuje njihovu valjanost
valjanost. spoznaje valjanost valjanost valjanost
- sažima prikupljene informacije i oblikuje novi tekst izbjegavajući plagiranje

- izvori: tiskani i elektronički, neprekinuti, isprekidani, mješoviti i višestruki

tekstovi; različiti auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

—283
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 3. 2 - razlikuje utjecaj javnih, komercijalnih i neprofitnih medija na oblikovanje - uz pomoć učitelja - prema - prema -samostalno
vlastitih stavova i vrijednosti i stavova i vrijednosti različitih primatelja s opisuje medijske smjernicama smjernicama analizira medijske
Učenik analizira obzirom na dob, spol i kulturni kontekst tekstove i opisuje medijske analizira medijske tekstove i
medijske tekstove i - objašnjava sadržaj komercijalnih medijskih poruka i ekonomska načela prepoznaje njihov tekstove i tekstove i zaključuje o njihovu
zaključuje o funkcioniranja medija utjecaj na prepoznaje njihov objašnjava njihov utjecaju na
njihovu utjecaju na - analizira medijske poruke i prosuđuje ih u odnosu na vlastite vrijednosti i
oblikovanje stavova utjecaj na utjecaj na oblikovanje stavova
oblikovanje stavove
i vrijednosti oblikovanje stavova oblikovanje stavova i vrijednosti
- analizira „nevidljive“ medijske poruke i prepoznaje u medijskim porukama
stavova i skrivene stavove i mišljenja primatelja i vrijednosti i vrijednosti primatelja
vrijednosti - uspoređuje različite medijske tekstove i uporabu izražajnih sredstava i primatelja primatelja
primatelja. tehnika kojima je oblikovana medijska poruka
- zaključuje o utjecajima različitih oblika popularne komercijalne kulture
(videoigara, televizijskih emisija, časopisa, novina, filmova) na primatelje
- objašnjava vrste medijskog nasilja s obzirom na medijski sadržaj
- uspoređuje izravna i neizravna značenja u medijskom tekstu
- zaključuje kako su predrasude, stereotipi i/ili manipulacija uključeni u
medijski tekst
- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni i
stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori

PREPORUKA: projektni zadatak u kojem učenici istražuju funkcionalnu uporabu tehnika i izražajnih sredstava u medijskim porukama te njihov utjecaj na primatelja, primjenjuju informacije i izražajna
sredstva te stvaraju u međudjelovanju s drugima različite vrste tiskanih i elektroničkih, auditivnih, vizualnih i dr. tekstova u skladu sa svojim interesom i znanjem - oblikovanje plakata, letaka i
multimedijskih prezentacija i njihovo objavljivanje.

C. 3. 3 - istražuje tekstove iz različitih izvora vezane uz nacionalnu kulturnu baštinu - uz pomoć učitelja - prema - prema - samostalno
- obrazlaže važnost određenoga književnog teksta koji je dio nacionalne prepoznaje utjecaj smjernicama smjernicama objašnjava utjecaj
Učenik objašnjava književne i kulturne baštine kulturne baštine na opisuje utjecaj objašnjava utjecaj kulturne baštine na
utjecaj književne i - objašnjava utjecaj kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog oblikovanje kulturne baštine na kulturne baštine na oblikovanje
kulturne baštine na identiteta jezičnog i kulturnog oblikovanje svog oblikovanje vlastitog jezičnog i
razvoj vlastitoga - uočava i opisuje promjene hrvatskoga jezika i pisama na oglednim tekstovima identiteta jezičnog i kulturnog vlastitog jezičnog i kulturnog
jezičnog i iz različitih vremenskih razdoblja identiteta kulturnog identiteta
kulturnog - uočava da je jezik društvena pojava i prepoznaje razloge jezičnih promjena identiteta
identiteta. - opisuje važnost određenog književnog teksta koji je dio nacionalne književne
i kulturne baštine (npr. Baščanska ploča…)
- iskazuje otvorenost i empatiju prema pripadnicima različitih kulturnih
skupina
- izvori: tiskani i elektronički obavijesni, popularnoznanstveni, znanstveni,
stručni, medijski tekstovi, auditivni, vizualni i audiovizualni medijski izvori;
različita umjetnička djela

PREPORUKA:ishodi C. 3. 1, C. 3. 2 i C. 3. 3 ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika i sektorskim područjem u kojemu se učenik obrazuje te u povezanosti s ishodima A i B
domene.

—284
 —NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ODGOJNO- RAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTI

OBRAZOVNI ISHODI
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

C. 3. 4 - samostalno odabire i posjećuje kulturne, umjetničke i društvene događaje i Ishod se ne ocjenjuje i ne određuju se razine usvojenosti jer mu je cilj stjecanje navike
manifestacije u stvarnom i digitalnom okružju kao dio svojega neposrednoga posjećivanja kulturnih i umjetničkih događaja i manifestacija.
Učenik samostalno iskustva učenja
odabire i posjećuje - aktivno se uključuje u kulturni i društveni život zajednice
kulturne i
umjetničke
događaje prema
vlastitome interesu.

PREPORUKA: aktivnosti i sadržaji iskazani ovim ishodom uvjetovani su razvojnom dobi i interesima učenika, fizičkim okružjem (ponuda društveno-kulturnih i umjetničkih sadržaja u lokalnoj zajednici)
te upućivanjem na digitalne sadržaje dostupne svima bez obzira na mjesto školovanja ili stanovanja. Preporučeni izvanučionički sadržaji: posjet kazalištu (kazališne predstave; programi kojima se
predstavljaju u kazalištu: organizacija rada kazališta, rad na predstavi i njihovi sudionici…), odlazak u kino i kinoteku, posjet medijskim kućama (radijske i televizijske postaje, novinske i izdavačke kuće),
posjet kulturnim institucijama (knjižnice, muzeji, atelijeri, umjetničke radionice, instituti, zavodi, festivali: književni, filmski, znanstveni, edukacijski, tradicijski…), tribine i susreti s književnicima i
različitim autorima, sudjelovanje u radionicama različitih sadržaja, posjeti izložbama, predavanja u fizičkome i digitalnome okružju, sudjelovanje u projektima, mrežni sadržaji (kulturni portali, mrežni
susreti s piscima, virtualne izložbe, virtualne učionice...).

—285
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

E. POVEZANOST S DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA I MEĐUPREDMETNIM

TEMAMA

Hrvatski jezik nastavni je jezik poučavanja i učenja u većini hrvatskih osnovnih i srednjih škola, stoga je ključni
dio kurikuluma. Razvojem i uporabom višestruke pismenosti (komunikacijsko-funkcionalne, čitalačke,
informacijske, medijske i međukulturne) Hrvatski jezik izravno je povezan sa svim ostalim područjima,
predmetima i međupredmetnim temama kurikuluma.

Predmet Hrvatski jezik dio je Jezično-komunikacijskoga područja, a ovladavanje prvim jezikom omogućuje bolje
razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i vještina u drugim i stranim jezicima.

Učenjem jezika i ovladavanjem jezičnim zakonitostima i jezičnim kompetencijama, osobito čitalačkom,

ostvaruje se poveznica s Matematičkim područjem u svim ciklusima i domenama područja.

Jezikom se izražavaju osjećaji, stavovi i vrijednosti, umjetnički se oblikuju ideje, uvjerenja i svjetonazori što je
poveznica s Društveno-humanističkim i Umjetničkim područjem. Izgrađuje se odnos među ljudima, razvija se
prihvaćanje drugih i različitih, vrednuje se i čuva povijesno, kulturno i književno nasljeđe te nacionalni
identitet.

Suradničko učenje, prihvaćanje odgovornosti i rješavanje problema, sposobnost javnoga nastupa te kritička
procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s međupredmetnom temom Socijalni i osobni razvoj.

Uporaba i odabir strategija učenja, razlikovanje činjenica od mišljenja, propitivanje i traženje informacija iz
različitih izvora te razvoj pozitivnoga stava i odgovornosti u rješavanju problema i donošenju odluka poveznica
su s međupredmetnom temom Učiti kako učiti.

Razvoj odgovornosti pojedinca, društvenoga i vlastitog identiteta, tolerancije, uvažavanje različitih mišljenja i
ravnopravnosti poveznica su s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.

Inicijativnost, samostalnost i samopouzdanje u iznošenju vlastitih ideja i stavova te prihvaćanje razumnoga

rizika poveznica su s međupredmetnom temom Poduzetništvo.

Uporaba informacijske pismenosti u svrhu traženja odgovarajućih informacija, kritičkog vrednovanja izvora te
samostalnog učenja poveznica su s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA HRVATSKI JEZIK

I. Iskustva učenja

Učenje i poučavanje u nastavi Hrvatskoga jezika usmjereno je na učenika radi otkrivanja njegovih potencijala,
interesa i potreba te poticanja cjelovitoga jezičnog razvoja i napretka. Ciljevi su predmeta razvijanje
sposobnosti uporabe jezika u različitim komunikacijskim situacijama, razvijanje čitalačke pismenosti i kulture,
istraživanje iskustava i ideja književnosti, poticanje i vrednovanje vlastitoga stvaralaštva i stvaralaštva drugoga
te razumijevanje teksta u različitim kulturnim, međukulturnim i društvenim kontekstima.

Učenju i poučavanju hrvatskoga jezika pristupa se prema načelima različitih metodičkih sustava i pristupa, a
naglasak je na komunikacijsko-funkcionalnom i holističko-humanističkom pristupu radi ostvarivanja ciljeva
učenja definiranih prema područjima komunikacije i jezika, književnosti i stvaralaštva te kulture i medija.
Priprema, organizacija, vođenje i evaluacija učenja i poučavanja temelji se na načelima primjerenosti,
obavijesnosti, sustavnosti, životnosti, zanimljivosti te načelima znanstvenosti i načelu teksta s ciljem
funkcionalne primjene znanja i vještina te oblikovanja sustava vrijednosti tijekom školovanja, u
svakodnevnome i profesionalnom životu.

U predmetu Hrvatski jezik tekst je sredstvo učenja i poučavanja na kojemu i pomoću kojega učenik razvija
jezične djelatnosti primanja (slušanje i čitanje), proizvodnje (govorenje i pisanje) i njihova međudjelovanja
(razgovaranje i dopisivanje) te njima ovladava.

Strategije učenja te strategije, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju se sa sadržajima domena predmeta,
Komunikacija i jezik, Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji.
—286
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Učenje i poučavanje ostvaruje se nizom aktivnosti i procesa kojima učenik aktivno stječe znanja i razvija
vještine, uči istraživanjem i otkrivanjem te se koristi prije stečenim znanjima i iskustvima učenja uočavajući
važnost samostalnoga upravljanja učenjem te preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.

Usvajanje i učenje jezika uvjetovano je trima kontekstima: lingvističkim, društvenim i kognitivnim te

njihovom interakcijom. Pokazatelji jezičnoga razvoja univerzalni su razvojni obrasci, no određeni i
individualnim obilježjima prema kojima se osmišljavaju aktivnosti za stjecanje komunikacijskih vještina i izbor
komunikacijskih strategija važnih za svrhovito ovladavanje standardnim hrvatskim jezikom i metajezičnim
znanjem.

Opismenjavanje je složen i dugotrajan proces, a početno čitanje i pisanje preduvjet su i podloga za stjecanje
komunikacijske jezične kompetencije tijekom ranoga učenja materinskoga jezika u primarnome obrazovanju.
Predškolski odgoj i obrazovanje i prvi ciklus osnovnoškolskoga obrazovanja obuhvaćaju predčitalačko i
čitalačko razdoblje. Sustavnost u poučavanju i uvažavanje postojećih jezičnih dosega omogućuju i potiču užitak
učenja i učenje bez straha. Pokušaji i pogreške pokazatelji su jezičnoga napretka i dinamike procesa usvajanja
jezika.

U prvome i drugom ciklusu posebno su važne aktivnosti učenja kojima se uspostavlja suodnos jezičnih
predvještina usvojenih u ranome razdoblju s jezičnim znanjima i vještinama kojima će se poučavati učenike.

Tijekom drugoga i trećeg ciklusa učenici uče o jezičnoj normi: pravogovornoj i pravopisnoj, gramatičkoj i
leksičkoj normi standardnoga hrvatskog jezika na uporabnoj razini, a to znači da se metajezična znanja
poučavaju na temelju jezičnih znanja. Nova se znanja proširuju i produbljuju u skladu s urednim jezičnim
razvojem i individualnom dinamikom učenja u dosezanju komunikacijske jezične kompetencije.

U četvrtom i petom ciklusu tekst je i dalje polazište pri ovladavanju jezičnim djelatnostima i lingvističkim
znanjima (složenim jezičnim strukturama i rječnikom). Učenje i poučavanje jezičnim i metajezičnim
sadržajima usklađeno je s vrstom školovanja i jezikom struke.

Tekstove, obavijesne i književne, na kojima se uči i poučava hrvatski jezik valja odabirati prema sljedećim
načelima: načelu teksta, načelu cjelokupnosti komunikacijske jezične prakse, načelu standardnoga jezika i
zavičajnosti, načelu komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelu razlikovanja i povezivanja jezičnih
razina, načelu stvaralaštva u jeziku i putem jezika.

Učenik će se jezično najbrže razvijati u okolnostima u kojima dobiva poticaje za jezično komuniciranje; pritom
valja izbjegavati stalno upozoravanje na pogreške i poticati ga na samoispravljanje vlastitih pogrešaka.

Pristup učenju i poučavanju književnosti temelji se na doživljajno-spoznajnome, emocionalno-iskustvenom,

literarnom i estetskom aspektu recepcije književnoga teksta radi interpretacije i vrednovanja, razvoja
problemskoga i kritičkoga mišljenja te stvaralaštva.Strategije i aktivnosti učenja i poučavanja u nastavi
književnosti usmjerene su na razvijanje kritičkoga i problemskog čitanja te na učeničko stvaralaštvo, pri čemu
do izražaja dolazi učenikova osobnost i kreativnost potaknuta čitanjem književnoga teksta.

Književni tekstovi namijenjeni cjelovitomu čitanju odabiru se prema kriterijima: recepcijsko-spoznajne

mogućnosti učenika, žanrovska uravnoteženost i tipičnost (poezija, proza, drama), poetička egzemplarnost,
literarna vrijednost i podjednaka zastupljenost hrvatskih i svjetskih književnih tekstova te antologijskih i
suvremenih.

Naglasak je na učenikovu osobnome izboru književnoga teksta radi poticanja potrebe za čitanjem, čitanja iz
užitka, evazivnog čitanja te stvaranja čitalačkih navika i čitalačke kulture.

Tijekom osnovnoškolskoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja učenik u svakoj školskoj godini samostalno
čita određen broj cjelovitih književnih tekstova koje odabire učitelj uvažavajući preporuke učenika.

U prvome ciklusu učenik godišnje čita između 8 i 10 književnih tekstova. U drugome i trećem ciklusu učenik
čita između 6 i 8 književnih tekstova. U četvrtome i petom ciklusu u gimnazijama učenik čita između 6 i 8
cjelovitih književnih tekstova godišnje, dok u strukovnim školama čita između 5 i 7 tekstova godišnje.
Preporučeni broj književnih tekstova za cjelovito čitanje nije obvezujući gornjom granicom, naime učitelj na
temelju vlastite procjene, analizirajući potrebe i interese razrednoga odjela, planira broj književnih djela za
cjelovito čitanje za svaki razredni odjel pojedinačno.

—287
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

U četvrtome i petom ciklusu u gimnazijama učitelj godišnje izabire tri kanonska i tri suvremena književna
teksta te najmanje jedan tekst učenik izabire samostalno. Učenik strukovnih programa u četvrtome ciklusu
godišnje čita najmanje dva kanonska i tri suvremena književna teksta, a u petome ciklusu najmanje tri
kanonska i dva suvremena književna teksta te najmanje jedan tekst učenik izabire samostalno.

Broj djela za čitanje po vlastitome izboru učenika nije ograničen, čak štoviše, učenike valja poticati na čitanje iz
užitka.

