Program Za Mekteb I-VIII

PROGRAM
MEKTEBSKE
NATAVE
OD I – IX GODINE
PRVA GODINA MEKTEBSKE NASTAVE
1. E'UZUBILLA I BISMILLA
E'UZU BILLAHI MINE-Š-ŠEJTANI-R-RADŽIM.
„Utječem se Allahu dž.š. da me sačuva od prokletog šejtana.“
BISMILLAHI-R-RAHMANI-R-RAHIM.
„U ime Allaha Milostivog, Samilosnog.“
E'uzubillom tražimo da nas Allah zaštiti od šejtana prije svakog posla.
Allah je Gospodar svega pa ako nas On zaštiti šejtani nam ne mogu nauditi.
Bismillom tražimo pomoć od Allaha prije svakog hajirli posla i time se oslanjamo na
Svemogućeg i Sveznajućeg Rabba (Gospodara).
Božijom pomoći mi stičemo snagu kojom možemo obaviti svaki dobar posao.
Pitanja:
- Šta znači e'uzubilla i bismilla?
- Čime počinjemo svaki dobar posao?
2. SELAM – ISLAMSKI POZDRAV
Islamski pozdrav je selam a utemeljen je Kur'anom i Sunnetom (hadisom).
On je pozdrav ranijih poslanika a i jedini pozdrav u Džennetu. Selam glasi:
“ES-SELAMU 'ALEJKUM.“ ili „SELAMUN 'ALEJKUM.“ – „Mir i spas Božiji vama.“
Odgovor je: „VE 'ALEJKUMU-S-SELAM.“ a možemo dodati „VE RAHMETULLAHI VE
BEREKATUHU.“ Selam se naziva pri susretu prije razgovora ali i pri rastanku.
Selamimo i svoje ukućane a u tome je bereket – Allahova milost.
Ako u prostoriji nema nikoga selamimo sebe i dobre robove riječima:
„ES-SELAMU 'ALEJNA VE 'ALA 'IBADILLAHI-S-SALIHIN.“
„Neka je mir i spas na nas i na Allahove dobre robove.“
Selam nazivamo djeci zbog navikavanja a i ženama ako nema opasnosti od smutnje.
Ukoliko nas nemuslimani poselame odgovaramo im samo: „VE 'ALEJKUM.“
Mješovitom skupu nazivamo selam riječima:
„ES-SELAMU 'ALA MINI-T-TEBEA-L-HUDA.“
Pitanja:
- Kako glasi selam?
- Šta znači selam?
- Kako odgovaramo na selam nemuslimanu?
- Kako nazivamo selam kada uđemo u praznu prostoriju?
- Šta kažemo pri rastanku?
3. ISLAM I MUSLIMAN(KA)
Islam je vjera koju je objavio Allah dž.š. preko Muhammeda a.s. cijelom čovječanstvu.
Islam znači potpunu predanost i pokornost Allahu dž.š. a svoju pripadnost islamu iskazujemo
izgovaranjem Kelime i šehadeta. Musliman je onaj ko je potpuno odan Allahovom dž.š.
vjerozakonu. Pripadnost islamu muslimani dokazuju:
- vjerovanjem (iman)
- vršenjem islamskih dužnosti (islam)
- uzornim islamskim vladanjem (ihsan)
1
Svi muslimani svijeta sačinjavaju jedno bratstvo.
Pitanja:
- Šta je islam?
- Šta znači islam?
- Čime izražavamo pripadnost islamu?
- Čime dokazujemo pripadnost islamu?
4. ŠEHADET
Kelime i šehadet glasi: „EŠHEDU EN LA ILAHE ILLALLAH, VE EŠHEDU ENNE

MUHAMMEDEN 'ABDUHU VE RESULUHU.“
„Ja srcem vjerujem a jezikom očitujem da je samo Allah dž.š. Bog i vjerujem i očitujem da je
Muhammed a.s. Njegov rob i poslanik.“
Šehadet može biti djelatni i formalni.
Djelatni šehadet je svjesno izgovoreni šehadet koji je potvrđen našom praksom.
Formalni šehadet je izgovoreni ali se ne živi po principima šehadeta (islama).
Šehadet su vrata ulaska u Islam a time i u Džennet.
Pitanja:
- Kako glasi kelime i šehadet?
- Šta znači kelime i šehadet?
5. RABBI JESSIR
„RABBI JESSIR VE LA TU'ASSIR, RABBI TEMMIM BIL HAJR. AMIN!!!“

„Gospodaru (Bože) olakšaj, a ne otežaj, Gospodaru (Bože) završi sa dobrim. AMIN!“
6. SUBHANEKE
SUBHANEKE-LLAHUMME VE BI HAMDIKE
VE TEBARE KESMUKE, VE TE 'ALA DŽEDDUKE
VE LA ILAHE GAJRUKE!
„Da si slavljen samo Ti moj Allahu i Tebi hvala
Tvoje je ime blagoslovljeno, Tvoje je veličanstvo uzvišeno
Nema Boga osim Tebe (Samo si Ti Allah)“
7. IMANSKI ŠARTI
- AMENTU BILLAHI – Ja vjerujem u Allaha dž.š.,

- VE MELAIKETIHI – Vjerujem u Allahove dž.š. meleke,
- VE KUTUBIHI – Vjerujem u Allahove dž.š. kitabe-Objave,
- VE RUSULIHI – Vjerujem u Allahove dž.š. poslanike-pejgambere,
- VE-L-JEVMI-L-AHIRI – Vjerujem u Sudnji dan,
- VE BI-L-KADERI HAJRIHI VE ŠERRIHI MINELLAHI TE'ALA –
I vjerujem da sve što se događa biva Allahovom voljom i Allahovim određenjem.
Pitanja:
- Nabrojati imanske šarte sa prijevodom?
2
8. FATIHA (sa prijevodom)
EL-HAMDU LILLAHI RABBI-L-'ALEMIN.

ER-RAHMANI-R-RAHIM.
MALIKI JEVMI-D-DIN.
IJJAKE NA'BUDU VE IJJAKE NESTE'IN.
IHDINE-S-SIRATA-L-MUSTEKIM.
SIRATA-L-LEZINE EN'AMTE 'ALEJHIM,
GAJRI-L-MAGDUBI 'ALEJHIM VE LEDDALLIN.
PRIJEVOD:
„Hvalla Allahu Gospodaru svjetova.
Milostivom, Samilosnom.
Gospodaru Sudnjeg dana.
Samo Tebe obožavamo i samo od Tebe pomoć tražimo.
Uputi nas na pravi put.
Na put onih kojima si dao svoje blagodati,
a ne na put onih na koje si se rasrdio, niti na put onih koji su zalutali.“ Amin!
9. LIČNA HIGIJENA
Islam je vjera vanjske čistoće i unutrašnje čistoće.

„Allah zaista voli one koji se često kaju i one koji se mnogo čiste.“ (El-Bekare 222)
„Čistoća je pola vjere.“ (Hadis)
Održavanje lične higijene je osnovni uvjet za očuvanje zdravlja.
Tu spada:
- Kupanje barem jedanput sedmično (petkom),
- Pranje ruku prije i poslije jela, poslije obavljena posla, poslije vršenja nužde.
Muhammed a.s. je rekao: „Ko zaspi sa rukama masnim od hrane, ne opravši ih, pa mu
se nešto desi, neka nikoga ne kori.“
- Pranje zubi. Muhammed a.s. je rekao: „Da se ne bojim da neću opteretiti svoje
sljedbenike, strogo bi im naredio da prilikom svakog namaza očiste zube.“
Zbog nečistih zubi nastaju razne bolesti i neugodan zadah a to Allah dž.š. ne voli.
- Pranje nogu. Redovnim klanjanjem peremo dijelove tijela koji su najviše izloženi
nečistoći u što spadaju i noge.
- Češljanje. Muhammed a.s. je rekao: „Beduin je došao Muhammedu a.s. s neurednom
kosom pa mu je Muhammed a.s. rekao da izađe i uredi se a poslije toga mu kaže:
„Nije li tako bolje za tebe, nego da si došao s kosom kao vrag.“
- Rezanje noktiju. Nokti se režu petkom prije džume namaza.
Pod noktima se najčešće zadržava nečistoća koju mi onda unosimo u svoj organizam.
Pitanja:
- Šta spada u čistoću?
- Šta kaže Allah dž.š. i Muhammed a.s. o čistoći?
3
10. PONAŠANJE PRI ULASKU I IZLASKU
Ulazimo u džamiju desnom nogom, a izlazimo lijevom. Pri ulasku učimo:

„BISMILLAHI VES-SELAMU 'ALA RESULILLAHI.
ALLAHU MAGFIRLI ZUNUBI VEFTAH LI EBVABE RAHMETIKE.“
Pri izlasku učimo:
„BISMILLAHI VES-SELAMU 'ALA RESULILLAHI.
ALLAHU MAGFIRLI ZUNUBI VEFTAH LI EBVABE FADLIKE.“
Pri izlasku iz kuće učimo:

„BISMILLAHI TEVEKKELTU 'ALELLAHI VE LA HAVLE VE LA KUVVETE ILLA
BILLAH.“
Pri ulasku u kuću učimo:
„BISMILLAHI VELEDŽNA VE BISMILLAHI HAREDŽNA VE 'ALELLAHI
RABBINA TEVEKKELNA.“
Pitanja:
- Šta se uči pri izlasku iz kuće?
11. DESNA RUKA/ NOGA I LIJEVA RUKA/ NOGA
Desnom rukom radimo sve poslove izuzev pranja poslije nužde i čišćenja nosa pri abdestu.
Desnom rukom jedemo, pijemo, pišemo, rukujemo se itd.
Desnom nogom ulazimo u kuću, džamiju, a lijevom nogom ulazimo u WC.
Pitanja:
- Šta radimo lijevom rukom?
- Šta radimo desnom rukom?
- Gdje ima prednost lijeva noga?
12. DOVA PRILIKOM ULASKA I IZLASKA IZ KUPATILA
U WC se ulazi lijevom nogom i uči se ova dova:

„ALLAHUMME INNI E'UZU BIKE MINEL HUBSI VEL HABAISI.“- a to znači :
ALLAHU MOJ SAČUVAJ ME OD NEČISTIH I NEČISTOĆA
Izlazi se lijevom nogom i uči: „GUFRANEKE.“ – što znači: OPROSTI MI
Pitanja:
- Kako glasi dova pri ulasku u WC?
13. PONAŠANJE ZA SOFROM

Uvjeti:
- Da hrana bude sigurna od harama,
- Pranje ruku prije jela,
- Serviranje hrane na zemlji ili sofri ali mnogi učenjaci dozvoljavaju i na stolu,
- Ne jesti naslonjen,
- Cilj je ojačati a ne naslađivati se u hrani,
- Biti zadovoljan onim što ima za jelo,
- Da se trudi da jelu prisustvuje što više osoba zbog bereketa,
4
- Proučiti bismillu ako se zaboravi onda proučiti: „BISMILLAHI EVVELEHU VE
AHIREHU“,
- Jesti desnom rukom jer je Muhammed a.s. rekao: „Ne jedite lijevom rukom jer šejtan
jede lijevom rukom.“,
- Jesti ispred sebe: „Bereket se spušta na sredinu posude pa jedite sa njenih krajeva a ne
sa sredine.“,
- Ukoliko jedemo rukom, jesti sa tri prsta i oblizati ih nakon jela. Muhammed a.s. je
naredio oblizivanje prstiju i potiranje posude iz koje smo jeli „Vi ne znate u čemu je
bereket.“
- Ako zalogaj ispadne pojesti ga, a ne ostavljati šejtanu,
- Ne puhati u hranu i ne piti u jednom dahu,
- Ne piti iz zlatnih i srebrenih posuda. „To je za nevjernike na dunjaluku.“,
- Ne jesti do sitosti,
- Ne piti iz mješine (zatvorene posude),
- Ne jesti ležeći.
Pitanja:
- Koji su uvjeti pri jelu?
- Kako glasi dova ako smo zaboravili proučiti bismillu na početku jela?
- Kojom se rukom jede i pije?
- Šta radimo sa zalogajem koji padne na tlo?
14. TEŠEHHUD – ET-TEHIJATU
ET-TEHIJATU LILLAHI VE-S-SALAVATU VE-T-TAJJIBATU,

ES-SELAMU 'ALEJKE EJJUHE-N-NEBIJJU VE RAHMETULLAHI VE BEREKATUHU,
ES-SELAMU 'ALEJNA VE 'ALA 'IBADILLAHI-S-SALIHIN.
EŠHEDU EN LA ILAHE ILLELLAH VE EŠHEDU ENNE MUHAMMEDEN
'ABDUHU VE RESULUHU.
ALLAHUMME SALLI 'ALA MUHAMMEDIN VE 'ALA ALI MUHAMMED

KEMA SALLEJTE 'ALA IBRAHIME VE 'ALA ALI IBRAHIME
INNEKE HAMIDUN MEDŽID.
ALLAHUMME BARIK 'ALA MUHAMMEDIN VE 'ALA ALI MUHAMMED
KEMA BAREKTE 'ALA IBRAHIME VE 'ALA ALI IBRAHIME
INNEKE HAMIDUN MEDŽID.
ALLAHUMME RABBENA ATINA FI-D-DUN-JA HASENETEN VE FI-L-'AHIRETI

HASENETEN VEKINA 'AZABE-N-NAR.
RABBENAGFIR LI VE LI VALIDEJJE VE LI-L-MU'MININE VE-L-MU'MINATI
JEVME JEKUMU-L-HISAB.
ES-SELAMU 'ALEJKUM VE RAHMETULLAH (2 puta, na desnu i lijevu stranu)

ALLAHUMME ENTE-S-SELAMU VE MINKE-S-SELAM(U).
TEBAREKTE JA ZE-L-DŽELALI VE-L-IKRAM.
KIRAMEN KATIBINE JA'LEMUNE MA TEFALUN
5
15. ABDEST (praktično)
Abdest je farz kada hoćemo klanjati i uzeti učiti Kur'an. Abdestimo se na slijedeći način:
Proučimo e'uzubillu i bismillu i peremo šake 3 puta.
Nakon toga ispiremo usta 3 puta desnom rukom, a poslije isperemo nos 3 puta lijevom rukom.
Slijedi pranje lica od uha do uha i odakle je kosa nikla do pod bradu 3 puta.
Iza lica prvo peremo desnu ruku do iza lakata, pa lijevu ruku 3 puta.
Zatim mokrom rukom potiremo glavu, najmanje četvrtinu glave – mesh.
Ispiremo uši tako što stavimo kažiprst u uho a palcem potiremo oko uha 3 puta.
Mokrom rukom potiremo vrat 3 puta.
Onda peremo noge do iza članaka, desnu pa lijevu, 3 puta.
Nakon abdesta učimo kelime i šehadet.
Farzovi abdesta su: 1. oprati lice (umiti se), 2. oprati ruke do iza lakata, 3. potrati četvrtinu
glave –mesh, i 4. oprati noge.
Pitanja:
- Šta je obavezno oprati (Farz) pri abdestu?
- Koliko puta peremo ruke, noge i potiremo glavu?
16. SABAH NAMAZ (praktično)
NAMASKI RUKNOVI (FARZOVI) POSTUPAK I UČENJE
IFTITAHI TEKBIR Allahu ekber. Izgovara se prilikom dizanja ruku spram ušiju
(početni tekbir) ili ramena (žene), a nakon nijeta:
„NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE'ALA SALATE
SUNNETI-L-FEDŽRI (FARDI-L-FEDŽRI) EDAEN
MUSTAKBILE-L-KIBLETI
ALLAHU EKBER.“
KIJAM Na stajanju se rastave noge koliko 4 prsta, desna ruka se stavi
(mirno stajanje u namazu) preko lijeve na pojasu ili na prsima (žene) i gleda se na mjesto
činjenja sedžde.
KIRAET I rekat: Subhaneke, e'uzubilla, bismilla, fatiha, sure
(pravilno učenje Kur'ana) I i II rekat II rekat: Bismilla, fatiha i sure.
RUKU Rukama se obuhvate koljena, uči se 3 puta:
(pregibanje preko polovine tijela) „SUBHANE RABBIJE-L-'AZIM“, izravnaju se glava i leđa a
onda se diže na KIJAM i uči:
„SEMI'A-LLAHU LIMEN HAMIDEH,
RABBENA LEKEL HAMD.“
SEDŽDA Na sedždi se spuštaju dlanovi, koljena, noge
(spuštanje lica, nosa i čela na tle) (prsti okrenuvši ih prema Kibli) pa se između dlanova spusti
lice (nos i čelo) na tle, laktovi se dignu od tla, razdvoje stegna
od stomaka i uči se:
„SUBHANE RABBIJE-L-E'ALA“ – 3 puta.
Zatim se sjedne, smiri, učeći tekbir, pa ponovo tekbir i
ponovo druga sedžda. Nakon druge sedžde se diže na drugi
rekat i ponavlja sve izuzev subhaneke i e'uzubille.
KADE I EHIRE Poslije drugog rekata i sunneta i farza se sjedne na lijevu
(posljednje sjedenje u namazu) nogu, podviju se prsti desne noge, ruke se stave na koljena i
uči se:
Et-tehijjatu, salavati, dove i preda se selam.
Pitanja:
- Šta se uči na drugom rekatu sunneta i farza u sabaha?
- Šta se uči nakon ruku'a?
- Šta se uči na sedždi?
Bismillahi-r-rahmani-r-rahim. Bismillahi-r-rahmani-r-rahim.
KUL E'UZU BI RABBI-N-NAS. KUL E'UZU BI RABBI-L-FELEK.

MELIKI-N-NAS. MIN ŠERRI MA HALEK.
ILAHI-N-NAS. VE MIN ŠERRI GASIKIN IZA
MIN ŠERRI-L-VESVASI-L-HANNAS. VEKAB.
ELLEZI JUVESVISU FI VE MIN ŠERRI-N-NEFFASATI
SUDURI-N-NAS. FI-L-UKAD.
MINEL DŽINNETI VE-N-NAS. VE MIN ŠERRI HASIDIN IZA
HASED.
KUL HUVELLAHU EHAD. TEBBET JEDA EBI LEHEBIV

ALLAHU-S-SAMED. VE TEBB.
LEM JELID VE LEM JULED. MA AGNA 'ANHU MALUHU
VE LEM JEKUL- LEHU VE MA KESEB.
KUFUVEN EHAD. SEJASLA NAREN ZATE LEHEB.
VEMRE'ETUHU HAMMALETE-L-
HATAB.
FI DŽIDIHA HABLUM- MIM - MESED.
DRUGA GODINA MEKTEBSKE NASTAVE
1. IMANSKI ŠARTI
Imanski šarti su:

- AMENTU BILLAHI – Ja vjerujem u Allaha dž.š.
- VE MELA-IKETIHI – Vjerujem u Allahove meleke
- VE KUTUBIHI – Vjerujem u Allahove Kitabe-Objave
- VE RUSULIHI – Vjerujem u Allahove poslanike
- VE-L-JEVMI-L-AHIRI – Vjerujem u Sudnji dan
- VE BI-L-KADERI HAJRIHI VE ŠERRIHI MINELLAHI TE'ALA –
Vjerujem da sve što se događa biva s Allahovom voljom i Allahovim određenjem.
Pitanja:
- Nabrojati imanske šarte sa prijevodom?
2. ISLAMSKI ŠARTI
Islamski šarti su:

- Izgovoriti kelime-i-šehadet
- Klanjati propisane namaze
- Postiti mjesec Ramazan
- Davati zekat
- Obaviti hadždž
Pitanja:
- Nabrojati islamske šarte?
3. PRVE TRI PRIPREME ZA NAMAZ
- Čistoća tijela, odjeće i mjesta gdje ćemo klanjati

Jedan od osnovnih preduvjeta za namaz jeste čistoća tijela, odijela i mjesta gdje se klanja.
Abdesteći se pet puta dnevno peremo dijelove tijela koji su najviše izloženi nečistoći.
Kupanjem, pranjem zuba, čišćenjem poslije prirodne nužde, obrezivanjem noktiju, postižemo
čistoću tijela neophodnu za namaz. Što se tiče odijela među prvim objavljenim ajetima je:
„I haljine svoje očisti.“ (Muddesir) „Allahu je drago, a ljudima prijatno, da čovjek dolazi u
društvo čist i prikladno obučen.“ (Hadis)
Islam je propisao kako se trebamo oblačiti, a odjeća prije svega treba biti čista.
U kućama najviše boravimo, odmaramo se, spavamo ali i ibadetimo. Zato moramo paziti na
čistoću stana. Stan treba provjetravati, prašinu usisavati, čistiti predmete u stanu jer od čistoće
stana zavisi ispravnost naših ibadeta ali i naše zdravlje. „Kakva kuća – takvo zdravlje.“
Ne ulazimo u obući niti upuštamo u stanove životinje.
Sebi obezbjeđujemo rahatluk, mir ali postižemo i Božije zadovoljstvo.
- Abdest
Abdest je vjersko pranje radi namaza ili učenja Kur'ana. Allah nam je naredio da kada
hoćemo klanjati da operemo lice, ruke do iza lakata, potaremo glavu i operemo noge.
Ovo su šarti (farzovi) abdesta.
Abdest će pokvariti ako se: obavi bilo koja prirodna nužda, ako poteče krv ili gnjoj iz tijela,
ako se povrati punim ustima, ako se zaspi ili onesvijesti.
- Propisno oblačenje
Ženska osoba mora cijelo tijelo pokriti osim lica, šaka i nogu do članaka.
Muškarci moraju pokriti tijelo od pojasa do pod koljena, a inače trebaju biti pristojno obučeni.
8
U namazu, kao i van namaza, treba se klonuti kratke, prozirne i tijesne odjeće. Ženske osobe
treba da se klone muške odjeće, a muškarci ženske odjeće.
Pitanja:
- Koji je uvjet za primanje namaza?
- Šta je abdest?
- Šta se smatra propisnim oblačenjem?
4. PRVI ISLAMSKI ŠART
Prvi islamski šart je kelime i šehadet. Sastoji se iz dva dijela.

Prvi dio je: „EŠHEDU EN LA ILAHE ILLALLAH.“ Ima dva rukna:
- negacija (negira se bilo kome ili bilo čemu da može biti Bog) i
- potvrda (potvrđuje se da je samo Allah dž.š. Bog).
Drugi dio šehadeta je: „VE EŠHEDU ENNE MUHAMMEDEN 'ABDUHU VE
RESULUHU.“ Ruknovi su: - abd (rob) i - resul (poslanik).
Pitanja:
- Koliko dijelova ima kelime i šehadet?
- Koji su ruknovi prvog dijela?
- Šta znači negacija u prvom dijelu?
- Šta znači abd a šta resul?
5. UREDNOST U OBLAČENJU I ODRŽAVANJU SEBE,

KUĆE, AVLIJE, ULICE, PARKA
Naš odnos prema životnoj sredini je pokazatelj naše vjere. Moramo biti u ovome primjer
drugima. „Čistite svoja dvorišta, ne budite u tome slični inovjercima.“ (Hadis)
„Ko ukloni ili iznese nešto iz džamije što smeta ili nanosi bilo kakvu neugodnost, Allah će mu
sagraditi kuću u Džennetu.“ (Hadis) „Sklanjaj s puta ono što smeta svijetu, to će ti se ubrojiti
u sadaku.“ (Hadis)
Bacanje otpadaka po ulicama je nekulturan čin ali i grijeh.
Vjera je oduvijek motivisala ljude da uređuju dvorišta, sade cvijeće, njeguju zelenilo.
Šadrvani su bili ispred džamija, a ispred kuća lipe i jorgovani. Parkovi su bili puni zelenila i
ugodni za boravak ljudi. Danas nam prijeti ekološka kataklizma zbog bezobzirnog uništavanja
prirode umjesto da sarađujemo sa njom.
Pitanja:
- U šta spada uklanjanje nečega što smeta prolaznicima?
- Kako glasi hadis o čišćenju dvorišta?
6. AKŠAMSKO VRIJEME I BORAVAK VANI
Kur'an nas uči da se utječemo Allahu dž.š. od zla mrkle noći. „I od zla mrkle noći kad
razastare tmine.“ (Felek 3) Veoma često se džini pojavljuju pri izlasku i zalasku sunca. Šejtani
se najčešće pojavljuju noću.
„Ne puštajte vani svoju stoku i djecu, kad zađe sunce, sve dok ne ode najmračniji dio noći.
Šejtani doista silaze kad je sunce na zalasku sve dok ne ode najmračniji dio noći.“ (Muslim)
Treba skloniti djecu sa ulice, zaključati vrata, pokriti suđe, spomenuti Allahovo ime nad njim.
„Sakupite djecu uvečer, jer se tada džini rašire.“ (Ebu Davud)
Tama daje veću snagu šejtanima i oni se bolje kreću noću nego danju.
9
Pitanja:
- Zašto trebamo uvoditi djecu u kuće kada sunce zađe?
- Kakva opasnost noću vreba djecu na ulicama?
7. EZAN I IKAMET
Ezan je poziv na zajednički namaz u džematu. Ezan glasi:

- Allahu ekber (4 puta)
- Ešhedu en la ilahe illellah (2 puta)
- Ešhedu enne Muhammeden resulullah (2 puta)
- Hajje 'ale-s-salah (2 puta)
- Hajje 'ale-l-felah (2 puta)
- Allahu ekber (2 puta)
- La ilahe illellah (1 puta)
Kod sabahskog ezana se poslije - Hajje 'ale-l-felah dodaje:
- Es-salatu hajrun mine-n-nevm (2 puta)
Ikamet je isti, uči se malo brže, poslije - Hajje 'ale-l-felah dodaje se:
- Kad kameti-s-salah (2 puta)
8. AKŠAM NAMAZ
Akšam namaz ima pet rekata i to: tri rekata farza i dva rekata sunneta.
FARZI NIJJET:
„NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE'ALA SALATE FARDI-L-MAGRIBI
EDAEN MUSTAKBILE-L-KIBLETI ALLAHU EKBER.“
REKAT UČENJE
1. rekat Subhaneke, e'uzubilla, bismilla, fatiha, sure
2. rekat Bismilla, fatiha, sure
Prvo sjedenje Ettehijjatu do salavata
3. rekat Bismilla, fatiha
Posljednje sjedenje Ettehijjatu, salavati, dove i selam
10
SUNNETI NIJJET:
„NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE'ALA SALATE SUNNETI-L-MAGRIBI
EDAEN MUSTAKBILE-L-KIBLETI ALLAHU EKBER.“
REKAT UČENJE
1. rekat Subhaneke, e'uzubilla, bismilla, fatiha i sure
2. rekat Bismilla, fatiha i sure
Pitanja:
- Šta se uči na trećem farzu?
- Šta se uči na prvom sjedenju u farza?
- Šta se uči na drugim rekatima?
9. LJUBAV I POSLUŠNOST RODITELJIMA
Dobročinstvo prema roditeljima, prema Kur'anu, slijedi odmah poslije pokornosti Allahu dž.š.
„Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobro činite.“
(El-Isra 23)
Obavljajući namaz mi učimo dovu za svoje roditelje: „RABBENAG FIRLI VE
LIVALIDEJJE VE LI-L-MU'MININE JEVME JEKUMU-L-HISAB.“ (Ibrahim 41)
„Gospodaru naš, oprosti meni, i roditeljima mojim, i svim vjernicima – na Dan kad se bude
polagao račun!“
Dužnosti (obaveze) prema roditeljima su:
- da ih volimo, poštujemo i pomažemo,
- da budemo blagi i poslušni,
- da ih njegujemo ako su bolesni,
- da ih izdržavamo ako su siromašni,
- da ih spominjemo dovama kad umru,
- da izvršimo njihovu oporuku,
- da pazimo njihove prijatelje.
„Džennet je pod majčinim nogama.“ (Hadis)
„Nemoguće se roditeljima odužiti izuzev ako ih nađemo u ropstvu i oslobodimo ih.“ (Hadis)
„Dobročinstvo roditeljima produžava život.“ (Hadis)
„Majka 3 puta pa tek Muhammed a.s. na četvrtom mjestu spominje oca na pitanje kome
čovjek najviše duguje.“
Pitanja:
- Šta je Muhammed a.s. rekao u vezi majke?
- Koje su dužnosti prema roditeljima?
- Smijemo li reći roditeljima neću ili uf?
10. LJUBAV PREMA BRAĆI I SESTRAMA
„Muslimani su braća.“ (Hadis)

„Musliman je muslimanu brat. On ga ne ugnjetava i ne ostavlja na cjedilu.“ (Hadis)
„Neće vjerovati niko od vas dok ne bude želio svome bratu ono što želi samom sebi.“ (Hadis)
Svi muslimani su braća jer ih povezuje Islam.
11
Dužnosti prema muslimanima su:
- Voljeti ih, poštovati i željeti im isto što i sebi,
- Pozdravljati ih selamom pri susretu,
- Nazdraviti im kada kihnu,
- Obilaziti ih kad se razbole,
- Pomoći ih u nevolji kada to zatraže od nas,
- Odazvati se na njihov poziv,
- Klanjati im dženazu,
- Štititi im čast, život i imetak
Pitanja:
- Šta su muslimani?
- Koje su dužnosti prema muslimanima?
11. ROĐENJE I DJETINJSTVO MUHAMMEDA A.S.
Muhammed a.s. je rođen 12. Rebi'u-l-evvela (20. aprila) 571. godine.

