POJAM: Efekti i posljedice stresa

Definiranje pojma:

Stres se stvara pojavom neravnoteže prilikom dobivanja zahtjeva prema

osobi te utječe na samu osobu i njene sposobnosti da se nosi s njim. Ono je
posljedica neujednačenosti između napora i nagrade za uložen trud
pojedinca. „Stresne reakcije jesu psihološki, tjelesni ili ponašajni odgovori
(srdžba, impulzivnost) koje ljudi pod stresom pokazuju.”[1] Sam stres polazi
od stresnih podražaja ili stresora te se opisuju kao svaki tjelesni, psihički ili
socijalni poticaj koji dovode pojedinca u stanje stresa. Podjela stresora je
sljedeća:
1. Fizikalni i kemijski (temperatura, zvučni podražaji, svjetlosni podražaji,
vibracije, inhalacija, gutanje...)
2. Biološki (bakterije, virusi, gljivice, paraziti...)
3. Mehanički (nesreća na radu)
4. Psihosocijalni (radno opterećenje, prekovremeni rad, radna okolina ili
oprema, uloga pojedinca u organizaciji, razvoj karijere, interpersonalni
odnosi na poslu...)
Razina stresa na radu porasla je zbog ekonomskog razvoja i globalizacije,
brojnih socijalnih i demografskih promjena kao što su kulturne različitosti,
starenje radne snage te različitosti u samoj radnoj snazi što dovodi do novih
izazova u poslovanju. Isto tako razina stresa u poduzećima povećala se zbog
razvoja tehnologije koja sa sobom donosi nove kognitivne zahtjeve pred
zaposlenike povećavajući kompleksnost posla, broj radnih sati a i time
smanjujući njihovo vrijeme za odmor. Neke od strategija za suzbijanje stresa
na radnom mjestu su: realno sagledavanje situacije u kojoj smo, te ako
smatramo da je posao koji je pred nama neizvediv odustanemo. Ne treba
dopustiti da nas ponos spriječava pri donošenju prave odluke. Potrebno je da
problem pred nama pokušamo sagledati s što više gledišta, te sudeći po
prijašnjim problemima jasno doživjeti veličinu problema kojeg imamo na
poslu. Velika pomoć pri rješavanju problema i borbi sa stresom u radnom
okruženju možemo pronaći u razgovoru s bliskim osobama ili s ostalim
uposlenicima, razgovor uvijek pomaže jer samim izgovaranjem problema
osjetimo rasterećenje, a ujedno pružamo i priliku da druga osoba iznese
svoje mišljenje glede našeg problema. Na samom poslu u poduzeću bitna je i
dobra organizacija, vođenje računa o obavezama te sukladno tome biti
spreman pri njihovom izvršavanju. Na kraju možda najvažnija stavka u borbi
s stresom je da ne smijemo biti previše oštri prema sebi te se kažnjavati za
svaku pogrešku, ali istovremeno pamtiti i učiti iz svojih propusta kako se oni
više ne bi dešavali. „Prema uzorku od 500 menadžera i 125 referenata zaštite
na radu u Hrvatskoj pokazalo je da je Hrvatska jedna od zemalja s
najmanjom vjerojatnošću korištenja mjera za upravljanje psihosocijalim
rizicima te kako proceduru za rješavanje stresa na radu ima samo 25%, a da
samo 22% poduzeća u Hrvatskoj koristi usluge psihologa. Polovica
poduzeća navodi potrebu za dodatnom podrškom u nošenju sa
psihosocijalnim rizicima.”[2] Psihosocijalni rizici se mogu sprječavati uz
timski i sustavni pristup kao kod svih vrsta štetnih rizika za zdravlje i
sigurnost radnika, te bi poslodavci trebali ocjenjivati rizike i nadzirati ih
pošto prema tome imaju zakonsku odgovornost. Uključenjem zaposlenika u
donošenje mjera u prevenciji stresa najučinkovitije je za njihovo
indentificiranje, upravljanje te sprječavanje. Možemo zaključiti da
suočavanje sa stresom i oporavak od posla imaju ključnu ulogu u
oslobađanju od stresa. Uzmimo za primjer osobe koje imaju sjedilački
posao, vjerojatno će željeti provoditi svoje slobodno vrijeme aktivnije dok
one koje imaju fizički zahtjevnije poslove više će težiti odmoru ili nekim
opuštajućim aktivnostima. Kad razmislimo da trećinu svog dana provodimo
na poslu te smo konstantno izloženi stresnim situacijama to se negativno
odražava na sve aspekte našeg života. Zato je važno da pokušati boriti se na
bilo koji način u prevenciji stresa te slobodno vrijeme koje imamo provoditi
radeći aktivnosti koje nam odgovaraju, ne razmišljati previše o poslu nego
nastojati napuniti baterije za novi radni dan. "Ako se problem može riješiti,
ako je situacija takva da možete nešto poduzeti, onda nema razloga da
brinete. Ako se ne može riješiti, onda vam briga neće pomoći. Dakle, od
brige nema baš nikakve koristi.” – Dalai Lama XIV
Korišteni izvori:
1. http://www.hzzzsr.hr/wp-content/uploads/2016/11/Upravljanje-stresom.pdf
2. https://hr.wikipedia.org/wiki/Napetost
3. http://www.unizd.hr/Portals/12/pdf/Nastava/SuR.pdf
4. https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/18439/Stres-na-poslu.html
5. https://www.zdravi-grad-porec.hr/strucne-teme/stres-na-poslu-kako-se-suocavati-
oporavljati-i-dobro-osjecati/
6. https://hrcak.srce.hr/file/267672
[1]- https://hr.wikipedia.org/wiki/Napetost
[2]- http://www.hzzzsr.hr/wp-content/uploads/2016/11/Upravljanje-stresom.pdf