Učenje i poučavanje u domeni Kultura i mediji potiču učenika na razvijanje potreba i navika za samoincijativnim
istraživanjem i otkrivanjem informacija, za razumijevanjem uloge i važnosti medijskih tekstova i njihovih
poruka te njihove kritičke prosudbe, za razumijevanjem sinkronijskih i dijakronijskih aspekata kulturoloških
sadržaja, svoje i drugih kultura, jezika i identiteta. Osobito se naglašava poticanje potrebe i navike posjećivanja
kulturnih događaja radi obogaćivanja vlastitoga emocionalnog, intelektualnog i kulturnog razvoja.

Učitelj, uvažavajući preporuke učenika, izabire medijske sadržaje i popularnokulturne tekstove s kojima se
učenik svakodnevno susreće primjereno dobi, interesu, recepcijskim i spoznajnim mogućnostima. Učenik
razlikuje bitne od nebitnih informacija; ovladava strategijama istraživanja i otkrivanja pouzdanosti i točnosti
informacija; sažima, organizira i tumači prikupljene informacije i kritički ih vrednuje; istražuje utjecaje
kulturnih vrijednosti i obrazaca te masovne potrošačke kulture s ciljem prosuđivanja njihova utjecaja na
oblikovanje kulturnoga identiteta. Promišlja o važnosti književnoga teksta koji je dio nacionalne književne i
kulturne baštine te promatra povezanost vlastitoga kulturnog identiteta u odnosu na europski i svjetski
kulturni kontekst.

II. Uloga učitelja i nastavnika

Učitelj prihvaća i primjenjuje inovativne pristupe u teoriji i praksi nastave hrvatskoga jezika i kontinuirano
unapređuje svoje učiteljske kompetencije da bi se održala visoka profesionalna kvaliteta poučavanja u skladu sa
zahtjevima suvremenoga društva. Metode i pristupe poučavanju osmišljava i primjenjuje kreativno i
samostalno s ciljem poticanja na učenje i razvoj, diferencira ih i individualizira da bi odgovorio na potrebe svih
učenika.

Osmišljava nastavu procjenjujući prije stečena znanja i vještine učenika, njihove individualne razlike s
obzirom na sposobnosti i različite stilove učenja te kulturnu i socijalnu sredinu iz koje učenik potječe, zdravlje,
razvojnu dob i interese. Učitelj samostalno kreira i bira materijale i prilagođava ih učenicima u razrednome
odjelu ili skupini koju poučava. U poučavanju se uvažavaju i prihvaćaju različite osobnosti učenika.

Učitelj primjenjuje raznovrsne strategije poučavanja, a ujedno i poučava učenike različitim strategijama
učenja, komunikacijskim strategijama (slušanja i čitanja, pisanja i govorenja), strategijama rada na tekstu
(istraživanja i uporabe informacija), strategijama za vlastito učenje, nadgledanje i usmjeravanje učinkovitositi i
samostalnosti u radu i pomaže učeniku u odabiru najprikladnijih. Prilagođava poučavanje učeniku (osmišljava
različite aktivnosti za učenika) i potiče ga na aktivno sudjelovanje u učenju, smisleno usvajanje koncepata i
kategorija i razumijevanje procesa. Osmišljava aktivnosti za učenike u kojima učenik može primijeniti ono što
je naučio i koje potiču razvoj kritičkoga i kreativnog mišljenja. Potiče učenika na samorefleksiju i
samovrednovanje učenja.

Omogućuje učeniku sudjelovanje u različitim interakcijama i procesima, potiče njegovu autonomiju,

inicijativnost, osjećaj individualnosti i identiteta te mu pruža podršku da razvije svoj puni potencijal, potiče
razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe drugih, otvorenost za različitosti te razvoj vještina za izražavanje svojih
mišljenja i stavova i uvažavanja tuđih.

III. Materijali i izvori

Nastavni materijali usmjereni su ostvarivanju osobnih i obrazovnih ciljeva te ishoda definiranih predmetnim
kurikulumom. Dinamika učenja i poučavanja ostvaruje se izravnom komunikacijom učitelja i učenika te
pomoću informacijske i komunikacijske tehnologije.

Učitelj odabire materijale za učenje i poučavanje i/ili ih izrađuje samostalno i u suradnji s učenicima. Nastavni
su materijali funkcionalni i usklađeni s ciljevima učenja i aktivnostima za učenike.
—288
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Polazišni izvori nastave hrvatskog jezika različite su vrste tekstova svih funkcionalnih stilova, različitih
sadržaja i struktura u različitim medijima.

U nastavi hrvatskoga jezika tekst za učenje, poučavanje i vrednovanje jezičnih umijeća jest lingvometodički
predložak koji je usklađen s jezičnom i razvojnom dobi učenika, njegovim interesima, iskustvom i prethodno
usvojenim jezičnim znanjima, sposobnostima i vještinama.

Izvori učenja i poučavanja moraju biti različiti i dostupni učenicima tijekom učenja i poučavanja.
Podrazumijeva se uporaba referentne literature.

IV. Okružje

Okružje za učenje i poučavanje hrvatskoga jezika učeniku je poticajno i usmjereno je na sadržaje učenja.
Omogućuje različitu dinamiku učenja i razumijevanja u kojoj se uvažavaju i prihvaćaju različita mišljenja,
stavovi i vrijednosti. Promovira se osjećaj zajedništva koji potiče na sudjelovanje u stvaranju pozitivne
razredne klime i kulture.

Prostor učenja i poučavanja najčešće je učionica, a učenje i poučavanje ostvaruje se i u različitim

izvanučioničkim prostorima kao što su kulturno-umjetničke institucije i manifestacije, u fizičkome i
virtualnom okružju. Učenik sudjeluje u osmišljavanju i organizaciji radnoga prostora, a u virtualnome okružju
može se pridružiti različitim obrazovnim zajednicama.

Odnosi između učenika i učitelja temelje se na međusobnome poštovanju, povjerenju, uvažavanju, toleranciji i
dobroj volji. Prema svim se učenicima postupa bez predrasuda, pravedno i jednako, bez obzira na njihove
različitosti i osobnosti, radi poticanja samoinicijativnosti, razvoja samopouzdanja i preuzimanja odgovornosti.

V. Određeno vrijeme

Predmet Hrvatski jezik poučava se od prvoga do petog ciklusa. U prvome, drugome i dijelom u trećemu (šesti
razred) planirano je godišnje 175 sati. Prva četiri razreda imaju fleksibilnu organizaciju nastave, bez formalnog
rasporeda sati i vremenskog ograničenja trajanja nastavnoga sata, a to omogućava učiteljima veći stupanj
prilagodbe odgojno-obrazovnog rada potrebama i interesima učenika. U sedmome i osmome razredu planirano
je 140 sati. U četvrtom i petom ciklusu razlikuju se srednjoškolski četverogodišnji programi (sa satnicom
140+140+140+140) i strukovni programi (sa satnicom 140+140+105+105; 105+105+105+105; 105+105+105).
Učitelj svojim izvedbenim planom samostalno planira sate obrade, uvježbavanja, ponavljanja, usustavljivanja i
provjeravanja s obzirom na ostvarivanje ishoda i napretka učenika u pojedinom razrednom odjelu. Broj sati s
obzirom na tri domene raspoređuje se prema načelu unutarpredmetne korelacije i integracije, tj. tijekom
jednoga nastavnoga sata mogu se poučavati i učiti sadržaji svih triju domena.

VI. Grupiranje djece i učenika

Učenici su grupirani u razredne odjele kao homogena cjelina prema kronološkoj dobi. Veličinom razrednoga
odjela upravlja se oblikovanjem skupine ili stvaranjem učeničkih timova prikladnih za postizanje radnoga i
produktivnog ozračja. Učenik postavlja vlastite ciljeve, uči timski i samostalno u različitim grupama i
okružjima. Tijekom učenja i poučavanja oblikuje se pozitivno i radno razredno individualizirano okružje za
učenje u kojemu učenici osjećaju zadovoljstvo i pripadnost grupi. Učenici se mogu organizirati u različite
skupine radi ostvarivanja različitih projekata (individualnih i suradničkih, razrednih i školskih) u fizičkom i
mrežnom okružju.

Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama

Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
Da bi se zadovoljile odgojno-obrazovne potrebe darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama
Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.

—289
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U PREDMETU HRVATSKI JEZIK

Vrednovanje u predmetu Hrvatski jezik pažljivo se planira i provodi sustavnim prikupljanjem različitih
povezanih informacija o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Pritom se poštuje jedinstvenost svakoga
učenika s obzirom na kognitivno, društveno-afektivno i psihomotoričko razvojno područje vrednovanja.

Svrha je procesa vrednovanja dvojaka. Vrednovanje motivira učenika na daljnji rad, a ujedno je povratna
informacija učenicima i učiteljima, roditeljima, obrazovnim institucijama i prosvjetnim vlastima.

Elementi vrednovanja u predmetu proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda konceptualiziranih u trima

domenama: Komunikacija i jezik (A), Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Sastavnice su vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik:

1. Slušanje i govorenje

2. Čitanje

3. Pisanje.

Sustavnim praćenjem i vrednovanjem na temelju prikupljanja i tumačenja podataka o poučavanju i

napredovanju pojedinoga učenika formativno se djeluje na poboljšanje učenja i poučavanja. Formativno
vrednovanje polazište je za učenikovo i učiteljevo planiranje daljnjega učenja i poučavanja.

Na kraju određenoga razdoblja učenja i poučavanja procjenjuju se ishodi učenja i poučavanja. Sumativno se
vrednuje usvojenost znanja i razvijenost vještina, a prati se i procjenjuje usvojenost općeprihvaćenih stavova i
vrijednosti te razvijenost navika i elementi generičkih kompetencija: odgovornost, samostalnost i
samoinicijativnost te komunikacija i suradnja. Smisao i cilj procjenjivanja poticanje je učenika na iskazivanje
znanja, vještina i stavova.

Tri su osnova pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.

Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Temelji se na povratnoj
informaciji učeniku i razmjeni iskustava (učitelj - učenik i učenik - učenik) o procesima učenja te usvojenosti
znanja, vještina i stavova u odnosu na postavljena očekivanja. Motivira učenike na daljnji rad.

Oblici su vrednovanja: provjera razumijevanja i učenikova napredovanja ciljanim pitanjima, vođenje

individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, predstavljanje učeničkih radova, uvid u
učeničke mape (uvidom u učeničke uratke, prikupljane tijekom dužega razdoblja, prati se učenikov napredak),
predstavljanje učeničkih projekata, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja i poučavanja
(frontalno, individualno i suradničko).

Vrednovanje kao učenje učenika potiče na (samo)praćenje, (samo)refleksiju i samovrednovanje učenja s

obzirom na ciljeve postavljene na početku nastavnoga procesa. Učenjem i poučavanjem učenike se usmjerava
na ovladavanje strategijama nadgledanja, planiranja i samoreguliranja vlastitoga napredovanja u usvajanju
znanja, vještina i stavova radi postizanja samostalnosti i preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.

Oblici su vrednovanja: vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, služenje

popisima za (samo)procjenu znanja, vještina i sposobnosti, popisima kompetencija za osobnu samoprocjenu i
praćenje, obrascima za (samo)procjenu predstavljačkih uradaka, opisnicima za (samo)procjenu suradničkoga
učenja, upitnicima, tablicama, ljestvicama procjene, planovima učenja i njegova ostvarivanja.

Vrednovanje naučenoga podrazumijeva sumativno vrednovanje razine usvojenosti znanja i razvijenosti

vještina u odnosu na definirane odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu te razine usvojenosti. Provodi se
tijekom ili na kraju određenoga planiranog razdoblja: obrade, ponavljanja, uvježbavanja, usustavljivanja i
sintetiziranja radi provjere ostvarivanja planiranih odgojno-obrazovnih ishoda i rezultira brojčanom ocjenom.

Oblici su vrednovanja: usmene provjere, pisane provjere zadatcima zatvorenoga i /ili otvorenog tipa;
predstavljanja ili izvedbe: govorni i razgovorni oblici, praktični radovi, projekti; učeničke mape i sl. Provode se
prema potrebi/planu i individualnoj procjeni učitelja.

—290
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda potiče dubinsko i trajno učenje te primjenu znanja i
vještina u novim situacijama i rješavanje problema u kontekstu koji je učenicima relevantan i zanimljiv.
Eksplicitna pravila i mjerila vrednovanja učenicima pomažu pri razumijevanju sastavnica uspješne izvedbe i
aspekata učenja koji se vrednuju.

Zaključna (pr)ocjena oblikuje se na temelju što više različitih informacija o učenikovoj usvojenosti odgojno-
obrazovnih ishoda prema zadanim odgojno-obrazovnim ishodima i razinama njihove usvojenosti. Zaključna
(pr)ocjena nije aritmetička sredina pojedinačnih ocjena, već je pokazatelj učenikova napretka u učenju i
razvijenosti vještina. O podatcima o učenikovu postignuću i uradcima u predmetu, uloženome trudu,
sudjelovanju, suradnji i odgovornosti izvješćuje se zasebno, osim o elementima koji su izravno ugrađeni u
odgojno-obrazovne ishode.

Ishodi koji se formativno vrednuju:

1., 2., 3. i 4. razred OŠ – B. 4, B. 5, C. 3

5. , 6., 7. i 8. razred OŠ – B. 4, B. 5, C. 5

1., 2., 3. i 4. razred SŠ – u srednjoškolskom programu sa satnicama 140 + 140 + 140 + 140, 140 + 140 + 105 + 105 i
105 + 105 + 105 + 105 – B. 1, B. 4, B. 5, C. 4; u srednjoškolskom programu sa satnicom 105 + 105 + 105 – B. 1, B. 3 i
C. 4

—291
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

DODATAK KURIKULUMU

POPIS PREDLOŽENIH KNJIŽEVNIH DJELA ZA CJELOVITO ČITANJE

Napomena uz popis predloženih tekstova za cjelovito čitanje

Cjelovito čitanje književnih tekstova jedna je od ključnih sastavnica nastave književnosti u školi. Ona proizlazi
iz dvojake svrhe nastave književnosti. S jedne strane treba omogućiti razvoj kulturne pismenosti koja uključuje
poznavanje, razumijevanje i korištenje osnovnih elemenata kulturnoga okružja. U tome poznavanje
književnosti, koja je ne samo konstitutivni čimbenik toga okružja već ujedno i jedan od najznačajnijih oblika
njegove refleksije, ima posebnu vrijednost. S druge pak strane, čitanje književnih tekstova donosi mogućnost
specifičnoga (trans)formativnog iskustva koje pridonosi osobnom razvoju čitatelja. Čitanje, kao svojevrsna igra
mogućnosti, otvara nove perspektive za refleksiju o svijetu, sebi i drugima.

Ovaj popis, ponajprije, predstavlja prijedlog tekstova koji, prema procjeni članova Stručne radne skupine,
omogućuju cjelovito čitanje usmjereno prema navedenoj svrsi nastave književnosti. Riječ je o otvorenome
popisu s kojega učitelj može izabrati tekstove prema svojim profesionalnim kriterijima, no ništa ga ne priječi
da za cjelovito čitanje izabere i neki drugi prikladan tekst koji nije na popisu. To se odnosi ne samo na
razmjerno suvremene tekstove već i na one starije.

Ovaj popis predloženih tekstova oblikovan je na temelju nekoliko osnovnih kriterija. Prvi je od njih
usmjeravao izbor na tekstove koji odgovaraju kulturno dominantnoj predodžbi o književno vrijednim djelima.
Drugi je kriterij nalagao izbor samo onih tekstova koji su prikladni za učenikovo samostalno cjelovito čitanje.
Zbog toga na popisu nisu mnoga važna djela svjetske i nacionalne književnosti, poput Biblije, Homerovih epova,
Don Quijotea, Judite, Ribanja i ribarskoga prigovaranja ili Robinje. To ne znači da se učenici s tim djelima uopće neće
susresti, već da će ih upoznati preko najznačajnijih dijelova ili ulomaka, kao što je uobičajeno u nastavnoj
praksi. Stoga ovaj popis nipošto ne treba poistovjećivati s popisom sadržaja nastave književnosti ili pregledom
„nastavnoga gradiva“.