Pripadao je plemenu Kurejš, a rodu Hašimija.
Ocu mu je bilo ime Abdullah a majci Amina.
Otac mu je umro 2 mjeseca prije njegova rođenja, a majka kada je imao 6 godina.
Djetinjstvo je proveo kod dojilje Halime iz plemena Benu S'ad.
Kada mu je mati umrla uzima ga djed Abdul Mutalib a poslije 2 godine amidža Ebu Talib kod
koga je ostao sve do 25-te godine života.
U djetinjstvu je kao sva druga djeca čuvao stoku, a u mladalačkoj dobi bavio se trgovinom.
Odlikovao se dobrotom, pravednošću, blagošću i lijepim ophođenjem, te je prozvan El-Emin
– pravedni, vjerni.
Pitanja:
- Kada je rođen Muhammed a.s.?
- Ko je bio djed Muhammeda a.s.?
- Iz kojeg plemena je Halima i ko je ona?
IZA DŽA'E NASRULLAHI VE-L- KUL JA EJJUHE-L-KAFIRUN.

FETH. LA E'ABUDU MA T'ABUDUN.
VE RE'EJTE-N-NASE JEDHULUNE VE LA ENTUM 'ABIDUNE MA
FI DINILLAHI EFVADŽA. E'ABUD.
FE SEBBIH BI HAMDI RABBIKE VE LA ENE 'ABIDUN MA
VESTAGFIRH, 'ABEDTUM.
INNEHU KANE TEVVABA. VE LA ENTUM 'ABIDUNE MA
E'ABUD.
LEKUM DINUKUM VE LIJE DIN.
INNA E'ATAJNA KE-L-KEVSER. ERE EJTE-L-LEZI JUKEZZIBU

FE SALLI LI RABBIKE VENHAR. BI-D-DIN.
INNE ŠANI EKE HUVE-L-EBTER. FE ZALIKE-L-LEZI JEDU 'U-L-JETIM.
VE LA JEHUDDU 'ALA
TA'AMI-L-MISKIN.
FE VEJLUN LI-L-MUSALLIN.
ELLEZINE HUM 'AN SALATIHIM
SAHUN.
ELLEZINE HUM JURA 'UNE.
VE JEMNE 'UNE-L-MA'UN.
12
TREĆA GODINA MEKTEBSKE NASTAVE
1. PRVI IMANSKI ŠART
Sve što vidimo ukazuje nam na Allahovo postojanje. Sve je skladno i savršeno – teleološki
dokaz. Ništa nije slučajno, sve ima svoj uzrok postojanja a prauzrok svemu je Allah dž.š. –
kozmološki dokaz. Svi ljudi su od početka vjerovali Boga, vjeruje i danas većina pa se to
mnoštvo vjernika ne može složiti da vjeruju u nešto što nema – historijski dokaz.
Ljudska grižnja savjesti kod normalnih osoba je – moralni dokaz.
Uz sve navedeno ljudima je vjera u Boga urođena i svako se rađa sa urođenom vjerom u Boga
jer su sve naše duše još u Ezelu priznale Boga za Gospodara.
Proučavanjem i posmatranjem prirode dolazimo do ubjeđenja da postoji Allah dž.š.
Ebu Hanife je kufijskim učenjacima spomenuo lađu koja sama plovi, sama se utovara i
istovara, na šta su oni primijetili da je to nemoguće a onda im je rekao: „Veća je nemogućnost
zamisliti ovako uređen svijet i savršen svemir bez Tvorca i Kontrolora nad njim.“
Pitanja:
- Zbog čega je vjera urođena kod čovjeka?
- Šta znači teleološki dokaz?
- Ko je prauzrok svemu?
2. DRUGI ISLAMSKI ŠART
Kada čovjek usvoji vjeru umom i srcem shvati da je stvoren sa razlogom. Allah dž.š. kaže:
„Stvorio sam ljude i džine da Me obožavaju.“ Ja sam uistinu Allah, drugog Boga osim Mene
nema, zato se samo Meni klanjaj i namaz obavljaj da bih ti uvijek bio na pameti.“ (Taha)
Muhammed a.s. je rekao: „Namaz je glavni temelj (stub) vjere.“
Prvi uzrok ulaska čovjeka u Džehennem je ne obavljanje namaza.
Klanjamo zato:
- što je to farz, stroga islamska dužnost,
- što je namaz direktno naređen na mi'radžu,
- što time sebi tražimo pomoć,
- što se tako vežemo za Allaha dž.š.,
- što nam to sprečava širk,
- što nas odvraća od grijeha,
- što time potvrđujemo svoj iman,
- što nam se brišu grijesi.
Pitanja:
- Zašto klanjamo?
- Čega je namaz temelj?
- Navedi jedan ajet o namazu?
3. PRIJATELJSTVO I DRUGARSTVO
Muhammed a.s. je u Medini pobratio ensarije i muhadžire. Allah dž.š. podržava pravo
prijateljstvo radi dobra. „Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti a ne potpomažite
se u grijehu i neprijateljstvu i bojte se Allaha jer Allah žestoko kažnjava.“ (El-Maide 2)
14
„Prijatelji će tog dana biti neprijatelji jedni drugima, izuzev bogobojaznih.“
„Gdje su oni koji su se voljeli radi Mene da ih smjestim pod svoj hlad.“ (Hadis kudsi)
„Čovjek je u vjeri svoga prijatelja pa neka gleda s kim će se družiti.“ (Hadis)
Prijateljstvo se stiče džematom.
„Duše su kao mobilizirana vojska, srodne se sastaju a različite razdvajaju.“ (Hadis)
Lažni prijatelji su uz nas i mogu nam nanijeti najviše štete. Od njih ne možemo izgraditi
prijatelja. Neprijatelja razoružavamo našim dobrim postupcima.
„Dobro i zlo nisu isto. Zlo dobrim uzvrati pa će ti dušmanin odjednom prisni prijatelj postati.“
(Fussilet)
„Reci mi s kim se družiš pa ću ti reći ko si.“ (Gete)
Pitanja:
- Ko nam je pravi prijatelj?
- Čime se stiče prijateljstvo?
- Kako druženje utiče na vjeru?
4. POŠTOVANJE STARIJIH
Muhammed a.s. jednom prilikom išao je polahko jer su ispred njega išla dva starca inovjerca.
Ebu Bekr je doveo oca Muhammedu a.s. da primi islam, pa je Muhammed a.s. rekao: „Zašto
mučiš ovog časnog starca Ebu Bekre? Da si mi javio, ja bi njemu došao kući.“
„Dječji miris, miris je Dženneta.“
Hasan i Husejn, unuci Muhammeda a.s. bi se penjali po njemu čak i na sedždi.
Dužnosti prema starijima su:
- iskazivati poštovanje prema starijim,
- prvi ih selamiti pri susretu,
- ako se igramo prekinuti igru dok prođu,
- da idemo iza njih,u društvu da idemo sa njihove lijeve strane,
- da im napravimo mjesta u društvu, autobusu itd.,
- da ih slušamo kada nam se obraćaju.
„Ko nema milosti prema mlađima i poštovanja prema starijima taj ne pripada nama.“ (Hadis)
„Allah dž.š. milostivima ukazuje Svoju milost.“
Dogodio se slučaj kada je otac otjerao nevaljalog sina i rekao mu: „Nikada ti čovjek nećeš
biti.“ Sin mu reče u šali: „Ja ću ako Bog da paša postati.“ Nakon što je završio oficirsku školu
u Istambulu, sin s vojskom dođe u svoje selo i naredi vojnicima da nađu njegova oca i da ga
dovedu. „Evo babo ja posto paša“, reče mu. Otac ga upita: „Ko si ti?“ „Tvoj sin, zar ne znaš?“
– odgovori mu sin. „Misliš da si čovjek, ako si posto paša?“ – upita ga otac i nastavi: „Da si
čovjek ne bi sebi na noge zvao iznemogla starca.“
Kajs, vođa plemena, došao je Muhammedu a.s. koji je držao kćer i rekao mu: „Ja ni jedno
nisam ni pomilovao.“ „Nesretni čovječe! Ti ne znaš kakva je naslada voljeti djecu i lijepo ih
odgajati“, reče mu Poslanik a.s.
Pitanja:
- Ko ne pripada nama?
- Nabroj dužnosti prema starijima?
- Kome Allah dž.š. ukazuje svoju milost?
15
5. ČUVANJE ZDRAVLJA
Islam nam nalaže da čuvamo zdravlje a kada se razbolimo da se liječimo.

„Za svaku bolest ima lijek s toga se liječite.“ (Hadis)
„Kada čujete da je u nekoj zemlji kuga, ne idite u tu zemlju, a ako se tamo nađete ne idite
vani.“ (Hadis)
Musliman treba da umjereno živi. Zdravlje ugrožavamo: duhanom, alkoholom, drogom,
nečistoćom, prekomjernim radom, prekomjernim jelom i pićem.
DUHAN
Duhan je prenesen iz Amerike. Nikotin negativno djeluje na srce, pluća, probavne organe,
krvotok i nervni sistem.
„Ne bacajte se svojim rukama u propast.“ (El-Bekare 195)
Pušenje je mekruh a neki kažu da je haram.
ALKOHOL
„O vjernici, zaista je alkohol, kocka, idoli i gatanje strelicama nečistoća, šejtansko djelovanje,
pa klonite se toga, da bi ste bili spašeni.“ (El-Maide 90)
Muhammed a.s. je prokleo deset osoba kada je u pitanju alkohol:
- onoga ko ga proizvodi,
- onoga kome se proizvodi,
- onoga ko ga pije,
- onoga ko ga donosi,
- onoga kome se donosi,
- onoga ko ga toči,
- onoga ko ga prodaje,
- onoga ko se zaradom njegovom hrani,
- onoga ko ga kupuje i
- onoga kome se kupuje.
„Alkohol je majka svih zala.“ (Hadis)
Uz alkohol, čovjeka danas ugrožava drugo zlo a to je droga. U drogama je više zla nego u
alkoholu. „Ko smatra da su dozvoljene otpadnik je od vjere.“ (Ibn Tejmije)
PRETJERANO JELO I PIĆE

„Jedite i pijte ali ne pretjerujte jer Allah ne voli one koji pretjeruju.“
„Ne ubijajte srce prekomjernom hranom.“ (Hadis)
„Čistoća je dio imana.“ (Hadis) „Čistoća je pola vjere.“
Pitanja:
- Čime ugrožavamo svoje zdravlje?
- Kojih deset osoba je prokleo Muhammed a.s. u vezi alkohola?
- Navedi ajet i hadis vezane za pretjerano jelo i piće?
16
6. PODNE – NAMAZ
Podne-namaz ima 10 rekata i to: četiri sunneta, četiri farza i dva rekata sun sunneta.
SUNNETI NIJJET:
„Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate sunneti-z-zuhri edaen mustakbile-l-kibleti
Allahu ekber.“
REKAT Sunneti (UČENJE)

2. rekat Bismilla, fatiha i sura
Zadnje sjedenje Ettehijjatu, salavati, dove i selam
FARZI NIJJET:
„Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate fardi-z-zuhri edaen mustakbile-l-kibleti…“
REKAT Farzi (UČENJE)

SUN SUNNETI NIJJET:

„Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate sun sunneti-z-zuhri edaen mustakbile-l-kibleti…“
REKAT Sun sunneti (UČENJE)

7. DOVA POSLIJE JELA
EL-HAMDU LILLAHI-L-LEZI KALE FI KITABIHIL KERIM.

KULU VEŠREBU VELA TUSRIFU INNEHU LA JUHIBBU-L-MUSRIFIN.
EL-HAMDU LILLAHI-L-LEZI AT'AMENA VE SEKANA VE DŽE'ALENA MINE-L-
MUSLIMIN. VE RAHMETULLAHI VE BEREKATUHU 'ALA SAHIBI HAZE-T-
TA'AMI VE-L-AKILIN. ALLAHUMME ZID VE LA TENKUS BIHURMETI-L-
FATIHAH.
„Hvala Allahu dž.š. koji je rekao u plemenitom Kur'anu:
„Jedite i pijte ali ne pretjerujte jer On ne voli one koji pretjeruju.“
Hvala Allahu koji nas je nahranio i napojio i učinio nas muslimanima.
Neka je Allahova milost i blagoslov na vlasnike ove hrane i pića i one koji jedu i piju.
Bože, povećaj a ne umanji.“
17
8. ŠTA KVARI ABDEST
Abdest će pokvariti:
1) ako se obavi bilo koja prirodna nužda (mala ili velika, pa i samo ispuštanje vjetra),
2) ako nam poteče krv, gnoj ili neka druga nečistoća iz tijela,
3) ako se u namazu glasno nasmijemo da bi nas i drugi mogao čuti,
4) ako povratimo punim ustima,
5) ako se zaspi ili onesvijesti,
6) u slučaju ispljuvanja da više od polovice pljuvačke čini krv,
7) psovanje ili vrijeđanje nekoga.
9. TEJEMMUM
Tejemum je potiranje lica i ruku do iza lakata čistom zemljom uz postojanje nijjeta (namjere),
u slučaju kada nemamo vode ili je ne možemo iz nekog razloga upotrijebiti a kada moramo
uzeti abdest ili se okupati.
Uvjetu za valjanost tejemuma su:
- nijjet,
- valjana isprika za tejemum: nedostatak vode i nemogućnost korištenja vode zbog
bolesti, velike hladnoće i sl.
Tejemum se uzima tako što izvršimo tri farza tejemuma i to:
- proučiti bismillu i zanijetiti (riječima ili srcem),
- dlanovima dotaknuti čistu zemlju ili predmet od zemlje, potresti ih i potrti lice,
- ponovo dotaknuti dlanovima suhu zemlju ili predmet od zemlje, potresti ih i potrti
lijevom rukom desnu i desnom rukom lijevu do iza lakata.
Tejemum kvari:
- sve što kvari i abdest,
- prestanak postojanja uzroka za tejemum, npr. dolazak vode i mogućnost da je
upotrijebimo.
Pitanja:
- Koji su uvjeti za valjanost tejemuma?
- Koji su šarti (farzovi) tejemuma?
- Šta kvari tejemum?
10. DRUGE TRI PRIPREME ZA NAMAZ
- Na vrijeme klanjati / Namaska vremena
Vrijeme sabah-namaza je od pojave prave zore do pred izlazak sunca.

Vrijeme podne-namaza je od zevala dok sjena nekog predmeta ne bude kao i taj predmet.
Vrijeme ikindije je od tada pa do pred zalazak sunca.
Vrijeme akšama je od zalaska sunca pa do prestanka večernjeg rumenila.
Vrijeme jacije je od prestanka crvenila do pred zoru.
Mekruh (pokuđeno) je klanjati kad: sunce izlazi, kad zalazi i kad je na sredini neba.
18
- Prema kibli se okrenuti / Kibla i Ka'ba
Ko klanja izvan Mekke okrenut će se u njenom pravcu. Ko je u Mekki okrenut će se prema

Ka'bi koju je sagradio Ibrahim a.s. i Ismail a.s. Kaba je naziv za mjesto na kojem je ona
izgrađena. Onaj ko nije u stanju da se okrene prema Kibli, klanjat će kako može.
Kibla se određuje pomoću mihraba ili pitajući mještane koji znaju, instrumentima,
zvijezdama. A ko se trudi da pronađe Kiblu pa pogriješi, namaz mu je ispravan.
Dakle, Kibla je pravac prema Ka'bi i u našoj državi ona je prema jugoistoku, a Ka'ba je
građevina koju je Ibrahim a.s. sagradio sa sinom Ismailom a.s.
- Nijjet učiniti / Nijjet
Nijjet je čvrsta želja za stupanjem u namaz. Uslovi za ispravnost nijjeta su:

- islam,
- poznavanje onoga što se nijjeti tj. da zna koji namaz klanja,
- da ne bude između nijeta i početnog tekbira nešto strano.
Za nafile je dovoljan opći nijjet, a za ostale namaze se treba precizirati.
NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE'ALA SALATE SUNNETIL FEDŽRI, ZUHRI,
'ASRI, MAGRIBI, 'IŠAI, EDAEN MUSTAKBILE-L-KIBLETI ALLAHU EKBER.
Pitanja:
- Nabroj namaska vremena?
- Kada je mekruh (pokuđeno) klanjati?
- Na kojoj strani svijeta je Kibla?
- Kako ćemo pronaći Kiblu u nepoznatom mjestu?
- Koji su uvjeti za ispravnost nijjeta?
11. TREĆI ISLAMSKI ŠART
Ramazanski post je stroga dužnost muslimana-farz i znači suzdržavanje od jela, pića, pušenja,
polnog općenja i drugih prohtjeva od zore do zalaska sunca.
Posteći stičemo duhovnu korist – sevape, zdravstvenu korist – odmaranjem tijela i
socijalnu korist – saosjećamo sa drugima.
U toku posta dužnost je čuvati se od ružna govora, loših misli i postupaka.
Ramazanski post dužni su postiti odrasli (punoljetni), pametni (umno zdravi), fizički zdravi i
slobodni muslimani-ke ako za to ne postoje određene smetnje.
Postiti nisu dužni: teški bolesnici, putnici (musafiri), trudnice, osobe u hajzu i nifasu, dojilje
(ako im post šteti zdravlju). Gore navedene osobe, kada steknu uslove i prestanu biti u takvom
stanju, dužne su napostiti svaki dan ramazana.
Post može biti:
- Farz – post mjeseca ramazana i keffaret.
- Sunnet – post jevmul ašure, 9. i 10. dan muharrema.
- Mendub – postiti tri dana svakog mjeseca.
- Mekruh – postiti dane bajrama.
- Haram – postiti osobi koja je džunup ili sa hajzom ili nifasom.
Osobe koje su u dubokoj starosti te ne mogu postiti i osobe koje su toliko bolesne da nema
nade u izlječenje nisu dužne napostiti propuštene dane ramazana nego će podijeliti FIDJU –
iznos jednodnevne hrane za jednu osobu.
19
Osoba koja namjerno ne posti ramazanski dan ili se namjerno omrsi, bez opravdanog razloga,
dužna je napostiti taj dan i još 60 dana posta, iz dana u dan, kao kaznu – KEFFARET.
Kod ramazanskog posta razlikujemo:
- Sehur – period prije početka posta, kada jedemo. Vrijeme sehura ističe prije zore.
- Imsak – period neposredno prije zore tj. trenutak kada treba prestati sa jelom i
zapostiti.
- Iftar – trenutak kada prekidamo post a nastupa zalaskom sunca.
Post će biti pokvaren ako se: jede, puši, spolno opći u vremenu od zore do zalaska sunca.
Post nam može pokvariti i ružan govor, misli i djela tokom cijelog mjeseca.
Da bi naš post bio od toga očišćen dajemo sadekatu-l-fitr.
Ruknovi posta su: nijjet, imsak (ustezanje) i vrijeme.
Pitanja:
- Vrste posta?
- Koji su ruknovi posta?
- Kada je zabranjeno postiti?
- Šta je post?
12. KINDIJA – NAMAZ
Ikindija-namaz ima osam rekata i to: četiri sunneta i četiri farza.

SUNNETI NIJJET:
„Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate sunneti-l-'asri edaen mustakbile-l-kibleti
Allahu ekber.“
REKAT Sunneti (UČENJE)

Prvo sjedenje Ettehijjatu, salavati, dove
FARZI NIJJET:
„Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate fardi-l-'asri edaen mustakbile-l-kibleti
Allahu ekber.“
REKAT Farzi (UČENJE)

20
13. RAMAZANSKI I KURBAN BAJRAM
„Uljepšaj svoje bajrame tekbirima, tehlilima, tahmidima, takdisima (veličanjem Allaha).“

(Hadis)
Muslimani imaju dva bajrama, i to:
- Ramazanski bajram, koji dolazi po isteku mjeseca ramazana i ramazanskog posta, a
traje tri dana, i to 1. 2. i 3. dana mjeseca ševvala, i
- Kurbanski (hadžijski) bajram, koji traje četiri dana, i to 10. 11. 12. i 13. dana mjeseca
zul-hidždžeta.
NIJJET RAMAZANSKOG BAJRAM-NAMAZA:
„Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate 'idil-fitri edaen mustakbile-l-kibleti, iktedejtu bi
hazel imami Allahu ekber.“
NIJJET KURBANSKOG BAJRAM-NAMAZA:
„Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate 'idil-adha edaen mustakbile-l-kibleti, iktedejtu bi
hazel imami Allahu ekber.“
Oba bajram-namaza klanjaju se isto kao i džumanski farz, jedino se dodaju još po tri tekbira
na svakom rekatu. Na prvom rekatu tekbiri se dodaju odmah poslije Subhaneke, a na drugom
rekatu poslije proučenog kiraeta (Fatihe i sure). Prilikom izgovora ovih tekbira ruke se dižu
spram ušiju, kao i kod iftitahi-tekbira spuštajući ih niza se.
Ramazanski bajram počinje 1. ševvala i traje 3 dana. To je proslava pobjede nad svojim
nefsom (strastima). Svi koji su Ramazan dostojno proveli imaju pravo da se raduju.
Muhammed a.s. je u Medini vidio ljude da praznuju dva dana pa ih je zamijenio bajramima.
Na bajram se treba okupati, lijepo obući, namirisati, prije namaza nešto pojesti, ukućane
obradovati poklonima, čestitati bajram, što više sadake podijeliti, zikr činiti, mezarje posjetiti.
Bajram se čestita riječima „BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN“, koje potiču od Turaka
ili onako kako je Muhammed a.s. to činio riječima: „TEKABBELELLAHU MINNA VE
MINKUM.“ Ovo čestitanje se vrši nakon klanjanja bajram-namaza koji je vadžib.
Kurban-bajram nastupa 10. zul-hidždžeta i traje 4 dana.

Tri su događaja vezana za kurban-bajram:
- Završetak objave Kur'ana,
- Hadždž i
- Kurban
Ovi događaji sadrže visoke islamske ideje i to: završetak ciklusa Božije objave kao putokaza
ljudima, jednakost svih ljudi, spremnost na žrtvovanje i podjela bajramske radosti sa drugima.
Običaji su isti kao i za ramazanski bajram izuzev jela prije namaza.
Uz ovaj bajram se uči tekbiri tešrik, a to su tekbiri koji se uče iza svakog farz-namaza i to od
sabaha-namaza, uoči Kurban-bajrama, do ikindije-namaza četvrtog dana Kurban-bajrama.
Učenje ovih tekbira je vadžib.
Pitanja:
- Kako se čestita bajram na arapskom?
- Kada je ramazanski bajram?
- Šta je lijepo uraditi na bajram?
- Za koje se događaje vezuje Kurban bajram?
- Šta je tekbir i tešrik?
21
14. KAZIVANJE O ADEMU A.S.
Adem a.s. je prvi čovjek i prvi Božiji poslanik na zemlji. Allah je stvorio njega i ženu mu
Havu i nastanio ih u Džennetu. Dozvolio im je da jedu sve plodove Džennetske izuzev sa
jednog drveta. Šejtan (Iblis) ih je naveo da okuse zabranjenog ploda, ukazala su im se stidna
mjesta i Allah ih je spustio na zemlju.
Na zemlji su se nakon dugog traženja našli Adem i Hava na brdu Arefat.
Adem a.s. je odlikovan sa nekoliko stvari: Allah dž.š. ga je oblikovao i dušu mu udahnuo,
meleci su mu sedždu učinili, a Iblis mu iz oholosti nije učinio sedždu pa je proklet, nakon
grijeha se pokajao i Allah dž.š. mu je tevbu primio. Živio je 930 godina a Davudu a.s.
poklonio 40 godina života. Njegov sin Kabil ubio je svoga brata Habila iz zavisti jer je
Habilova žrtva bila primljena kod Allaha a njegova nije.
Kada je ubio brata nije znao kako da postupi sa njegovim mrtvim tijelom te mu je gavran
pokazao kako će ga zakopati u zemlju. Od Adema a.s. i Have potiče cijeli ljudski rod.
Pitanja:
- Zbog čega je Adem a.s. izveden iz Dženneta?
- Čime je odlikovan Adem a.s.?
- Gdje se sastao na zemlji sa Havom?
- Koji je Ademov sin ubio svog brata?
- Kako je Ademov sin zakopao svoga brata i ko mu je to pokazao?
15. PONAŠANJE U DRUŠTVU (SIJELA I DRUGA DRUŽENJA)
Čovjek je društveno biće. Prisiljen je živjeti sa drugima, družiti se i pomagati.

Muhammed a.s. kaže: „Najbolji je čovjek koji koristi ljudima, a najgori koji im šteti.“
Kada se dolazi među ljude nazvat će se selam i sjesti gdje je slobodno mjesto na kraju skupa.
Neće dizati druge sa mjesta da bi on sjeo.
„Neka niko od vas ne diže nekog sa njegovog mjesta.“ (Hadis)
Ako neko ustane sa mjesta pa se vrati ima pravo na to mjesto. Ne sjedati u sredinu halke
(kruga) jer je takve Muhammed a.s. prokleo. Sjediti pristojno, ne prepirati se, ne pljuvati,
suzdržavati se od kihanja, jasno govoriti a kada govorimo govoriti malo i istinito ne hvaleći
se, ukoliko drugi govore pažljivo ih slušati.
„Musliman je onaj od čijeg jezika i ruku su mirni drugi muslimani.“ (Hadis)
Kad napustimo sijelo trebamo proučiti ovu dovu: „SUBHANEKELLAHUMME VE
BIHAMDIKE NEŠHEDU EN LAILAHE ILLA ENTE NESTAGFIRUKE VE
NETUBU ILEJKE.“
Ova dova će biti kefaret za ono što se pogriješilo u društvu.
Pitanja:
- Kako će se postupiti kad se dolazi u sijelo?
- Koja je dova kad se napušta sijelo?
16. LAŽ, PREVARA, KRAĐA
Istina mora biti putokaz u životu muslimana.