Treći je kriterij izbora bio primjerenost tekstova dobi učenika i njihovu kulturnome i životnom iskustvu. Ovaj
je kriterij osobito važan imamo li na umu činjenicu da djeca i mladi ljudi čitaju sve manje i da je za mnoge od
njih čitanje u školi možda i jedina prilika da razviju sklonost prema čitanju i čitalačke navike. Zbog toga se na
ovome popisu nalazi razmjerno velik broj suvremenih književnih tekstova koji su redovno bliži senzibilitetu,
interesima i potrebama mladih čitatelja.

Naposljetku, popis sadržava tekstove iz različitih književnih razdoblja, djela iz nacionalne i svjetske
književnosti te tekstove koji pripadaju različitim književnim vrstama, što omogućuje raznolika kulturna i
čitateljska iskustva.

U poglavljima D. Odgojno-obrazovni ishodi u predmetu Hrvatski jezik i F. Učenje i poučavanje predmeta Hrvatski jezik
učitelji mogu pronaći dodatne smjernice o sastavljanju popisa za cjelovito čitanje.

Još jednom želimo istaknuti da ovaj popis predloženih tekstova za cjelovito čitanje nije zaokruženi obvezujućI
kanonski popis. Njegov je otvoreni karakter posljedica uvjerenja da su usmjerenost na učenika i profesionalna
autonomija učitelja temeljna pretpostavka kvalitetnoga odgoja i obrazovanja.

—292
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Prvi ciklus

Andersen, Hans Christian, Bajke (izbor)

Anić, Višnja, Božićna tišina
Balog, Zvonimir, Male priče o velikim slovima
Baronian, Jean-Baptiste, Figaro, mačak koji je hrkao
Bauer, Ludvig, Tri medvjeda i gitara
Borovac, Ivanka, Životinjska abeceda
Čapek, Karel, Poštarska bajka
Čunčić-Bandov, Jadranka, Šale, trice, zvrndalice
Ćopić, Branko, Ježeva kućica
Đokić, Ana, Trči, Giza, trči / Tri sestre / Nemaš pojma Grizlijane
Femenić, Stanisalv, Idi pa vidi
Gluščević, Maja, Piki i Argo
Grimm, Jakob i Wilchem, Bajke (izbor)
Grozdanić, Ksenija, Dvanaest veselih mjeseci
Guljašević, Ivana,Čarapojedac
Hercigonja, Želimir: Pobuna u postolarskoj radionici / Prašnjavko / Vodenjak i stara kruška
Horvat Vukelja, Željka, Hrabrica / Kako je kornjača išla na ljetovanje / Reumatični kišobran i drugi igrokazi /
Slikopriče ili Nove slikopriče
Horvat, Nada, Mica Poštarica
Iveljić, Nada, Božićna bajka
Jelić, Marijana, Coprnica Dragica
Janikovszky, Baš se veselim / Da sam odrastao / Kako da odgovorim / Znaš li i ti
Junaković, Svjetlan, Dome, slatki dome
Kasparavičius,Kęstutis, Dan jagoda / Mala zima / Mali vrtlar
Kovačević, Hrvoje, General Kiro, miš
Kušec, Ksenija, Janko i stroj za vrijeme
Lindgren, Astrid, Mi djeca Graje Male
Lovrenčić, Sanja, Djevojčica iz cirkusa
Lukatela, Vesna, Jedan je dječak imao
Mravunac, Larisa, Dječak u zvjezdanim čizmama
Peroci, Ela, Maca papučarica
Perrault, Charles, Bajke (izbor)
Pervan, Jelena, Brbljava Iva
PeterlikHuseinović, Andrea, Jan vjetroviti / Ljubav / Plavo nebo / Ciconia, ciconia
Pilić, Sanja, Maša i … (izbor iz serije) / Djed Mraz darove nosi
Pongrašić, Ema, Princeza i zmaj
Pongrašić, Zoran, Zašto ne volim bajke/ Zabrinuta Jasenka
Prosenjak, Božidar, Miš
Sigsgaard, Jens, Pale sam na svijetu
Škrinjarić, Sunčana, Kako sanjaju stvari / Medin dom / Nezadovoljna bubamara / Plesna haljina žutog
maslačka
Torjanac, Tomislav, Žabeceda
Videk, Nevenka, Pismo iz Zelengrada / Zagonetna abeceda
Vitez, Grigor, A zašto ne bi / Kako živi Antuntun
Vuković, Aljoša, Tople riječi
Zidar Bogadi, Nada, Sretan cvrčak
Zubović, Sonja, Kako se gleda abeceda
Zvrko, Ratko, Grga Čvarak

—293
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

2. ciklus

Balog, Zvonimir, Bože, kako sam ja blesav

Balog, Zvonimir, Pjesme
Barrie, James Matthew, Petar Pan
Basne (po izboru)
Bilopavlović, Tito, Paunaš/ Filipini iza ugla
Brajko-Livaković, Maja, FinkaFi
Brlić-Mažuranić, Ivana, Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Brlić-Mažuranić, Ivana, Šuma Striborova / Regoč
Collodi, Carlo, Pinokio
Dahl, Roald, Charlie i tvornica čokolade / Matilda / Fantastični gospodin Lisac
Gardaš, Anto, Duh u močvari / Ljubičasti planet / Izum profesora Leopolda
Gavran, Miro, Igrokazi za djecu
Gavran, Miro, Zaljubljen do ušiju / Sretni dani / Kako je tata osvojio mamu / Svašta u mojoj glavi
Gluščević, Maja, Bijeg u košari / Tišina, snima se
Hercigonja, Želimir, Bajkovnica
Hitrec, Hrvoje, Eko Eko / Humandel / Matko na štakama
Horvat, Tihomir, Frka u Ščitarjevu
Horvatić, Dubravko, Stanari u slonu
Hrvatske narodne bajke
Iveljić, Nada, Šestinski kišobran
Kanižaj, Pajo, Tričave pjesme
Kästner, Erich, Emil i detektivi / Blizanke / Tonček i Točkica
Kinney, Jeff, Gregorov dnevnik (izbor iz serije)
Kipling, Rudyard, Knjiga o džungli
Kopjar, Marko, Poštanski Marko / Čokoladne godine / Žganci od vanilije
Kovačević, Hrvoje, Tajna… (izbor iz serije)
Krilić, Zlatko, Šaljive priče i priče bez šale
Kušan, Ivan, Domaća zadaća
Kušan, Ivan, Koko u Parizu / Lažeš, Melita / Uzbuna na Zelenom vrhu / Zagonetni dječak
Lagerlöf, Selma, Legende o Kristu
Lindgren, Astrid, Pipi Duga Čarapa
Lofting, Hugh, Pripovijest o doktoru Dolittleu
Lovrak, Mato, Družba Pere Kvržice / Vlak u snijegu
Lovrenčić, Sanja, Noina mačka i drugi igrokazi
Maar, Paul, Tjedan sav od subota
Macan, Darko, Knjige lažu
Madunić Barišić, Nives, Tajna čokoladnih bombona
Marušić, Matko, Snijeg u Splitu
Matošec, Milivoj, Strah u Ulici lipa
Mihaljević, Nada, Anđeo plišanih igračaka
Mihoković-Kumrić, Nada, Tko vjeruje u rode još
Molnar, Ferenc, Junaci Pavlove ulice
Parun, Vesna, Miki slavni kapetan / Džingiskan i Miki Trasi
Pavličić, Pavao, Trojica u Trnju
Pichon, Liz, Tom Gates – Odlični izgovori (i druge dobre fore)
Pilić, Sanja, O mama sve najbolje / Nemam vremena / Zar baš moram u školu?
Polak, Sanja, Dnevnik Pauline P. / Drugi dnevnik Pauline P. / Morski dnevnik Pauline P.
Pongrašić, Zoran, Mama je kriva za sve / Ovaj put je kriv tata
Primorac, Branka, Zvonka, zmaj i tri kavalira / Ljubavni slučaj mačka Joje / Moj djed astronaut

—294
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Prosenjak, Božidar, Sijač sreće / Sunce za vučka

Puškin, Aleksandar Sergejevič, Bajka o ribaru i ribici
Rorić, Ivica Vanja, Najljepše pjesme za djecu
Sempé, Jean-Jacques, Goscinny, René, Nikica
Spyri, Johanna, Heidi
Šesto, Silvija, Bum Tomica(izbor iz serije)
Škuflić-Horvat, Ines, (ur.), Kaos prije premijere
Todorovski, Zvonko, Plavi trubač
Twain, Mark, Doživljaji HuckleberyjaFinna
Vitez, Grigor, Pjesme / Kad bi drveće hodalo
Winterfeld, Henry, Timpetill
Zidar-Bogadi, Nada, Plavi san
Zlatar, Pero, Veseli zemljopis
Željeznjak, Mila, Sretne priče

3. ciklus

Bitenc, Jadranko, Twist na bazenu / Apsolutni početnici

Boyne, John, Dječak u prugastoj pidžami
Brajko-Livaković, Maja,Kad pobijedi ljubav / Nemoj reći nikome
Brlić-Mažuranić, Ivana, Priče iz davnine (izbor)
Bruckner, Karl, Sadako hoće živjeti
Caroll, Lewis, Alisa u zemlji čuda
Cesarić, Dobriša, Pjesme
Cvenić, Josip, Čvrsto drži joy-stick
Dnevnik Ane Frank
Doerr, Anthony, Svjetlo koje ne vidimo
Domjanić, Dragutin, Pjesme
Dovjak-Matković, Blanka, Zagrebačka priča
Ellis, Deborah, Djevojčica iz Afganistana
Ende, Michael, Beskrajna priča / Momo
Galović, Fran, Pjesme
Gavran, Miro, Zaboravljeni sin / Profesorica iz snova / Ljeto za pamćenje
Gavran, Miro, Zaboravi Hollywood / Muž moje žene
Gervais, Drago, Pjesme
Glavašević, Siniša, Priče iz Vukovara
Green, John, Greška u našim zvijezdama / U traganju za Alaskom / Gradovi od papira
Grozdanić, Ksenija, Nova sam u školi
Hercigonja, Želimir, Tajni leksikon
Hitrec, Hrvoje, Smogovci
Hornby, Nick, Sve zbog jednog dječaka
Horvat, Joža, Besa / Waitapu
Ibbotsen, Eva, Putovanje na rijeku More
Iveljić, Nada, Svračkovo brdo
Jan, Bernard, Potraži me ispod duge
Jelačić-Bužimski, Dubravko, Sportski život letećega Martina / Balkanska mafija / Martin protiv CIA-e i KGB-a
Jurić Zagorka, Marija, Kći Lotršćaka / Tajna krvavog mosta
Kaštelan, Jure, Pjesme
Kishon, Ephraim, Kod kuće je najgore
Klepac, Jadranka, Miris knjige
Knižek, Igor, Priča o dva brata

—295
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Kolar, Slavko, Breza

Kopjar, Marko, Ljubav, padobranci i izvanzemaljci
Kovačević, Hrvoje, Tajna... (izbor iz serije)
Kovačić, Ivan Goran, Pjesme
Kovačić, Ivan Goran, Pripovijetke
Krilić, Zlatko, Zabranjena vrata / Veliki zavodnik
Krklec, Gustav, Pjesme
Kwok, Jean, Izgubljena u prijevodu
Laća, Josip, Grand hotel
Lewis, CliveStaples, Kronike iz Narnije (po izbor)
Macan, Darko, Pavo protiv Pave
Mayer, Milutin, Dolazak Hrvata
Majer, Vjekoslav, Dnevnik maloga Perice
Mihelčić, Nada, Bilješke jedne gimnazijalke / Zeleni pas / Draga mama
Miloš, Damir, Bijeli klaun
Miloš, Damir, Kornatske priče
Nazor, Vladimir, Pjesme
Nazor, Vladimir, Pripovijetke
Nesbø, J, Čarobna kupka doktora Proktora... (izbor iz serije)
Nöstlinger, Christine, Konrad, dječak iz limenke / Olfi među ženama
Novak, Vjenceslav, Iz velegradskoga podzemlja
Oz, Amos, Iznenada u dubini šume
Paljetak, Luko, Grenlandski leptiri
Paljetak, Luko, Pjesme
Parun, Vesna, Pjesme
Pavličić, Pavao, Dobri duh Zagreba
Pichon, Liz, Tom Gates, moj savršeni svijet
Pilić, Sanja, Mrvice iz dnevnoga boravka / Hoću biti posebnaaaa / Sasvim sam popubertetio
Polak, Sanja, Pobuna Pauline P. / Skijaški dnevnik Pauline P.
Pongrašić-Đokić, Ana, Grozdana na zrnu papra
Pongrašić, Zoran, Djevojčica koja je preskočila nebesa / Gumi-gumi
Pongrašić, Zoran, Čuvari sreće
Primorac, Branka, Maturalac / Divlje godine
Primorac, Branka, Perešin: život i smrt: o Rudolfu, ne samo pilotu
Prosenjak, Božidar, Divlji konj
Rajki, Igor, Mamac za duhove / Užasna
Riordan, Rick, Kradljivac gromova
Roth, Veronica, Različita / Pobunjena
Rowling, JoanneKathleen, HarryPotter (izbor iz serije)
Rundek, Melita, Psima ulaz zabranjen / Hej, ja sam online
Saint-Exupéry, de Antoine, Mali princ
Schwab, Gustav, Najljepše priče klasične starine
Storić, Šime, Mačka se uvijek dočeka na noge / Jana, volim te, al' stvarno
Sienkiewicz, Henryk, Kroz pustinju i prašumu
Šajatović, Ivona,Tajna ogrlice sa sedam rubina
Šenoa, August, Kameni svatovi, Postolar i vrag
Šesto, Silvija, Debela / Tko je ubio Pašteticu / Vanda
Šimunović, Dinko, Alkar / Duga
Škrinjarić, Sunčana, Ulica predaka / Čarobni prosjak
Škuflić-Horvat, Ines, (ur.), Maštoplov / Panika u Strahogradu
Tadijanović, Dragutin, Pjesme

—296
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Tihi-Stepanić, Jasminka, Imaš fejs?/Moja neprijateljica Ana/ Baš kao HarryPotter/ Bacit ću ti kompjutor kroz
prozor
Tolkien, John Ronald Reuel, Hobit
Townsend, Sue, Tajni dnevnik Adriana Molea / Novi jadi Adriana Molea
Tribuson, Goran, Ne dao bog većega zla
Tribuson, Goran, Rani dani / Mrtva priroda
Verne, Jules, Put u središte zemlje
Vitez, Grigor, Pjesme
Wilde, Oscar, Priče
Zusak, Markus, Kradljivica knjiga

Četvrti i peti ciklus

Ahmatova, Ana, izbor iz poezije

Alighieri, Dante, Božanstvena komedija (izbor)
Ammaniti, Niccolo, Nek zabava počne
Andrić, Ivo, Na Drini ćuprija
Anouilh, Jean, Antigona
Aralica, Ivo, Psi u trgovištu
Atwood, Margaret, Sluškinjina priča
Austen, Jane, Ponos i predrasude / Razum i osjećaji
Balota, Mate, izbor iz poezije
Balzac, Honore de, Otac Goriot
Baretić, Renato, Osmi povjerenik
Baricco, Alessandro, Ocean more
Baudelaire, Charles, izbor iz poezije
Bauer, Ludwig, Zavičaj, zaborav
Beckett, Samuel, Čekajući Godota
Begović, Milan, Bez trećega / Dunja u kovčegu / Pustolov pred vratima
Boccaccio, Giovanni, Dekameron(izbor)
Bodrožić Simić, Ivana, Hotel Zagorje
Borges, Jorge Luis, izbor iz kratke proze
Bradbury, Ray, Fahrenheit 451
Brecht, Bertold, Majka Hrabrost i njezina djeca / Kavkaski krug kredom
Brešan, Ivo, Nečastivi na Filozofskom fakultetu / Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja
Bronte, Emily, Orkanski visovi
Bruckner, Pascal, Božansko dijete
Bulgakov, Mihail, Majstor i Margarita
Bunić Vučić, Ivan, Plandovanja
Burgess, Anthony, Paklena naranča
Calderon de la Barca, Pedro, Život je san
Calvino, Italo, Ako jedne zimske noći neki putnik…
Camus, Albert, Stranac
Capote, Truman, Hladnokrvno ubojstvo
Carver, Raymond, izbor iz kratke proze
Celan, Paul, izbor iz poezije
Cesarić, Dobriša, izbor iz poezije
Christie, Agatha, Božić Herculea Poirota
Coetzee, J. M., Život i dobaMichaela K.
Conrad, Joseph, Srce tame
Cvetajeva, Marina, izbor iz poezije