„O vjernici, bojte se Allaha i budite s onim koji su iskreni.“ (Et-Tevbe 119)
„Prirodi vjernika urođena su sva svojstva osim prevare i laži.“ (Hadis)
22
„Držite se iskrenosti jer iskrenost vodi dobročinstvu a dobročinstvo vodi u Džennet.“ (Hadis)
„Težite iskrenosti, makar držali da je u njoj propast, u njoj je samo spas.“ (Hadis)
„Čovjek ne vjeruje istinski sve dok ne ostavi laž pa čak i u šali.“ (Hadis)
„Najteži grijesi su širk, neposlušnost prema roditeljima i ubistvo“ a potom je Muhammed a.s.
sjeo i dodao: „Da, i laž i lažno svjedočenje.“ Ponavljao je to tako dugo pa smo se pitali kad će
da prestane.
„Ko krade, u času kada krade, nije mu'min.“ (Hadis)
Pitanja:
- Navedi jedan hadis o laži?
- Šta Kur'an kaže o iskrenosti?
- Šta je Muhammed a.s. rekao za varanje?
- Dunjalučka kazna za kradljivce?
17. DRUGI IMANSKI ŠART
Meleki su nevidljiva duhovna bića, stvorena od nura (svjetlosti). Imaju krila, mogu se
pretvoriti u druge oblike. Oni su pokorni Allahu dž.š. i ne mogu griješiti.
Ne jedu, ne piju i ne razmnožavaju se. Imaju odnos prema Bogu, prema čovjeku i prema
Svemiru. Najpoznatiji meleki su:
- Džebrail ili Džibril – dostavljao Objave Božijim poslanicima,
- Azrail – rastavlja duše od tijela,
- Mikail – reguliše prirodne pojave,
- Israfil – puhnut će u Sur-rog,
- Kiramen katibini – pišu naša djela,
- Munkir i Nekir – ispituju čovjeka u kaburu.
Pitanja:
- Nabroj meleke i šta rade?
- Od čega su stvoreni meleki?
18. MUHAMMEDOV A.S. ŽIVOT DO ŽENIDBE
Sa 12 godina Muhammed a.s. otišao je sa svojim amidžom u Siriju i na tom putu sreli su se sa
svećenikom Behirom koji je posavjetovao amidžu Muhammeda a.s. da ga vrati kući iz bojazni
da mu tamo židovi ne naude.
Kada je imao 20 godina Muhammed a.s. je učestvovao u ratu na strani Kurejševića protiv
plemena Kajs.
U 25. godini Muhammed a.s. je po drugi put putovao u Šam (Siriju) sa trgovačkom robom
koja je pripadala bogatoj Hatidži. Nakon što se vratio sa velikom zaradom, i nakon što je
Hatidža vidjela da je pošten ponudi mu brak što je on i prihvatio.
Ona je imala 40 godina a Muhammed a.s. 25 godina.
Pitanja:
- Koji svećenik savjetuje amidžu Muhammeda a.s. da ga vrati kući?
- Kada je se oženio Muhammed a.s.?
23
19. ISLAMSKI KALENDAR – HIDŽRETSKI MJESECI
Računanje vremena po Hidžri uveo je drugi halifa Omer r.a. 17. godine po Hidžri.
Hidžretska godina ima 354 ili 355 dana i 12 mjeseci.
Hidžretski mjeseci su:
1. Muharrem 4. Rebiu-l-ahir 7. Redžeb 10. Ševval
2. Safer 5. Džumade-l-ula 8. Ša'ban 11. Zu-l-ka'de
3. Rebiu-l-evvel 6. Džumade-l-uhra 9. Ramazan 12. Zu-l-hidždže
Pitanja:
- Ko je uveo islamski kalendar?
- Nabroj 12 hidžretskih mjeseci?
20. KAZIVANJE O NUHU A.S.
Nuh a.s. je živio 950. godina. Godinama je ljude pozivao u vjeru ali je bilo malo onih koji su
ga slijedili. Žena mu je bila Valija za koju Kur'an kaže da će u Džehennem.
Razlog ovome je što je Nuha opisivala kao medžnuna (ludog čovjeka).
Kada je napravio lađu po naredbi svoga Gospodara i ukrcao u nju vjernike i po jedan par
svake životinjske vrste, Allah je dao potop koji je trajao 40 dana.
U lađu Nuha a.s. nije se htio ukrcati ni njegov sin Kenan ni nakon što ga je Nuh a.s. zvao da
se ukrca, te je bio potopljen sa ostalim nevjernicima.
Nuh a.s. je postio cijelo vrijeme dok je trajao potop. Nakon 40 dana Nuhova a.s. lađa se
zaustavila na brdu Džudijj – Ararat.
Sa 480. godina Nuh je postao poslanik a imao je 600. godina kada se ukrcao u lađu.
Nuh a.s. se smatra drugim ocem čovječanstva.
Pitanja:
- Koliko je godina živio Nuh a.s.?
- Kako je spašen Nuh a.s. i vjernici?
- Kur'ansko kazivanje o Nuhovoj ženi i sinu?
21. DOVA POSLIJE EZANA
ALLAHUMME RABBE HAZIHI-D-DA'VETI-T-TAMMEH.

VE-S-SALATI-L-KAIMEH.
ATI MUHAMMEDE NIL VESILETE VEL FADILEH.
VE-D-DEREDŽETE-R-REFI'AH.
VEB'ASHU MEKAMEN MAHMUDENILLEZI VEADTEH.
INNEKE LA TUHLIFU-L-MI'AD.
24
LI ILAFI KUREJŠ. ELEM TERE KEJFE FE'ALE

ILAFIHIM RIHLETE-Š-ŠITAI RABBUKE BI ASHABI-L-FIL.
VE-S-SAJIF. ELEM JEDŽ'AL KEJDEHUM FI
FE-L-JA'BUDU RABBE HAZE-L- TADLIL.
BEJIT. VE ERSELE 'ALEJHIM TAJREN
ELLEZI AT'AMEHUM MIN DŽU'IN EBA BIL.
VE AMENEHUM MIN HAVUF. TERMIHIM BI HIDŽARETIN MIN
SIDŽDŽIL.
FE DŽE'ALEHUM KE'ASFIN ME'KUL.
VEJLULLI KULLI HUMEZETIL- VE-L-'ASR.

LUMEZEH. INNE-L-INSANE LE FI HUSR.
ELLEZI DŽEME'A MELEN ILLE-L-LEZINE AMENU
VE 'ADDEDEH. VE 'AMILU-S-SALIHATI
JAHSEBU ENNE MALEHU VE TEVASAV BI-L-HAKKI
AHLEDEH. VE TEVASAV BI-S-SABR.
KELLA LE JUMBEZENNE
FI-L-HUTAMEH.
VE MA EDRAKE ME-L-HUTAMEH.
NARULLAHI-L-MUKADEH.
ELLETI TETTALI'U 'ALE-L-EFIDEH.
INNEHA 'ALEJHIM MU'SADEH.
FI 'AMEDIN MUMEDDEDEH.
25
ČETVRTA GODINA MEKTEBSKE NASTAVE
1. VAŽNOST I VRIJEDNOST UČENJA KUR'ANSKOG PISMA
Kur'an je najčešće čitana knjiga ali i najviše učena napamet. Muhammed a.s. je rekao u
svojim hadisima: „Najbolji od vas je onaj ko nauči Kur'an i podučava druge Kur'anu.“
„Ko prouči jedan harf iz Kur'ana ima dobro djelo koje se desetorostruko vrednuje.“
Uzvišeni Allah dž.š. je rekao za Kur'ani Kerim: „Mi smo ga objavili i Mi ćemo ga i sačuvati.“
Allah dž.š. nam u Kur'anu obećava čuvanje Kur'ana od iskrivljavanja i to čuvanje
autentičnosti se vrši na dva načina koji jedan drugi nadopunjuje:
- Pisanjem Kur'ana i
- Učenjem Kur'ana napamet.
2. TREĆI IMANSKI ŠART
Vjerovanje u Božije kitabe je treći imanski šart. Allah dž.š. je objavio četiri velika kitaba:
Tevrat – objavljen Musa a.s., Zebur – objavljen Davudu a.s., Indžil – objavljen Isau a.s. i
Kur'an – objavljen Muhammedu a.s.
Pored ovih kitaba objavljeno je i 100 manjih kitaba poznatim pod nazivom SUHUFI.
Nazivi za Kur'an su: Kitab – Knjiga; Furkan – Rastavljač istine od neistine;
Zikr – Opomena; Hikmet – Mudrost; Huda – Pravi put; Burhan – Dokaz; Rahmet – Milost;
Bejan – Tumačenje; Hakk – Istina.
Kur'an ima 30. džuzeva, 114. sura i 6217 ajeta.
Objavljivan je 23. godine od čega je 13. godina u Mekki i 10. godina u Medini.
Osobine Kur'ana su:
1. Kur'an je posljednja Allahova knjiga objavljena ljudima,
2. Allah dž.š. čuva Kur'an,
3. Kur'an je uputa svim ljudima.
Osobine prijašnjih objava:
1. Orginalne verzije su zagubljene,
2. U njima je pomiješan Božiji i ljudski govor,
3. Ima mnogo različitih verzija iste knjige,
4. U njima se nalazi pogrešan i uvredljiv sadržaj o Božijim poslanicima.
3. KAZIVANJE O IBRAHIMU A.S.
Ibrahimov a.s. otac Azer bio je idolopoklonik. Ibrahim a.s. je zbog vladareve naredbe da se
ubiju sva muška djeca rođen u pećini. Razmišljao je o Bogu pa nakon spoznaje da zvijezde,
mjesec i sunce ne mogu biti Bog i da je Bog ne vidljiv i da je Stvoritelj svega, on poziva svoj
narod i oca u pravu vjeru. Ibrahim a.s. je porazbijao sve kipove izuzev najvećeg u čiju ruku je
stavio sjekiru i rekao im da je njihove kipove porazbijao onaj najveći.
Nakon toga su mu rekli da on to nije mogao učiniti i bacili su ga na lomaču ali mu vatra nije
ništa naudila jer je Allah dž.š. naredio vatri da bude hladna i spasonosna za Ibrahima.
Ibrahim a.s. odlazi od svog naroda sa ženom Sarom i ulazi u Egipat gdje je vladar nakon
pokušaja da zagrli Saru istoj poklonio robinju Hadžeru.
Sa Sarom Ibrahim a.s. nije imao djece pa mu ona dozvoljava da živi u braku sa Hadžerom, a
kada mu ona rodi Ismaila a.s. Sara postaje ljubomorna i Ibrahim a.s. odvodi Hadžeru i Ismaila
u pustinju.
26
Hadžera tražeći vodu trči između Safe i Merve a na mjestu gdje je Ismail čeprkao nogom po
pijesku Allah dž.š. dade pa poteče voda Zem-zem.
Kad Ismail podraste Allah dž.š. naredi Ibrahimu u snu da ga žrtvuje što Ibrahim i pokuša da
učini ali mu Allah dž.š. posla po meleku ovna za žrtvovanje.
Ibrahim a.s. sa Ismailom a.s. je izgradio Ka'bu.
Sunećenje muškog djeteta potječe još od poslanika Ibrahima a.s. To je jedna veoma korisna i
preporučljiva higijenska mjera. Po važnosti Ibrahim a.s. je odmah poslije Muhammeda a.s. pa
ga stoga Allah dž.š. u Kur'anu naziva „halilullah“ – „Allahov prijatelj.“
4. KUNUT DOVA
ALLAHUMME INNA NESTE'INUKE VE NESTAGFIRUKE VE NESTEHDIKE

VE NU'MINU BIKE VE NETUBU ILEJKE VE NETEVEKKELU 'ALEJKE VE
NUSNI 'ALEJKE-L-HAJR.
EL-HAJRE KULLEHU NEŠKURUKE VE LA NEKFURUKE VE NAHLE'U
VE NETRUKU MEN JEFDŽURUKE.
ALLAHUMME IJJAKE NA'BUDU VE LEKE NUSALLI VE NESDŽUDU VE
ILEJKE NES'A VE NAHFIDU NERDŽU RAHMETEKE VE NAHŠA 'AZABEKE
INNE 'AZABEKE BIL KUFFARI MULHIK.
5. JACIJA I VITR NAMAZ (praktično)
SUNNETI NIJJET:
NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE'ALA SALATE SUNNETIL 'IŠAI

EDAEN MUSTAKBILE-L-KIBLETI ALLAHU EKBER.
REKAT UČENJE
1. Subhaneke, e'uzubilla, bismilla, fatiha i sure
2. Bismilla, fatiha i sure
Prvo sjedenje Ettehijjatu i salavati
FARZI NUJJET:
NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE'ALA SALATE FARDIL 'IŠAI

REKAT UČENJE
3. Bismilla i fatiha
4. Bismilla i fatiha
27
SUN SUNNETI NIJJET:
NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE'ALA SALATE SUN SUNNETI-L- 'IŠAI

REKAT UČENJE
Sjedenje Ettehijjatu, salavati, dove i selam
VITR – NAMAZ NIJJET:
NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE'ALA SALATE-L-VITRI

REKAT UČENJE
3. Bismilla, fatiha, sure, tekbir i kunut dova
6. UVJETI ZA NAMAZ
- Da bude čisto tijelo, odijelo i mjesto gdje se klanja,

- Abdest uzeti, po potrebi se okupati ili u nuždi tejemmum uzeti,
- Biti propisno obučen,
- Na vrijeme klanjati,
- Prema Kibli se okrenuti i
- Nijjet učiniti.
7. SASTAVNI DIJELOVI NAMAZA
- IFTITAHI TEKBIR (početni tekbir)

- KIJAM (mirno stajanje u namazu)
- KIRAET (pravilno učenje Kur'ana u namazu)
- RUKU' (pregibanje preko polovine tijela)
- SEDŽDA (spuštanje lica na tle)
- KADE I EHIRE (posljednje sjedenje u namazu)
8. ŠTA KVARI NAMAZ
- Govor u namazu,
- Veći pokreti u namazu (kada se posmatraču učini da nismo u namazu),
- Jelo i piće u namazu,
- Izostavljanje bilo kojeg namaskog rukna,
- Gubljenje abdesta,
- Dodirivanje nečistoće,
- Okretanje prsa od Kible,
28
- Isticanje namaskog vremena,
- Smijanje u namazu,
- Krivo učenje Kur'ana,
- Klanjanje muškarca i žene uporedo bez pregrade.
9. NAKLANJAVANJE PROPUŠTENIH NAMAZA
Ako izostavimo namaz dužni smo ga što prije naklanjati. Propušteni namazi će se naklanjavati
prema svom redoslijedu. Ako smo izostavili sabah, podne i ikindiju a trebamo klanjati akšam,
prvo ćemo naklanjati sabah, podne i ikindiju pa onda klanjati akšam.
Red u naklanjavanju propuštenih namaza nije obavezan u tri slučaja:
- ako smo izostavili šest i više namaza,
- ako nam je vrijeme redovnog namaza na izmaku i
- ako zaboravimo na izostavljeni namaz.
10. KAZIVANJE O MUSAU A.S.
Faraon Merneptah naredio je ubijanje sve novorođene muške djece. Musaova majka kada je
rodila Musa'a a.s. položila ga je u korpu i pustila niz rijeku.
Korpa u kojoj je bio Musa a.s. zaustavila je se pred dvorcem Faraonovim gdje ga je našla
njegova žena Asija, koja ga je i odhranila.
Musa a.s. morao je pobjeći u Medjen gdje mu je Šuajb a.s. pružio utočište od koga se i oženio.
Tu mu Allah dž.š. daruje poslanstvo i naređuje mu da se vrati Faraonu i da ga pozove u vjeru i
pri tom ga ojača mu'džizama. Musa je pozivao Faraona u vjeru i pokazivao mu razne mu'džize
od kojih ističemo: pretvaranje štapa u zmiju, bjelilo ruke, pretvaranje vode u krv i dr. ali ništa
nije pomoglo da ga Musa a.s. ubijedi da primi islam.
Kada je Faraon pustio Musaov narod da ide pokajao se i krenuo za njim s vojskom u potjeru.
Musa je došavši do mora udario štapom po vodi te se more razdvojilo, a Musa je sa narodom
prešao na drugu stranu, a kada je Faraon i vojska mu bili u moru ono se ponovo spojilo i
potopilo ih. Bog je sačuvao Faraonovo tijelo i ono se mimificirano nalazi u Kairskom muzeju.
Musaov narod se i pored svih očitih blagodati prema njemu odrekao vjere u Boga i počeo
obožavati zlatno tele čim ih je Musa napustio radi primanja Allahove objave.
Allah ih je zbog toga kaznio pa su 40 godina lutali pustinjom. Narod kome je Musa a.s. došao
kao poslanik od Allaha zvao se narod Benu Israil (sinovi Israilovi).
Pošto je Musa a.s. imao govornu manu te nije mogao tečno i razgovijetno govoriti, Allah dž.š.
mu je dao pomagača njegova brata Haruna a.s. koji je također bio poslanik.
11. ČETVRTI IMANSKI ŠART
Ve rusulihi – vjerovanje u Božije poslanike.

Božiji poslanici su bili odabrani ljudi kojima je Allah dž.š. slao svoje objave da ih dostave i
objasne ljudima. Bilo ih je više a Kur'an ih spominje 25 i to:
1. Adem 6. Ibrahim 11. Jusuf 16. Davud 21. Junus

2. Idris 7. Lut 12. Ejjub 17. Sulejman 22. Zekerija
3. Nuh 8. Ismail 13. Šuajb 18. Zulkifl 23. Jahja
4. Hud 9. Ishak 14. Musa 19. Ilijas 24. Isa
5. Salih 10. Jakub 15. Harun 20. El-jesea 25. Muhammed
29
Poslanici su imali slijedeća svojstva:
- Ismet – bezgriješnost,
- Emanet – povjerljivost,
- Sidk – iskrenost,
- Fetanet – oštroumnost,
- Teblig – dosljednost (vjerno dostavljanje objave),
- 'Adalet – pravednost i
- Rudžulet – svi su bili muškarci.
Poslanik (resul) prenosi novi šerijat. Vjerovjesnik (nebijj) dostavlja objavu ali ne i novi šeri'at.
12. ZIKR POSLIJE NAMAZA
'ALA RESULINA SALAVAT. ALLAHUMME SALLI 'ALA MUHAMMEDIN VE

'ALA ALI MUHAMMED. SUBHANALLAHI VEL HAMDU LILLAHI VE LAILAHE
ILLALLAHU VALLAHU EKBER. VE LA HAVLE VE LA KUVVETE ILLA
BILLAHIL 'ALIJJIL 'AZIM. E'UZU BILLAHI MINE-Š-ŠEJTANI-R-RADŽIM.
BISMILLAHI-R-RAHMANI-R-RAHIM.
ALLAHU LA ILAHE ILLA HU. EL-HAJJUL KAJJUM, LA TE'HUZUHU SINETUN
VE LA NEUM, LEHU MA FI-S-SEMAVATI VE MA FIL ERD, MEN ZELLEZI
JEŠFE'U 'INDEHU ILLA BI'IZNIH, JA'LEMU MA BEJNE EJDIHIM VE MA
HALFEHUM, VE LA JUHITUNE BIŠEJ'IN MIN 'ILMIHI ILLA BIMA ŠAE VESI'A
KURSIJJUHU-S-SEMAVATI VEL ERD, VE LA JE'UDUHU HIFZUHUMA VE
HUVEL 'ALIJJUL 'AZIM.
JA RABBI ZEL DŽELALI SUBHANALLAH (33 puta Subhanallah)
SUBHANALLAHI VE BIHAMDIHI ELHAMDU LILLAH (33 puta Elhamdu lillah)
RABBIL 'ALEMINE TE'ALA ŠANUHU ALLAHU EKBER (33 puta Allahu ekber)
LA ILAHE ILLALLAHU VAHDEHU LA ŠERIKE LEH, LEHU-L-MULKU VE
LEHU-L-HAMDU VE HUVE 'ALA KULLI ŠEJ'IN KADIR.
VE MA ERSELNAKE ILLA RAHMETEN LIL 'ALEMIN.
13. TERAVIH NAMAZ
Klanja se u Ramazanu poslije jacijskog sun sunneta. Ona je sunneti muekede (pritvrđeni
sunnet). Isto tako sunneti – muekkede je da se teravih-namaz klanja u džematu.
Ima 20 rekata i jedan nijjet koji glasi:
„NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE'ALA SALATE-T-TERAVIHI 'IŠRINE
REK'ATEN EDAEN MUSTAKBILE-L-KIBLETI IKTEDEJTU BI HAZEL IMAMI…“
Teravih-namaz obično klanjamo kao pet ikindijski ili pet jacijskih sunneta, onda ćemo na
stajanjima prvog i trećeg rekata učiti: Subhaneke, E'uzu, Bismille, Fatihu i Sure; a na
stajanjima drugog i četvrtog rekata: Bismille, Fatihu i Sure.
Ako se teravih-namaz klanja u džematu, dužni smo se pridržavati pravila o džematu te će
imam učiti sva propisana učenja, a muktedije će na stajanjima svakog prvog i trećeg rekata
učiti samo Subhaneke, a na stajanjima svakog drugog i četvrtog rekata neće učiti ništa.
Na prvim sjedenjima učićemo Ettehijjatu i salavate, a na drugim sjedenjima Ettehijjatu,
salavate i dovu i predati selam. Kod teravih-namaza sva su sjedenja farz – radnje.
Klanjanje teravih-namaza preporučio nam je Božiji poslanik Muhammed a.s. koji u hadisu
veli: „Uzvišeni Allah naredio vam je da postite ramazan, a ja vam preporučujem da klanjate
teravih-namaz.“ Uzvišeni Allah u mjesecu ramazanu mnogostruko nagrađuje vjernike za
dobra djela i daje pomilovanje griješnicima.
30
14. DŽEMAT (smisao i vrijednost)
Ulema se razišla po pitanju džemata. Mišljenje koje najviše preovladava je da je namaz u

džematu vadžib. Namaz u džematu je vredniji 25 – 27 puta od pojedinačnog namaza.
Obaveznost namaza u džematu prestaje iz slijedećih razloga:
- ako je velika hladnoća i jaka kiša,
- ako ima opravdan strah za život i imetak,
- ako je osoba bolesna (paraliza, amputacija noge),
- ako ima fiziološku potrebu.
Vrijednost namaza u džematu se stiče makar se prispjelo i na zadnje sjedenje.
15. NAMAZ U DŽEMATU
Džemat čine imam i muktedije. Ako je samo jedna osoba u džematu sa imamom stat će
imamu sa desne stane propustivši imama malo naprijed u visini stopala. Iza imama se prvo
redaju ljudi, djeca pa žene. Ko klanja za imamom mora klanjati isti farz kao i imam.
U nijjetu će dodati: „IKTEDEJTU BI HAZE-L-IMAMI“.
Na kijamu muktedija uči na prvom rekatu samo subhaneke. Muktedija (osoba koja klanja za
imamom) ne smije ići na ruku i sedždu prije imama. Safovi se moraju popuniti i poravnati.
Safovi se redaju tako da prvi muktedija staje sa desne strane imama, drugi sa lijeve, treći opet
sa desne i tako sve do popune saffa. Obaveza muktedije je slijediti imama u svim učenjima
izuzev na kijamu gdje uči samo na prvom rekatu subhaneke.
16. POČETAK OBJAVE KUR'ANA I MEKANSKI PERIOD POSLANSTVA

(do Miradža)
Kur'an je počeo da se objavljuje u pećini Hira kada je Muhammed a.s. imao 40 godina.
Objava je počela sa prvih 5 ajeta sure Alek (Ikre). Muhammed a.s. odlazi kući uplašen i
govori Hatidži da ga pokriju. Ona sa njim odlazi Vereki b. Nevfelu koji mu je rekao da je to
objava i da će Muhammed a.s. doživjeti zbog toga neugodnosti. Tri godine u početku poziva
je u islam tajno.
Nakon zastoja Objave Allah dž.š. mu ponovo šalje meleka koji mu dostavlja suru Muddessir
pa Muhammed a.s. počinje javno da poziva ljude u islam. Prvi muslimani su bili: Hatidža,
Ebu Bekir, Alija, Bilal habešija i Zejd ibni Haris. Bilal je bio mučen i otkupio ga je Ebu Bekr.
Ubrzo su nastupila i proganjanja muslimana i prvi šehidi su: Jaser i majka mu Sumeja.
Muhammed a.s. odlazi u Taif da poziva ljude u islam ali ga gađaju otpacima i kamenjem.
Dozvolio je nezaštićenim muslimanima da sele u Abesiniju pa su 615. i 616. godine iselili
neki od muslimana, a na čelu prve grupe je bio Džafer ibni Ebu Talib.
Mušrici su pokušali da povrate muslimane ali im je kršćanski vladar Negus dozvolio da
ostanu koliko hoće u Abesiniji. Mušrici su bojkotovali muslimane pa su se oni iselili na Ebu
Talibovo imanje gdje su proveli u oskudici tri godine. Crv je izgrizao ugovor o bojkotu pa su
mušrici prekinili bojkot a ubrzo iza toga umiru Ebu Talib i Hatidža i ta godina se naziva
senetu-huzn – godina tuge.
17. KAZIVANJE O ISAU A.S.
Isa a.s. je rođen 4. godine p.n.e. u Betlehemu bez oca.

Rodila ga je Merjema i živio je 33. godine u Palestini u sklopu Rimskog carstva.
Allah dž.š. mu je darovao slijedeće mu'džize:
31
- govorio je u kolijevci,
- vraćao je vid slijepim,
- proživljavao je mrtve,
- pticu načinjenu od blata oživio,
- znao šta jedu ljudi u kućama,
- nagovijestio je dolazak Muhammeda a.s.,
- spuštena mu je sa neba sofra sa hranom.
Jevrejski lideri su ga uhapsili i osudili na smrt. Uvjerili su Rimsku vlast da je ustanik koji se
proglasio Jevrejskim kraljem. Vjeruju da su ga razapeli i poslije nekoliko dana prenijeli u
kameni grob odakle je uskrsnuo i kasnije se javljao svojim učenicima.
Istina je da nije razapet on nego izdajnik Juda, i da ga je Allah dž.š. uzdigao sebi i da će pred
Sudnji dan biti spušten na zemlju. Njegov učenik Josip (dali su mu ime Bernaba) naučava
čisti monoteizam, a Pavle preobraćenik u kršćanstvo naučava da nema razlike između Boga
oca i Isusa što je pretočeno u dogmu o trojstvu oca sina i svetog duha.
18. LJUBAV I PAŽNJA PREMA RODBINI
Pošto je rodbina u širem smislu dio porodice, prema njima imamo određene moralne dužnosti.
Prema rodbini smo dužni slijedeće:
- Ukazivati ljubav i poštovanje svojoj rodbini,
- Pružiti pomoć kojima je potrebna,
- Ne zaboraviti na njih, povremeno ih posjećivati i davati poklone,
- Biti u kontaktu sa rodbinom koja živi daleko i time jačati porodične veze.
Allah dž.š. kaže: „I rodbinske veze ne prekidajte jer Allah zaista nad vama stalno bdi.“
Muhammed a.s. kaže: „Neće ući u Džennet onaj ko kida rodbinske veze.“
„Ko želi da mu se produži život i poveća nafaka neka pazi svoju rodbinu.“
19. RAZVIJANJE LIJEPIH OSOBINA I NAVIKA
a) Čestitost
Pripadnici islama trebaju biti čestiti i dobri vjernici kako bi bili sretni i na ovom i na budućem
svijetu. Allah dž.š. je rekao: „Čovjeku pripada samo ono što zaradi svojim trudom.“
Muhammed a.s. je rekao: „Traženje dozvoljene i poštene zarade je dužnost svakog
muslimana.“
„Nema bolje hrane i slađeg jela od onog koje je čovjek zaradio svojom rukom.“
b) Radne navike
Raditi se mora zbog sebe,porodice ali i da možemo pomoći drugome. Pri radu ne smijemo
nikoga uznemiravati niti tuđe prisvajati. Allah dž.š. kaže: „Mi čovjeka stvaramo da se trudi.“
Muhammed a.s. je rekao: „Neka niko od vas ne čeka opskrbu moleći – Bože opskrbi me – jer
znate da iz neba ne pada ni srebro ni zlato.“
H. Omer vidio je grupu ljudi i pitao ih šta rade. Odgovorili su da se uzdaju u Boga. Rekao im
je: „Vi dangubite i na račun drugog živite. Da ste pravi muslimani obradili bi ovu zemlju.“
c) Sticanje znanja
Objava je počela sa naredbom da učimo. „Ikre – uči u ime tvoga Gospodara.“
A na jednom mjestu u Kur'anu Allah nas uči da Ga molimo dovom: „Bože povećaj mi
znanje.“ „Jedan fakih je teži šejtanu od 1000 pobožnjaka.“
32
Muhammed a.s. kaže: „Ko izađe da traži znanje nalazi se na Allahovom putu sve dok se ne
vrati.“
d) Kultura komuniciranja
Komunicirati znači dati ljudima mogućnost da nas upoznaju i dozvoliti da nas razumiju.
Umjesto osude treba opisati pravo stanje i pri tom govoriti samo pozitivno o nekom.
Allah dž.š. kaže: „Ti sa svakim lijepo. I traži da se čine dobra djela a neznalica se kloni.“
„Allahovom milošću ti si prema njima bio blag a da si bio grub pobjegli bi od tebe.“
Ljudi mrze zanemarenost i ignorisanje i kao da kažu: „Molim te učini me takvim da se
osjećam važnim.“
e) Urednost
Pored svakodnevne higijene tijela, odijela i stana, čovjek mora imati i svakodnevni raspored
života. Planiranje je pola uspjeha u životu pojedinca ali i zajednice.
Pri našem planiranju obavezno moramo voditi računa o našim dužnostima prema Bogu, sebi i
ljudima. Muhammed a.s. je rekao: „Allah dž.š. je lijep i voli ljepotu.“
f) Zdravstvena kultura
Allah dž.š. nam je darovao zdravlje pa ga moramo i čuvati. Namjerno narušavati svoje
zdravlje je grijeh. Ako obolimo dužni smo se liječiti.
Sve što je haram kao (alkohol, droga, svinjsko meso, prekomjerno jedenje i pijenje i
prekomjerni rad) moramo izbjegavati. Muhammed a.s. je rekao: „Liječite se jer Bog nije
stvorio nijednu bolest a da za nju nije stvorio i lijek.“
20. DOVA POSLIJE NAMAZA
Bismillahi-r-rahmani-r-rahim.
ALLAHUMME RABBENA TAKABBEL MINNA SALATENA VE SIJAMENA
VE KIJAMENA VE KIRAETENA VE RUKU'ANA VE SUDŽUDENA VE KU'UDENA
VE TESBIHANA VE TAHMIDENA VE TAHLILENA VE TEDARRU'ANA VE TEMIM
TAKSIRENA VE LA TADRIB BIHA VUDŽUHENA JA MEVLANA BI RAHMETIKE
JA ERHAME-R-RAHIMIN.
ALLAHUMME RABBENA ATINA FID-DUN-JA HASENETEN VE FIL AHIRETI
HASENETEN VE KINA 'AZABENNAR.
ALLAHUMMAG FIR LENA VE LI VALIDINA VE LI MEN LEHU HAKKUN
'ALEJNA VE LI DŽEMI'IL MU'MININE VEL MU'MINATI EL AHJAI MINHUM
VEL EMVATI JA ERHAME-R-RAHIMIN, VE SELAMUN 'ALEL MURSELIN,
VEL HAMDU LILLAHI RABBIL 'ALEMIN, EL – FATIHA.
Kraća dova poslije namaza: Bismillahi-r-rahmani-r-rahim.
EL-HAMDU LILLAHI RABBIL 'ALEMIN. VE-S-SALATU VE-S-SELAMU 'ALA

SEJJIDINA MUHAMMEDIN VE 'ALA ALIHI VE SAHBIHI EDŽME'IN.
ALLAHUMME RABBENA TEKABBEL MINNA SALATENA INNEKE
ENTE-S-SEMI'UL 'ALIM. VE TUB 'ALEJNA JA MEVLANA INNEKE ENTE-T-
TEVVABU-R-RAHIM. ALLAHUMME RABBENA ATINA FID-DUN-JA…
SUBHANE RABBIKE RABBI-L-'IZZETI 'AMMA JESIFUNE VE SELAMUN 'ALE-L-
MURSELINE VE-L-HAMDU LILLAHI RABBI-L-'ALEMINE-L-FATIHAH.
33
EL-HAKUMU-T-TEKASUR. EL-KARI'ATU. ME-L-KARI'AH.