—297
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Čegec, Branko, izbor iz poezije

Čehov, Anton Pavlovič, Tri sestre / izbor iz kratke proze
Botton, Alain de, Kako vam Proust može promijeniti život
Domjanić, Dragutin, izbor iz poezije
Dedić, Arsen, izbor iz poezije
Desnica, Vladan, Proljeća Ivana Galeba / Zimsko ljetovanje
Dizdar, Mak, izbor iz poezije
Dostojevski, Fjodor Mihajlovič, Zločin i kazna / Idiot
Doxiadis, Apostolos, Stric Petros i Goldbachova slutnja
Doyle, Arthur Conan, Baskervilski pas
Dragojević, Danijel, izbor iz poezije
Drakulić, Slavenka, Mramorna koža
Držić, Marin, Dundo Maroje / Novela od Stanca / Skup
Duras, Marguerite, Ljubavnik
Džubran, Halil, Prorokov vrt
Eco, Umberto, Ime ruže
Eliot, Thomas Stearns, izbor iz poezije
Eshil, Okovani Prometej
Esquiel, Laura, Kao voda za čokoladu
Euripid, Medeja
Ezop, Basne
Fabrio, Nedjeljko, Vježbanje života
Ferić, Zoran, Anđeo u ofsajdu
Flaubert, Gustave, Gospođa Bovary
Frost, Robert, izbor iz poezije
Gaarder, Jostein, Sofijin svijet
Galović, Fran, izbor iz poezije
Gavran, Miro, Ljubavi Georgea Washingtona i druge drame / Poncije Pilat
Gervais, Drago, izbor iz poezije
Gibson, William, Neuromancer
Gjalski, Ksaver Šandor, Pod starim krovovima
Goethe, Johann Wolfgang, Faust I.
Gogolj, Nikolaj Vasiljevič, Kabanica
Golding, William, Gospodar muha
Goldoni, Carlo, Gostioničarka Mirandolina
Golub, Ivan, izbor iz poezije
Grass, Günter, Limeni bubanj
Greene, Graham, Mirni Amerikanac
Gromača, Tatjana, izbor iz poezije
Gundulić, Ivan, Dubravka
Harris, Thomas, Kad jaganjci utihnu
Hasanaginica
Hašek, Jaroslav, Doživljaji dobrog vojaka Švejka
Havel, Vaclav, Popodne s obitelji
Heine, Heinrich, izbor iz poezije
Hemingway, Ernest, izbor iz kratke proze / Starac i more
Hesse, Herman, Igra staklenim perlama / Sidharta
Horvat, Ana, izbor iz poezije
Hosseini, Khaled, Gonič zmajeva / Tisuću žarkih sunaca
Huxley, Aldous, Vrli novi svijet
Ibsen, Henrik, Lutkina kuća
Ionesco, Eugene, Ćelava pjevačica / Instrukcija / Stolice
—298
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Jergović, Miljenko, Sarajevski Marlboro / Mama Leone

Jesenjin, Sergej, izbor iz poezije
Joyce, James, Portret umjetnika u mladosti
Kafka, Franz, Preobražaj / Proces
Kaleb, Vjekoslav, Gost
Karuza, Senko, izbor iz kratke proze
Kaštelan, Jure, izbor iz poezije
Keats, John, izbor iz poezije
Kertész, Imre, Čovjek bez sudbine
Kiš, Danilo, Grobnica za Borisa Davidoviča
Kolanović, Maša, Sloboština Barbie
Kovačić, Ante, U registraturi
Kozarac, Josip, izbor iz kratke proze
Kranjčević, Silvije Strahimir, izbor iz poezije
Krauss, Nicole, Povijest ljubavi
Krleža, Miroslav, Povratak Filipa Latinovicza / Na rubu pameti / Balade Petrice Kerempuha / Gospoda
Glembajevi / Kraljevo / izbor iz poezije
Kundera, Milan, Nepodnošljiva lakoća postojanja / Šala / Život je negdje drugdje
Kureishi, Hanif, Buddha iz predgrađa
Leskovar, Janko, Misao na vječnost
Lodge, David, Razmjena
Lorca, Federico Garcia, izbor iz poezije
Ljermontov, Mihail, Junak našeg doba
Majetić, Alojz, Čangi
Maleš, Branko, izbor iz poezije
Mann, Thomas, Smrt u Veneciji
Marinković, Ranko, izbor iz kratke proze / Kiklop / Glorija
Márquez, Gabriel García, Sto godina samoće / Dvanaest hodočasnika / Kronika najavljene smrti / Ljubav u
doba kolere
Matanović, Julijana, Zašto sam vam lagala
Matišić, Mate, Posmrtna trilogija
Matoš, Antun Gustav, izbor iz poezije i kratke proze
Maupassant, Guy de, Na vodi
Mažuranić, Ivan, Smrt Smail-age Čengića
McCarthy, Cormac, Cesta
Mićanović, Miroslav, izbor iz poezije
Mihalić, Slavko, izbor iz poezije
Miller, Arthur, Smrt trgovačkog putnika
Miłosz, Czesław, O putovanjima kroz vrijeme
Mitovi (grčki, skandinavski i slavenski)
Molière, Škrtac / Umišljeni bolesnik
Moravia, Alberto, Ravnodušni ljudi
Mrkonjić, Zvonimir, izbor iz poezije
Munro, Alice, Služba, družba, prošnja, ljubav, brak
Murakami, Haruki, Kafka na žalu
Musil, Robert, Čovjek bez osobina / Pomutnje gojenca Törlessa
Nazor, Vladimir, izbor iz poezije / izbor kratke proze
Neruda, Pablo, izbor iz poezije
Nothomb, Amelie, Strah i trepet
Novak, Kristian, Črna mati zemla
Novak, Slobodan, Mirisi, zlato i tamjan
Novak, Vjenceslav, Posljednji Stipančići
—299
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Orwell, George, 1984. / Životinjska farma

Palahniuk, Chuck, Klub boraca
Pamuk, Orhan, Čudan osjećaj u meni / Istanbul / Snijeg / Zovem se Crvena
Parsons, Tony, Muškarac i dječak
Parun, Vesna, izbor iz poezije
Pavličić, Pavao, Dobri duh Zagreba / Koraljna vrata / Večernji akt
Paz, Octavio, Pjesnikov labirint samoće
Pessoa, Fernando, Knjiga nemira
Petrarca, Francesco, izbor iz poezije
Pirandello, Luigi, Šest lica traži autora
Plath, Sylvia, izbor iz poezije
Plaut, Škrtac
Poe, Edgar Allan, izbor iz poezije i kratke proze
Polić Kamov, Janko, izbor iz kratke proze i poezije
Preradović, Petar, izbor iz poezije
Prevert, Jacques, izbor iz poezije
Proust, Marcel, Combray
Prtenjača, Ivica, Brdo
Pupačić, Josip, izbor iz poezije
Puškin, Aleksandar Sergejevič, izbor iz poezije
Racine, Jean, Fedra
Rice, Anne, Intervju s vampirom
Rilke, Reiner Maria, izbor iz poezije
Rimbaud, Arthur, izbor iz poezije
Roterdamski, Erazmo, Pohvala ludosti
Sajko, Ivana, Žena bomba
Salinger, Jerome David, Lovac u žitu /Savršen dan za banana ribe
Saramago, José, Ogled o sljepoći
Savičević, Olja, Adio kauboju
Schlink, Bernhard, Žena kojoj sam čitao
Selimović, Meša, Derviš i smrt / Tvrđava
Shakespeare, William, Hamlet / Macbeth / Othelo / Romeo i Julija / San ivanjske noći
Szymborska, Wisława, Radost pisanja
Slamnig, Ivan, Bolja polovica hrabrosti / izbor iz poezije
Sofoklo, Antigona / Kralj Edip
Solženjicin, Aleksandar, Jedan dan Ivana Denisoviča
Somosa, Jose Carlos, Spilja ideja
Soucy, Geatan, Djevojčica koja je previše voljela šibice
Stone, Irving, Agonija i ekstaza
Süskind, Patrick, Parfem
Šenoa, August, Zlatarovo zlato / izbor iz kratke proze / izbor iz poezije
Šimić, Antun Branko, izbor iz poezije
Škunca, Andriana, izbor iz poezije
Šoljan, Antun, Izdajice / Kratki izlet
Šop, Nikola, izbor iz poezije
Šovagović, Filip, Ptičice
Štivičić, Tena, Dvije i druge
Štulić, Branimir, izbor iz poezije
Tadijanović, Dragutin, izbor iz poezije
Tagore, Rabindranath, Brodolom
Tolkien, J. R. R., Gospodar prstenova
Tolstoj, Lav Nikolajevič, Ana Karenjina
—300
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Tomić, Ante, Što je muškarac bez brkova

Tribuson, Goran, Povijest pornografije / Legija stranaca
Turgenjev, Ivan Sergejevič, Očevi i djeca
Ugrešić, Dubravka, Forsiranje romana reke / Štefica Cvek u raljama života
Ujević, Tin, izbor iz poezije
Vargas Llosa, Mario, Grad i psi
Vidrić, Vladimir, izbor iz poezije
Viewegh, Michal, Sjajne zeznute godine
Vrkljan, Irena, Marina ili o biografiji
Wallace, Edgar, Krivotvoritelj
Waller, Robert James, Mostovi okruga Madison
Whitman, Walt, izbor iz poezije
Wilde, Oscar, Slika Doriana Graya
Williams, Tennessee, Mačka na vrućem limenom krovu / Tramvaj zvan žudnja
Woolf, Virginia, Gospođa Dalloway / Svjetionik
Wordsworth, Coleridge, Southey: izbor iz poezije
Yourcenar, Marguerite, Hadrianovi memoari / Vatra
Zafón, Carlos Ruiz, Sjena vjetra
Žagar, Anka, izbor iz poezije

—301
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

POJMOVNIK KURIKULUMA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

ČITANJE

Čitanje je vještina prepoznavanja grafema, vrsta riječi, sintaktičkoga poretka riječi u rečenici, logičke
povezanosti i strukture čitavoga teksta. Razlikujemo letimično, orijentacijsko, pregledno, selektivno i
cjelovito čitanje. (Häusler 2003)

Čitanje je proces spoznavanja značenja pisanog teksta u svrhu informiranja, učenja ili zabave. (Vizek-Vidović
i dr. 2003)

Čitanje je višestruko složena djelatnost: tjelesna, duhovna, jezična, spoznajna, stvaralačka. Čitanje se očituje
kao fiziološki proces, doživljajno-spoznajni proces, jezična djelatnost, komunikacijska i stvaralačka djelatnost.
(Rosandić 2005)

Čitanje je čovjekova sposobnost dešifriranja dogovrenoga sustava znakova i shvaćanja poruke koju oni nose.
(Kuvač-Levačić 2013)

Proces čitanja složena je aktivnost primanja informacija u pisanome obliku koja ovisi o nekoliko sposobnosti i
vještina što se postupno razvijaju. (Pavličević-Franić 2005)

Razvoj čitanja možemo podijeliti u četiri razdoblja:

— Predškolsko čitanje - razdoblje pripreme za čitanje, od druge do šeste godine života.
— Početno čitanje - razdoblje usvajanja šifriranja i dešifriranja teksta, prvi razred osnovne škole.
— Prijelazno razdoblje - razdoblje dešifriranja/šifriranja teksta uz automatizirano slijevanje, drugi razred
osnovne škole.
— Razdoblje zrelog čitanja - razdoblje gdje je glavni proces automatizacija uz prepoznavanje cijelih riječi i
cjeline rečenice, treći razred osnovne škole. (Čudina-Obradović 2004)

Smisao čitanja je u razumijevanju poruke koju je pisac ostavio u pisanom obliku, u obliku koji su pisac i
čitatelj poruke prije prihvatili kao zajednički. (Čudina-Obradović 2003)

Četiri vrste čitanja prema Giehrlu:

Informacijsko čitanje - razabiranje informacija (funkcionalno-pragmatični čitatelj).
Evazivno čitanje - micanje iz svijeta u kojem se živi da bi se, barem u mašti, uz pomoć literarnih likova,
doživjelo ono za čim se čezne - emocionalno-fantastički čitatelj.
Kognitivno čitanje - pomoću kojega se nastoji spoznati svijet i njegove zakonitosti, a spoznaje urediti u
misaoni i logični pogled na svijet - racionalno-intelektualni čitatelj.
Književnosno čitanje sadrži najmanje četiri odvojene razine kojih čitatelj ne mora obavezno biti svjestan.
Razine se tiču vrste čitanja koja se zadaje učenicima i tijekom školovanja postaju sve složenije:
— jezična razina zahtijeva od učenika razaznavanje jezičnih jedinica, tj. obraćanje pozornosti na slovnicu,
rječnik i skladnju (red riječi u rečenicama). Drugim riječima, učenik prati opis, upućuje se u prepoznavanje
načina ili stila pisanja i prepoznavanje pjesničkih ukrasa.
— značenjska razina zahtijeva od učenika razumjeti osnovno, ali i preneseno značenje riječi. Tim se
čitanjem spoznaje i shvaća pročitano. Ono se i provjerava tako što se od učenika traži prepričavanje
sadržaja pročitanoga. Riječi imaju glavno značenje za razliku od sporednoga, izričito značenje za razliku od
skrovitoga. Riječ majka znači ‘ženski roditelj’ u glavnome značenju. Časna majka ne označuje ženskoga
roditelja nego predstojnicu časnih sestara.
— ustrojna razina zahtijeva od učenika shvaćanje odnosa među riječima, odgonetavanje smisla. Učenik
razmatra što je rečeno povezujući jezične jedinice da bi iz njihova odnosa iščitao značenje. Za razgovor ili
pisanje o svome doživljaju djela, njegovoj poruci i značenju, učenik je spreman tek kada razlikuje što je
rečeno i što bi sve to moglo značiti.
— kulturna razina uvjetuje učenikovo povezivanje pročitanoga s vanjskim pojavama. Čitatelj je sposoban
tumačiti pročitano i povezivati ga, primjerice, s drugim djelima istoga pisca ili sličnoga sadržaja.
Raspoznaje sličnosti i razlike među djelima koja su dio domaće književne baštine ili pripadaju svjetskoj
književnosti; prepoznaje vrste djela i razlikuje ih od znanstvenih i stručnih djela iz područja filozofije,
psihologije, astronomije, biologije, povijesti umjetnosti, književne kritike i sl. Djela su lijepe književnosti
samo dio ponude u svijetu čitanja. (Laszlo 2013)
—302
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Literarno čitanje - pomoću kojega se traži smisao života te omogućuje prelazak granica realne egzistencije -
literarni čitatelj. (Kuvač-Levačić 2013 prema Giehrlu)