HATTA ZURTUMU-L-MEKABIR. VE MA EDRAKE ME-L-KARI'AH.
KELLA SEVFE TA'LEMUNE. JEVME JEKUNU-N-NASU KE-L-
SUMME KELLA SEVFE TA'LEMUN. FERAŠI-L-MEBSUS.
KELLA LEV TA'LEMUNE 'ILME-L- VE TEKUNU-L-DŽIBALU KE-L-
JEKIN. 'IHNI-L-MENFUŠ.
LETEREVUNNE-L-DŽEHIM. FE EMMA MEN SEKULET
SUMME LETEREVUNNEHA 'AJNE-L- MEVAZINUHU. FE HUVE FI
JEKIN. 'IŠETI-R-RADIJEH.
SUMME LETUS 'ELUNNE JEVMEIZIN VE EMMA MEN HAFFET
'ANI-N-NE'IM. MEVAZINUHU.
FE UMMUHU HAVIJEH.
VE MA EDRAKE MA HIJEH.
NARUN HAMIJEH.
34
PETA GODINA MEKTEBSKE NASTAVE
1. LJEPOTA I VRIJEDNOST UČENJA KUR'ANA
Kur'an je govor Allaha dž.š. Samo učenje Kur'ana je ibadet ali i sticanje znanja koje je
neophodno svakom čovjeku. Muhammed a.s. je rekao:
„Oni koji uče Kur'an Allahova su svojta i Njegovi izabranici.“
Ibn Mesud kaže: „Ako želite znanje usvajajte Kur'an jer je u njemu znanje i drevnih
i suvremenih.“, a Amr ibni As je rekao: „Svaki je Kur'anski ajet jedna deredža više u
Džennetu a svjetiljka u vašem domu.“
Ahmed ibni Hanbel je usnio Allaha dž.š. i pitao Ga šta je najvrednije čime Mu se bliski
mogu približiti: „Mojim govorom Ahmede“- odgovorio mu je Allah dž.š.
2. ALLAHOVI SIFATI – SVOJSTVA
U Allaha dž.š. vjerujemo po Njegovim svojstvima (sifatima) kojih ima 14. i dijelimo ih na:
sifate zatijje i sifate subutijje.
Sifati zatijje su:
- Bog ima i postoji – VUDŽUD
- Bog je oduvijek jer nije postojao – KIDEM
- Bog je zauvijek jer Ga neće nestati – BEKA
- Bog je jedan – VAHDANIJJET
- Bog nije ničemu sličan – MUHALEFETUN LIL HAVADISI
- Bog sam o Sebi opstoji – KIJAMUN BI NEFSIHI
Sifati subutijje su:
- Bog živi Svojim životom – HAJAT
- Bog sve zna – 'ILM
- Bog sve čuje – SEM
- Bog sve vidi – BESAR
- Bog sve Svojom voljom čini – IRADET
- Bog je svemoćan – KUDRET
- Bog govori Svojim govorom – KELAM
- Bog sve stvara, održava i rastvara – TEKVIN
3. ISRA i MIRADŽ
Isra i miradž je noćno putovanje od Mesdžidul-Harama u Mekki do Mesdžidul-Aksaa u

Jerusalemu odakle je Muhammed a.s. bio uzdignut na nebo.
O ovome događaju govori se u suri El-Isra 1. ajet i 90.-93. ajet. Na Miradžu, Muhammed a.s.
je imamio prijašnjim pejgamberima i na putu ka konačnoj granici, koju mu je odredio Allah
dž.š., susretao je prijašnje Allahove poslanike: a) na prvom nebu sreo je Adema a.s.,
b) na drugom nebu Jahjaa a.s. i Isaa a.s., c) na trećem nebu Jusufa a.s., d) na četvrtom nebu
Idrisa a.s., e) na petom nebu Haruna a.s., f) na šestom nebu Musaa a.s., g) i na sedmom nebu
Ibrahima a.s. Vidio je Džennetske ljepote i Džehennemske strahote.
Vidio je ljude koji istovremeno siju i žanju pa mu je Džibril objasnio da su to mudžahidi.
Vidio je one kojima se razbijaju glave pa se vraćaju u prvobitni oblik – to su oni koji nisu
klanjali. Vidio je ljude koje izgone na ispašu od trnja – to su oni koji nisu davali zekat.
35
Muhammed a.s. je na Miradžu dobio slijedeće darove:

- tešehud ettehijjatu,
- namaz,
- šefa'at – zauzimanje Muhammeda a.s. za svoje sljedbenike na Sudnjem danu,
- fatiha,
- posljednja tri ajeta sure El-Bekare.
Što se tiče namaza bilo mu je prvobitno naređeno 50. namaza ali se na prijedlog Musa a.s.
vraćao Allahu dž.š. više puta dok mu nije Allah smanjio na pet namaza, a nagrada ostala kao
da se klanja 50. namaza.
4. PETI IMANSKI ŠART I DIO (obrada)
Sudnji dan je dan kada će ljudi odgovarati pred Bogom za svoja djela koja su radili na ovom
svijetu. Ko bude radio dobra djela biće nagrađen Džennetom, a ko bude radio loša djela biće
kažnjen Džehennemom ako mu Allah dž.š. ne oprosti. Sudnj dan ima više naziva u Kur'anu:
- El-Kijame – Ustajanje,
- Es-Sa'ah – Čas,
- El-Ahireh – Drugi svijet,
- Jevmul-Hisab – Dan obračuna,
- Jevmul-Ba's – Dan proživljenja,
- El-Kari'ah – Smak svijeta.
Prije Sudnjeg dana će se pojaviti mnogi manji predznaci, a pred sami Sudnji dan će biti i
slijedeći veliki predznaci:
- Pojava Dedždžala,
- Silazak Isaa a.s. sa neba,
- Izlazak sunca sa zapada,
- Izlazak životinje iz zemlje koja će govoriti ljudima,
- Pojaviće se Je'džudž i Me'džudž,
- Ukazaće se veliki dim,
- Desit će se tri velika zemljotresa,
- Pojaviće se vatra koja će tjerati ljude prema Mahšeru.
5. MUSLIMANSKA IMENA
Ime je obilježje čovjeka po kome će čovjek biti prozivan na Sudnjem danu. Po imenu ga
poznaju ljudi na ovome svijetu, a uobičajeno je da ružno ime odgovara i osobinama toga
čovjeka. Roditelji trebaju odabrati lijepo muslimansko ime svome djetetu kojim će se ono
ponositi i na ovom i na budućem svijetu. Muhammed a.s. je rekao:
„Vi će te na Sudnjem danu biti prozivani po vašim imenima i imenima vaših očeva, zato
nadijevajte vašoj djeci lijepa imena.“
Kada bi Muhammed a.s. sreo čovjeka sa ružnim imenom koje mu se nebi dopalo zamijenio bi
mu to ime ljepšim. Kada se rodi dijete obično se sedmi dan okupi rodbina.
Dijete se očisti namiriše i preda imamu koji mu na desno uho prouči ezan, a na lijevo ikamet
(akika), poslije toga prouči ašare, dovu, izgovori ime djeteta i čestita roditeljima.
Ko može da zakolje kurban – akika za sreću djeteta treba da to učini tada ili 14. ili 21. dana po
rođenju, ako ne tada onda kada mogne u životu.
36
6. PROPISI O POSTU
Farz je postiti u Ramazanu svakom punoljetnom, pametnom i zdravom muslimanu i

muslimanki. Post mogu odgoditi: putnici, bolesnici, trudnice, dojilje, radnici na teškim
fizičkim poslovima ako će im post štetiti zdravlju, vojnici i zatvorenici ako nemaju
obezbjeđene uslove za post (režim ishrane).
Svi su oni dužni napostiti propuštene dane kada im se zato ukaže prilika.
Žene u hajzu (menstruacija) i nifasu (postporođajno čišćenje materice) neće postiti (haram im
je), ali su dužne napostiti propuštene dane.
Osobe koje namjerno propuste jedan ili više dana posta dužne su izvršiti KEFARET tj.
napostiti 60. dana za jedan dan ili nahraniti 60. siromaha i napostiti svaki propušteni dan.
Osobe koje zbog starosti, iznemogli ili bolesni ne mogu postiti a nema nade da se to stanje
popravi ako imaju mogućnosti davat će FIDIJU za svaki dan posta (iznos jednodnevne
ishrane). Dan za dan će nadoknaditi slijedeće osobe:
- osoba koja hotimično pojede nešto,
- osoba koja bude prisiljena da se omrsi ili nepažnjom popije vode pri abdestu,
- osoba koja opravdano odgodi post.
7. HIDŽRA
Hidžra je preseljenje Muhammeda a.s. i muslimana iz Mekke u Medinu.

Dogodila se 16. jula 622. godine i uzeta je kao početak računanja muslimanske ere.
Prijedlog za ovo je dao h. Alija i Halifa h. Omer r.a. je to i usvojio.
Hidžra je ukratko tekla na slijedeći način: Allah dž.š. je obavijestio Muhammeda a.s. o
namjeri da ga ubiju u njegovoj postelji tako da opkole iz svakog plemena po jedan mladić
njegovu kuću i noću navale svi zajedno i ubiju ga kako pleme Muhammeda a.s. ne bi moglo
tražiti krvarinu za njegovo ubistvo.
Muhammed a.s. je ostavio h. Aliju u postelji, a on je učeći Jasin prošao između njih posuvši ih
po glavi prašinom i sa Ebu Bekrom se sklonio u pećinu Sevr. Kada su članovi potjere došli do
pećine nisu ušli u nju zbog paukove mreže na ulazu u pećinu i golubijih jaja u gnijezdu
misleći da niko nije dugo vremena tu ulazio. Kad su napustili pećinu stigao ih je na konju
Suraka ibni Malik ali su njegovom konju propale noge u pijesak, ali nakon što je obećao da ih
neće prokazati potjeri Muhammed a.s. je zamolio Allaha dž.š. i konj mu se spasio.
Muhammed a.s. je stigao u Medinu i odsjeo u kući Ejubovoj pred čijom kućom mu je deva
legla. Muhammed a.s. otkupljuje zemljište za džamiju i vlastitu kuću i počinje gradnja istih.
Zbog nostalgije za rodnom Mekkom muslimanima je bilo teško ali i zbog ostavljanja imetka u
Mekki pa zbog toga Muhammed a.s. saziva muhadžire i ensarije i bratimi ih.
8. HALAL I HARAM (pojmovi i smisao)

Halal je sve ono što je Allah dž.š. dozvolio, a haram je ono sve što je Allah dž.š. zabranio.
Harama u principu ima malo. Principi halala i harama su: - Dopuštenost stvari.
- Samo Allah dž.š. može zabraniti nešto ili nešto dozvoliti.
- Zabrana je zbog nečistoće zabranjenog. – Halal je zamjena za haram.
- Sve što vodi haramu je haram. – Haram je svakome haram.
- Dobre namjere ne čine haram dozvoljenim. – Nužda diktira izuzetke.
37
9. ZABRANJENA JELA I PIĆA
Zabranjeno je jesti: svinjsko meso, uginulu životinju, nešto što je žrtvovano kipovima, sve
divlje zvijeri npr. (mačka, pas, vuk, lisica, medvjed, lav itd.), ptice koje imaju kandže: orao,
jastreb, soko, meso domaćeg magarca i mazge, slona, guštera, krtice, zmije, miša, ježa, lasice,
žabe i sl. Nije dopušteno jesti puževe i druge gmizavce, kukce osim skakavaca, ogavne
životinje (insekti), nešto što je samo po sebi nečisto (izmet), životinje koje jedu nečist
(dželala). Zabranjeno je piti: alkohol, mlijeko životinje čije meso nije dozvoljeno jesti i sva
nečista pića.
10. TEŠKI GRIJESI
Teški grijesi su oni grijesi koji izvode iz vjere, a to su:

- Nevjerovanje (kufr),
- Pripisivanje Bogu druga (širk),
- Psovka i omalovažavanje islamskih svetinja: Kur'ana, ezana, džamije, namaza itd.,
- Nijekanje Allahovih farzova i harama.
Allah dž.š. je rekao: „Bog zaista neće oprostiti širk.“ „Zaista oni koji prihvate kufr umjesto
imana, neće naškoditi ništa Allahu i njima je bolan azab-kazna.“
11. VELIKI GRIJESI
Velikih grijeha ima mnogo, a to su svi oni grijesi za koje je rečeno u Kur'anu da će njihov
počinitelj ući u Džehennem kao što su: alkohol, krađa, ubistvo, laž, krivokletstvo, oholost itd.
12. MALI GRIJESI
Grijesi koji ne spadaju u velike i teške su mali grijesi, npr.: razgovaranje za vrijeme učenja
Kur'ana, zikra, ezana, ikameta i sl. Ako se stalno ponavlja neki mali grijeh on postaje veliki
grijeh. Muhammed a.s. je rekao: „Nema velikog grijeha ako se istigfar čini, niti malog grijeha
ako se on ponavlja.“
13. USPOSTAVA ZAJEDNICE U MEDINI (muhadžiri i ensarije)
Muhammed a.s. je osnovao u Medini islamsku državu. Došavši u Medinu izgradio je džamiju
koja je postala centar svih aktivnosti. Sazvao je sve muhadžire i ensarije pa ih pobratio a oni
su podijelili međusobno imetke. Poslije ovoga je sačinio „Povelju islamskog saveza“ kojom
se uspostavlja „UMMET“ i regulišu se odnosi između vjernika ali i odnosi sa drugima koji
nisu muslimana. Sklopljeni su ugovori sa Jevrejima o miru, pomaganju i ne napadanju jednih
na druge i tako Medina postaje prijestonica islamske države.
38
14. MESH PO MESTVAMA I ZAVOJU
Mestve su lahka kućna obuća koja se nosi zbog lakšeg uzimanja abdesta ali i zbog
utopljavanja, naročito zimi. Da bi mesh po mestvama bio ispravan potrebno je da se ispune
slijedeći uvjeti:
- Obuti mestve poslije uzimanja abdesta (pod abdestom),
- Da mestve pokrivaju cijelo stopalo sve do iznad članaka tri prsta,
- Da je u njima moguće ići bar tri milje (2250 m.) tj. jedan sat i po,
- Da nisu poderane koliko tri prsta. Ako su poderane koliko 3 mala nožna prsta nije
dozvoljeno po njima činiti mesh,
- Da ne propuštaju vodu.
Osoba kod kuće (mukim) može činiti mesh po mestvama 24. sahata od uzimanja abdesta, a
musafir – putnik 72. sahata.
U slučaju da neko ima otvorenu ranu iz koje mu teče krv i sl. previt će ranu čistim zavojem a
prilikom uzimanja abdesta ili gusula neće skidati zavoj, nego će mokrom rukom preći preko
zavoja umjesto pranja tog dijela tijela.
15. NAMAZ BOLESNIKA
Bolesnik koji ne može da obavlja kijam stojeći, zbog bolesti ili iznemoglosti klanjat će
sjedeći. Muhammed a.s. je rekao:
„Klanjaj stojeći ako možeš, a ako ne onda sjedeći a ako ni to ne možeš onda ležeći.“
Ako bolesnik može dio namaza obaviti stojeći onda će to i učiniti tako a ostatak će obaviti
sjedeći. Ako ne može ni sjedeći onda će klanjati ležeći okrenuvši se prema Kibli izdignutih
koljena a pod glavu će staviti jastuk.
Ako klanja sjedeći saginjanje na sedždu mora biti malo više nego za ruku'.
Ako se ne može sageti dovoljno, sageti će se malo i simbolično (glavom, išaretom) a ako ne
može ni to izgovarat će tespih – slavljenje Boga.
Ako počne klanjati sjedeći pa ozdravi u namazu ostatak namaza će klanjati stojeći.
16. NAMAZ PUTNIKA
Putnik – musafir, je osoba koja pođe na put iz svog mjesta stanovanja u drugo mjesto udaljeno
18. sati srednjeg pješačkog hoda, ili 18. fersaha tj. 90. km i misli da će ostati u tom mjestu do
15. dana, a ako hoće ostati više dana onda nije musafir.
Musafir će skraćivati četvero-rekatne farzove na dva rekata, a sunnete će izostavljati ili ih
klanjati potpuno.
Ako klanja za imamom koji nije musafir klanjat će kao i imam a ako je on imam reći će
džematlijama da će klanjati dva rekata a oni da produže klanjati ostatak farza.
17. NAMASKI FARZOVI

Namaskih farzova (ruknova) ima šest, a to su:
- Iftitahi tekbir – početni tekbir, Allahu ekber,
- Kijam – mirno stajanje u namazu,
- Kiraet – pravilno učenje Kur'ana u namazu,
- Ruku' – pregibanje preko polovine tijela u namazu,
- Sedžde – spuštanje lica i ruku na tle u namazu,
- Kade i ahireh – zadnje sjedenje u namazu.
39
17. BEDR I UHUD
Bitka na Bedru je bila 17.-og Ramazana 624. godine. Muslimana je bilo 314. a mušrika 1000.
Muslimani su uz Božiju pomoć izvojevali pobjedu zarobivši 70 mušrika, a 70 ih je bilo
ubijeno. I muslimani su izgubili 14 boraca i to su bili prvi šehidi u borbi sa mušricima.
Sa zarobljenim mušricima se lijepo postupalo, puštani su na slobodu uz otkup ako su imali ili
su za svoju slobodu morali naučiti 10 muslimana čitati i pisati.
Bitka na Uhudu je bila 625. godine. Muslimani su obaviješteni o ovome pohodu mušrika pa
su predlagali da im izađu u susret izvan Medine što je i prihvaćeno. Krenulo ih je 1000 ali se
vratilo 300 boraca pod vođstvom 'Abdullah ibni Ubejja i ostalo ih je samo 700 da se
suprostavi mušricima kojih je bilo 3000. Mušrici su imali 3000 deva, 200 konja, 700
oklopnika. Muhammed a.s. je ostavio 50 strijelaca iza brda sa naradbom da nipošto ne
napuštaju položaje bez obzira na ishod bitke. U prvom naletu muslimani su potisnuli mušrike
pa je i 50 strijelaca napustilo položaje što je iskoristio Halid ibni Velid i sa konjanicima
navalio na muslimane iza njihovih leđa. Nastupilo je rasulo u muslimanskoj vojsci, a
Muhammed a.s. je bio ranjen, ostatak vojske se zbija oko Muhammeda a.s. i penju se na brdo
i mušrici se vraćaju. Na Uhudu je ubijeno 70 muslimana, među njima i h. Hamza koga je ubio
Vahši po narudžbi zloglasne Hinde. Iako poraženi, zbog neposluha strijelaca, muslimani
slijede mušrike pale vatre i tako zavaraju mušrike koji su pomislili da je muslimanima došla
pomoć.
18. NAMASKI VADŽIBI
- Učiti fatihu na svakom rekatu,

- Učiti sure na svim rekatima izuzev trećeg i četvrtog rekata farza,
- Na sedždi, pred čela spustiti i nos da se osjeti tvrdoća tla,
- Klanjati po ta'dili erkanu, tj. smireno obaviti svaki namaski rukn,
- Izvršiti prvo sjedenje (kade i ula) kod namaza koji imaju 3. ili 4. rekata,
- Proučiti ettehijjatu do salavata na oba sjedenja,
- U vitr-namaza proučiti kunut – dovu na trećem rekatu,
- U noćnim farzima da imam uči Kur'an naglas na prva dva rekata, a u dnevnim u sebi,
- Predati selam na kraju namaza,
- U bajram-namazu izgovoriti 6 tekbira,
- Na kijamu za imamom učiti samo subhaneke na prvom rekatu,
- Izvršiti sehvi – sedždu kada bude potrebno.
19. DVOUMLJENJE U NAMAZU
Ako se nekom ko klanja, po prvi put u životu pojavi dvojba o tome koliko rekata je klanjao
npr. 3 ili 4 rekata onda će namaz ponovo klanjati. A ako mu se to često događa onda će
postupiti po svom pretežnom mišljenju tj. onako kako misli da je ispravno.
Muhammed a.s. je rekao: „Ako neko od vas posumnja u toku svog namaza neka se potrudi da
sazna pravo stanje, i neka ga dovrši i preda selam a onda neka učini dvije sedžde.“
U sumnji će uzeti u obzir manji broj rekata. „Ono što je sigurno nemože ugroziti sumnja.“
Ako se desi da mu se u namazu pričini da je izgubio abdest postupiće u skladu sa slijedećim
hadisom. „Neka ne napušta namaz sve dok ne čuje glas (vjetra) ili ne osjeti miris.“
40
20. OSLOBOĐENJE MEKKE
Poslije prekršenog primirja od strane mušrika, Muhammed a.s. ne govoreći nikome o

namjerama naređuje vojni pokret. Sa vojskom od 10 000 muslimana 10.-og Ramazana
8. godine po hidžri kreće iz Medine i zaobilaznim putevima stiže pred Mekku. Mekkelije nisu
mogle spremiti odbranu i muslimani sa raznih strana ulaze u Mekku bez borbe.
Muhammed a.s. je izdao proglas da su sigurni oni koji se sklone u Ka'bu i Sufjanovu kuću.
Porušio je kipove, izbacio ih iz Kabe koju je očistio i nakon toga Bilal je proučio ezan.
Oprostio je svima čak i zloglasnoj Hindi, a pogubio je samo nekoliko najtežih zločinaca.
21. SEHVI SEDŽDA
Sehvi sedžda je sedžda koja se izvrši na kraju namaza, sa ciljem da ispravimo grešku koju
smo učinili u namazu. Čini se tako što se preda selam na kraju namaza na desnu stranu, a
potom se izvrše dvije sedžde, prouči se ettehijjatu, salavati, dove i preda se selam.
Sehvi sedždu smo dužni učiniti u slijedećim slučajevima:
- ako smo zakasnili učiniti namaski rukn,
- ako smo zakasnili izvršiti namaski vadžib,
- ako smo izostavili namaski vadžib.
22. DŽUMA NAMAZ
Petkom, umjesto podne namaza, punoljetni i pametni muškarci su dužni klanjati džumu
namaz, ukoliko nemaju opravdan razlog za izostavljanje namaza. Džuma se može klanjati
samo u džematu pa ko ne klanja džumu namaz dužan je klanjati podne. Žene mogu klanjati
džumu pa ako je klanjaju nisu dužne klanjati podne. Džuma ima 16. rekata: 4 rekata sunneta,
2 rekata farza, 4 rekata sun-sunneta, 4 rekata ahiriz-zuhri i 2 rekata sunnetil-vakti.
SUNNETI NIJJET:
„Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate sunnetil-džumu'ati adaen mustakbilel – kibleti
Allahu ekber.“
REKATI I SJEDENJE UČENJE

1. Subhaneke, e'uza, bismilla, fatiha i sure
2. bismilla, fatiha i sure
Zadnje sjedenje Ettehijjatu, salavati, dova i preda se selam
FARZI NIJJET:
„Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate fardil-džumu'ati edaen mustakbilel – kibleti
iktedejtu bi hazel imami Allahu ekber.“

Prvo i zadnje sjedenje Ettehijjatu, salavati, dova i preda se selam
41
SUN-SUNNETI NIJJET:
„Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate sun-sunnetil – džumu'ati edaen mustakbilel –
kibleti Allahu ekber.“

Zadnje sjedenje Ettehijjatu, salavati, dova i preda se selam
AHIRIZ-ZUHRI NIJJET:
„Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate ahiriz-zuhri edaen mustakbilel – kibleti
Allahu ekber.“ Ovaj ahiriz-zuhri klanja se kao podnevski farz.
SUNNETIL-VAKTI NIJJET:
„Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate sunnetil-vakti edaen mustakbilel – kibleti
Allahu ekber.“ Ovaj sunnetil-vakti klanja se kao podnevski sun-sunnet.
Za ispravnost džume potrebno je prisustvo najmanje trojice punoljetnih muškaraca osim

imama, a za vrijeme hutbe se ne smije pričati niti raditi druge radnje koje inače kvare namaz.
Kod nas je uobičajeno poslije sun-sunneta klanjati još 4. rekata ahiriz-zuhra i 2. rekata
sunnetil-vakta.
23. PRISPIJEVANJE U DŽEMAT
Muktedija koji je prispio na cijeli namaz naziva se MUDRIK, a onaj ko zakasni naziva se
MESBUK. Ko stigne imama na ruku' u prvog rekata i uspije izgovoriti makar jednom
subhane rabbijel 'azim stigao je na cijeli namaz, odnosno ko stigne imama na ruku' u bilo
kojeg rekata stigao je na taj rekat. Onaj ko je zakasnio na namaz klanjat će sa imamom ono
što je stigao, na posljednjem sjedenju će učiti samo etehijatu i sačekaće da imam preda selam
na desnu stranu, ustat će i naklanjati će ono što je propustio. Pri tome mora paziti da prvo
sjedenje bude poslije dva rekata.
Ko bude zakasnio na jedan rekat, ustat će pa će učiti ono što se uči na prvom rekatu potom
sjesti na poslednje sjedenje, proučiti etehijatu, salavate, dovu i predati selam.
Ko bude zakasnio na dva rekata četvero-rekatnih namaza, doklanjat će dva rekata učeći ono
što se uči na prvom i drugom rekatu a potom sjesti na posljednje sjedenje.
Ko stigne na treći rekat kod akšama, ustat će pa će doklanjati prvi, zatim će sjesti na prvo
sjedenje, potom će ustati doklanjati drugi rekat i sjesti na posljednje sjedenje.
Ako mesbuk stigne imama na četvrtom rekatu četvero-rekatnih namaza, kada imam preda
selam ustat će, doklanjati prvi rekat, zatim sjesti na prvo sjedenje, potom će doklanjati drugi
pa treći rekat, te sjesti na posljednje sjedenje.
Ako mesbuk stigne imama na posljednjem sjedenju, kad imam preda selam on će doklanjati
cijeli namaz. Ko prispije u džemat makar na posljednjem sjedenju, zaslužuje nagradu kao da
je cijeli namaz klanjao u džematu.
42
24. LIK MUHAMMEDA A.S.
Muhammed a.s. je bio blag u ophođenju sa ljudima. Saslušao bi svakoga ko mu se obratio.