FUNKCIONALNI STILOVI

Funkcionalni stilovi su specijalizirani jezici za pojedina područja ljudskoga djelovanja, te je tako moguće
govoriti o jeziku administracije, jeziku znanosti, publicističkom ili svakodnevnogovornom jeziku. Osnovna
odlika svih funkcionalnih stilova je visok stupanj komunikacijske konvencionalnosti. (Bagić 1999)
Administrativni funkcionalni stil - određen svojom preskriptivnom funkcijom služi za izricanje onoga što
se propisuje i za oblikovanje jasnih i nedvosmislenih tvrdnja, stil zakona, propisa i odredaba.
Znanstveni funkcionalni stil - najstroži funkcionalni stil standardnoga jezika koji je u potpunosti u službi
logične organizacije sadržaja i njezina izraza; stil znanstvenih radova, monografija i školskih udžbenika.
Književnoumjetnički funkcionalni stil - najslobodniji i najindividualniji funkcionalni stil; stil književnih
djela.
Publicistički funkcionalni stil - stil javnoga priopćavanja kojim se služe novinari i publicisti; stil novina,
televizije, radija i internetskih portala.
Razgovorni funkcionalni stil - stil koji služi za potrebe svakodnevnoga sporazumijevanja, a odlikuje se
komunikacijskom spontanošću i nepripremljenošću, neusiljenošću, prirodnošću i familijarnošću. (Hrvatski
pravopis 2013)
Beletristički (književnoumjetnički) stil - shematska apstrakcija izvedena iz načelnih odlika raznorodnih i
autonomnih iskaza. Beletristički stil nije jedan od funkcionalnih stilova koji bi ‘ispunjavao’ jednu od funkcija
jezika. U odnosu na funkcionalne stilove moglo bi ga se odrediti kao nadstil, jer uvjetno koristi ili može
koristiti sve potencijale koje jezični sustav posjeduje ili dopušta; on se ne oblikuje unutar sustava kao jedan od
njegovih podsustava nego polifunkcionalnog jezika predstavlja kao svoju funkciju. (Bagić 1999)
Stilovi i podstilovi kojima se upotpunjuje slika funkcionalne stilistike:
— novinarski (žurnalistički) stil, sakralni, stripovni, retorički (s oratorskim i debatnim podstilovima),
esejistički, scenaristički stil
— znanstveni stil s podstilovima: znanstveno-akademski i instruktivni (znanstveno-udžbenički)
— književni stil s podstilovima: poetski, prozni i dramski stil
— publicistički stil: književnopublicistički, znanstvenopublicistički, znanstvenopopularni i memoarski
— epistolarni stil. (Visinko 2015)

GOVOR

Govor je zvučno sredstvo ostvarenja jezika. Sustav verbalnih i neverbalnih znakova koji imaju značenje i koji
se koriste u komunikaciji među ljudima. U užem smislu govorom se razumijeva komunikacija riječima.
Lingvistički pristup tumači govor kao pojavu koja se, osim fonetski, može raščlaniti i fonološki i morfološki i
sintaktički i semantički.
Govor se u užem smislu određuje kao komunikacija govorom se razumijeva komunikacija riječima. Govor je
pojava kada se pojedinac služi jezikom u određenoj situaciji (franc. parole) suprotstavljena jeziku kao sustavu
što ga dijeli skupina govornika ili zajednica (franc. langue, prema F. de Saussureu).
(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/enciklopedije/237-hrvatska-enciklopedija)

Teorija govornih činova - teorija o uporabi jezika kao djelovanju; proizlazi iz rada Johna L. Austina i Johna
Searlea koji su proučavali kako govornici upotrebljavaju jezik da bi postigli željeni učinak te kako slušatelji
proniču u značenje izrečenoga. Osnovna je pretpostavka da svakim izričajem govornici izvode jedan društveni
čin ili više njih. Iako je začeto u okrilju filozofije jezika, proučavanje govornih činova danas čini potpodručje
međukulturne pragmatike. Teorija je doživjela kritiku u lingvističkoj antropologiji zbog univerzalističkih
tendencija i zanemarivanja društvenoga konteksta. (STRUNA)

HRVATSKI JEZIK

Standardni jezik sustav je uređen eksplicitnom (svjesnom, planskom) normom, tj. pravilima (pravopisom i
gramatikom) i popisom (normativnim rječnikom). Standardni jezik svi moraju učiti, a služenje njime zahtijeva
određeni napor. Bitne su značajke standardnoga jezika autonomnost, svjesna normiranost, višefunkcionalnost,
stabilnost u prostoru i elastična stabilnost u vremenu. (Frančić i dr. 2006)

—303
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Materinski jezik (mother tongue, Muttersprache) je prvi jezik koji čovjek u svome životu kao dijete usvaja.
(Jelaska 2005)

Ini jezik nadređeni je pojam drugom i stranom jeziku. Inojezičnost uključuje istraživanja područja stjecanja J2
(inoga jezika, tj. drugoga i stranoga jezika). (Jelaska 2007)

Strani jezik je jezik koji se uči u posebno oblikovanim situacijama, uči se da bi se sporazumijevalo sa
strancima u vlastitoj zemlji ili inozemstvu. Strani je jezik prototipno jezik koji se ne govori u okolini gdje tko
živi i djeluje. (Jelaska 2007)

Drugi jezik je onaj jezik koji pojedinac usvaja nakon što je već usvojio jedan jezik. Drugi je jezik prototipno
jezik koji se govori u okolini gdje tko živi i djeluje.

Manjinski jezik je jezik skupine državljana neke zemlje različit od službenoga ili nacionalnoga jezika
(http://struna.ihjj.hr/naziv/manjinski-jezik/20954/

Dvojezičnost je vladanje dvama jezicima. Ona se naziva i međunarodnicom, bilingvizam ili bilingvalnost.
Katkad se na engleskome jeziku razlikuje bilingvalnost kao pojedničano znanje dvaju jezika i bilingvizam kao
društvena dvojezičnost. Hrvatski bi nazivi mogli pratiti tu podjelu, pa bi dvojezičnost mogla biti osobno
obilježje, a npr. dvojezičje društveno. (Jelaska 2007)

Izvornojezičnost je termin koji obuhvaća materinski jezik izvornih govornika i općenito prvi jezik (Jelaska
2007).

Okomita dvojezičnost podrazumijeva višejezični diskurs u kojem se ostvaruje okomiti prijenos jezičnih
jedinica. (Pavlićević-Franić 2006) Tijekom prvih šest razreda osnovne škole učenici istovremeno usvajaju i uče
standardni idiom dok usvajaju i svoj materinski idiom. To znači da učenici na određeni način postaju
dvojezični govornici jer se njihova dva idioma mogu razlikovati. (Cvikić 2007)

INFORMACIJA

Informacija - skup podataka s pripisanim značenjem, osnovni element komunikacije koji, primljen u
određenoj situaciji, povećava čovjekovo znanje. Informacija nastaje pripisivanjem značenja primljenim
podatcima. Ključnu ulogu u pretvorbi podataka u informaciju ima znanje kojim čovjek raspolaže. Oblikovane
informacije mogu se drugim pojedincima prenositi u obliku poruka.

Podatci se sastoje od skupa kvantitativnih parametara koji opisuju neku činjenicu ili zbivanje. Oni sami za
sebe nemaju nikakvo značenje, niti određuju svoj relativni značaj, pa njihovo puko gomilanje ne pridonosi
razumijevanju pojave na koju se odnose. Podatci su, međutim, osnova za oblikovanje informacije. (Hrvatska
enciklopedija)

IDIOM

Idiom - opći, kvalitativno i hijerarhijski neutralan i nespecificiran termin

KRITERIJI KLASIFIKACIJE IDIOMA

— ograničenost/neograničenost
— konkertnost/nekonkretnost
— viši/niži hijerarhijski stupanj.

Organski idiom - razvio se u okvirima konkretne etničke zajednice (civilizacije) i zadovoljava samo njezine
vlastite komunikacijske i ekspresivne potrebe.

Neorganski idiom u najkarakterističnijem vidu jest bilo koji standardni jezik, a to su također i razgovorni
(općenacionalni, regionalni, zonalni) jezik; žargon, interdijalekt.
Konkretnima možemo smatrati samo dvije kategorije idioma: mjesni govor i standardni jezik.
Standardni jezik ima najviši rang među neorganskim idiomima. Na hijerarhijskoj ljestvici proporcionalni su
visia ranga i stupanj konkretnosti. (Brozović 1970)

—304
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

JEZIK

Jezik je jedinstvena ljudska pojava, apstraktan sustav znakova koji poglavito služi za sporazumijevanje, iako
ima i brojne druge uloge, poput poimanja svijeta, sredstva djelovanja, sredstava stvaranja, sredstava
poistovjećivanja itd. (Jelaska 2005)

Konstruktivistički pristup jeziku temelji se na tri osnovne pretpostavke:

— znanje jezika izrasta iz njegove uporabe
— jezik nije samostalna kognitivna sposobnost, već je u uskom međuodnosu s ostalim kognitivnim
sposobnostima i domenama znanja
— gramatika je konceptualizacija.
Kognitivnolingvistički pristup jezik smatra iskustvenom pojavnošću, jezične jedinice primarnim i
simboličkim, a jezična pravila shematskim konstrukcijama. (Geld 2006)

JEZIČNE DJELATNOSTI

Jezične djelatnosti su slušanje i govorenje te čitanje i pisanje. U stručnoj se terminologiji rabe i nazivi jezična
aktivnost, vještina, sposobnost. Riječ je o različitim i raznolikim lingvistički, psihološki i socijalno uvjetovanim
aktivnostima odnosno postupcima čije sustavno provođenje znatno olakšava usvajanje (recepciju) jezičnih
sadržaja. Slijedu valja dodati i psiholingvističku djelatnost razumijevanja koja najčešće prethodi govorenju te
neke posredovane jezične djelatnosti kao što su sažimanje i prevođenje. (Pavličević-Franić 2005)

Jezična djelatnost - mogućnost ostvarivanja jezika kao apstraktnog sustava ljudskog uma.

Jezične djelatnosti su slušanje i čitanje te govorenje i pisanje

Jednostavne (osnovne) jezične djelatnosti su primalačke (recepcija): slušanje i čitanje, a proizvodne (produkcija):
govorenje i pisanje.
Složene jezične djelatnosti obuhvaćaju jezično primanje i proizvodnju, a to su međudjelovanje (interakcija):
razgovaranje, dopisivanje i posredovanje (medijacija): parfraziranje, naizmjenice ili istovremeno usmeno
prevođenje; obrada teksta, obrada tuđeg govora, bilježenje i dr.

Slušanje je vrsta receptivne čovjekove sposobnosti koja omogućuje usvajanje fonetsko-fonološkoga sustava
nekoga jezika, dakle usvajanje fonema, prozodema i intonema.

Govorenje je vrsta proizvodne jezične djelatnosti kojom se leksičkim, gramatičkim, fonološkim i prozodijskim
sredstvima nekoga jezika prenosi usmena poruka u procesu jezičnoga sporazumijevanja.

Čitanje je složena aktivnost primanja informacija u pisanome obliku koja ovisi o nekoliko sposobnosti i
vještina što se postupno razvijaju. Čitanje se određuje kao vještina primanja i odašiljanja poruka u pripoćavanju
te kao sposobnost, primjerice interpretativno čitanje kao nadgradnja kojoj prethodi savladavanje vještine čitanja.

Pisanje je složena produktivna djelatnost koja ponajprije zahtijeva poznavanje slovnoga sustava te usvajanje
gramatičko-pravopisnih pravila i normi nekoga jezika. (Jelaska 2005)

Prevođenje je najsloženija jezična djelatnost, a odnosi se na posredovanu, djelomično proizvodnu jezičnu

djelatnost koja zahtijeva istodobno preoblikovanje, tumačenje i prenošenje jezičnih sadržaja iz jezika u jezik ili
iz jednoga u drugi jezični idiom. (Pavličević-Franić 2005.)

Jezične sposobnosti su jezične djelatnosti koje se više razvijaju spontanim usvajanjem. Jezična sposobnost
znači da osoba može jezično djelovati. (Jelaska 2005.)
Jezične vještine su jezične djelatnosti koje se više razvijaju učenjem i uvježbavanjem. Jezična vještina znači
da je osoba ovladala jezičnom djelatnošću tako da to uspješno čini. (Jelaska 2005.)

JEZIČNE RAZINE
Jezične razine:
— značenjska razina, leksička – znanje i uporaba različitih riječi, samoznačnih i suznačnih, frazema,
kolokacija; semantička razina – značenje rečenica, sinonima, antonima, gramatičkih kategorija poput
padeža)

—305
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

— gramatička razina, fonološka – razlikovni glasovi i njihove inačice, slogovna struktura, naglasci; morfološka
– sklonidba, sprezanje, vrste riječi, morfemi, tvorba riječi; sintaktička – sintagme, surečenice, rečenice,
sročnost; pravopisna – pisanje slova, dijakritičkih znakova, interpunkcije
— uporabne razine, pragmatička – komunikacijska uloga jezika, ustroj i prilagodba poruke kontekstu,
ironija; društvenojezična – pravila ponašanja, izrazi pozdravljanja, uporaba stila, idioma. (Jelaska 2007)

JEZIČNI RAZVOJ

Jezični razvoj je uporaba jezičnih pravila u širokom spektru jezičnih i društvenih situacija. (Jelaska 2007)

Jezični razvoj podijeljen je u dva razdoblja:

— predjezično – snažan razvoj vidne i slušne percepcije, proizvodnja glasova i slogova koji ne nose
značenje te razumijevanje.
— jezično – započinje oko prve godine, tj. u trenutku kad dijete proizvede prvu riječ (intonacijski povezano
i semantički smislenu slogovnu cjelinu) i tako uđe u razdoblje jednočlanih iskaza. (Kuvač 2007)

Usvajanje jezika je spontano ovladavanje jezikom, tj. proces stjecanja jezičnih pravila, u prirodnoj situaciji i
prirodnom okružju. Spontano se ovladavaju jezične djelatnosti slušanja, govorenja i razgovaranja. (Jelaska
2007.)

Učenje jezika je svjesno ili izravno ovladavanje jezikom u obrazovnim okolnostima.

Ovladavanje jezikom je termin koji se može rabiti u oba značenja, učenje ili usvajanje jezika kada se točno ne
zna kakav je bio način stjecanja jezičnoga znanja. (Jelaska 2005)

JEZIČNA KOMUNIKACIJA

Jezična je komunikacija poseban tip ljudske djelatnosti koji predstavlja kontakt dviju ili više govornih osoba, a
pretpostavlja ostvaraj nekoliko preduvjeta: sposobnost slušanja, postojanje zajedničkoga koda (sveukupnost
jezičnih činjenica i poznavanje istoga jezika), identičnost govorne situacije, temu govora, njegovu svrhu (cilj), te
niz psihološko-socijalno-obrazovnih karakteristika govornih osoba. (Pavličević-Franić 2005)

JEZIČNE NORME

Jezične norme propisane su, opisane i sadržane u jezičnim priručnicima: gramatici, pravopisu i rječniku. Kako
se jezik može ostvariti govorom i pismom, razlikuju se norme govorenoga i norme pisanoga jezika.

Gramatička norma prikazuje fonološko, morfološko i sintaktičko ustrojstvo jezika, tako da za svako od tih
područja jasno propisuje koje pojave i kada treba smatrati pravilnima, a koje nepravilnima. Gramatička norma
razumijeva učenje normativne gramatike, teorijskih zakonitosti i pravila izgrađenih u skladu sa sustavom
pojedinoga jezika.

Leksička norma bavi se problematikom cjelokupnoga rječničkog blaga u jeziku; ima više obilježja posrednoga
određivanja nego neposrednoga normiranja.
Stilistička norma odnosi se na usvajanje funkcionalnih stilova standardnoga jezika.

Ortoepska ili pravogovorna norma razumijeva usvajanje fonemskoga sustava u usmenoj jezičnoj realizaciji.
Odnosi se na poznavanje glasovnoga ustrojstva nekoga jezika i pravilan izgovor (artikulaciju, akcentuaciju i
intonaciju).

Ortografska ili pravopisna norma propisuje usvajanje grafijskoga sustava te načine bilježenja jezičnih
jedinica spojenih u riječi, rečenice, tekst. Odnosi se na učenje pravopisnoga ustrojstva pojedinoga jezika.
(Frančić i dr. 2006)

KNJIŽEVNOST

Književnost je zbir djela. Djelo je jezično otvarenje, predstavlja čitav kompleks književne pojave. (Katičić u
Škreb, Stamać 1986)

—306
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Književnost je važan segment procesa školovanja. Ona podupire jezični i umjetnički odgoj i obrazovanje te se
kao sadržaj nudi na svim njegovim stupnjevima. Pritom književni sadržaji koje izabiremo podliježu
zakonitostima doživljajno-spoznajnog svijeta djeteta, a književni tekst se smatra izvorom spoznaje i doživljaja
za učenika. No, kako umjetničko djelo nije samo po sebi smisleno, njegov se smisao postiže tek posredstvom
interpretatora.
(Škreb, Stamać 1998)

Interpretacija književnog teksta - interpretacija kao objašnjavanje smisla (nekog ili nečeg), na nastavi
književnosti preuzima ulogu objašnjenja književnog teksta. (Anić 2003)

Školska interpretacija je ipak mnogo više od prodiranja u slojeve nekog djela. Ona uzima u obzir emocionalno,
intelektualno, fantazijsko, životno i literarno iskustvo učenika, ali i samog interpretatora. (Rosandić 1986)

KOMPETENCIJE

Komunikacijska kompetencija obuhvaća jezičnu i strategijsku kompetenciju u svim modelima

komunikacijske kompetencije. Jezična kompetencija, u uskom smislu, shvaćena je kao gramatička
kompetencija, a u širem smislu kao koncept koji je sastavljen od elemenata sociolingvističkoga i
sociokulturnoga, odnosno pragmatičkoga znanja te sposobnosti uporabe toga znanja. Jezična kompetencija
obuhvaća gramatičku, diskursnu i pragmatičku kompetenciju. Strategijska kompetencija podrazumijeva
poznavanje verbalnih i neverbalnih komunikacijskih strategija (poboljšavaju djelotvornost komunikacije) koje
se primjenjuju u slučaju prekida u komunikaciji ili nedovoljne razine kompetentnosti u jednoj ili više
komponentaa komunikacijske kompetencije.
(prema Pavičić Takač i Bagarić Medve 2013)

Komunikacijska kompetencija je sposobnost djelovanja u pravom komunikacijskom okruženju, to

podrazumijeva dinamičnu razmjenu u kojoj se lingvistička kompetencija treba prilagoditi cjelokupnom
informacijskom ulazu, lingvističkom i paralingvističkim, koji pruža jedan ili više sugovornika. (Savignon 1983)

Jezična (lingvistička) kompetencija definira se kao poznavanje i sposobnost uporabe jezičnih izvora pomoću
kojih se mogu oblikovati dobro strukturirane poruke.

Jezična (lingvistička) kompetencija odnosi se na znanje različitih vidova jezika kao sustava, neovisno o
društvenim vrijednostima svojih inačica te ulogama njegovih različitih inačica. Jezična sposobnost odnosi se
na stupanj i kakvoću pojedinoga znanja (npr. točnosti pojedinog izraza, razlikovna obilježja pojedinoga glasa),
na spoznajni (kognitivni) ustroj, način kako je znanje spremljeno i načine kako mu se pristupa.

Gramatička kompetencija je vladanje verbalnim ili neverbalnim lingvističkim kodom, tj. znanje morfoloških i
sintaktičkih pravila, znanje vokabulara, znanje semantičkih pravila, fonoloških i ortografskih pravila.

Leksička kompetencija, poznavanje i sposobnost korištenja rječnika nekog jezika, sastoji se od leksičkih i
gramatičkih elemenata.

Diskursna kompetencija - ovladanost načinima povezivanja i tumačenja oblika i značenja radi postizanja
smislene cjelovitosti govorenih ili pisanih tekstova različitih žanrova. Kohezivnost (povezanost) teksta
ostvaruje se kohezivnim sredstvima pomoću kojih se dijelovi (rečenice i izričaji) povezuju u cjelinu, a
koherentnost (suvislost) podrazumijeva smislenu, značenjsku jedinstvenost i cjelovitost teksta (organizacija
značenja i uspostavljanja logičnog odnosa prema općoj propoziciji/ideji).

Interkulturalna komunikacijska kompetencija je sposobnost uspješnog komuniciranja među pripadnicima

različitih kultura koja osim lingvističke i sociolingvističke kompetencije zahtijeva i određena opća znanja o
poznavanju svijeta (savoir), praktične vještine i umijeća (savoir-faire) i stavove (ili tzv. egzistencijalne
kompetencije) (savoir-être). (CEF 2005)

Medijska kompetencija je sposobnost kritičke analize medijskih poruka koja koristi medije kao sredstvo za
kreativno izražavanje. (Tolić 2009)

—307
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Međukulturnalna komunikacijska kompetencija podrazumijeva sposobnost uspješnoga i odgovarajućega

ponašanja s pripadnicima drugoga jezika i kulture pod njihovim uvjetima, znanje o drugima, znanje o sebi,
sposobnost tumačenja i povezivanja, sposobnost otkrivanja i(li) interakcije, uvažavanje tuđih vrijednost,
uvjerenja i ponašanja. (Novak Milić 2012)

Pragmatička kompetencija obuhvaća diskursivnu i funkcionalnu kompetenciju.

Pragmatička kompetencija odnosi se na funkcionalno korištenje jezičnih resursa (proizvodnju jezičnih
funkcija, govorne činove), oslanjajući se na scenarije interaktivnih razmjena. Odnosi se i na usvajanje diskursa,
koheziju i koherentnost, identifikaciju vrsta i oblika tekstova, ironiju i parodiju. (ZEROJ 2005)

Sociolingvistička kompetencija definira se posjedovanjem znanja i vještina za odgovarajuću uporabu jezika u

društvenom kontekstu.

Sociolingvistička kompetencija podrazumijeva poznavanje društvenih pravila i konvencija koje su u osnovi

prikladnoga razumijevanja i uporabe jezika u raznim sociolingvističkim i sociokulturološkim kontekstima.

Strategijska kompetencija obuhvaća niz metakognitivnih komponenti koje korisniku jezika omogućuju
postavljanje komunikacijskog cilja, procjenjivanje komunikacijskih izvora i planiranje. Drugim riječima,
strategijska kompetencija obuhvaća poznavanje verbalnih i neverbalnih komunikacijskih strategija koje se
prizivaju da bi se nadomjestili prekidi u komunikaciji do kojih je došlo zbog nedostatne kompetencije u jednoj
ili više sastavnica komunikacijske kompetencije. Uključuje parafrazu, okolišanje, ponavljanje, izbjegavanje
riječi, pogađanje, promjene registra i stila, modifikaciju poruka i dr. (Canale 1983)
Strategijska kompetencija je niz metakognitivnih komponenata koje korisniku jezika omogućuju uključivanje
u postavljanje komunikacijskog cilja, procjenjivanje komunikacijskih izvora i planiranje. (Bachman i Palmer
1996)
Strategijska kompetencija obuhvaća:
— strategije učenja: kognitivne strategije, tj. uporaba logike i analize u učenju jezika; metakognitivne
strategije koje uključuju planiranje učenja, samovrednovanje, fleksibilni odabir strategija tijekom učenja,
nadgledanje vlastitoga učenja; strategije pamćenja koje pomažu pri upamćivanju i prisjećanju riječi)
— komunikacijske strategije: strategije izbjegavanja, strategije postignuća, strategije oklijevanja, samonadzora
i integracijske strategije. (prema Oxford, Celce-Murcia 2007 u Pavičić Takač i Bagarić Medve 2013)

Jezična sposobnost znači da osoba može jezično djelovati, npr. da može pisati ili razgovarati.

Komunikacijska sposobnost aktivira usvajanje jezika, tj. ona je djelatna snaga za trajnu kreativnost, za
ostvarenje značenjskim potencijalom jezika.

Pienemannova teorija sposobnosti jezične obrade objašnjava da ljudski um ne može obrađivati određene
jezične strukture i oblike na sljedećoj razvojnoj razini ako oni nisu savladani na prethodnoj. (Medved Krajnović
2010)

KOMUNIKACIJA

Podržavajuća komunikacija odnosi se na ponašanje kojim pojedinac nastoji pružiti pomoć drugim osobama
koristeći pritom verbalne i neverbalne poruke.

Literarno-didaktička komunikacija je ona kod koje nastavnik interpretativno čita literarni tekst, objašnjava
tekst učenicima te izražava svoje doživljaje o tekstu. (Rosandić 1986)

KULTURA

Kultura se može definirati kao sustav vrijednosti koji se očituje u stavovima i navikama (običajima) što su
prošireni u određenoj društvenoj zajednici i prenose se s generacije na generaciju. (Inglehart 1997)
Kultura obuhvaća tri značenja: antropološko (koje se tiče načina života), civilizacijsko (usmjereno na fizički i
umni rad i na stvaralaštvo kao njegov proizvod) i bihevioralno (koje obuhvaća obrasce ponašanja). (Pasini 2010)
Multikulturalnost je tolerancija među različitim kulturama, a interkulturalnost je tolerancija, ali i međusobno
razumijevanje različitih kultura. (Pasini 2010)

—308
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

LITERARNI DOŽIVLJAJ

Literarni doživljaj jest mentalna predodžba o pročitanome tekstu; neposredni doživljaj teksta; predodžbe o
tekstu koje je učenik sam oblikovao na temelju vlastitoga doživljaja i razumijevanja (srodni izrazi:
“konkretizacija” ili “aktualizacija” teksta, tekstualni svijet, mentalna predodžba teksta). (Grosman 2010)

LINGVOMETODIČKI PREDLOŽAK

Lingvometodički predložak - tekst za učenje, poučavanje i vrednovanje jezičnih umijeća. (Težak 1996)
Lingvometodički predložak ima temeljnu ulogu pri usvajanju trajnih znanja i visoke razine jezično-
komunikacijske kompetencije koje omogućuje komunikacijsko-funkcionalni pristup učenju i poučavanju (koji
se, između ostalog, temelji na načelima postupnosti, istraživanju, otkrivanju i samostalnom zaključivanju o
jezičnim pojavama, pravilima i znanjima).
Lingvometodički predložak u učenju i poučavanju jezika mora biti u skladu s jezičnom i razvojnom dobi
učenika, njegovim interesima, iskustvom i ranije usvojenim jezičnim znanjima, sposobnostima i vještinama te
mora biti razumljiv i sadržajno blizak i aktualan učeničkom iskustvu.
Poučavanje i učenje jezika treba započeti na kratkim obavijesnim tekstovima, točnije tekstovima jednostavnih
jezičnih struktura na razini leksika, sintakse i stila te prototipnih i čestotnijih jezičnih pojava i pravila koja su
cilj učenja i poučavanja. Pri odabiru ili stvaranju lingvometodička predloška u poučavanju i učenju jezika treba
voditi računa o duljini teksta i o sadržajnom i kulturološkom kontekstu.
Svojstva dobrog lingvometodičkog predloška:
— zastupljenost prototipnih primjera jezičnih pravila i gramatičkih kategorija
— čestotnost, a to znači izostavljanje rijetkih primjera na početku učenja i poučavanja, primjerice u
svakodnevnoj komunikaciji češće rabimo imenice u jednini muškog i srednjeg roda, negoli imenice u srednjem
rodu, odnosno imenice u množini)
— jednostavnost (primjerice jednostavnije je uočiti značenje i oblik riječi u kojima nisu provedene glasovne
promjene (dan, dana / san, sna), od riječi u kojima su provedene).

Lingvometodički tekstovi na početku učenja trebaju biti leksički prikladni, a to znači da moraju biti
sastavljeni od čestih i prototipnih riječi kojima učenici znaju značenje, odnosno kojima se oni najčešće koriste.
Stoga valja izbjegavati fonološki zahtjevne riječi, dakle riječi u kojima su provedene glasovne promjene, a
uvrstiti riječi koje imaju konkretno i često značenje s obzirom na okružje u kojemu učenik živi i školski
kontekst.
Valja izbjegavati višeznačne riječi i izraze koje od učenika zahtijevaju više razine kognitivnih procesa mišljenja
te treba birati prototipne riječi koje najbolje predstavljaju određene kategorije, točnije skupine riječi.
Osim prilagodbe rječnika u lingvometodičkim predlošcima valja misliti i na sintaktička i stilska obilježja
tekstova, odnosno o razini usvojenosti sintaktičkih pravila s obzirom na jezični razvoj. Važno je da u početku
učenja i poučavanja jezičnih pojava u lingvometodičkim predlošcima izbjegavamo stilski obilježen red riječi u
rečenici, složene rečenice s umetnutim dijelovima, odnosne rečenice i pasivne rečenične konstrukcije. S
obzirom na dob, jezični i kognitivni razvoj te pasivni i aktivni rječnik učenika, tekstovi se tijekom učenja i
poučavanja trebaju usložnjavati. (Češi, Jelaska 2007)

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

Neverbalna osjetljivost označuje sposobnost zapažanja i tumačenja neverbalnih znakova (pogled, izraz lica,
boja glasa, pokreti, držanje tijela) koji pokazuju unutrašnja psihička stanja (mišljenja, osjećaji) drugih osoba te
može imati pozitivan utjecaj na društvene interakcije pojedinaca. (Hodgins, Zuckerman, 1990)

PISMENOST

Pismenost je sposobnost razumijevanja, tumačenja i vrednovanja tekstova različitih sadržaja i struktura (PISA
2009)

Čitalačka pismenost je razumijevanje i korištenje pisanih tekstova, razmišljanje o njima i angažman prilikom
čitanja radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja vlastitog znanja i potencijala te aktivnog sudjelovanja u društvu.
(PISA 2009)

—309
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Informacijska pismenost je učinkovito korištenje informacija u kontekstu rješavanja problema;

podrazumijeva sposobnost učinkovitog traženja informacija, upućenost pri odabiru i vrednovanju informacija,
lakoću i lagodnost korištenja širokog raspona medija, svijest o problemu pouzdanosti i vjerodostojnosti
informacija i učinkovitost prenošenja infomacija drugima. (Špiranec 2003)

Komunikacijsko-funkcionalna pismenost obuhvaća jezik kao sredstvo komunikacije u svrhu ovladavanja

primalačkim i proizvodnim jezičnim djelatnostima i njihovim međudjelovanjem radi razmjene informacija,
ideja, stavova i vrijednosti. (Jezično-komunikacijsko područje kurikuluma 2016)

Medijska pismenost - sposobnost da se informacija vrednuje, analizira, procijeni i razmijeni u svim svojim
oblicima (Žitinski 2009)

Međukulturna pismenost podrazumijeva razvoj znanja o sebi i drugima, odgovornog ponašanja prema
pripadnicima drugih jezika i kultura, uvažavanje različitih vrijednosti, uvjerenja i ponašanja; svijest o
procesima stvaranja, izražavanja i razmjene ideja i vrijednosti te razumijevanja promjena u svijetu i
komunikacije među kulturama; svijest o nužnosti suzbijanja svih vrsta stereotipa, predrasuda, diskriminacije i
govora mržnje. (Jezično-komunikacijsko područje kurikuluma 2016)

Višestruka pismenost kompleksan je set vještina koje omogućuju ljudima da se izraze, istraže, komuniciraju i
razumiju protok ideja između pojedinaca i grupa u okružju brzih promjena, odnosno da “čitaju svijet” u
specifičnome kontekstu: medijskome, informacijskom, znanstvenom, tehnološkom i slično. (Unesco 2006)

Prototipne riječi - prototip je svojevrstan simbol kategorije, najbolji predstavnik svoje kategorije ili shema,
skup odličja koja karakterizira najbolje elemente dane kategorije ustrojene tako da pristup podatcima o
članovima kategorije iziskuje najmanji spoznajni napor. Drugim rijecima, prototip je središnji,
najreprezentativniji, najuočljiviji ostvaraj sheme. On je jedinica u odnosu na koju se nove
jedinice uvode u shemu po sličnosti s prototipom. Iako su neki prototipni članovi pojedinih kategorija ujedno i
najčešći, čestoća nije izravno povezana s prototipom. Prototipni su članovi neke kategorije oni koji
govornicima češće prvi padnu napamet kad ih se traži da ih navedu kao primjer, oni koji se prvi usvajaju u
jezičnomu razvoju, oni koji se brže svrstavaju u neku kategoriju nego rubniji članovi. (Galetić, Jelaska 2011)

PISMO

Pismo - u najopćenitijem smislu riječi, konvencionalni sustav vizualnih (najčešće grafičkih) ili rjeđe taktilnih i
sl. znakova kao sredstvo za bilježenje i čuvanje jezičnih poruka i tekstova.
U lingvistici, sustav vizualnih znakova (slika, simbola, znakova za slogove ili glasove te njihovih kombinacija) za
prijenos jezične poruke, koji odlikuje visok stupanj konvencije u pojedinim jezičnim zajednicama. (Hrvatska
enciklopedija)

Školsko formalno uspravno pismo osnovno je pismo za početno učenje pisanja i čitanja. Oblici slova
formalnoga školskog pisma krajnje su pojednostavljeni, nemaju ukrasnih elemenata i temeljni su slovni oblici
za sva druga pisma. Školsko formalno uspravno pismo sastoji se od velikih (majuskula) i malih slova
(miniskula).