Posebno je pazio na slabe, bolesne i nemoćne te komšije. Živio je veoma skromno.
Često je jeo samo hurme. Po nekoliko mjeseci se vatra nije naložila u njegovoj kući pa nije
jeo kuhanu hranu. Često bi mu poslije spavanja ostajali tragovi hasure na tijelu.
Oblačio se jednostavno, ali je uvijek pazio na čistoću. Radio je kućne poslove i ako je imao
slugu. Nikada se nije naljutio na slugu ako bi nešto zaboravio uraditi niti je podigao glas na
njega. Mnogo je dijelio od svoga imetka. Nikada nije propuštao priliku da nekoga posavjetuje
ili ukaže na vjerski propis ali je pazio da to učini biranim riječima i na lijep način.
Još prije poslanstva je nazvan El – Emin, pouzdani, vjerni.
Mnogo je vremena provodio u 'ibadetu, naročito noćnom namazu. Kada su mu prigovorili
zbog toga i rekli: „Obećan ti je Džennet a ti se toliko mučiš“, rekao je:
„Zar da budem nezahvalni rob.“ Imao je široko čelo, obrve tanke i guste a posred čela se
isticala jaka žila. Nos skladan, usta pravilna, bijeli i mali razmaknuti zubi.
Spavao je na kožnom dušeku ispunjenom lišćem.
25. TEVBA
Tevba je traženje oprosta, za učinjeni grijeh, od Allaha dž.š. i ona glasi:

„ESTAGFIRULLAH, ESTAGFIRULLAH, ESTAGFIRULLAHE MIN KULLI ZENBIN
VE ETUBU ILEJH. VE NESELUHU-T-TEVBETE VEL MAGFIRETE VEL
HIDAJETE LENA VE-T-TEVFIK. INNEHU HUVE-T-TEVVABU-R-RAHIM.
EŠHEDU EN LA ILAHE ILLALLAH, VE EŠHEDU ENNE MUHAMMEDEN
'ABDUHU VE RESULUHU.“
Kraća verzija tevbe glasi:
„LA ILAHE ILLA ENTE SUBHANEKE INNI KUNTU MINE-Z-ZALIMIN.“
26. TUNDŽINA SALAVAT
„ALLAHUMME SALLI 'ALA SEJJIDINA

MUHAMMEDIN SALATEN TUNDŽINA
BIHI MIN DŽEMI'IL AHVALI VEL AFAT.
VE TAKDI LENA BIHA DŽEMI'AL HADŽAT.
VE TUTAHHIRUNA BIHA MIN DŽEMI'I-S- SEJJIAT.
VE TERFE'UNA BIHA E'ALE-D-DEREDŽAT.
VE TUBELLIGUNA BIHA 'AKSAL GAJATI,
MIN DŽEMI'IL HAJRATI FI-L-HAJATI VE BE'DEL MEMAT,
BIRAHMETIKE JA ERHAME-R-RAHIMIN.“
43
VE-L-'ADIJATI DABHA.
FE-L-MURIJATI KADHA.
FE-L-MUGIRATI SUBHA.
FE ESERNE BIHI NAK'A.
FEVESATNE BIHI DŽEM'A.
INNE-L-INSANE LIRABBIHI LEKENUD.
VE INNEHU 'ALA ZALIKE LEŠEHID.
VE INNEHU LIHUBBIL HAJRI LEŠEDID.
EFELA JA'LEMU IZA BU'SIRE MA FI-L-KUBUR.
VE HUSSILE MA FI-S-SUDUR.
INNE RABBEHUM BIHIM JEVMEIZIN LEHABIR.
IZA ZU-L-ZILETI-L-ERDU ZILZALEHA.

VE AHREDŽETI-L-ERDU ESKALEHA.
VE KALE-L-INSANU MALEHA.
JEVMEIZIN TUHADDISU AHBAREHA.
BIENNE RABBEKE EVHALEHA.
JEVMEIZIN JASDURU-N-NASU EŠTATEN
LIJUREV E'AMALEHUM.
FEMEN JA'MEL MISKALE ZERRETIN
HAJREN JEREH.
VE MEN JA'MEL MISKALE ZERRETIN
ŠERREN JEREH.
44
ŠESTA GODINA MEKTEBSKE NASTAVE
1. ISLAM I NAUKA
Kur'an je bio prva knjiga na arapskom jeziku. Samo dva stoljeća kasnije taj isti jezik
predstavlja jedan od najbogatijih jezika svijeta, da bi uskoro postao ne samo najbogatiji jezik
vremena nego i jezik znanosti. Vjerska širina i tolerancija je bila tolika da su hrišćani, jevreji i
drugi sarađivali da bi obogatili muslimansku kulturu, ne samo na vjerskom planu, nego i u
drugim disciplinama. Kur'an počinje sa ajetom: „Uči i ime Gospodara tvoga koji sve stvara.“
i uči čovjeka da moli: „Reci Bože povećaj mi znanje“, podstiče na istraživanje svega što se
nalazi u prirodi kao i istraživanje prošlosti, pa kaže: „Putujte po zemlji i gledajte šta se desilo
sa narodima prije vas.“ Kur'anski ajeti koji spominju znanje su u stvari ajeti koji veličaju
nauku i učenje i koji naređuju da se čita, piše i proučava.
2. SEDŽDE-I-TILAVET
Kada čujemo ili proučimo ajet na kome ima znak sedžde dužni smo obaviti sedžde-i-tilavet.
Sastoji se samo od jedne sedžde na kojoj učimo 3. puta subhane rabbijel e'ala ako ne znamo
proučiti: „RABBI INNI ZALEMTU NEFSI FAGFIRLI INNEKE GAFURU-R-RAHIM.“
Kada se ispravimo učimo: „SEMI'NA VE ETA'NA GUFRANEKE RABBENA VE
ILEJKE-L-MESIR.“
U Kur'anu se nalazi 14. mjesta gdje moramo učiniti sedždu.
3. OBRADA PRVIH ŠEST SIFATA (ukratko)
VUDŽUD (Bog ima i postoji). Sve oko nas nam govori o nužnosti postojanja Stvoritelja,
Zakonodavca, koji je ovo sve stvorio i odredio zakone po kojima će sve funkcionisati.
Ni jedan se zakon ne može zamisliti bez zakonodavca pa ni prirodni zakoni po kojima se sve
odvija. Allah dž.š. kaže u Kur'anu: „U stvaranju nebesa i zemlje, u promjeni dana i noći su
dokazi Allahove opstojnosti za pametne.“
KIDEM (Allahove postojanje oduvijek). Allah dž.š. je sve stvorio, ali nije stvoren, niti je
postao, jer što je stvoreno ili postalo nastalo je nakon što ga nije bilo a Allah dž.š. je oduvijek.
Allah dž.š. kaže: „On je prvi i posljednji…“
BEKA (Božija vječnost i beskonačnost). Allahovom dž.š. opstojanju nema kraja. Što je bez
početka samo po sebi je nužno, a što je nužno nemože nestati. Allah nema početka i nema
kraja. Kur'an kaže: „On je Prvi i Posljednji, Vidljivi i Nevidljivi – On savršeno sve zna.“
VAHDANIJJET (Allah je jedan). Allah dž.š. je jedan i jedini i osim Njega drugog Boga
nema. Allah dž.š. kaže: „Kada bi bilo više bogova propali bi i nebesa i zemlja“, a u suri Ihlas
se kaže: „Reci On je Allah – jedan!“ Svi Božiji poslanici su propovijedali vahdanijjet –
monoteizam. Kur'an odbacuje politeizam – vjerovanje u više bogova i za mušrike kaže da im
nema oprosta.
MUHALEFETUN LIL HAVADISI (Božija neuporedivost sa bilo čim).
Ako se ne može ni sa čim uporediti, jer nije ničemu, što je stvoreno, sličan. Kur'an kaže:
„Allahu nije ništa slično“ i zabranjuje da Ga upoređujemo sa nečim:
„Ništa sa Allahom ne upoređujte.“ On se ne može prostorom i vremenom ograničiti.
45
KIJAMUN BI NEFSIHI (Božija samoopstojnost). Odnosno, Allah sam po sebi opstoji,
i On je neovisan od bilo koga i od bilo čega. Njemu nije ništa potrebno. On je u svemu
savršen bez ikakvih mana i nedostataka. On kaže: „Ljudi vi ste ovisni o Allahu, a Allah je
neovisan i hvale dostojan.“
4. OPROSNI HADŽDŽ
Oprosni hadždž je hadždž Božijeg poslanika kojeg je učinio pred svoju smrt posljednji put
obraćajući se ljudima. Na oprosnom hzadždžu je Muhammed a.s. primio posljednji ajet:
„Danas sam vam usavršio vašu vjeru i upotpunio vam svoje blagodati i zadovoljan sam da
vam vjera bude islam.“ Božiji poslanik se obratio ljudima rekavši im između ostalog:
„O ljudi! Vaša krv, imetci i čast su vam zabranjeni (haram) sve dok ne sretnete vašeg
Gospodara.“ … „Kamata iz doba džahilijeta se ukida.“ … „Privilegije iz doba džahilijeta se
ukidaju izuzev čuvara Ka'be i napajanja hadžija vodom.“ … „Ubistvo sa predomišljajem
kazniće se odmazdom, a ubistvo bez predomišljaja kamenom ili štapom i krvarinom od sto
deva.“ … „Bojati se Allaha u pogledu žena.“
Na oprosnom hadždžu je bilo 100 000 ljudi koji su slušali govor Muhammeda a.s. koji je
rekao: „Ljudi slušajte moj govor jer ja ne znam hoću li se sresti s vama poslije ove godine na
ovom mjestu.“ Kada je Muhammed a.s. upitao ljude: „Jesam li vam dostavio?“ Iz hiljada ljudi
se otrgao jecaj i Božiji poslanik uzvikuje: „Moj Bože svjedokom mi budi.“
5. PETI IMANSKI ŠART (2. dio)
Berzah je život u kaburu poslije smrti pa do proživljenja, a to znači prepreka.

U kaburu postoji azab za griješnike i oni sa strahom očekuju proživljenje jer im je prikazano
mjesto u Džehennemu koje će naseliti. S druge strane dobrima se prikaže mjesto u Džennetu i
oni jedva čekaju proživljenje da se nasele u to mjesto. Proživljenje će biti kada Israfil po drugi
put puhne u sur (rog) i tada će ljudi izaći iz svojih kabura i hrliti na mjesto skupljanja gdje će
odgovarati za svoje djela. Šefa'at je zauzimanje pejgambera i odabranih vjernika na Sudnjem
danu za griješnike. Muhammed a.s. će činiti šefa'at i za najveće griješnike svoga ummeta.
Mizan je vaga kojom će se mjeriti naša djela na Sudnjem danu pa u koga pretegnu dobra djela
biće nagrađen Džennetom, a u koga pretegnu loša djela biće kažnjen Džehennemom ako mu
se Allah dž.š. ne smiluje i ne oprosti mu grijehe.
Sirat je ćuprija iznad Džehennema preko koje će preći vjernici a nevjernici će padati u
Džehennem. Tanja je od dlake a oštrija od sablje i ljudi će je prelaziti različitim brzinama
zavisno od svojih djela. Džennet je mjesto na Sudnjem danu u kome će vjernici biti
nagrađivani. Džehennem je mjesto na Sudnjem danu u kome će nevjernici biti kažnjavani.
6. POSLANIKOVA BOLEST I SMRT
Pred svoju smrt Muhammed a.s. se razbolio i zatražio dozvolu od drugih žena da se preseli
kod h. Aiše. Fatimi je rekao da će ona prva preseliti za njim. Rekao je ljudima: „Ne uzimajte
moj kabur za predmet obožavanja.“ Okupljenim ljudima se obratio i zatražio halal i ponudio
se na kaznu ako je nekome na žao učinio. Ukaš je ustao i rekao da ga je Muhammed a.s.
nehotice udario bičem i želi da mu vrati. Masa se uznemirila kada je Muhammed a.s. rekao da
i on njega udari bičem, a Ukaš je prišao Muhammedu a.s. pa zajecao i zagrlio Poslanika
zatraživši izvinjenje od njega što se poslužio tom varkom.
Pozvao je ljude da čuvaju namaz:„Namaz, namaz i one što su u vašem posjedu.“je posljednja
oporuka Muhammeda a.s.
46
U smrtnim mukama je rekao: „La ilahe illallah smrt ima agoniju.“
Preselio je 12. rebiu-l-evvela 11.-te godine po hidžri. Ogasulili su ga Ebu Bekr, h. Alija, i
Abbas r.a. Ukopan je na mjestu gdje je umro. U kuću su ulazili ljudi, žene i djeca po 10. u
grupi i klanjali mu dženazu.
7. POSLANIKOVA DJECA I UNUCI
Božiji Poslanik a.s. je imao 6. djece i 2. unuka. Sinovi su mu bili: Kasim i Abdullah, a kćeri:
Fatima, Rukaja, Zejneba i Ummi Kulsum. Unuci su mu bili Hasan i Husejn.
8. NAMASKI SUNNETI
- Dizanje ruku spram ušiju, a žensko do ramena,

- Vezanje ruku na pojasu a žene na prsima,
- Proučiti subhaneke i e'uzubillu na 1. rekatu svih namaza i 3. rekatu ikindijskog i
jacijskog sunneta,
- Proučiti bismillu na svim rekatima,
- Iza fatihe reći amin,
- Izgovoriti tekbire na prijelazima s jednog dijela namaza na drugi,
- Na ruku'u obuhvatiti rukama koljena,
- Izravnati glavu s leđima na ruku'u,
- Na ruku'u 3. puta reći subhane rabbije-l-azim,
- Proučiti semiallahu limen hamideh i rabbena lekel hamd kada se vraćamo sa ruku'a,
- Na sedždi 3. puta proučiti subhane rabbijel e'ala,
- Na sedždi staviti ručne prste i okrenuti ih prema kibli,
- Odmaknuti stomak od koljena a laktove od tla, a žene će učiniti suprotno,
- Na zadnjim sjedenjima kao i na prvom u ikindijski i jacijski sunneta proučiti salavate i
dove,
- Predati selam na desnu stranu, pa zatim na lijevu,
- Poslije selama proučiti: allahumme ente-s-selamu ve minke-s-selamu tebarekte ja
ze-l-dželali ve-l-ikram.
9. NEČISTOĆE I NJIHOVO OTKLANJANJE
Nečistoća se zove nedžaset, a čistoća taharet. Nedžaseta (nečistoća) ima dvije vrste:
1) Nedžaseti hakikija u što spada: mrljina, krv, svinjsko meso, gnjoj, izmet, vedijja
(bijela tekućina koja ponekad izlazi nakon napornog mokrenja), menijja (sperma),
mezijja (bijela sluzava tekućina koja ponekad izlazi nakon razmišljanja o spolnom
općenju), mokraća, alkohol, pas.
2) Nedžaseti hukmijja u što spada: mali hades- kada trebamo uzeti abdest, veliki hades-
kada trebamo uzeti gusul.
Nečistoća se otklanja vodom: pranjem ili čišćenjem odnosno abdestom ili gusulom.
Voda može biti: a) čista i čisteća, b) čista i čisteća ali je u mekruh upotrebi (voda koju je
nalokala mačka ili kokoš), c) čista i nečisteća (upotrijebljena voda), d) sumnjiva (koje se
nalokao magarac) i e) nečista i nečisteća (kada promijeni boju, miris i okus).
47
10. SAHIBI UZUR
To je osoba u koje neprestano ili sa manjim prekidima teče krv, sukrvica, gnjoj ili kod starijih
osoba mokraća ili nešto drugo što kvari abdest. Takve osobe će klanjati bez obzira na to ali će
za svaki namaz uzimati novi abdest. Žena koja ima bijelo pranje je sahibi uzur.
11. LJUBAV PREMA POSLANIKOVOJ PORODICI I ASHABIMA
Muslimani moraju voljeti pored Muhammeda a.s. i njegovu porodicu i njegove ashabe-
drugove. Muhammed a.s. je u vezi toga govorio: „Iskazujte pažnju prema Muhammedu
pažnjom prema njegovoj porodici.“ „Fatima je dio mene pa ko mrzi nju taj mrzi i mene.“
„Da sam od svojih sljedbenika nekog uzeo za prisnog prijatelja, sigurno bi uzeo Ebu Bekra,
on mi je brat u vjeri i drug.“ „Ensarije može voljeti samo vjernik, a mrziti licemjer. Ko njih
voli voli ga Allah, a ko njh mrzi mrzi ga Allah.“ Allah dž.š. kaže:
„Njegove žene su kao vaše majke.“
12. NAFILE NAMAZI
a) Tehijjetu-l-mesdžid
Ovu nafilu klanjamo prilikom posjete nekoj džamiji, pred džumu-namaz i kada god dođemo u
džamiju i to prije nego li sjednemo, u koliko nije vrijeme kad je pokuđeno klanjati neki
namaz. Muhammed a.s. kaže: „Kad neko od vas uđe u džamiju neka klanja dva rekata prije
nego što sjedne.“ Ponavljanjem ulaska u džamiju više puta dovoljno je klanjati jedan tehijjetu-
l-mesdžid. Ko sjedne ne oslobađa se od ovog namaza, iako je bolje klanjati prije nego li
sjednemo. Ko ne obavi ovo zbog posla ili gubljenja abdesta neka kaže: „Subhanallahi vel
hamdu lillahi ve lailahe illallahu vallahu ekber.“ Klanja se kao sabahski sunnet a zanijeti
se: „Nevejtu en usallije lillahi te'ala salatel mesdžidi edaen mustakbile-l-kibleti Allahu
ekber.“
b) Istihare namaz
Istihara je namaz koji se klanja kada se između dva posla ili neke namjere nismo u stanju
odabrati ono što je bolje za nas. Božiji Poslanik nam je preporučio ovaj namaz rekavši:
„Neće se kajati ko klanja istiharu.“ Džabir ibni Abdullah je kazao: „Božiji poslanik bi nas
poučavao istihari kao što bi nas poučavao nekoj suri u Kur'anu.“
Istihara se klanja uoči ponedjeljka i petka sve do sedam puta dok nam se u snu ne pokaže
rješenje. Klanja se kao i sabahski sunnet, učeći na prvom rekatu poslije fatihe sura Kafirun, a
na drugom rekatu sura Ihlas. Zanijeti se: „Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate-l-istihareti
edaen mustakbile-l-kibleti Allahu ekber.“
c) Salatu-l-Hadždže
Salatu-l-Hadždže je namaz koji klanjamo kada imamo neku potrebu. Muhammed a.s. je
rekao: „Ko bude imao neku potrebu kod Allaha ili ljudi neka lijepo uzme abdest pa neka
klanja dva rekata. Zatim neka zahvali Allahu dž.š. i prouči salavat na pejgambera a poslije
neka prouči dovu: Lailahe illallahu-l- halimu-l-kerimu, subhanallahi rabbi-l-arši-l-'azimi,
el-hamdu lillahi rabbi-l-'alemin, es'eluke mu'džibati rahmetike ve 'azaime magfiretike,
vel ganimete min kulli birrin, ve-s-selamete min kulli ismin, la teda' li zenben illa
gaferteh, ve la hemmen illa feredžteh, ve la hadždžeten hije leke ridan illa kadajteha
ja erhame-r-rahimin.“
48
Nema posebno vrijeme u kome se klanja a zanijeti se: „Nevejtu en usallije lillahi te'ala
salate-l-hadždžeti edaen mustakbile-l-kibleti Allahu ekber.“ Klanja se kao sabahski sunnet.
d) Duha namaz
Duha namaz se klanja pola sata poslije izlaska sunca pa sve do pred podne. Ima dva ili više
rekata ali ne više od dvanaest rekata. Muhammed a.s. je rekao:
„Na svaki zglob je insan dužan, kad osvane dati sadaku. Tespih (subhanallah) je sadaka,
tahmid (el-hamdu lillah) je sadaka, tehlil (lailahe illallah) je sadaka, tekbir (Allahu ekber) je
sadaka, narađivanje dobra a zabranjivanje zla je sadaka, a sve ovo zamjenjuje dva rekata
Duha namaza.“ Zanijeti se: „Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate-d-duha edaen
mustakbile-l-kibleti Allahu ekber.“
e) Kijamu-l-Lejl (noćni namaz)

Salatu-l-Lejl ili kijamu-l-Lejl je noćni namaz koji se klanja pred zoru dva ili više rekata, a
zanijeti se: „Nevejtu en usallije lillahi te'ala salate-l-lejli edaen mustakbile-l-kibleti
Allahu ekber.“ Allah dž.š. kaže: „Noću su malo spavali a zorom istigfar činili.“
Muhammed a.s. je rekao: „O ljudi širite selam, hranite gladne, obilazite rodbinu, klanjajte
noću kad svijet spava ućiće te u Džennet sa selamom.“ U posljednjoj trećini noći Allah dž.š.
upućuje poziv ljudima: „Ko Mi se obrati dovom, Ja ću mu odgovoriti, ko zatraži nešto od
Mene, Ja ću mu dati, ko zatraži oprost, Ja ću mu oprostiti.“
f) Salatu-l-havf
To je namaz u strahu i on se klanja u toku borbe i to na tri načina:
- Kad neprijatelj nije u pravcu Kible jedna skupina će klanjati 2 rekata sa imamom, a
potom ga napustiti i sama upotpuniti namaz i stati spram neprijatelja. Druga skupina
će doći i klanjati sa imamom ono što mu je ostalo od namaza pa poslije upotpuniti.
- Kad je neprijatelj u pravcu Kible svi će zajedno klanjati ali će na sedždu ići prva grupa
pa kad se vrate sa sedžde tada će ići na sedždu druga grupa i tako cijeli namaz.
- Kad je borba pa se bojni redovi poremete klanjat će svako kako može.
g) Salatu-l-istiskal
Klanja se kada nastupi suša i to u vrijeme kada nije mekruh klanjati. Na prvom rekatu se uči
naglas Fatiha i Sebbihisme rabbike, a na drugom poslije Fatihe El-Gašijeh.
Poslije se održi hutba pa se prouči dova okrenut prema Kibli a dlanove prema zemlji.
Sporno je pitanje u vezi ove nafile da li je uopšte klanjati ili ne ili samo proučiti dovu za kišu.
13. MUBAREK DANI I NOĆI

Mubarek dani su:
- Nova godina – 1. Muharrem
- Ramazanski i kurbanski bajram
- Dan bitke na Bedru
- Jevmi Ašura – 9. i 10. Muharrem
- Mevlud – rođendan Muhammeda a.s.
Mubarek noći su:
- Lejletu-r-regaib – noć uoči prvog petka u mjesecu Redžebu kad je Amina zanijela
Muhammeda a.s.
- Lejletu-l-mi'radž – 27. noć Redžepa noćno putovanje i uzdignuće Muhammeda a.s. u
nebeske sfere
- Lejletu-l-berat – 15. noć Ša'bana kad se određuje sudbina
- Lejletu-l-kadr – 27. noć Ramazana kad je počela objava Kur'ana.
49
14. USPOSTAVA HILAFETA
Hilafet je uspostavljen nakon smrti Muhammeda a.s. Božiji Poslanik nije ostavio
nasljednika pa su se ashabi sastali i jednoglasno izabrali Ebu Bekra za halifu.
Istina, muhadžiri su tvrdili da su oni najzaslužniji jer su oni prvi priznali Poslanika, a
ensarije su tvrdile da su oni pomagali opstanak islama.
Budući da je Ebu Bekr još za života mijenjao Poslanika i sa njim hidžru učinio i bio mu
najbolji drug, tako su ga svi prihvatili kad je predložen za halifu.
15. SADAKA
Sadaka je dobrovoljni imovinski ibadet. U sadaku se ubrajaju sva dobra djela: zikr, selam,
pomaganje drugom u nekom hajirli poslu, naređivanje dobra i odvraćanje od zla i sl.
Sadaka se može dijeliti i javno i tajno mada je bolje tajno. Muhammed a.s. kaže:
„Najbolja je sadaka gladnog nahraniti.“ „I lijepa riječ je sadaka.“
„Skloniti s puta ono što smeta prolaznicima se ubraja u sadaku.“
16. SADEKATU-L-FITR
Sadakatu-l-fitr je vadžib punoljetnom i pametnom muslimanu koji ima nisab.

To je čišćenje od grijeha u toku posta a zbog besposlenog govora i sličnih stvari.
Sadekato-l-fitr iznosi koliko je potrebno za jednodnevnu prehranu i daje se za cijelu
porodicu i to prije klanjanja bajrama. U hadisima se spominje iznos pola sa'a pšenice,
sa'a ječma, hurmi, suhog grožđa, sira itd. a jedan sa'a iznosi 3 kg i 332 g.
Može se dati i protuvrijednost u novcu što se obično i čini a obračun za tekuću godinu
izvrši Rijaset i izda adekvatne blokove za prikupljanje u „Bejtul mal“ odakle se
raspoređuje za potrebe medresa i fakulteta. Ne može se dati uzlaznoj i silaznoj rodbini.
Muhammed a.s. je rekao: „Ramazanski post lebdi između neba i zemlje i neće dospjeti na
svoje mjesto dok se ne podijeli sadakatu-l-fitr.“
17. HALIFA EBU BEKR R.A. 632 – 634
Vladao je od 632. do 634. godine. Među prvima je primio islam. Platio je otkupninu za
Bilala i mnoge druge. Smrću Muhammeda a.s. nastala je pometnja među muslimanima i
on je tada uzviknuo: „O ljudi, ako je neko vjerovao u Muhammeda, on je umro, ali ko
vjeruje u Allaha dž.š. neka zna da On je vječan.“ Kada je izabran za halifu rekao je:
„Ako budem slijedio pravi put pomozite me, a ako skrenem upozorite me. Najslabiji od
vas je najjači kod mene ako su u pitanju njegova prava.“
Poslao je Usamu ibni Zejda kao zapovjednika na Sirijsku granicu i oporučio mu:
„Ne ubijaj te žene, djecu i starce. Ne sijecite stabla i ne gazite usijeve.“
U doba halife Ebu Bekra javio se lažni poslanik Musejlema pa je halifa poslao vojsku na
čelu koje je bio Halid ibni Velid koji je kod Jemame porazio Musejlimu i u toj borbi
poginulo je 70. hafiza Kur'ana. H. Omer je tada predložio halifi da se Kur'an sabere u
jednu zbirku što je on i učinio naredivši komisiji, na čijem čelu je bio Zejd ibni Sabit da to
uradi. Kur'an je onda čuvao Ebu Bekr, Omer i Hafsa. Za vrijeme halife Ebu Bekra, Halid
ibni Velid je porazio Vizantince na Jermuku. Ebu Bekr je umro u 63. godini svoga života
prirodnom smrću.
50
18. KADA ( naknadni post ) I KEFARET
KADA je naknadni post za dane koje nismo postili:

- kad nešto hotimično pojedemo u čemu ne osjećamo slast,
- kad nepažnjom progutamo vode pri abdestu ili nas neko prisili da se omrsimo,
- kad smo opravdano odgodili post.
KEFARET je šeri'atom propisana radnja za svjesno kršenje posta.
Sastoji se u postu od 60 dana plus jedan dan koji nismo postili ili nahraniti 60 siromaha.
19. NAMAZ ČUVA I ODGAJA
Namaz čuva čovjeka od grijeha i udaljava od njega šejtana koji ga navraća na loša djela.
Muhammed a.s. je rekao: „Namaz je svjetlo vjernika, osvjetljava mu lice i biće mu zaštita na
ovom i budućem svijetu.“ U vezi čuvanja od grijeha Allah dž.š. je rekao:
„Namaz zaista čuva od razvrata i od svega što je ružno.“
Pored toga namaz i odgaja čovjeka i približava ga Allahu. Allah dž.š. kaže:
„Učini sedždu, Allahu se približi.“ i „I molitvu obavljaj da bi ti On uvijek na umu bio.“
Namazom ujedno i čistimo sebe od počinjenih grijeha.
20. HALIFA OMER R.A. 634 – 644
H. Omer je prije primanja islama krenuo da ubije Muhammeda a.s. U putu je saznao da mu je
i sestra primila islam, pa je svratio kod nje i čuo učenje Kur'ana. Sav razjaren udario je zeta te
je njegova sestra priskočila u pomoć svome mužu da ga brani pa je udario i nju.
Kada je vidio sestru krvlju oblivenu smiri se i zatraži da mu daju to što su učili. Kada se
očistio uzeo je čitati Kur'an i izjavio da i on prihvata islam. Ebu Bekr ga je predložio za halifu
što je i prihvaćeno. Za njegove vladavine Sa'd ibni Vekas je na Kadisijji teško porazio
Perzijance. U Iraku su se osnovala dva nova grada: Kufa i Basra. Halid ibni Velid ušao je sa
vojskom u Damask i osvojio Siriju a 'Amr ibni 'As je krenuo na Jerusalem da bi patrijarh
Sofronije uvjetovao predaju ključeva grada samo halifi što je i urađeno kada je h. Omer
dospjeo u Jerusalem. Pismenim aktom zagarantovao je ispovijedanje vjere stanovnicima
Jerusalema. 'Amr ibn 'As osvojio je Aleksandriju i podigao prvu džamiju u Fustatu – Egipat.
Za vrijeme njegove vladavine odvojila se sudska vlast od administrativne.
Uveo je hidžretski kalendar koji počinje hidžrom 622. godine.
Na sabahu, 644. godine iza leđa, napao ga je Firuz Ebu Lu'lu i zadao mu nožem šest rana
zbog kojih nakon tri dana halifa preselio na ahiret u 50-oj godini života.
Ukopan je pored Ebu Bekra i Muhammeda a.s. Na samrti je pozvao šestoricu najuglednijih
muslimana da izaberu halifu među kojima će biti i sin mu Abdullah ali da se on ne bira.
21. POST JE ZAŠTITA
Post štiti čovjeka od mnogih bolesti, jača njegovu volju i čuva ga od grijeha na ovome svijetu,
a od vatre na budućem svijetu. Muhammed a.s. je rekao: „Post je štit od Džehennemske vatre,
poput štita kojeg nosite u borbi.“ Muhammed a.s. je predložio mladićima da se ožene ili da
poste kako bi sputali svoju strast. Postom se čistimo od grijeha pa nam Muhammed a.s. kaže:
„Ako te neko uvrijedi reci ja postim.“
Post kvari: ogovaranje, laž, prenošenje tuđih riječi i ako želimo da nam post bude ispravan
moramo se čuvati od navedenih i svih drugih grijeha.
51
22. HALIFA OSMAN R.A. 644 – 656
H. Osman je bio zet Muhammeda a.s. Za njegove vladavine Vizantinci su pokušali vratiti
Aleksandriju ali ih je spriječio 'Amr ibni 'As. Osnovao je prvu mornaricu, i prva pomorska
bitka je bila 649. godine. Zauzeli su Kipar, pa Rodos u čijoj su blizini potpuno uništili
Bizantijsku mornaricu koja je imala 500 brodova kojom je zapovijedao car Konstantin.
Smijenio je namjesnike 'Amr ibni 'Asa i Sa'd ibni Vekasa i postavio nove namjesnike koji su
pljačkali državnu blagajnu. Zbog blagosti halife javljaju se mnoge bune i nemiri.
Pobunjenici su opkolili halifinu kuću i provalili u nju s namjerom da ga ubiju u čemu su i
uspjeli što se zbilo 656. godine. Za njegova vakta umnožen je Kur'an, a komisija je bila ista na
čelu sa Zejd ibni Sabitom. Kopije Kur'ana poslane su u veće centre a iz njih su muslimani
prepisivali za vlastite potrebe.
23. OBILAZAK BOLESNIKA
Islam nas uči da obilazimo bolesne. Muhammed a.s. kaže: „Nahranite gladnoga, obiđite
bolesnika i oslobodite zarobljenika.“ Kad bi došao u posjetu bolesniku govorio bi:
„Nemoj se brinuti to je čišćenje od grijeha inšallah.“ Bolesniku treba preporučiti sabur, utješiti
ga lijepim riječima, obradovati ga nečim lijepim, i biti kratko kod njega pa zamoliti Allaha za
njegovo ozdravljenje slijedećim riječima: „Allahumme –šfi i navesti ime bolesnika“
„Bože izliječi …“
24. H. ALIJA R.A. 656 – 661
Kao dječak je h. Alija primio islam. Zamijenio je u postelji Muhammed a.s. kada je bila
hidžra. Bio je učesnik mnogobrojnih dvoboja sa mušricima. Opremio je Muhammeda a.s.
kada je on umro. Kada mu je bilo ponuđeno da bude halifa prihvatio je pod uslovom da ga
priznaju Talha i Zubejr ibni 'Avvam.
Smijenio je sve namjesnike Osmanove ali se suprostavio Muavija. Talha i Zubejr počeše
raditi protiv Alije u Basri tražeći da se kazne ubice Osmanove. Sukobiše se u blizini Basre u
bitci koja je poznata pod imenom „Bitka oko deve“ jer je h. Aiša jahala na devi.
H. Alija preselio je u Kufu i proglasio je prijestolnicom. Muavija je krvavom košuljom u
Damasku podstrekavao na osvetu te su se na Sifinu sukobile vojske h. Alije i Muavije 656.
godine pa kad je Muavija vidio da će izgubiti naredio je vojsci da Kur'ane podignu na koplja
kako bi im se presudilo po njemu. Alija je morao pristati pa u ime njegovo pregovarač je bio
Ebu Musa el – Eš'ari, a u ime Muavije, 'Amr ibni 'As te su se njih dvojica dogovorili da
obojicu smijene sa vlasti, ali 'Amr prevari Musaa tako što mu reče da on prvi smijeni Aliju i
kad to ovaj učini onda 'Amr povika da on proglašava Muaviju za halifu.
Haridžije se pobune i protiv Muavije i Alije pa ih Alija porazi a onda se oni zavjetovaše da
ubiju i Aliju i Muaviju i 'Amr ibni 'Asa. Uspjeli su jedino zatrovanom strelicom ubiti Aliju
661. godine.
52
LEM JEKUNI-L-LEZINE KEFERU MIN EHLI-L-KITABI VE-L-
MUŠRIKINE MUNFEKKINE HATTA TE'TIJE HUMU-L-BEJJINEH.
RESULUN MINELLAHI JETLU SUHUFEN MUTAHHEREH.
FIHA KUTUBUN KAJJIMEH.
VE MA TEFERREKA-L-LEZINE UTU-L-KITABE ILLA MIN BA'DI MA
DŽAETHUMU-L-BEJJINEH.
VE MA UMIRU ILLA LIJA'BUDULLAHE MUHLISINE LEHU-D-DINE
HUNEFAE VE JUKIMUNE-S-SALATE VE JU'TU-Z-ZEKATE VE ZALIKE
DINU-L-KAJJIMEH.
INNELLEZINE KEFERU MIN EHLIL KITABI VEL MUŠRIKINE FI NARI
DŽEHENNEME HALIDINE FIHA,
ULAIKE HUM ŠERRU-L-BERIJJEH.
INNELLEZINE AMENU VE 'AMILU-S-SALIHATI ULAIKE HUM
HAJRU-L-BERIJJEH.
DŽEZAUHUM 'INDE RABBIHIM DŽENNATU ADNIN TEDŽRI MIN
TAHTIHE-L-ENHARU HALIDINE FIHA EBEDA.
RADIJELLAHU ANHUM VEREDU 'ANH.
ZALIKE LIMEN HAŠIJE RABBEH.
53
SEDMA GODINA MEKTEBSKE NASTAVE
1. ŠESTI IMANSKI ŠART (obrada)
Vjerovati u KADA i KADER, znači vjerovati da je Allah dž.š. uspostavio zakone po kojima
se u prirodi i društvu sve odvija. KADER je Allahova odredba i plan a KADA je Allahova
praktična sprovedba tog plana u djelo. Allah dž.š. je nadležan za sve i On može zbog dove i
sadake izmijeniti plan odnosno sudbinu. KADA i KADER su zasnovani na 4 temelja, ko ih
ima upotpunio je svoj iman:
1. Vjerovanje da je sve zapisano u Levhi Mahfuzu,
2. vjerovanje u Allahovo sveobuhvatno znanje,
3. vjerovanje u Allahovu apsolutnu volju i moć i
4. vjerovanje da je Allah stvoritelj svega i da nema sudruga u stvaranju.
Muhammed a.s. kaže: „Prvo je Allah stvorio pero, pa mu je rekao: „Piši!“ „Šta ću pisati?“ –
upitalo je., „Piši sudbinu onog što je bilo i što će biti do vječnosti!“
Allah dž.š. kaže: „A vi ne možete ništa htjeti ako to Allah neće.“ i „Allah je Stvoritelj svega i
On upravlja svim.“ O suštini KADA i KADERA nije dozvoljeno raspravljati.
2. OBRADA OSTALIH OSAM ALLAHOVIH SIFATA (ukratko)
HAJAT – (Božiji život)

Allah je vječno živ i vječno prisutan, nije postao i neće Ga nestati. Allah dž.š. kaže: „Osloni
se na vječno Živog, koji ne umire.“ „Allah je – nema Boga osim Njega, Živi i Vječni.“
'ILM – (Božije znanje)

Božije znanje nije ograničeno vremenom niti prostorom i ono je sveobuhvatno. Allah dž.š.
kaže: „Zar On ne zna šta je stvorio. On je o svemu potanko upoznat.“
„On zna i izdajnički pogled očiju i sve što grudi kriju.“
SEM' i BESAR – (Božiji sluh i vid)

Njegov sluh i vid su savršeni i bez ikakvih tjelesnih ograničenja i nedostataka. On kaže:
„Allah sve čuje i vidi.“
KELAM – (Božiji govor)

Allah dž.š. govori Sebi svojstvenim govorom. Razgovarao je sa pojedinim pejgamberima.
Ljudi ne mogu sebi predstaviti kako Allah govori ali mogu slušati Njegove riječi, čitati ih i
razumijevati jer su sadržane u Kur'anu. Allah dž.š. kaže: „Ko istinitije govori od Allaha.“
IRADET – (Božija volja)

Svako dobro i svako zlo se u ovoj vasioni uistinu događa s Njegovim htijenjem i voljom.
Njegova volja je neograničena i savršena. Allah dž.š. kaže: „Njegova je odredba kada nešto
želi da kaže: Budi i to biva.“ „On čini što hoće.“
KUDRET – (Božija moć)

Njegova svemoć obuhvata sve što je samo po sebi moguće. Njegova moć je prostorno i
vremenski neograničena. On kaže: „Allah je svemoćan.“ „On sve zna i sve može.“
54
TEKVIN – (Božije stvaranje)
Tekvin je temelj svih Allahovih svojstava djelovanja kao što su: stvaranje svemira, davanje
opskrbe, stvaranje i oduzimanje života i ponovno proživljenje. Sve je stvorio što je samo po
sebi moguće da postoji, a što nije i ne spada u djelokrug Njegova stvaranja. On kaže:
„Allah je Stvoritelj svega postojećeg.“
3. ŠERIJAT (definicija, izvori podjela)
Šerijat je skup propisa po kojima se vladaju muslimani-ke. Izvori šerijata su:

Kur'an, Sunnet, Idžma i Kijas.
Kur'an je Allahov govor upućen preko Muhammeda a.s. svim ljudima.
Sunnet je sve ono što je Muhammed a.s. rekao, radio i odobrio.
Idžma je jednoglasno rješenje cjelokupne uleme jednog doba po nekom pitanju.
Kijas je rješenje koje su islamski pravnici izveli na osnovu analogije iz postojećih šerijatskih
propisa npr. zabrana svih alkoholnih pića.
4. EF'ALU MUKELLEFIN
Ef'ali Mukellefin su Šerijatom propisana djela za odrasle i pametne osobe u što spada:
FARZ – sve ono što je Allah strogo naredio da se radi i dijeli se na:
Farzi 'ajn – strogo naređeno svakom muslimanu npr. namaz, post itd.
Farzi kifaje – što je naređeno džematu pa ako neko uradi sa ostalih spada dužnost, a ako niko
ne uradi, svi su griješni npr. dženaza namaz.
VADŽIB – je ono što je Allah naredio, ali ne strogo kao farz npr. bajram, kurban.
SUNNET – je sve ono što je Muhammed a.s. naredio, radio i odobrio. Dijeli se na:
Sunneti muekkede: pritvrđeni sunnet (podnevski sunneti) i ne smijemo ga izostavljati.
Sunneti gajri muekkede: nepritvrđeni sunnet (ikindijski sunnet).
Sunneti ajn: sunnet pojedincu (prati ruke prije i poslije jela).
Sunneti kifaje: sunnet džematu (itikaf zadnjih 10 dana Ramazana).
HARAM – je sve ono što je Allah strogo zabranio (alkohol, kocka, laž itd.).
MUSTEHAB – su djela koja je lijepo raditi npr. poslije abdesta obrisati se peškirom.
MUBAH – su djela koja nisu ni naređena ni zabranjena npr. u slobodno vrijeme šetati, spavati
ili sjediti.
MEKRUH – su djela koja nisu u skladu sa sunnetom i koja je pokuđeno raditi. Ima ih 2 vrste:
Mekruh tahrimen: onaj koji je bliži haramu npr. izostavljati selam, ezan, sunnete itd.
Mekruh tenzihen: bliži halalu, ali ga treba izbjegavati npr. jesti lijevom rukom.
MUFSID – su djela koja kvare vjerske obrede npr. pričati za vrijeme hutbe.
55
5. PROPISI O ČIŠĆENJU
GUSUL – je vjersko kupanje cijelog tijela radi otklonjanja velikog hadesa (velike nečistoće) i
ono je farz u slijedećim slučajevima:
- poslije spolnog općenja,
- poslije izlaska sjemena (sperme) u snu ili na bilo koji način,
- poslije hajza i nifasa kod žena.
Gusulski farzi su:

- isprati usta i grlo,
- isprati nos,
- oprati cijelo tijelo da nigdje ne ostane suho.
Gusulski sunneti su: proučiti bismillu, proučiti nijjet, oprati ruke (šake), oprati spolni organ,
uzeti abdest kao za namaz, oprati cijelo tijelo 3 puta počevši od glave, pa desno rame, zatim
lijevo i dalje cijelo tijelo, kupati se na mjestu skrivenom od pogleda.
HAJZ – je periodična pojava krvi iz materice kod punodobne i zdrave žene koja nije trudna.
Traje najmanje 3 dana a najviše 10 dana, dok je najmanji razmak između 2 mjesečna pranja
15 dana. Žena u hajzu ili nifasu ne smije:
- klanjati (propuštene namaze neće naklanjati),
- postiti (propuštene dane posta neće nadoknaditi),
- spolno općiti,
- Kur'an učiti niti prihvatati ga bez omota,
- ulaziti u džamiju,
- obilaziti oko Kabe (tavafiti).
NIFAS – je pojava krvi kod žene porodilje iz materice. Najmanje period trajanja nije utvrđen,
a najviše traje 40 dana. Propisi su isti kao i kod hajza.
6. MUSTEHABI U NAMAZU
- da gledamo u mjesto sedžde,

- da se sustežemo od kašlja (kašalj bez razloga pa makar 2 glasa izgovorena kvari
namaz),
- da sprečavamo podrigivanje: „Poštedi nas svog podrigivanja, jer oni koji su bili
najsitiji na dunjaluku bit će najgladniji na Sudnjem danu.“,
- ako je moguće da ne otvaramo usta prilikom zijevanja: „Kad neko od vas zijeva nek
usta pokrije rukom da spriječi šejtana da uđe.“,
- kod iftitahi tekbira muškarci će dodirnuti mehki dio uha,
- kad se prouči hajje'ale-s-salah ustati na noge i poći u safove,
- muktedije u sebi izgovaraju tekbire kad ih imam izgovori naglas,
- na ruku'u gledati u nožne prste, a na sedždi niz lice, a na sjedenju u krilo,
- na sedždu prvo spustiti koljena pa onda dlanove,
- predajući selam gledati u ramena,
- da muškarci na kijamu obuhvate palcem i malim prstom lijevu ruku, ostale da ispruže.
56
7. DŽENAZA – NAMAZ
Klanjati dženazu je farzi kifaje. Muhammed a.s. je rekao: „Klanjajte dženazu svakom
muslimanu, i dobrom i griješniku.“ Uvjeti za ispravnost dženaze su:
- da je umrli musliman,
- da je ogasuljen,
- da je zamotan u kefine,
- da je pred klanjačima tijelo ili veći dio tijela,
- da se zanijeti.
Farzovi kod dženaze su: kijam (stajanje) i proučiti za imamom 4 tekbira.
Između tekbira se uči: subhaneke (sa dodatkom VEDŽELLE SENAUKE ve la ilahe gajruke),
salavati od ettehijjata, i dova i nakon četvrtog tekbira preda se selam.
Nijjet za dženazu-namaz glasi:
NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE'ALA SALATE-L-DŽENAZETI SENAEN
LILLAHI TE'ALA, VE SALAVATEN 'ALE-N-NEBIJJI, VE DU'AEN LI HAZE-L-
MEJJITI (za žensku osobu: LI HAZIHI-L-MEJJITETI) EDAEN MUSTAKBILE-L-
KIBLETI IKTEDEJTU BIHAZE-L-IMAMI ALLAHU EKBER.
Dove dženaze-namaza:
ALLAHUMMAGFIR LI HAJJINA VE MEJJITINA VE ŠAHIDINA VE GAIBINA VE
KEBIRINA VE SAGIRINA VE ZEKERINA VE UNSANA.
ALLAHUMME MEN AHJEJTEHU MINNA FE AHJIHI 'ALE-L-ISLAM,
VE MEN TEVEFFEJTEHU MINNA FETEVEFFEHU 'ALE-L-IMAN.
VE HUSSA HAZE-L-MEJJITE (za žensko HAZIHI-L-MEJJITETE) BI-R-REVHI VE-R-
RAHATI VE-R-RAHMETI VE-L-MAGFIRETI VE-R-RIDVAN.
ALLAHUMME IN KANE MUHSINEN FE ZID FI IHSANIHI VE IN KANE
MUSIEN FETEDŽAVEZ 'ANHU – za muško,
ALLAHUMME IN KANET MUHSINETEN FE ZID FI IHSANIHA VE IN KANET
MUSIETEN FETEDŽAVEZ 'ANHA – za žensko,
VE LEKKIHE-L-EMNE VE-L-BUŠRA VE-L-KERAMETE VE-Z-ZULFA
BIRAHMETIKE JA ERHAME-R-RAHIMIN.
Nijjet dženaze-namaza za dijete:

NEVEJTU EN USALLIJE LILLAHI TE'ALA SALATE-L-DŽENAZETI SENAEN
LILLAHI TE'ALA VE SALATEN 'ALE-N-NEBIJJI VE DU'AEN LIHAZE-S-SABIJJI
(LIHAZIHI-S-SABIJJETI-za žensko) EDAEN MUSTAKBILE-L-KIBLETI IKTEDEJTU
BI HAZE-L-IMAMI ALLAHU EKBER.
Za malodobno muško i žensko učimo:

ALLAHUMMAGFIR LI HAJJINA… do ….FETEVEFFEHU 'ALE-L-IMAN.
ALLAHUMMEDŽ 'ALHU LENA FERETAN. ALLAHUMMEDŽ 'ALHU LENA
EDŽREN VE ZUHRA. ALLAHUMMEDŽ 'ALHU LENA ŠAFI'AN VE MUŠEFFE 'AN
JEŠFE 'U LENA JEVME-L-KIJAMETI BIRAHMETIKE JA ERHAME-R-RAHIMIN –
za malodobno muško;
ALLAHUMMEDŽ 'ALHA LENA FERETAN. ALLAHUMMEDŽ 'ALHA LENA
EDŽREN VE ZUHRA. ALLAHUMMEDŽ 'ALHA LENA ŠAFI'ATEN VE
MUŠEFFE'ATEN TEŠFE 'U LENA JEVME-L-KIJAMETI BIRAHMETIKE JA
ERHAME-R-RAHIMIN. – za malodobno žensko.
57
8. PERIOD EMEVIJSKOG HILAFETA (ukratko)
Emevije su dinastija koja je vladala islamskom državom nakon četvorice pravovjernih halifa u
periodu od 661. do 750. godine. Glavni grad u njihovo vrijeme je bio Damask, a prvi vladar je
bio Muavija koji je bio i osnivač emevijske dinastije. Imali su 14 halifa a najpoznatiji su bili:
Muavija, 'Abdul Melik, Velid I, Omer ibni Abdu-l-Aziz, Hišam i Mervan koji je bio zadnji
halifa koga su ubile 'Abasije.
Vladali su ukupno 89 godina a za to vrijeme je osvojena Španija i Portugalija.
Za svega 80 godina poslije smrti Muhammeda a.s. muslimanska država je postala velika i
brojala je 50 miliona stanovnika. Trgovali su sa Kinom, Indijom, Evropom i Afrikom.
Tokom cijelog perioda njihove vladavine bili su ratovi.
Izgrađena je čuvena Emevijska džamija u Damasku. Izgrađivani su putevi, vodovodi, bolnice
i musafirhane, te uspostavljena vojna, poštanska i matična služba.
9. SVOJSTVA VJERNIKA
1. ČVRSTO VJEROVANJE
Čvrsta vjera rađa čvrstu etiku. Svaka devijacija u moralu potiče od slabosti imana.
Muhammed a.s. je govorio: „Tako mi Allaha ne vjeruje (ponavljajući to 3 puta). „Ko Božiji
poslaniče?“ Onaj od čijeg uznemiravanja nisu sigurni susjedi.“
„Ko vjeruje u Allaha dž.š. i Sudnji dan neka govori što je dobro (istinu) ili neka šuti.“
Za ženu o kojoj su mu rekli da stalno klanja i posti ali uznemirava susjede je rekao da će u
Džehennem. Kad su ga upitali koji vjernik ima najpotpuniji iman Muhammed a.s. reče:
„Onaj ko ima najbolji ahlak – vladanje.“
2. ISKRENOST I ISTINOLJUBIVOST
Iskrenost vodi dobročinstvu, a dobročinstvo vodi u Džennet. Suprotno je laž i vodi ka
Džehennemu. Allah dž.š. kaže: „O vjernici bojte se Allaha i budite s onima koji su iskreni.“
Plodovi iskrenosti su:
1. bezbrižnost, 2. bereket, 3. dospijeće na položaj šehida i 4. pošteđenost od straha.
Iskrenost se ogleda u:
a) govoru, b) ophođenju, c) odlučnosti i d) izvršavanju obećanja.
3. PRAVEDNOST
Pravednost je naređena u mnogobrojnim ajetima i hadisima. Od nje zavisi ljudska sreća.
Allah dž.š. je rekao: „Budite pravedni jer Allah zaista pravedne voli.“
Muhammed a.s. je rekao: „Pravedni će biti kod Allaha na mimberima od svjetla.“
Pravednost se ogleda u slijedećim aspektima:
- prema Allahu dž.š. (bez širka),
- prema ljudima,
- prema ženi i djeci,
- u govoru.
4. VJERNOST I POUZDANOST
Emanet znači postavljanje svake stvari na odgovarajuće mjesto. Muhammeda a.s. su zvali
EL-EMIN zbog njegove vjernosti i pouzdanosti i prije poslanstva. On je govorio:
„Nema vjere ko nema emaneta, niti ima vjere onaj ko ne poštuje dogovore.“
58
Emanet je u potpunosti obavljanje svojih dužnosti. I zahtijeva da se položajem ne koristimo
da bi stekli neke koristi. Emanet je čuvanje prava jednog skupa i tajne koje saznamo pri tome.
Emanet zahtijeva da se najsposobniji postavljaju na odgovarajuće položaje i Muhammed a.s.
kaže da će Sudnji dan nastupiti kad se stvari povjere ljudima koji nisu pouzdani i sposobni.
Allah dž.š. je rekao: „I ispunjavajte obaveze jer će se za obaveze zaista odgovarati.“
5. STRPLJIVOST I USTRAJNOST
Strpljivost je oružje vjernika kojim vodi borbu kroz život i kojim brani istinu.
O ovoj lijepoj osobini se govori u mnogobrojnim ajetima i hadisima. Allah dž.š. kaže:
„Samo oni koji budu strpljivi biće bez računa nagrađeni.“ Allah dž.š. ljude stavlja na kušnju i
u dobru i u zlu da bi se pokazalo koliko su saburli pri tome. Božiji poslanik kaže:
„Strpljivost je svjetlo.“ „Čudan li je slučaj vjernika, što god mu se desi ispadne dobro po
njega, a ako je zlo strpi se pa mu bude dobro, a ako je dobro, dobro i jest.“
6. SAMILOST I PRAŠTANJE
Praštanje je osobina vjernika koja proizilazi iz sabura. Ovo svojstvo je posebno Kur'anom
preporučeno, jer se njime prevazilaze nesporazumi i sukobi među ljudima. Allah dž.š. kaže:
„Ako učinite kakvo dobro, javno ili tajno, ili oprostite nekom prema vama učinjeno djelo,
(Allah će i vama oprostiti), Allah oprašta i moćan je.“
Muhammed a.s. kaže: „Budite samilosni prema onima na zemlji pa će vama se smilovati Onaj
koji je na nebu.“ „Vjernici su u svojoj uzajamnoj ljubavi, samilosti, saosjećanju kao jedno
tijelo. Kad jedan organ zahvati bolest cijelo tijelo obuzme besanica i groznica.“
Allah dž.š. se smilovao i oprostio čovjeku koji je sišao u bunar i u obući iznio vode pa napojio
psa koji je ležao žedan kraj bunara.
7. POSLUŠNOST I BRIGA O RODITELJIMA

Roditelji su neposredni uzročnici naše dunjalučke egzistencije i oni koji su najviše vidjeli
truda dok su nas odhranili i odgojili. Allah dž.š. je odmah iza obaveze da Njemu ibadet
činimo nas zadužio da roditeljima dobro činimo:
„Odredio je tvoj Gospodar da samo Njega obožavate a roditeljima dobro činite…“
U velike grijehe Muhammed a.s. ubraja neposlušnost prema roditeljima. Za svaki grijeh se
odgađa kazna ako Allah hoće a za neposlušnost prema roditeljima Allah ubrzava kaznu
počiniocu još za života na ovom svijetu. On kaže: „Džennet je pod majčinim nogama.“
8. POMAGANJE RODBINE KOMŠIJA I DRUGIH LJUDI

Mnogobrojni su ajeti i hadisi koji nam naređuju da pomažemo ljude a posebno rodbinu i
komšije. Muhammed a.s. je govorio:
„Ko vjeruje Boga i Sudnji dan neka obilazi rodbinu.“
„Rodbina je dio Allahove milosti. Ko održava rodbinske veze Allah održava i uspostavlja
veze s njim a ko ih prekida Allah prekida vezu s njim.“
„Nije pravi vjernik onaj ko se zasiti, a njegov komšija pored njega gladan.“
10. DŽIHAD
Džihad u osnovi znači trud, zalaganje, borba na putu Allahova zadovoljstva. Vrste džihada su:
- borba protiv nevjernika kao stroga obaveza: 1. kad je ugrožena vjera, 2. kad je
ugrožena teritorija i 3. kad je ugrožen život i čast muslimana.
- borba protiv grješnika i prestupnika. Muhammed a.s. je rekao:
„Kad neko od vas vidi nešto što ne valja, neka to otkloni rukom, ako ne može onda
59
jezikom, ako ne može ni to neka to osudi bar srcem samo što je to najslabiji vid imana.“
- borba protiv šejtana. „ Šejtan je uistinu vaš neprijatelj pa ga takvim i smatrajte.“
- borba protiv samog sebe (svojih strasti). „I borite se Allaha radi istinskim džihadom.“
11. PERIOD ABBASIJSKOG HILAFETA (ukratko)
Abbasije su vladale islamskom državom od 750. do 1258. godine.

Prvi glavni grad bio je Hašimija, a kasnije Bagdad. Osnivač Abbasijske dinastije bio je Džafer
El-Mensur. Bagdad se posebno razvio za vrijeme halife Haruna Er-Rešida 786 – 808. godine i
Me'muna 813 – 833. godine. Imao je 2 miliona stanovnika i postao je najveći kulturni centar,
pa se mogao takmičiti sa Carigradom. Harunova žena je izgradila vodovod za Mekku dug 25
milja. U Bagdadu je bila prva tvornica papira 794. godine. Od 1055. godine su vlast preuzeli
Turci Seldžuci. U Bagdadu je živio i poznati učenjak Gazalija koji je napisao oko 700 djela.
Mongoli su provalili u Bagdad 1258. godine kada i prestaje vlast Abbasija.
INNA ENZELNAHU FI LEJLETI-L- IKRE' BISMI RABBIKE-L-LEZI HALEK.