Školsko formalno koso pismo ukošena je inačica uspravnoga pisma i prijelaz je između formalnoga i
rukopisnoga pisma. Ukošena inačica školskoga formalnog pisma osnova je kurzivnih pisama.

Školsko rukopisno koso pismo uobičajeno je osnovno pismo za poučavanje pisanja u drugoj etapi učenja
(nakon učenja formalnoga pisma). Utemeljeno je na tradiciji školskih pisama u Hrvatskoj i pročišćeno od
elemenata individualne stilistike. Slova se povezuju, pa prevladava neprekinuti potez, što uvelike pomaže
tečnosti i brzini pisanja.

Školsko rukopisno uspravno pismo u odnosu na školsko rukopisno koso pismo nema nikakvih razlika u
obliku slova, nego samo u kutu pod kojim su slova pisana. (Hrvatski pravopis 2013)

—310
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

STRATEGIJE

Strategija je organizirano, smisleno i utvrđeno djelovanje koje pojedinac odabire da bi obavio zadatak koji je
sam sebi zadao ili s kojim je suočen. (ZEROJ 2005)
Strategije su misaoni postupci koji nam omogućuju da gradivo koje želimo zapamtiti prerađujemo, povezujući
ga u postojeće sheme u dugoročnom pamćenju. (Češi, 2012, prema Vizek-Vidović i ur. 2003)

Strategije učenja su određena djelovanja, ponašanja, koraci ili tehnike koje učenici (često namjerno) rabe kako
bi poboljšali svoje napredovanje u razvitku kompetencije u jeziku cilju. Te strategije mogu olakšavati
internalizaciju, pohranjivanje, prizivanje ili korištenje novog jezika; strategije su pomagala za samousmjereno
sudjelovanje u učenju, neophodno za razvijanje komunikacijske sposobnosti. (Češi, 2012., prema Oxford u
Lessard-Clouston, 1997., i Vizek-Vidović i ur. 2003)

Strategije učenja - strategije kojima se učenik služi tijekom učenja, obavljanja aktivnosti, rješavanja zadatka ili
problema.

Strategije poučavanja - strategije kojima učitelj potiče, vodi i organizira nastavni proces i on ih bira s obzirom
na ciljeve nastave i učenikove mogućnosti, interese i sposobnosti. (Češi 2012 prema Oxford u Lessard-
Clouston 1997, Vizek-Vidović 2003)
A. kognitivne strategije
— podrazumijevaju konkretnu manipulaciju ili transformaciju materijala koji treba naučiti ponavljanjem
gradiva, sažimanjem informacija, uporabom mnemotehnika (ponavljanje, elaboracija, organizacija)
B. metakognitivne strategije
— obuhvaćaju razmišljanje o vlastitom mišljenju, spoznaju o vlastitim znanjima i refleksiju o misaonim
postupcima (planiranje, samoreguliranje, nadgledanje)
C. društveno-afektivne strategije
— emocionalni čimbenici učenja najčešće su ključni za uspjeh (Češi 2012 prema Oxford u Lessard-Clouston
1997, Vizek-Vidović 2003)

Komunikacijske strategije su strategije učenja koje učenik primjenjuje s ciljem osmišljavanja jezičnoga
primanja i jezičnoga unosa te kontrole svoga jezičnoga primanja (recepcije) i produkcije da bi komunicirao na
zadovoljavajući način. (prema Pavičić Takač i Bagarić Medve 2013)

TEKST

Tekst definiramo kao komunikacijski događaj koji ispunjava sedam kriterija tekstualnosti. Ako ijedan od tih
kriterija smatra neispunjenim, tekt nije komunikativan.
Sedam kriterija tekstualnosti: kohezija, koherencija, intencionalnost, prihvatljivost, informativnost,
situativnost, intertekstualnost. (De Beugrande, Dressler 2010)
Tekst u interakciji se određuje kao kategorija koja čovjeku služi za pohranu spoznaja, emocija i doživljaja,
područje je kojemu je diskurs područje istraživanja i proučavanja, odnosno analiza diskursa. (Brinker 1992)
Tekst je govoreni ili pisani iskaz koji je u nizu svojih jezičnih jedinica obilježen njihovom uzajamnom
povezanošću - koherencijom i potpunošću - kompletnošću. (Werlich 1975)
Tekst je bilo koji slijed ili diskurs (govoreni ili pisani) koji se odnosi na određeno područje i koji tijekom
obavljanja nekog zadatka rezultira, kao potpora ili cilj, kao proizvod ili proces, jezičnom aktivnošću. (ZEROJ
2005)
Tekstna vrste su konvencionalni obrasci složenih jezičnih radnji koje ujedinjuju tipična kontekstualna
(situacijska), komunikacijsko-funkcionalna i strukturalna (gramatička i tematska) obilježja. (Brinkerm 1992)
Tekstne vrste su skupovi tekstova s određenim zajedničkim svojstvima.

Vrste tekstova (PISA 2009)

— prema mediju: tiskani i elektronički
— prema: autorski i temeljeni na poruci
— prema obliku: neprekinuti, isprekidani, mješoviti i višestruki
— prema tipu: deskriptivni, narativni, ekspozitorni, argumentativni, instruktivni i transakcijski.

—311
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

VJEŠTINE

Vještine se odnose na spoznajne procese, psihomotoričke aktivnosti, kao i socijalne vještine. Dakle, vještine se
odnose na sve ono što omogućava odgovarajuću primjenu znanja (činjeničnih i teorijskih), neovisno o tome da
li se ta primjena odnosi na brzinu i količinu obrade informacija, odlučivanja ili fizičke reakcije, kao i ponašanja i
odnose s drugima unutar različitih društvenih skupina, ili pak kombinaciju različitih vještina. Vještine se dijele
na spoznajne, psihomotoričke i socijalne.

Spoznajne vještine označavaju skup stečenih logičkih i kreativnih razmišljanja.

Psihomotoričke vještine označavaju stečenu fizičku spretnost te uporabu unaprijed poznatih metoda,
instrumenata, alata i materijala.

Socijalne vještine označavaju skup stečenih vještina potrebnih za stvaranje i razvijanje međuljudskih odnosa.

Komunikacijske vještine su oblici ponašanja što ih pojedinac pokazuje u interakciji s drugima, u nastojanju
da postigne određeni cilj, pri čemu je važno da, prema potrebi, slična ponašanja može uspješno ponoviti u
novim situacijama. (Spitzberg 2003)

ZNANJE

Znanje, tj. deklarativno znanje treba shvatiti kao rezultat iskustava (empirijsko znanje) i formalnoga
obrazovanja (akademsko znanje). Sva ljudska komunikacija temelji se na zajedničkoj spoznaji svijeta. (ZEROJ
2005)
Znanje označava skup stečenih i povezanih informacija, a odnosi se na činjenično i teorijsko znanje.

Činjenična znanja označavaju skup stečenih zasebnih informacija. Stečene informacije mogu biti pojmovi,
njihove definicije te druga činjenična znanja koja sama po sebi ne otvaraju jednoznačnu mogućnost stvaranja
novih informacija na temelju ograničenog broja postojećih informacija.

Organizacijsko znanje sastoji se od sposobnosti uključenih u nadzor nad formalnim strukturama jezika, a
čine ga gramatičko i tekstovno znanje.

Gramatičko znanje - znanje vokabulara, morfologije, sintakse, fonologije / pravopisa uključenih u

prepoznavanje i tvorbu gramatički točnih rečenica, te razumijevanje njihova sadržaja. (Bachman i Palmer 1996)

Pragmatičko znanje – odnosi se na mogućnost stvaranja i tumačenja diskursa povezivanjem rečenica, izričaja,
tekstova s njihovim značenjem. (Bachman i Palmer 1996)

Teorijska znanja označavaju skup stečenih poveznica zasebnih informacija. To povezivanje može se odnositi
na različite teorije, modele te druga teorijska znanja kojima se otvara mogućnost jednoznačnog stvaranja novih
korisnih zasebnih informacija.

—312
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

LITERATURA

Anić, V. (2000). Rječnik hrvatskoga jezika. Novi liber. Zagreb.

Badurina, L. (2008). Između redaka. Studije o tekstu i diskursu. Hrvatska sveučilišna naklada / Izdavački centar
Rijeka. Zagreb - Rijeka.
Bachman, L. F., Palmer, A. S. (1996). Language Testing in Practice: Designing and Developing Useful Language Tests.
Oxford University Press

Bagarić, V. i Mihaljević Djigunović, J. (2007). Definiranje komunikacijske kompetencije. Metodika, Vol. 8, br. 1.
Zagreb.
Bagić, K. (2004). Treba li pisati kako dobri pisci pišu. Disput. Zagreb.
Bagić,T. (2012). Samostalnost u učenju stranih jezika i ZEROJ. Život i škola 27: 222-233
Barić, E. i dr. (1995120052). Hrvatska gramatika. Školska knjiga. Zagreb.
Barthes, R. (2004). Užitak u tekstu. Meandaar. Zagreb.
Beacco, J.-C. (ur.) (2015). The Language Dimension in all Subjects. Council of Europe
Beaugrande de, R.-A., Dressler, W. U. (2010). Uvod u lingvistiku teksta. Disput. Zagreb.
Benjak, M., Požgaj-Hadži, V. (2008). Sprečavanje komunikacijskih smetnji u nastavi hrvatskoga jezika. Lahor. br. 5.
Zagreb.
Bennet, A., Royle, N. (20043). An Introduction to Literature, Criticism and Theory. Pearson & Longman. Harlow.
Bežen, A. Metodike u suvremenom odgojno-obrazovnom i znanstvenom sustavu (dostupno na:
http://2co2.ufzg.hr/skini/bezen_met.pdf)
Bežen, A., Budinski, V., Kolar Billege, M. (2012). Što, zašto, kako u poučavanju hrvatskoga jezika. Učiteljski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu i Profil. Zagreb.
Bežen, A., Budinski, V., Kolar Billege, M. (2014). Mikrostrukturirani model metodičke interpretacije teksta narodne
književnosti iz sakupljačkog opusa Balinta Vujkova. u: Čeliković, K. (ur.) Dani Balinta Vujkova – dani hrvatske knjige i
riječi: 11-23. Subotica. Hrvatska čitaonica.
Bilić Meštrić, K. (2013). Gramatika dijaloga: teorijski prikaz. Jezikoslovlje. 14-1. Zagreb.
Binkley et al. (2010). KSAVE − 21st century skills framework
Blagus Bartolec, G. (2014). Riječi i njihovi susjedi, Kolokacijske sveze u hrvatskom jeziku. Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje. Zagreb.
Braš Roth, M. (ur.) (2010). PISA 2009. Čitalačke kompetencije za život. NCVVO PISA-centar. Zagreb.
Brinker, K. (1992). Linguistissche Textanalyse. Eine Einführung in Grundbefriffe und Methoden. Schmidt. Berlin.
Brozović, D. (1970). Standardni jezik. Teorija, usporedbe, geneza, povijest, suvremena zbilja. Matica hrvatska. Zagreb.
Buchberger, I. (2012). Kritičko mišljenje. Udruga za razvoj visokoga školstva Universitas. Rijeka.
Budinski, V. i Kolar Billege, M. (2012). Mjerenje predčitačkih vještina glasovne analize i sinteze u hrvatskom materinskom
jeziku na početku prvog razreda osnovne škole. u: Blažetin, S. (ur.) X. međunarodni kroatistički znanstveni skup: 301-312).
Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj. Pečuh.
Budinski, V., Kolar Billege, M. (2011). Razine jezičnih predvještina učenika u hrvatskom jeziku na početku prvoga razreda
osnovne škole (nečitač, polučitač i čitač) – inicijalno istraživanje. u: Bežen, A., Majhut, B. (ur.) Redefiniranje tradicije:
dječja književnost, suvremena komunikacija, jezici i dijete: 89-103. UFZG i ECNSI. Zagreb.
Bujas, Ž. (2001). Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Nakladni zavod Globus. Zagreb.
Bulger, M. E. (2012). Measuring media literacy in a national context: callenges of definition, method and implementation.
Medijske studije. Vol. 3. br. 6. Zagreb
Byram, M., Gribkova, B., Starkey, H. (2002). Developing the intercultural dimension in language teaching: a practical
introduction for teachers. Council of Europe.

Canale, M. (1983). From communicative competence to communicative language pedagogy. (dostupno na:
https://books.google.hr/books?hl=en&lr=&id=iWDXAwAAQBAJ&oi=fnd&pg=PA2&dq=Canale,+M.+(1983).+F
rom+communicative+competence+to+communicative+language+pedagogy.&ots=f-
0Iebb8NI&sig=aEfUTNH9oDshTW-9i1SAZ6lKLeg&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false)
Crnković, M. (1984). Dječja književnost. Školska knjiga. Zagreb.
Culler, J. (2001). Književna teorija. Vrlo kratak uvod. AGM. Zagreb.

—313
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Češi, M., Barbaroša Šikić, M. (ur.) (2013). Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. Agencija za odgoj i obrazovanje.
Zagreb.
Češi, M., Cvikić, L., Milović, S. (ur.) (2012). Inojezični učenik u okruženju hrvatskoga jezika. AZOO. Zagreb.
Češi, M. (2012.) Strategije učenja i poučavanja hrvatskoga kao inoga jezika, u: Inojezični učenik u okruženju
hrvatskoga jezika: okviri za uključivanje inojezičnih učenika u odgoj i obrazovanje na hrvatskome jeziku (ur. Češi, M.,
Cvikić, L. i Milović, S.). AZOO. Zagreb.

Češi, M., Jelaska, Z. (2007.). Poučavanje gramatike i oblikovanje nastavnoga sata: primjer obrade sklonidbe i padeža.
Jastrebarsko. Naklada Slap.

Čižmar, Ž., Obrenović, N. (2013). Medijska pismenost u Hrvatskoj. Zagreb.

Čudina-Obradović, M. (2003). Igrom do čitanja. Školska knjiga. Zagreb.

Čudina-Obradović, M. (2004). Kad kraljevna piše kraljeviću. Pučko otvoreno učilište Korak po korak. Zagreb.
Čudina-Obradović, M. (2014). Psihologija čitanja, od motivacije do razumijevanja. Golden marketing - Tehnička
knjiga, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.

Deklaracija o umjetničkom odgoju (2006). IDEA, InSEA, ISME

Donoghue, D. (1998). The Practice of Reading, Yale University Press, New Haven & London.
Duda, D. (2002). Kulturalni studiji. Ishodišta i problemi. AGM. Zagreb.

Eco, U. (2005). Šest šetnji pripovjednim šumama. Algoritam. Zagreb.