KADR. HALEKA-L-INSANE MIN ALEK.
VE MA EDRAKE MA LEJLETU-L- IKRE' VE RABBUKE-L-EKREM.
KADR. ELLEZI 'ALLEME BI-L-KALEM.
LEJLETU-L-KADRI HAJRUN MIN 'ALLEME-L-INSANE MA LEM JA'LEM.
ELFI ŠEHR. KELLA INNE-L-INSANE LEJATGA.
TENEZZELU-L-MELAIKETU EN REAHU – STAGNA.
VR-R-RUHU FIHA BI IZNI INNE ILA RABBIKE-R-RUDŽ'A.
RABBIHIM MIN KULLI EMR. ERE 'EJTE-L-LEZI JENHA.
SELAMUN HIJE HATTA 'ABDEN IZA SALLA.
MATLE'IL FEDŽR. ERE 'EJTE IN KANE 'ALE-L-HUDA.
EV EMERE BI-T-TAKVA.
ERE 'EJTE IN KEZZEBE VE TEVELLA.
ELEM JA'LEM BI ENNELLAHE JERA.
KELLA LEIN LEM JENTEHI
LENESFE'AN BI-N-NASIJEH.
NASIJETIN KAZIBETIN HATIEH.
FEL JED'U NADIJEH.
SENED 'U-Z-ZEBANIJEH.
KELLA LA TUTI 'HU VESDŽUD
VAKTERIB.
60
OSMA GODINA MEKTEBSKE NASTAVE
1. O VRIJEDNOSTIMA UČENJA KUR'ANA I GRIJEHU ZABORAVLJANJA

NAUČENOG TEKSTA
U islamu postoji više vidova ibadeta a jedan od njih je učenje Kur'ana. Da je ovo ibadet vidi
se iz činjenice što je valjanost namaza uvjetovana ispravnim učenjem Kur'ana.
Muhammed a.s. je rekao: „U najbolji ibadet mojih sljedbenika ubraja se učenje Kur'ana.“
Značaj učenja Kur'ana iskazan je samim Kur'anom: „Ljudi, došao vam je od vašeg Gospodara
savjet, lijek srcima, uputa i milost pravovjernicima.“
Allah dž.š. je rekao: „Uči Kur'an polahko, lijepo i razgovjetno.“
Muhammed a.s. je rekao: „Ko vješto uči Kur'an ubraja se u društvo časnih meleka, dok onaj
ko pri tome zamuckuje i uči ga teško ima za to dvije nagrade, nagrada je dakle prema količini
napora.“ Kur'an se uči kao lijek protiv hrđanja srca, potiče na razmišljanje, upućuje, poučava,
savjetuje i pruža utjehu čovjeku pri životnim nevoljama.
Ko nešto nauči iz Kur'ana ne smije dozvoliti da to zaboravi jer je Muhammed a.s. rekao:
„Meni su izloženi grijesi mojih sljedbenika pa nisam vidio većeg grijeha od zaborava jedne
sure ili ajeta iz Kur'ana.“
„Ko bude učio Kur'an pa ga zaboravi na Sudnjem danu će sakat sresti Uzvišenog Allaha.“
Zaboravljanje Kur'ana dovodi do nemarnosti i odstupanja od islama.
2. PROPISI O UČENJU I SLUŠANJU UČENJA KUR'ANA
Pošto je Kur'an Božiji govor on zaslužuje posebnu pažnju onoga koji ga uči i onoga koji sluša
njegovo učenje. Za učenje i slušanje postoje određeni propisi.
Učač Kur'ana mora biti čist kao za namaz i da je s abdestom bilo da uči arapski tekst ili da čita
prijevod. Učiti napamet iziskuje opštu čistoću ali nije obavezan abdest.
Preporučuje se oblačenje čiste odjeće, namirisavanje, učenje na čistom mjestu i okretanje
prema Kibli skrušeno kao u namazu. Učenje se otpočinje e'uzubillom i bismillom.
Učenje treba popratiti razmišljanjem o proučenom ponavljajući neke ajete i više puta.
Slušalac mora pokazivati poštovanje kako slušajući Kur'an direktno od učača ili putem radija.
Allah dž.š. je rekao: „Kad se uči Kur'an, pažljivo slušajte i šutite, ne bi ste li (na taj način)
stekli Allahovu milost.“
Ako slušajući Kur'an čujemo ajet gdje ima sedžda dužni smo učiniti sedždu.
3. OLAZAK ISLAMA NA BALKAN I U BiH I PERIOD OSMANSKOG CARSTVA

U Bosnu i Hercegovinu islam je došao sa Turcima Osmanlijama 1463. godine u vrijeme
sultana Mehmeda Fatiha. Muslimani su osvajanjem Sicilije i južne Italije sa svojim lađama
dolazili i do jadranske obale pa se ne isključuje mogućnost da su se i ranije naseljavali na
našoj obali. Islam se posebno širio tamo gdje je bilo bogumila koji su masovno prelazili na
islam. Oni su bili jedna kršćanska sekta nastala u Bugarskoj pa se bogumilstvo prenijelo i u
BiH naročito onda kada ih je nemilosrdno proganjao Stevan Nemanja.
Bogumili su imali dosta dodirnih tačaka sa islamom: Mariju nisu smatrali božanstvom, nisu se
krstili, nisu vjerovali u raspeće Isusovo, osuđivali su upotrebu alkohola, a u ishrani su bili
vegetarijanci. Osvajanjem Bosne 36 000 bogumilskih porodica dolazi pod Jajce da se pokloni
Mehmedu Fatihu, i svi primaju islam, pa početkom 17. stoljeća tri četvrtine stanovništva
Bosne i Hercegovine su muslimani.
61
4. ISLAM I MUSLIMANI U BiH NAKON 1878. GODINE
Islamska zajednica je do 1882. godine živjela u sastavu Turske, dok se svojim dolaskom
Austro-Ugarska usredsredila na odvajanje od Istanbula. Muslimani pružaju otpor, sele se u
Tursku a 1882. godine 25 bošnjaka odlazi do Šejhu-l-islama.
Hilmi ef. Omerović tom prilikom dobija menšuru od Šejhu-l-islama 1882. godine koju
legalizuje car. Sultan Hamid je svoje ovlasti prenio na Šejhu-l-islama, pa tako menšura crpi
legalizaciju sve do Muhammeda a.s. Osnovani su Ulema medžlis i Zemaljska Vakufska
komisija. Muslimani nezadovoljni svojim statusom traže autonomiju vjerskih stvari.
Josip daje štatut za autonomiju Islamskoj zajednici 1909. godine. Ovo je prvi ustavno pravni
dokument Islamske zajednice i svi se ustavi naslanjaju na njega. Sadržavao je 2 segmenta:
a) vjerska uprava (muftije, Ulema medžlis i Reisu-l-ulema) i
b) Vakufsko me'arifska uprava (Vakufsko me'arifski sabor i njegov Predsjednik) u osobi
Reisu-l-uleme.
Zakon o Islamskoj vjerskoj zajednici je donesen 1930. godine i on ograničava autonomiju a

sjedište Rijaseta premješta u Beograd sve do 1936. godine zbog čega je reis Čaušević dao
ostavku. Sabor Islamske zajednice održan 1947. godine donio je ustav Islamske zajednice.
Vakufsko-me'arifska uprava ukinuta je 1959. godine a ostali su samo vjerski organi.
Ustav po volji muslimana je donesen 1990. godine da bi Obnovitaljski sabor 1992. godine
ponovo uspostavio Islamsku zajednicu a Sabor 1997. godine donosi novi ustav po kome
imamo sadašnju organizaciju Islamske zajednice.
5. ČETVRTI ISLAMSKI ŠART
Zekat je farzi ajn svakom imućnom muslimanu-ki koji posjeduje nisab mimo osnovnih
životnih potreba. Zekat znači; čišćenje, pranje, uvećanje, porast kojim se imetak čisti i
uvećava se bereketom. Allah dž.š. kaže:
„Uzmi iz njihovih dobara zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš.“
„U njihovim imetcima imaju pravo oni koji traže i oni koji su uskraćeni.“
Muhammed a.s. je rekao: „Ko klanja namaz a ne dijeli zekat on nema ni namaz.“
Uvjeti da bi se mogao dati zekat:
- da je musliman,
- da je pametan,
- da je punoljetan,
- da je slobodan,
- da je vlasnik.
Za zekat je potreban i nijjet pa ako bi neko podijelio nešto bez namjere za zekat to bi bila
ibična sadaka. Predmet zekata je slijedeće imovina koja je prigodinila i ima nisab:
Zlato i srebro, novac, i vrijednosni papiri. Nisab zlata je 91,6 grama, a srebra 641,5 grama dok
je nisab novca adekvatan zlatu i srebru. Daje se 2,5 % odnosno četrdeseti dio.
Trgovačka roba, nisab kao i predhodni kao i količina koja se daje.
Poljoprivredni proizvodi su predmet zekata ako imaju nisab 5 brodskih tovara 653 kg. i daje
se 10 % ako je prirodno natapanje a 5 % ako je vještačko natapanje vodom. Daje se na dan
berbe. Na med se daje 10 % bez razlike kolika je količina.
Na stoku se daje ako ima nisab koji je za krupnu stoku 30 grla a za sitnu stoku 40 grla.
Daje se jedno goveče od dvije godine i jedna ovca na četrdeset ovaca.
62
Zekat na potraživanja se daje kad se realizuje, a na trgovačku robu u vrijednosti jedne petine
potraživanja a na ostala koja potiču od ne trgovačkih i ugovorenih odnosa kad se ostvari cilj
nisab ako je protekla godina od prispjelosti duga. Allah dž.š. je odredio kome se daje zekat u
ajetu: „Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji su ga sakupili, i onima
čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovom putu, i
putniku namjerniku. Allah je odredio tako a Allah sve zna i Mudar je.“
Zekat se ne može dati:
- nemuslimanu,
- onome ko ima dovoljno imetka za izdržavanje,
- bračnom drugu,
- ocu, djedu, majci (uzlazna loza) niti djeci i unucima (silazna loza),
- umno poremećenoj osobi niti malodobniku, ali staratelj za njih može primiti,
- svome dužniku radi oduživanja duga,
- dobrotvornim ustanovama za koje se ne zna kako će ga upotrebiti.
U našim prilikama po mišljenju većine uleme najvažnija je sedma kategorija „za opće dobro“
koja obuhvata sve vidove islamskog obrazovanja odnosno podizanje i razvijanje vjerskih
ustanova i zavoda koji imaju za cilj očuvanje islama.
Zekat se daje tokom cijele godine.
6. MEKRUHI U NAMAZU
Namaski mekruhi su:

- u namazu glavu podignuti,
- igrati se kakvim predmetom,
- lice od Kabe okrenuti,
- hotimice zijevati,
- protezati se,
- prema vatri, životinjskoj ili ljudskoj slici klanjati,
- klanjati trpeći nuždu,
- stajati na jednoj nozi,
- prije imama ići sa jednog namaskog rukna na drugi itd.
7. TEVHID – BOŽIJA JEDNOĆA
Tevhid je vjerovanje u jednog Jedinog Allaha, Gospodara, Stvoritelja, koji jedino zaslužuje da
Mu se ibadet čini, i koji je daleko od bilo kakve manjkavosti.
Ovakav iman obuhvata tri principa ili tri tevhida, a to su:
- Tevhidu-r-rububijje znači vjerovanje da je Allah dž.š. Tvorac i Gospodar svega:

„Samo On stvara i upravlja. Uzvišen neka je Allah Gospodar svjetova.“
U ovu vrstu tevhida ulazi i vjerivanje u Allahovo određenje svega. Oni koji vjeruju da je
Allah Stvoritelj i Gospodar ali mu druga pripisuju neće im pomoći to što vjeruju da je On
Stvoritelj. Allah dž.š. kaže: „A ako ih upitaš ko ih je stvorio sigurno će reći Allah pa kuda se
onda odmeću.“
63
- Tevhidu-l-uluhijje znači vjerovanje da se samo Njemu može ibadet činiti.
Tevhidu-l-uluhijje se temelji na iskrenom obožavanju jedino Allaha dž.š. suštinski i formalno
tako da ništa ne smije biti usmjereno ka nekom drugom mimo Allaha dž.š.
Ovaj dio tevhida sadrži sve ostale dijelove tevhida što znači da se ovim tevhidom priznaje i da
je Allah Gospodar, Stvoritelj i da ima svojstva savršenstva. Allah dž.š. kaže: „Džine i ljude
sam stvorio samo da Me obožavaju.“ Ovaj tevhid obuhvata:
1. Obaveznost iskrene ljubavi prema Allahu dž.š. Ko voli nešto više od Allaha čini širk.
2. Obaveznost izdvajanja Allaha u dovi, tevekkulu, nadi.
3. Obaveznost izdvajanja Allaha u pogledu strahovanja. Allah dž.š. kaže: „I samo se
Mene bojte.“
4. Obaveznost izdvajanja Allaha u svim vrstama ibadeta.
- Tevhidu-l-esmai ve-s-sifati znači vjerovanje da samo Njemu pripadaju imena i

svojstva savršenstva, da je On daleko od svih atributa nepotpunosti.
Ovaj tevhid se zasniva na tri principa:
1. Vjerovanje da Allah dž.š. ne sliči stvorenjima i da je daleko od svake manjkavosti.
2. Vjerovanje u Allahova svojstva i imena koja su spomenuta u Kur'anu i Sunnetu bez
ikakva iskrivljavanja, oduzimanja, dodavanja ili nijekanja.
3. Prekidanjem svake želje za pokušajem spoznaje istinskog značenja tih svojstava.
8. ESMAUL HUSNA – ALLAHOVA LIJEPA IMENA
Pored božijeg imena Allah koje se spominje u Kur'anu 2698 puta postoje i druga Allahova
lijepa imena koja nazivamo El – esmau-l-husna koja su ujedno i Njegova svojstva.
Allah dž.š. kaže: „Allah ima svoja lijepa imena pa Ga po njima zovite.“
Muhammed a.s. kaže: „Allah dž.š. ima 99 imena ko ih nauči i po njima postupi ući će u
Džennet.“
Ulema je na osnovu drugih hadisa složna da ovo ne znači da ih ima samo 99 nego više koja je
Allah zadržao kod Sebe u gajbu ne obavještavajući nas o njima. Nabrojat ćemo trećinu imena.
Allah – Drugog Boga nema El-Halik – Stvaralac El-Hafid – Koji spušta

Er-Rahman – Blagi El-Bari – Koji divno stvara Er-Rafi' – Koji diže
Er-Rahim – Milostivi El-Musavvir – Koji lik daje El-Mu'izz – Koji uzvisuje
El-Melik – Vladar El-Gaffar – Koji mnogo prašta El-Muzill – Koji ponizuje
El-Kuddus – Sveti El-Kahhar – Koji nadvladava Es-Semi'u – Koji sve čuje
Es-Selam – Čist od mana El-Vehhab – Koji poklanja El-Besir – Koji sve vidi
El-Azim – Veliki Er-Rezzak – Opskrbu daje El-Hakem – Sudac
El-Aziz – Sve pazi i prati El-Fettah – Sve rješava /otvara El-'Adil – Pravedni
El-Džebbar – Snažni El-Alim – Koji sve zna El-Latif – Dobri
El-Mutekebbir – Silni El-Kabid – Koji steže El-Habir – Obavješten o svemu
El-Gafur – Koji prašta El-Basit – Koji pruža El-Halim – Blagi
Eš-Šekur – Koji je zahvalan El-Kebir – Veliki El-Hafiz – Koji čuva
U hadisima se govori i o najvećem Allahovom imenu (Ismul-e'azam) za koje se kaže da će
Allah sigurno uslišati dovu ako Ga molimo tim imenom, ali nije precizirano pa je potrebno što
više učiti Kur'an u kome je i to ime.
64
9. VJEROVANJE U GAJB – NEVIDLJIVI SVIJET
Osjetila ne mogu spoznati i dokučiti sve što postoji. Od nama najbližih svjetova koje ne
spoznajemo čulima je duša koja je glavni element života oko nas.
Nevidljivi svijet se naziva 'ALEMU-L-GAJBI. Prednost u vjerovanju imaju oni koji vjeruju u
ono što se ne vidi oslanjajući se na obavijest iz Kur'ana i Sunneta. Prvo svojstvo bogobojaznih
je vjerovanje u gajb. Vjerovanje u gajb dolazi „izvana“ na jedan od tri načina:
- dostavljanje vijesti putem nadahnuća ili sna u kome čovjek nema udjela,
- slušanjem tih vijesti bez viđenja prenosioca koje mu dopru do uha pa ih razumi i
- putem meleka koga Allah dž.š. pošalje da dostavi odabranom čovjeku objavu.
Allah dž.š. kaže: „Nijednom čovjeku nije dato da mu se Allah obraća osim na jednom od tri
načina: nadahnućem, ili iza zastora, i da pošalje izaslanika koji Njegovom voljom objavljuje
ono što želi.“
Svijet gajba u koji se mora vjerovati i čije negiranje vodi kufru čine: meleki, džini, poslanici,
Sudnji dan, polaganje računa, nagrada i kazna, kader, ono što se navodi u Kur'anu o stvaranju
nebesa i zemlje, čovjeka i sve drugo što govori Kur'an.
Vrste gajba su:
- gajb koji nismo doživjeli ali su ga doživjeli drugi ljudi npr. o Jusufu a.s.
- gajb koji čovječanstvo nije doživjelo npr. događaji na zemlji prije stvaranja ljudi,
Ademovo stvaranje i početak ljudskog bitisanja na zemlji,
- gajb koji osjetila ne mogu spoznati kao Allahova svojstva, meleki, džini itd.
10. MU'DŽIZE
Mu'džize su argumenti kojima su božiji poslanici dokazivali svoje poslanstvo, koje je samo
Allah mogao izvesti na molbu nekog poslanika. Da bi djelo moglo biti mu'džiza potrebno je
da ispunjava slijedeće uslove:
- da je Allahovo djelo,
- da je natprirodno,
- da niko od ljudi ne može izvršiti takvo djelo,
- da se djelo dogodi ne molbu poslanika i
- da djelo ide u prilog tvrdnji poslanika.
Mu'džize se dijele na: hisijje (osjetilne) i aklijje (razumske).
Mu'džize predhodnih poslanika su bile većinom osjetilne, a Muhammedove a.s. i jedne i
druge vrste. Najveća Muhammedova a.s. mu'džiza je Kur'an i ona je razumska pa ostaje za
sva vremena.
Musa a.s. je imao slijedeće mu'džize: pretvaranje štapa u zmiju, ruka pobijeli kad se stavi pod
pazuh, pojava skakavaca, žaba, itd.
Isaove a.s. mu'džize su: liječenje gubavaca, slijepaca, oživljavanje mrtvaca, znanje o jelu itd.
11. KUFR, ŠIRK I NIFAK

Kufr je nevjerovanje u Allaha dž.š. i ostale temeljne istine vjere a osoba koja ne vjeruje zove
se kafir. Riječ kufr znači pokrivanje istine. Kufr u sebi pokriva ono što mu je došlo samim
rođenjem jer se svaka osoba rađa prilagodive prirode islamu. Islam se razotkrije kod svakog
čovjeka kada doživi neku strahotu i vidi da jedino Allah može tada pomoći.
65
Širk je pripisivanje Allahu dž.š. druga vjerujući u lažna izmišljena božanstva: kipove, ljude,
životinje, prirodne pojave itd. Osoba koja ovako vjeruje zove se mušrik i njoj Allah dž.š. neće
oprostiti grijehe ako kao takva umre.
Nifak ili licemjerstvo znači raditi dobra djela ne radi Allaha dž.š. nego radi interesa i
pokazivati drugačije namjere nego što su u srcu itd.
Osoba koja je ovakva da pokazuje vjeru, a krije nevjeru zove se munafik.
Munafici će biti smješteni na samom dnu Džehennema jer su opasniji od kafira.
12. ISLAMSKA ZAJEDNICA U BiH DANAS (organizacija i djelovanje)
Islamska zajednica u BiH ima svoje organe i institucije. Organi islamske zajednice su:
- Džemat – čini ga džematski odbor i džematska skupština.
- Medžlis – čine ga Izvršni odbor i skupština Medžlisa.
- Muftiluk – na čelu sa muftijom a ima i savjet muftiluka.
- Rijaset – na čelu sa Reis-ul-ulemom (izvršni organ Sabora Islamske zajednice).
- Sabor Islamske zajednice na čelu sa predsjednikom (zakonodavni organ Islamske
zajednice).
Sjedišta muftiluka su u slijedećim gradovima koji ujedno nose i ime muftiluka: Sarajevo,
Travnik, Mostar, Goražde, Tuzla, Zenica, Bihać, Banja Luka a sjedište Rijaseta je u Sarajevu.
Nedavno je formiran i Ustavni sud Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
13. ISLAMSKE OBRAZOVNE INSTITUCIJE U BiH
Obrazovne institucije Rijaseta Islamske zajednice su: Fakultet islamskih nauka, Islamske
pedagoške akademije i medrese.
Fakultet islamskih nauka je smješten u Sarajevu. Islamske pedagoške akademije su u: Zenica i
Bihać. Medrese su u: Sarajevu, Visokom, Travniku, Cazinu, Mostaru i Tuzli.
14. PETI ISLAMSKI ŠART
Hadždž je peti islamski šart i stroga islamska dužnost za muslimana-ku koji je pametan,
punoljetan, zdrav, slobodan i koji ima imovinu potrebnu za to. Allah dž.š. kaže:
„Ljudi su dužni u ime Allaha,ako su u stanju, hodočastiti Kabu.“
Ko nije zdrav a ima sredstva dužan je umjesto sebe poslati bedela, koji će zanijetiti hadždž za
onoga koga zamjenjuje. Farzovi hadždža su:
- Tavafu-z-zijare,
- Ihram,
- Stajanje na Arefatu (vukuf).
Ihram je nijjet kojim hodočasnik stupa u hadžske obrede i tom prilikom se oblače dva bijela
čaršafa poslije kojih se klanjaju 2 rekata i uči telbijja koja glasi: „Lebbejkellahumme lebbejk.
Lebbejke la šerike leke lebbejk. Innel hamde ve-n-ni'mete leke ve-l-mulke la šerike lek.“
Tavafu-z-zijare je obilazak oko Ka'be 7 puta pri dolasku u Mekku.
Arefat je mjesto kod Mekke gdje se 9. zu-l-hidždžeta stoji i u podnevskom vremenu klanjaju
podne i ikindija, a po zalasku sunca se ide na Muzdelifu. Bez Arefata nema hadždža.
Vadžibi hadždž su:
- Boravak na Muzdelifi,
- Sa'j između Saffe i Merve,
66
- Remj – bacanje kamenčića na Mini,
- Tavafu-l-veda – oproštajni tavaf,
- Brijanje, šišanje, i rezanje noktiju.
Sunneti hadždža su:
- prilikom oblačenja ihrama na Mikatu klanjati 2 rekata nafile,
- okupati se na Mikatu,
- učiti telbijju,
- izdašnije dijeliti milostinju.
Hadždža ima tri vrste: IFRAD, KIRAN I TEMETTU zavisno od toga dali obavljamo samo
hadždž ili se obavlja i umra pri tome.
15. VAKUFI
Vakuf je posebna vrsta ibadeta (ibadeti malijje) koja se ispoljava kroz zavještanje
(uvakufljenje) imovine u dobrotvorne svrhe. Muhammed a.s. i poslanici prije njega su
uvakufljavali svoju imovinu. Primjere ovoga vidimo u tome da je Ibrahim a.s. sa sinom
Ismailom a.s. sagradio Kabu, Sulejman a.s. je sagradio Bejtu-l-makdis u Kudusu
(Jerusalemu),a Muhammed a.s. je sagradio džamiju u Medini i Kubau i uvakufio svu svoju
imovinu (7 voćnjaka u Medini i okolini) u čemu su ga slijedili mnogi ashabi.
Na vakufima je zapravo počivala islamska civilizacija.
Pored čisto vjerskih vakufa (džamije, medrese, biblioteke) značajni su takozvani komunalni
vakufi (ustanove), a to su: hamami, česme, putevi, musafirhane, vodovodi, groblja, bezistani,
pekare, mlinovi itd.
16. VAKUFI U BiH
Mnogobrojni su vakufi u BiH ostavljeni kako od Turaka tako i od naših vakifa.