Erdeljac, Vlasta. (2009). Mentalni leksikon: modeli i činjenice. Ibis grafika. Zagreb.
Erjavec, K., Zgrabljić, N. (2000). Odgoj za medije u školama u svijetu, Hrvatski model medijskog odgoja. Medijska
istraživanja. God. 6. br. 1. Zagreb.
Eurydice. (2011). Poučavanje čitanja u Europi: konteksti, politike i praksa. Europska komisija. Bruxelles.

Framework Educational Programme for Basic Educational Programme for Basic Education. (2007). VUP. Prague.
Frančić, A., Hudaček, L., Mihaljević, M. (2006). Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnome jeziku.
Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb.

Galetić, V., Jelaska, Z. (2011). Tipizacija i formalna kvantifikacija prototipnosti… Lahor, br. 11. Zagreb.
Galjer, A.(1986). Lektira u prvom i drugom razredu osnovne škole, priručnik za nastavnike. Školska knjiga. Zagreb.
Geld, R. (2006.). Konceptualizacija i vidovi konstruiranja značenja: temeljne kognitivnolingvističke postavke i pojmovi.
Suvremena lingvistika 62: 183-212. Zagreb.
Gjeri., N., Fulgosi, S., Žitnik, Z., (2011). Kvalitativna analiza ispita vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuća učenika
osmih razreda provedenih 2008. godine: hrvatski jezik i povijest. Stručno izvješće. Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja. Zagreb.
Glovacki-Bernardi, Z. (2004). O tekstu. Zagreb: Školska knjiga.
Glazer, J. (1997). Introduction to Children's Literature. Pearson Education. New Jersey.
Green, O. J., Burleson, B. R. (ur.) (2003). Handboook of Communication and Social Inteaction Skills: 93-134. Mahweh,
New Yersey: Larwerence Erlbaum Associates.
Grosman, M. (2010). U obranu čitanja. Algoritam. Zagreb.

Hamburger, Kate. (1976). Logika književnosti. Nolit. Beograd.

Harley, T. A. (2009). The Psychology of language. Psychology Press. Hove.
Häusler, M. (2003). Kontakt sprache deutsch neu. Priručnik za profesore. Školska knjiga. Zagreb.
Hirsch Jr., E. D. (2003). Reading Comprehension Requires Knowledge of Words and World. American Educator.
American Federation of Teacher.
Horvat, M., Štebih Golub, B. (2010). Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku. Rasprave Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje. 36/1: 1-21
—314
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje (2013-2015). Hrvatski leksikografski zavod. Zagreb.

Hrvatski pravopis. 2013. ur. Jozić, Ž. i dr. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
Hržica, G., Kuvač Kraljević, J., Šnajder, J. (2013). Hrvatski čestotni rječnik dječjeg jezika. Lahor 2: 189-205.
Huber, J., Reynolds, C. (ur.) (2014). Developing Intercultural Competence through Education. Council of Europe.
Pestalozzi Series, No.3

Ivanetić, N. (2003). Uporabni tekstovi. FF Press. Zagreb.

Jelaska, Z. (2004). Fonološki opisi hrvatskoga jezika – Glasovi, slogovi, naglasci. Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb.
Jelaska, Z. (2005). Hrvatski kao drugi i strani jezik. Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb.
Jelaska, Z. (2005). Jezik, Komunikacija i sposobnost: nazivi i bliskoznačince. Jezik Vol. 52. No 4: 128-138. Hrvatsko
filološko društvo. Zagreb.
Jelaska, Z. (2007). Društvo i jezik. U: Cvikić, L. (ur.) Drugi jezik hrvatski: 24-33. Profil. Zagreb.
Jelaska, Z. (2007). Teorijski okviri jezikoslovnom znanju u novom nastavnom programu hrvatskoga jezika za osnovnu školu.
u: Češi, M., Barbaroša-Šikić, M. (ur.): Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika – Suvremeni pristupi poučavanju u
osnovnim i srednjim školama: 9-33. Naklada Slap. Zagreb.

Kapović, M. (2010). Čiji je jezik? Algoritam. Zagreb.

Kolić-Vehovec, S (1998). Edukacijska psihologija. Rijeka: Filozofski fakultet Rijeka.
Kolić-Vehovec, S. (2013). Kognitivni i metakognitivni aspekti čitanja (dostupno na:
http://www.azoo.hr/images/izdanja/citanje/04.html)
Košir, M., Zgrabljić, N., Ranfl, R. (1999). Život s medijima. Doron. Zagreb
Kovačević, M. i Badurina, L. (2001). Raslojavanje jezične stvarnosti. Filozofski fakultet. Rijeka.
Kovačević, M. i Anđel, M. (1999) Jesu li leksički i gramatički razvoj međusobno usklađeni?, u: Badurina, L., Pritchard,
B., Ivanetić, N. i Stolac, D. (ur.) Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike, Zagreb - Rijeka: HDPL, str. 397-404.
Kovačević, M. i Kuvač, J. (2004) Jezik udžbenika i jezik djeteta: razumiju li se oni?, u Bacelja, R. (ur.) Zbornik radova
Dijete, odgojitelj i učitelj. Zadar, str. 93-101.
Kovačević, M.; Palmović, M.; Hržica, G. (2009) The Acquisition of Case, Number and Gender in Croatian, u:
Stephany, u Voeikova, M. (ur.) Development of Nominal Inflection in First Language Acquisition: A Cross-Linguistic
Perspective. Berlin: Mouton De Gruyter, str. 153-17.
Kuvač, J. (2007). Usvajanje prvoga jezika: uredan jezični razvoj. u Cvikić, L. (ur.) Drugi jezik hrvatski: 49-59. Profil.
Zagreb.
Kuvač-Levačić, K. (2013). Razvoj i vrste čitanja, tipologija čitatelja s obzirom na čitanje „neknjiževnih“ tekstova. u: Čitanje
za školu i život. AZOO. Zagreb (dostupno na: http://www.azoo.hr/images/izdanja/citanje/03.html)

Langer, Judith A. (1994). A response-based approach to reading literature. National research center on literature
teaching and learning. New York.
Lasić Lazić, J., László, M., Boras, D. (2008). Informacijsko čitanje. Zavod za informacijske studije. Zagreb.
Lasić-Lazić, J. (ur.) (2014). Informacijska tehnologija u obrazovanju. Zavod za informacijske studije. Zagreb
Lasić-Lazić, J., Špiranec, S., Banek, M. (2012). Izgubljeni u novim obrazovnim okruženjima – pronađeni u informacijskom
opismenjivanju. Medijska istraživanja 18/1: 125-142.
Leniček, E. (2002). Lektira u razrednoj nastavi. Visoka učiteljska škola u Petrinji. Petrinja.
Lotman. J. M. (2001). Struktura umjetničkog teksta. Alfa. Zagreb.
Lučić-Mumlek, K. (2002). Lektira u razrednoj nastavi. Školska knjiga. Zagreb.

MacLuhan, M. (2008). Razumijevanje medija: mediji kao čovjekovi produžeci. Golden marketing - Tehnička knjiga.
Zagreb.
Martinović, B. (2014). Na pútu do náglasnē nôrmē – oprímjereno ȉmenicama. Hrvatska sveučilišna naklada -
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Zagreb.
McDonoough, J., Shaw, C., Masuhara, H. (2013). Materials and Methodsin ELT. Wiley- Blackwell. Oxford.

—315
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Medved Krajnović, M. (2010). Od jezičnosti do višejezičnosti. Uvod u istraživanja ovladavanja inim jezikom. Leykam
international. Zagreb.

Nacionalni okvirni kurikulum (2010). MZOŠ. Zagreb

Nemeth-Jajić, J. Suvremeni pristupi sadržajima i ciljevima poučavanja u predmetnim područjima Hrvatskoga jezika za
osnovnu školu radi stjecanja jezično-komunikacijske kompetencije. (dostupno na:
http://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/J_Nemeth-Jajic_jezicno-komunikacijska_kompetencija.doc)
Nemeth-Jajić, J.. Metodički aspekti čitanja neknjiževnih tekstova u nastavi hrvatskoga jezika. (dostupno na:
http://www.azoo.hr/images/izdanja/citanje/11.html)
Nikčević-Milković, A. (2008). Kognitivni i metakognitivni procesi pri pisanju kod studenata nižih i viših godina studija.
Magistarski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.
Nikčević-Milković, A. (2008). Procesni pristup pisanju kao oblikovanju teksta. Psihologijske teme 17, 1: 185-201.
Novak Milić, J. (2012). Međukulturalna komunikacijska kompetencija i inojezični hrvatski u okruženju hrvatske škole. u:
Inojezični učenik u okruženju hrvatskoga jezika. AZOO. Zagreb

Ozimec. S. (1996). Otkriće kreativnosti. Tonimir. Varaždinske Toplice.

Pasini, D. (2010). Kultura u nastavi hrvatskog kao stranog jezika. Časopis za Hrvatske studije, Vol. 6. Zagreb.
Pastuović, N. (2012). Obrazovanje i razvoj. IDIZ i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.
Pavičić Takač, V. i Bagarić Medve, V. (2013). Jezična i komunikacijska kompetencija u stranome jeziku. Filozofski
fakultet u Osijeku. Osijek.
Pavličević-Franić, D. (2006). Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije. Lahor br. 1. Zagreb
Pavličević-Franić, D. (2005). Komunikacijom do gramatike. Alfa. Zagreb.
Pedagoška enciklopedija 1 (1989). Beograd, Zagreb, Sarajevo, Titograd, Novi Sad: Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva, IRO Školska knjiga, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Republički zavod za unapređivanje
vaspitanja i obrazovanja, Zavod za izdavanje udžbenika.
Peleš, Gajo. (1989). Priča i značenje. Naprijed. Zagreb.
PISA 2012. Matematičke kompetencije za život. 2013. PISA Hrvatska. Zagreb.
Pletikos, E. (2008). Kriteriji procjene govornoga izražavanja u nastavi hrvatskoga jezika. U: Jezik, književnost i mediji u
nastavi hrvatskoga jezika: 43-64. Naklada Slap i AZOO. Zagreb.
Prijedlog Nacionalne strategije poticanja čitanja Republike Hrvatske (2015. − 2020.). 2015.

Rosandić, D. (2005). Metodika književnoga odgoja. Školska knjiga. Zagreb.

Rosandić, D. (2002). Od slova do teksta i metateksta. Profil. Zagreb.
Runjić-Stoilova, A., Pandža, A. (2010). Prilagodba anglizama u govoru na hrvatskim televizijama. Časopis za hrvatske
studije. Vol. 6: 229-240.

Sablić, M. (2014). Interkulturalizam u nastavi. Naklada Ljevak. Zagreb.

Samardžija, M. (2002). Nekoć i davno: odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnoga jezika.
Izdavački centar Rijeka. Rijeka.
Schonmann, S. (2011). Key concepts in theatre/drama education. Sense Publishers. Rotterdam, Boston, Taipei.
Schweizer, B. (2009). Cultural Literacy: Is it Time to Revisit the Debate? Thought & Action. The Nea Higher
Education Journal
Selden, R., Widdowson, P., Brooker, P. (2005). A reader’s guide to contemporary literary theory. Pearson Longman.
Harlow, England.
Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Disput. Zagreb.
Silić, J., Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika (za gimnazije i visoka učilišta). Školska knjiga. Zagreb.
Smjernice za umjetnički odgoj (2006). UNESCO
Solar, M. (2004). Ideja i priča. Golden Marketing – Tehnička knjiga. Zagreb.
Solar, M. (2011). Kritika relativizma ukusa. MH. Zagreb.
Solar, M. (2014). Književnost. Vrlo kratak uvod u njezinu teoriju, povijest i kritiku. Politička kultura. Zagreb.
Solar, M. (2005). Laka i teška književnost. Matica hrvatska. Zagreb.
—316
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Solar, M. (2003). Povijest svjetske književnosti. Kratki pregled. Golden marketing. Zagreb.
Solar, M. (2006). Rječnik književnoga nazivlja. Golden Markteing- Tehnička knjiga. Zagreb.
Solar, M. (1984). Teorija književnosti. Školska knjiga. Zagreb.
Solar, M. (1989). Teorija proze. Sveučilišna naklada Liber. Zagreb.
Solar, M. (1990). Teorija književnosti. Školska knjiga. Zagreb.
Solar, M. (2005). Vježbe tumačenja. MH. Zagreb.
Spitzberg, B. H. (2003). Metods of interpersonal skill assessment, u: John O. Green i Brant R. Burleson (ur.)
Handboook of Communication and Social Inteaction Skills, Mahweh, New Yersey: Larwerence Erlbaum Associates.
93-13.

Školski rječnik hrvatskoga jezika. (2012). Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. Zagreb.
Škreb, Z., Stamać, A. (1986). Uvod u književnost. Globus. Zagreb.
Škuflić-Horvat, I. (2008). Dramska nadarenost i njezino provjeravanje. Hrvatski. god VI. broj 1. Zagreb.
Škuflić-Horvat, I. (2004). Scensko stvaralaštvo učenika osnovnoškolske dobi. Hrvatski. god. II. broj 1-2. Zagreb.
Škiljan, D. (1980) Pogled u lingvistiku. Školska knjiga. Zagreb.
Špiranec, S. (2003). Informacijska pismenost - ključ za cjeloživotno učenje. Edupoint. III/17. Zagreb.
Špiranec, S. Banek Zorica, M. (2008). Informacijska pismenost, Teorijski okvir i polazišta. Zavod za informacijske
studije. Zagreb
Staiger, E. (1996). Temeljni pojmovi poetike. Ceres. Zagreb.
Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (2013). Vlada Republike Hrvatska
Stričević, I. (2011). Pismenosti 21. stoljeća: Učenje i poučavanje u informacijskom okruženju. Zrno : časopis za obitelj,
vrtić i školu XXII: 2-5, 97-98.
STRUNA (Hrvatsko strukovno nazivlje), Teorija govornih činova http://struna.ihjj.hr/ (pristupljeno 11. 10. 2015.)

Težak, S., Babić, S. (2000). Gramatika hrvatskoga jezika - priručnik za osnovno jezično obrazovanje. Školska knjiga.
Zagreb.
Težak, D. (1991). Hrvatska poratna dječja priča. Školska knjiga. Zagreb.
Težak, S. (1996). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1. Školska knjiga. Zagreb.
Težak, S. (2003). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2. Školska knjiga. Zagreb.
Tkalec, G. (2010). Primjenjivost teorije recepcije na medij interneta. Fluminensia. God. 22. br. 2. Rijeka.
Tolić, M. (2009). Medijska kompetencija kao prevencija pri sprječavanju medijske manipulacije u osnovnim školama.
Medianali. Vol. 3. br. 6. Zagreb.
Turk, M. (1996). Jezični purizam. Fluminensia. God. 8, br. 1-2: 63-79. Rijeka.
Turk, M., Opašić, M. (2008). Linguistic Borrowing and Purism in the Croatian Language, Suvremena lingvistika. Br.
65, sv. 1. Zagreb.

Understanding of Literacy (2006). UNESCO − Education for All Global Monitoring Report
Unsworth, L. (2001). Teaching multiliteracies across the curriculum. Changing contexts of text and image in classroom
practice. Open University Press. Buckingham, Philedelphia

Velčić, M. (1987). Uvod u lingvistiku teksta. Školska knjiga. Zagreb.

Visinko, K. (2014). Čitanje − poučavanje i učenje. Školska knjiga. Zagreb.
Visinko, K. (2005). Dječja priča – povijest, teorija, recepcija i interpretacija. Školska knjiga. Zagreb.
Visinko, K. (2010). Jezično izražavanje u nastavi hrvatskoga jezika, Pisanje. Školska knjiga. Zagreb.
Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP-VERN.
Zagreb.
Vuletić, B. (2002). Lingvistika govora. FF Press. Zagreb.

Werlich, E. (1975). Typologie der Texte. Heidelberg.

Yule, G. (19962). The Study of Language. Cambridge University Press. Cambridge.

—317
—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje (ZEROJ). 2005. Vijeće Europe , Školska
knjiga. Zagreb.
Žitinski, M. (2009). Što je medijska pismenost? Obnovljeni život. 64, 2. Zagreb.

—318