Najpoznatiji su:Gazi Husrev-begov vakuf u Sarajevu (džamija, medresa, biblioteka, bezistan),
Ferhat-begov vakuf u Banjoj Luci (Ferhadija džamija), Behram-begov vakuf u Tuzli
(medresa), Karađoz-begov vakuf u Mostaru (medresa), Elči Ibrahim-pašin vakuf (medresa u
Travniku), Sulejmanijja džamija u Travniku, Careva džamija u Sarajevu itd.
Mnogobrojni vakufi po BiH su omogućili egzistenciju islama u našim krajevima.
Nacionalizacijom vakufske imovine država je oduzela mnogobrojne nekretnine Islamske
zajednice u BiH.
Ponovnim vraćanjem u posjed mnogo bi ojačala Islamska zajednica.
O vakufskoj imovini se danas brine Vakufska direkcija čije je sjedište u Sarajevu.
17. OPASNI POROCI
DROGA
Droga je najveće zlo savremenog doba. Ona razara kako pojedinca tako i društvo. U svijetu se
troše ogromne sume novca na suzbijanju ovog zla, ali i pored toga sve je više ovisnika o njoj.
Najbolja prevencija protiv droge i drugih zala je iskrena vjera kojom treba zadojiti naše mlade
kako bi se sačuvali od ovog i sličnog zla. Kur'an poručuje:
„Ne bacajte se svojim rukama u propast.“
Oni koji žele sebi dobro slijediće Kur'anske savjete, pazeći na svoje evlade da se ne bi družili
sa onima koji konzumiraju ovo zlo. Načini da se sačuvamo, između ostalog, mogu biti i
sportski klubovi kako bi svoju energiju usmjerili u korisne aktivnosti.
67
ALKOHOL
Alkohol je, također, veliko zlo koje šteti pojedincu i zajednici. Allah dž.š. kaže:
„O vjernici, vino, kocka, kumiri i srelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo, zato se
toga klonite da bi ste postigli što želite.“
Muhammed a.s. je mnogo govorio o ovom zlu kako bi ljude spasio od ove pošasti koja je bila
i tada, a i danas se raširila na sve strane, pa je tako jednom prilikom Muhammed a.s. rekao:
„Alkohol je majka svih zala.“
Muhammed a.s. je prokleo deset osoba koje su u vezi sa alkoholom:
1. onog ko ga proizvodi,
2. kome se proizvodi,
3. ko ga pije,
4. ko ga donosi,
5. kome se donosi,
6. ko ga toči,
7. ko ga prodaje,
8. ko se njegovim novcem hrani,
9. ko ga kupuje i
10. kome se kupuje.
Alkohol izobličava ljudsku ličnost, unosi siromaštvo i svađu u porodicu i društvo i udaljava
čovjeka od Božije milosti jer alkoholičar ne izvršava farze i gubi vjeru kada pije.
DUHAN
Duhan je štetan po zdravlje ljudi, a čovjeku je Allah dž.š. zabranio sve što mu šteti.
„Ne bacajte sami sebe u propast.“ poručuje nam Kur'an i tako bez sumlje zabranjuje duhan jer
šteti insanu po zdravlje i po novac koji se tako rasipa.
Medicina je utvrdila da mnoge bolesti prouzrokuje pušenje duhana.
Interesantna je priča o starcu koji je trgovcima duhanom rekao pred okupljenim ljudima:
„Ko puši duhan sigurno neće ostariti, kuća mu neće biti pokradena, a neće ga ujesti ni najljući
pas.“ Trgovci su likovali zbog ovog dok starac nije pojasnio:
„Duhan neće čovjeku dozvoliti da ostari jer ga u mladosti nagriza pa će ga brzo uništiti.
Lopovi ne smiju prići njegovoj kući zbog kašlja pa ga neće ni pokrasti.
Pas ga neće ujesti jer mu je duhan dodijelio štap kojim se poštapa idući.“
Trgovci pokunjeni napustiše selo.
NEMORAL
Islam zabranjuje svaku vrstu nemorala, a posebno blud – nezakoniti seksualni odnosi.
Allah dž.š. kaže: „I nemojte se ni približavati bludu.“
Muhammed a.s. je rekao: „Onaj ko čini blud, u momentu kad ga čini nije vjernik.“
Ko bludniči, iman ga napusti pa ako se pokaje i prođe toga iman mu se vrati.
Prostitucijom se narušavaju odnosi među ljudima, podriva se sistem porijekla i loze i postoje
potencijalne opasnosti od mnogobrojnih bolesti koje su rezultat bluda. Imami Ahmed kaže:
„Ništa nakon ubistva nije teži grijeh od bluda.“
Naređeno nam je da spustimo pogled jer je to prvi korak ka bludu. Danas je mnogo bludnih
scena na televiziji, u štampi itd. i to sve moramo imati na umu ako hoćemo da se sačuvamo od
ovog zla. Ako zapadnemo u blud onda smo već kandidati za jednu od ovosvjetskih kazni koje
bi se primjenile da je šerijat na snazi u BiH. Te kazne ili haddovi su:
bičevanje momka i djevojke (100 udaraca) ili kamenovanje oženjenog i udate.
68
Ako se ova bolest raširi onda preostaje samo uništenje tog naroda. U bludne radnje spada i
pošast savremenog svijeta koje su mnoge zemlje legalizovale, to su homoseksualizam i
zoofilija (općenje sa životinjama). Lutov narod je uništen do temelja zbog homoseksualizma
kao opomena budućim generacijama koje bi se drznule da uplove u ove grešne vode.
NOVI OBLICI IDOLATRIJE
Idolatrija znači klanjati se nekom idolu. Prije su ljudi obožavali životinje, kipove, vatru,
nebeska tijela itd. Danas čovjek obožava sve to a najviše sebe i druge ljude bilo žive ili pak
mrtve. Pored ovoga se najviše obožavaju strasti kojima se nastoji udovoljiti na bilo koji način.
Allah dž.š. kaže u Kur'anu: „A njih smijeniše zli potomci koji molitvu napustiše i za
požudama pođoše, oni će sigurno zlo proći.“
18. DUŽNOSTI PREMA ISLAMSKOJ ZAJEDNICI
Dužnosti prema islamskoj zajednici (džematu) su: po mugućnosti klanjati 5 dnevnih namaza,
džumu, bajram i teravih namaz u džematu, učestovati na islamskim svečanostima, slušati
predavanja i vazove, pomagati rad islamske zajednice (članstvom u islamskoj zajednici),
brinuti se da se svi pripadnici odgajaju u islamu.
Muhammed a.s. je rekao: „Ko se ne brine o potrebama zajednice (džemata), taj joj i ne
pripada.“
19. DUŽNOSTI MUSLIMANA PREMA DOMOVINI
Domovina je zemlja u kojoj smo rođeni i u kojoj živimo, pa prema njoj imamo i dužnosti koje
se otprilike ogledaju u tome da je volimo i branimo od neprijatelja, da poštujemo njene
zakone i da izvršavamo svoje obaveze prema njoj, da ispunjavamo svoje građanske dužnosti,
da radimo na njenom ugledu i prosperitetu, da naučimo svoju djecu ljubavi prema domovini,
da gajimo i širimo pošten odnos prema svima. Muhammed a.s. je rekao:
„Ljubav prema domovini je dio imana.“
ELEM NEŠRAHLEKE SADREK. VE-D-DUHA. VE-L-LEJLI IZA SEDŽA.
VEVEDA'NA 'ANKE VIZREK. MA VEDDE'AKE RABBUKE VE MA KALA.
EL-LEZI ENKADA ZAHREK. VE LE-L-AHIRETU HAJRUN LEKE MINE-L-
VE REFE'NA LEKE ZIKREK. ULA.
FE INNE ME'A-L-'USRI JUSRA. VELE SEVFE JU'TIKE RABBUKE FETERDA.
INNE ME'A-L-'USRI JUSRA. ELEM JEDŽIDKE JETIMEN FE AVA.
FEIZA FERAGTE FENSAB. VE VEDŽEDEKE DALLEN FEHEDA.
VE IZA RABBIKE FERGAB. VE VEDŽEDEKE 'AILEN FE AGNA.
FE EMME-L-JETIME FE LA TAKHER.
VE EMME-S-SA'ILE FE LA TENHER.
VE EMMA BINI'METI RABBIKE FE HADDIS.
69
1. VJERA KAO ČOVJEKOVA PRIROĐENA POTREBA
Kada pogledamo čovjeka sa vjerskog gledišta, vjera nam se čini njegovo prirodno svojstvo,
koje se ne može od njega rastaviti. O tome nas uči povijest, jer nije do sada poznat ni jedan
narod bez vjere. Čovjek koji ispovijeda vjeru za njega su život i vjera jedno i radije bi dao
život nego vjeru, jer je u vjeri odgojen i ona mu je prirođeni osjećaj.
Ovo je dar Božiji čovjeku zbog koga su širom Zemlje rasute razne bogomolje, pa narodi koji
su zalutali sa pravog puta zbog čuvstva vjere su počeli obožavati razne predmete i pojave.
Čovjek bi mogao spoznati Boga i bez Božije objave, ali bez nje bi većinom lutao. Vjera je
potrebna čovjeku jer bi mnoga pitanja koja ga interesuju ostala bez odgovora da nije vjere.
Od početka ljudskog roda pa do danas svaki je narod imao vjeru što je najbolji dokaz da je
ona potrebna ljudima. Vjera je prirodna potreba i s toga se nameću mnoga pitanja kao:
Šta sam? Odakle sam došao? Kuda idem? Šta će biti sa ljudima poslije? itd.
Kao što je potrebna hrana tijelu tako je i našoj duši potrebna hrana duševna a to je vjera.
Niko nije potpuno bez vjere, a u prilog tome ide da je i samo poricanje vjere bavljenje vjerom.
Od postanka su ljudi priznavali da je moral najnužnija ljudska potreba te da su sva društva do
sada propadala jedino zbog nemorala odnosno kršenja vjerskih istina. Svako se dijete rađa u
prirodnoj vjeri islamu, a onda ga roditelji usmjere pa bude pripadnik neke druge vjere.
2. OBJAVLJENE VJERE I SAVREMENO DOBA
Istinita i prava vjera je jedino objavljena vjera, koju je Bog preko svojih odabranika,
pejgambera, objavio ljudima. Objavljena vjera je jedna a to je islam kojeg je Bog objavljivao
ljudima po potrebi preko svojih poslanika. Naše znanje o tome se zasniva na Kur'anu i sve što
je do sada objavljeno prijašnjim poslanicima je u suštini sadržano u Kur'anu, a sve što je
vremenom iskrivljeno odbačeno je posljednjom objavom.
Danas vidimo objavljenu vjeru u tri oblika ili tri vjere: Jevrejstvo, Kršćanstvo i Islam.
Jevreji priznaju sve predhodne objave i poslanike izuzev Isaa a.s. i Muhammeda a.s.
Uglavnom se drže Musaove (Mojsijeve) objave.
Kršćani vjeruju u sve poslanike osim Muhammeda a.s. i drže se Isaove a.s. objave.
Muslimani vjeruju u sve poslanike i drže se posljednje objave Kur'ana. Prve dvije vjere su se
udaljile od same objave pa ih danas ne bi mogli poznati ni njihovi vjerovjesnici.
Ipak ima mnogo stvari u kojima se slažu, a osnovno je da su sve tri ove vjere monoteističke,
zasnivaju se na Božijem jedinstvu ali se razlikuju u tumačenju i shvatanju Božijeg jedinstva.
3. IDEOLOGIJE I ZASTRANJIVANJA
Ideologija je nauka o idejama, što bi značilo cjelokupni misaoni i duhovni život jedne epohe.
Filozofi su znali da izvanredno promišljaju svijet, ali je njihova moć da grade bolje pokazala
katastrofalne rezultate. Niče (filozof) se optužuje za rađanje nacizma, a Marks za
jednopartijske sisteme. Čovjek je sintetičko biće sastavljeno od duha i materije pa je
nemoguće rastaviti osnovne sklonosti tijela i duha. Marksovo odbacivanje Boga je stvorilo
socijalizam i komunizam i te su ideologije one koje su najviše unesrećile čovječanstvo i
prouzrokovale milijune ubijenih radi svojih ideja.
Sekularizam marginalizuje vjeru i odvaja je od države. Ova ideologija je indiferentna prema
vjeri te nastoji ostvariti ljudsko blagostanje isključivo putem razuma i nauke.
71
Međutim, i čovjek se od religije, koja slavi Boga, okrenuo pseudoreligiji, koja slavi čovjeka i
ona je sasvim ravnodušna prema Bogu. Ljudi nisu prestali da se klanjaju lažnim božanstvima,
a najveće lažno božanstvo danas je država, odnosno nacija koja je sebi dala ovlasti koje
vjernici daju Bogu.
Nacionalizam je pokret nacionalne isključivosti i homogenizacije u kome se vlastita nacija ne
kritički pozitivno vrednuje, veliča, i nastoji vlastite interese, stvarne ili pretpostavljene,
ostvariti na račun i štetu druge nacije. Nju vodi deviza „cilj opravdava sredstvo“ te je sasvim
opravdana mogućnost brutalne prinude kroz policiju, vojsku i sl. pa se danas ljudi najviše boje
onoga što je o njima saznano, a što se može iskoristiti protiv njih.
Eliminacijom svetog i inverzijom vrijednosti, moderni čovjek je sam sebi proizveo
mnogobrojna sujevjerja. Njegovi duhovni sadržaji postali su: horoskopi, alkoholiziranje,
drogiranje, osjećaji apsurda i ništavila i drugi idoli koji se propagiraju štampom, televizijom i
drugim medijima.
4. ČOVJEK I VJERA DANAS
Vjera (din) je izvedena iz glagolske osnove d j n (dane) što znači: posuditi, dati u zajam, biti
dužnik. Prema tome, čovjek je dužnik onome ko ga je stvorio, onome ko ga je iz nepostojanja
uveo u postojanje na što aludira ajet o Ugovoru. Čovjek zna da vraćanje tog duga može biti
samo predanošću i pokornošću svome Stvoritelju.
Razum je najveći dar čovjeku ali zbog mogućnosti uzdizanja i oholosti razumu treba vodič –
Božanska uputa. Samo spoj razuma i objave donosi sreću i prosperitet.
Samo naukom, bez vjere, se ne može postići sreća jer se nauka može zloupotrijebiti i donijeti
nesreću čovjeku. Velika većina ljudi danas se odrekla vjere u Boga okrenuvši se materijalnom
prosperitetu koji će bez vjere na kraju krajeva uništiti sve oko sebe. Allah dž.š. kaže:
„Pa ako ti se ne odazovu onda znaj da se oni povode jedino za strastima svojim.“
„A zar je iko gore zalutao od onoga koji slijedi strast svoju, a ne Allahovu uputu?
Allah doista neće ukazati na pravi put narodu koji sam sebi nepravdu čini.“
5. PREVOĐENJE KUR'ANA KOD NAS
Kur'an je kod nas više puta preveden. Prvi prijevod pojavio se u Beogradu 1895. godine sa
francuskog jezika i prevodilac je bio Mićo Ljubibratić.
U Sarajevu se pojavio prijevod 1936. godine od Džemaludina Čauševića i Muhameda Pandže.
U Mostaru je izašao prijevod Ali Rize Karabega 1937. godine.
Orijentalni institut je izdao prijevod Kur'ana od Besima Korkuta 1977. godine.
Mustafa Mlivo je preveo Kur'an u Bugojnu 1994. godine.
Dr. Enes Karić je preveo Kur'an 1995. godine. Pored ovih prijevoda Šukrija Alagić i
Abdurahman Hukić su preveli po nekoliko džuzeva, a Fakultet Islamskih nauka u Sarajevu
uradio je prijevod i Tefsir Kur'ana od Sejjida Kutba.
6. HADIS KAO ŠERIJATSKI IZVOR I NAJPOZNATIJE ZBIRKE HADISA

Hadis je drugi izvor šerijata. Na temelju Hadisa kao i Kur'ana možemo zaključiti da je nešto
farz, haram, mendub, mekruh itd. Na hadisu se zasnivaju mnogi vjerski propisi pa tako znamo
kako klanjati, kako zekat davati, postiti, hadždž obaviti itd. Bez hadisa ne bi mogli obaviti
nijedan vjerski propis, pa razdvajati Kur'an i Hadis svjesno znači razdvajati tijelo i dušu što je
nemoguće. Zato moramo izučavati i jedno i drugo. Hadis učimo iz najpoznatiji zbirki a to su:
72
Buharijina zbirka, Muslimova zbirka, Tirmizijina zbirka, Nesaijina zbirka, zbirka Ibn Madže i
zbirka Ebu Davuda. Najpoznatije zbirke su zbirke Buharije i Muslima.
Buharija je nakon stroge selekcije u svoju zbirku uvrstio od 600 000 hadisa samo 7 000, a
Muslim od 300 000 samo 12 000 hadisa.
Poslije Kur'ana, ove dvije zbirke uživaju najveće poštovanje kod muslimana.
7. IZBOR AJETA I ANALIZA SLIJEDEĆIH TEMA NA TEMELJU KUR'ANA
- VJEROVANJE U ALLAHA DŽ.Š.
Allah dž.š. kaže: „Reci! Zar da za zaštitnika uzmem nekog drugog osim Allaha, Stvoritelja
nebesa i Zemlje. On hrani, a Njega niko ne hrani. Reci! Meni je naređeno da budem prvi
među onima koji se pokoravaju i nikako ne budi od onih koji Mu druge ravnim smatraju.“
(El-En'am 14)
„A ako ih zapitaš ko ih je stvorio, sigurno će reći Allah – pa kuda se onda odmeću?“
(Ez-Zuhruf 87)
„Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: Nema Boga osim
Mene, zato Mene obožavajte.“ (El-Enbija 25)
„O vjernici, vjerujte u Allaha, i u poslanika Njegova, i u Knjigu koju On Poslaniku Svome
objavljuje, i u Knjigu koju je objavio prije, a onaj ko ne bude vjerovao u Allaha i u meleke
Njegove i u poslanike Njegove i u onaj svijet – daleko je zalutao.“ (En-Nisa 136)
„Zašto da se ne klanjam onome koji me je stvorio, a Njemu ćete se vratiti.“ (Ja-sin 22)
- MELEKI
Allah dž.š. kaže: „Poslanik vjeruje u ono što mu se objavljuje od Gospodara njegova, i
vjernici – svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i Knjige Njegove i poslanike Njegove.“
(El-Bekare 285)
„Hvaljen neka je Allah, Stvoritelj nebesa i Zemlje koji meleke sa po dva, tri i četiri krila, čini
izaslanicima, On onome što stvara dodaje što hoće, On uistinu sve može.“ (Fatir 1)
„Svakome od nas mjesto je određeno, mi smo u redove poredani, i samo Njega hvalimo.“
(Es-Saffat 164 – 166)
„On vam neće narediti da meleke i vjerovjesnike bogovima smatrate. Zar da vam naredi da
budete nevjernici, nakon što ste postali muslimani.“ (Ali Imran 80)
„A nad vama bdiju čuvari, kod nas cijenjeni pisari koji znaju ono što radite.“ (Infitar 10)
- OBJAVE
Allah dž.š. kaže: „I prije tebe smo samo ljude slali kojima smo objavljivali.“ (El-Enbija 7)
„On vam propisuje u vjeri isto ono što je propisano Nuhu i ono što objavljujemo tebi i ono što
smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau; Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte.“
(Eš-Šura 13)
„I prije tebe smo poslanike slali i žene i porod im davali.“ (Er-R'ad 38)
„On tajne zna i On tajne Svoje ne otkriva nikome, osim onome koga On za poslanika
odabere.“ (El-Džinn 26 – 27)
„Neke od tih poslanika odlikovali smo više nego druge. S nekim je od njih Allah govorio, a
neke je za više stepene uzdigao. A Isau sinu Merjeminu, jasne smo dokaze dali i Džibrilom ga
podržali.“ (El-Bekare 253)
73
- POSLANICI
Allah dž.š. kaže: „Svaki narod je imao poslanika.“ (Junus 47)

„Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici su strogi prema nevjernicima, a
samilosni među sobom.“ (Feth 29)
„I spomeni u knjizi Ismaila! On je ispunjavao dato obećanje i bio poslanik, vjerovjesnik.“
(Merjem 54)
„Mi smo te poslali svim ljudima da radosne vijesti donosiš i da opominješ, ali većina ljudi
ne zna.“ (Es-Sebe' 28)
„Neka je uzvišen Onaj koji robu Svome objavljuje Kur'an da bi svim svjetovima bio
opomena.“ (El-Furkan 1)
- PROŽIVLJENJE
Allah dž.š. kaže: „I u rog će se puhnuti i umrijeti će oni na nebesima i oni na Zemlji, ostat će
samo oni koje bude Allah odabrao, poslije će se u rog drugi put puhniti i oni će, odjednom,
ustati i čekati.“ (Ez-Zumer 68)
„Allah šalje vjetrove koji pokreću oblake, a Mi ih onda u mrtve predjele upravljamo i njima
zemlju oživljavamo koja je mrtva bila, takvo će biti oživljenje.“ (Fatir 9)
„Reci: I drevni i kasniji, u određeno vrijeme jednog određenog dana bit će sakupljeni.“
(El-Vaki'ah 49 – 50)
„Onako kako smo ih prvi puta iz ničega stvorili, tako ćemo ih ponovo iz ništa stvoriti.“
(El-Enbija 104)
„Ma gdje bili Allah će vas sve sabrati, Allah zaista sve može.“ (El-Bekare 148)
- SUDNJI DAN
Allah dž.š. kaže: „Čas oživljenja će sigurno doći, od svakoga ga tajim.“ (Ta-Ha 15)
„Zar oni o onom svijetu da što znaju? Ništa! Oni u njega sumnjaju, oni su slijepi prema
njemu.“ (En-Neml 66)
„Gospodaru moj oprosti meni, i mojim roditeljima i svim vjernicima – na Dan kada se bude
polagao račun.“ (Ibrahim 41)
„Bit će to naporan dan nevjernicima, neće biti lahak.“ (El-Muddessir 9 – 10)
„Kako ćete se, ako ostanete nevjernici, sačuvati Dana koji će djecu sijedom učiniti? Nebo će
se toga dana rascijepiti, prijetnja Njegova će se ispuniti.“ (El-Muzzemmil 17 – 18)
- DŽENNET I DŽEHENNEM
Allah dž.š. kaže: „I svaki od vas će do njega stići! Gospodar tvoj se sigurno tako obavezao.“
(Merjem 71)
„Oni koji budu lica okrenutih zemlji, u Džehennem vučeni bit će, u najgorem položaju i u
najvećoj nevolji.“ (El-Furkan 34)
„Na dan kada upitamo Džehennem: Jesi li se napunio? On će odgovoriti: Ima li još?“ (Kaf 30)
„I niko ne zna kakve ih kao nagrada za ono što su učinili skrivene radosti čekaju.“
(Sedžda 17)
„I stanovnici vatre dozivaće stanovnike Dženneta: Prolijte na nas vode ili nešto od onoga
čime vas je Allah obdario! A oni će reći: Allah je to dvoje nevjernicima zabranio.“
(El-Ea'raf 50)
74
- NAMAZ
Allah dž.š. kaže: „I obavljaj namaz da Me se sjećaš.“ (Ta-Ha 14)

„U strpljenju i namazu tražite pomoć od Allaha.“ (El-Bekare 46)
„Budite ustrajni u obavljanju namaza a naročito srednjeg namaza.“ (El-Bekare 238)
„Pa su iza njih došli naraštaji koji su ostavljali namaz i slijedili strasti. Oni će kao kaznu zlo
sresti.“ (Merjem 59)
„Uistinu je postigao spas onaj ko se očisti i spominje ime svoga Gospodara i klanja namaz.“
(El-E'ala 14 – 15)
- NAUKA
Allah dž.š. kaže: „Čitaj u ime Gospodara svoga koji stvara, stvara čovjeka od ugruška.“
(Al-'Alek 1 – 2)
„Allah svjedoči da nema drugog Boga osim Njega, a meleki i učeni – i da On postupa
pravedno. Nema Boga osim Njega, Silnog i Mudrog.“ (Ali Imran 18)
„To su primjeri koje Mi navodimo ljudima, ali ih samo učeni shvataju.“ (El-'Ankebut 43)
„Reci! Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku
primaju.“ (Ez-Zumer 9)
„Da smo slušali ili razmišljali, ne bi smo među stanovnicima Džehennema bili.“ (El-Mulk 10)
- DOBROČINSTVO
Allah dž.š. kaže: „A vi se potrudite da druge, čineći dobra djela pretečete.“ (El-Bekare 148)
„Požurite prema oproštenju vašeg Gospodara i Džennetu čija je širina kao nebesa i zemlja,
pripremljenom za bogobojazne.“ (Ali Imran 133)
„One koji se budu zbog nas borili, Mi ćemo sigurno putevima koji nam vode uputiti, a Allah
je, zaista, na strani onih koji dobra djela čine.“ (El-'Ankebut 69)
„Onaj koji bude uradio koliko trun dobra – vidjet će ga.“ (Ez-Zilzal 7)
„A ono što od imetka drugima date – Allah, sigurno zna za to.“ (El-Bekare 273)
- DIJELJENJE IMETKA
Allah dž.š. kaže: „Onaj koji dobro čini – sebi ga čini.“ (El-Džasije 15)
„Što god vi udijelite – On će to nadoknaditi.“ (Es-Sebe' 39)
„Neka imućan prema bogatstvu svome troši, a onaj koje u oskudici – prema tome koliko mu
je Allah dao, jer Allah nikog ne zadužuje više nego što mu je dao.“ (Et-Talak 7)
„O vjernici, udijelite dio od onoga čime vas Mi darujemo, prije nego što dođe Dan kada neće
biti ni otkupa, ni prijateljstva ni posredništva. A nevjernici sami sebi čine nepravdu.“
(El-Bekare 254)
„Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu liče na onoga koji posije zrno iz koga nikne
sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna, a Allah će onome kome hoće dati i više.
Allah je neizmjerno dobar i sve zna.“ (El-Bekare 261)
8. BRAK U ISLAMU
Muhammed a.s. je rekao: „Brak je moj sunnet, pa ko bude bježao od mog sunneta, taj bježi i
od mene.“ Allah dž.š. je rekao: „Jedan od Njegovih znakova je što je On stvorio za vas
supruge da bi se smirili uz njih i dao je među vama ljubav i milosrđe.“
75
Značaj braka je u:
- produžavanje ljudske vrste,
- zaštita morala,
- društveno-ekonomskoj sugurnosti,
- odgoju i izdržavanju djece.
Muhammed a.s. je rekao da se žena uzima radi ljepote, roda, bogatstva, i radi vjere pa je na
kraju hadisa rekao da ih uzimamo prvenstveno radi vjere. Ovo važi i suprotno. Kad se dvoje
dogovore za brak, prethodno utvrdivši da nema bračnih smetnji, onda trebaju da prije
konzumiranja braka obave vjenčanje kod matičara i nadležnog imama uz prisustvo svjedoka.
Kada se uzme dvoje mladih onda preuzimaju i određene međusobne dužnosti koje trebaju
ispunjavati i sva značajnija pitanja rješavati dogovorom.
Moraju biti svjesni da je prednost dana mužu zbog izdržavanja žene, ali i Božije naredbe da sa
ženama postupamo na najljepši način.
U braku je potrebno imati puno sabura jer se brzopletošću događaju mnogi nasporazumi pa
vrlo često i razvod bračnih drugova, što je Allahu najmrže djelo iako je to u principu
dozvoljeno.
9. PORODICA U ISLAMU
Allah dž.š. kaže: „O vjernici čuvajte sebe i svoje porodice od vatre čije će gorivo ljudi i
kamenje biti.“ Iz bračne veze nastaje porodica koju prvo sačinavaju muž i žena, a kasnije i
djeca, dok porodicu u širem smislu sačinjavaju i njihovi rođaci. Muhammed a.s. je kazao:
„Svijet i sve stvari na svijetu imaju svoju vrijednost, ali vrijedna i savjesna žena – domaćica
ima najveću vrijednost.“
Naravno, žena je pastir u kući muža i biće pitana za svoje stado.
Društvena zajednica se temelji na porodici, pa ako je ona zdrava, stabilna, zdravo je i društvo.
Poznata je izreka: „Kuća ne stoji na zemlji nego na ženi.“
Idealna porodica bi bila ona u kojoj se ispunjavaju dužnosti prvenstveno prema Bogu pa onda
ostale dužnosti. Allah dž.š. nas uči da Ga molimo ovom dovom: „Naš Gospodaru, podari nam
u našim suprugama i potomcima radost i učini nas predvodnicima muttekija.“
RABBENA HEBLENA MIN EZVADŽINA VE ZURRIJJATINA KURRETE
E'AJUNIN VEDŽ'ALNA LI-L-MUTTEKINE IMAMA.
Naravno uz ovu dovu je potreban i naš trud da ostvarimo sreću na ovom svijetu ali
prvenstveno da kao porodica zaslužimo ahiretsku sreću ulaskom svih članova porodice u
Džennet gdje će svi članovi porodice biti zajedno ako su vjernici.
10. ODGAJANJE DJECE
Djeca su ukras ovoga svijeta. Svako se dijete rodi islamu prilagodive prirode pa ga onda
roditelji učine jevrejem, kršćaninom ili vatropoklonikom.
Naša je prednost u tome što su sve duše u Ezelu priznale Boga za Gospodara i što su to
donijele sa sobom na ovaj svijet. Muhammed a.s. kaže:
„Roditelj je obavezan prema djetetu: da mu da lijepo ime, da ga lijepo odgoji, da ga poduči
pismenosti, plivanju i ratnim vještinama, da ga izdržava imovinom stečenom na halal način,
da ga oženi, odnosno uda, kada dođe vrijeme za to.“
Sa sedam godina dijete treba navikavati na namaz, a sa deset ih kazniti ako ne budu htjeli
klanjati. Prema djeci ne smijemo imati protekciju u bilo kom vidu. Allah dž.š. kaže:
„Onima koji su vjerovali i za kojima su se djeca njihova u vjerovanju povela, priključit ćemo
djecu njihovu, a djela njihova nećemo ni malo umanjiti – svaki čovjek je odgovoran za ono
što čini.“
76
11. KRIZE SAVREMENOG DOBA
Svijet je danas podijeljen na islamski i kršćanski, koji su međusobno neprijateljski raspoloženi

zbog straha od ekspanzije islama. Još od polovine 20. vijeka počelo je prisilno nametanje
zapadne kršćanske kulture i civilizacije cijelom svijetu (ideološka globalizacija).
Muhammed a.s. je rekao: „Sigurno ćete početi slijediti puteve onih prije vas, pedalj po pedalj,
lakat po lakat, pa kad bi oni ušli u gušterovu jazbinu i vi biste ušli za njima.“ Ashabi upitaše:
„A jesu li to židovi i kršćani?“ Poslanik odgovori: „A ko drugi:“
Islam je uzdrman iskušenjima i ratovima, ali ipak nije poražen. Naprotiv, on ponovo dolazi do
izražaja kada zapad potresaju mnogi socijalni, ekonomski, moralni i drugi problemi koji su
rezultat materijalističkog pogleda na svijet pa se javljaju mnogi pokreti tražeći alternativu.
To je jedino islam sa svojim vječnim i univerzalnim vrijednostima koji svijet može izvući iz
krize. U vrijeme nuklearnog naoružanja svi nesporazumi bi se trebali rješavati sporazumima,
a ne silom koja uvijek rađa silu i destrukciju svih vrijednosti.
Problem islamskog ummeta je u ne sprovođenju islamskog učenja, u razjedinjenosti koja
omogućava silnicima da zagospodare islamskim zemljama i njihovim dobrima.
U svijetu se plasira teza da je islam kriv za krize koje ga potresaju.
Svijet šuti o vjeri, pa mase koje to nedovoljno poznaju olako bacaju krivicu na vjeru, a izlaz je
u objektivnom informisanju i naučavanju vjere. Istina, pojedinci često zloupotrijebe vjeru u
svoje rušilačke svrhe misleći da će tako izaći iz krize u koju su zapali.
Ateizam nije još izgubio ni popularnost, niti je dobio masovnost zbog dugogodišnjeg
monopola nad religijom i naukom pa su još mnogobrojni intelektualci zadojeni ateizmom vrlo
moćni i utjecajni ljudi u svijetu. Ipak, danas imamo rastuće vjerovanje kod mnogih, ali i
rastuće nacionalizme koji napušteni totalitarizam zamjenjuje drugim pogubnijim i opasnijim
po manje zajednice poput naše u BiH. Nacionalizmi u Srbiji i Hrvatskoj su učinili mnoga zla
kako po nas bošnjake tako i prema samima sebi. Izlaz je u međusobnom uvažavanju i
komuniciranju i istinskom prezentiranju vjere kako vlastite tako i druge.
12. ČOVJEK I GRIJEH
Grijeh je zlo koje šteti duši, i čovjeku općenito, na oba svijeta.

Za sve nevolje koje nas snađu možemo zasigurno konstatovati da su rezultat grijeha.
Što je Adema a.s. izvelo iz Dženneta do grijeh. Šta je unesrećilo i proklelo Iblisa do grijeh
neposlušnosti Allahu dž.š. Šta je uzrok mnogobrojnih dunjalučkih kazni čovječanstvu do
grijeh. Muhammed a.s. kaže: „Ljudi neće biti uništeni sve dok sami ne zasluže kaznu.“
„Čovjek može biti lišen nafake zbog grijeha kojeg je počinio.“
„Kada se u nekom mjestu pojave kamata i blud Allah naredi da se ono uništi.“
Kaže 'Abdullah ibni Mes'ud Muhammed a.s. se okrenuo muhadžirima i rekao:
„O muhadžiri molim Allaha da ne doživite pet stvari:
- kada se u nekom narodu proširi nemoral i počne se javno činiti oni će biti pogođeni
kugom i bolestima koje njihovi preci nisu poznavali,
- kada ljudi počnu zakidati na vagi, bit će pogođeni sušnim godinama, teškim nedaćama
i nepravdama vladara,
- kada ljudi prestanu davati zekat na svoj imetak, bit će im uskraćena kiša i da nije
životinja, ne bi nikada pala,
- koji god narod raskine ugovor, Allah će dozvoliti da ih pokori neprijatelj iz drugog
naroda koji će im oduzeti ono što posjeduju,
- kada njihovi imami ne budu radili po Allahovoj Objavi, Kur'anu, Allah će ih okrenuti
jedne protiv drugih.
77
Allahov zakon je takav da se sa griješnicima kažnjavaju i dobri na dunjaluku zbog
indiferentnosti njihove prema grijehu. Zbog toga trebamo učiti ovu dovu:
RABBENA ZALEMNA ENFUSENA VE IN LEM TAGFIR LENA VE TERHAMNA
LENEKUNENNE MINE-L-HASIRIN. „Gospodaru naš sami smo sebi krivi, i ako nam Ti ne
oprostiš i ne smiluješ nam se, sigurno ćemo biti izgubljeni.“
Pored ovih još su mnoge posljedice grijeha kao:
- uskraćivanje znanja,
- uskraćivanje opskrbe,
- osjećaj samoće i gorčine u srcu,
- otuđenost od ljudi,
- kompliciranje života,
- grijesi slabe srce i tijelo,
- nemogućnost činjenja dobra,
- skraćivanje života i umanjivanje bereketa,
- umnožavanje grijeha,
- niskost u očima Rabba,
- izazivanje kletve Muhammeda a.s. i gubitak njegove dove,
- brisanje stida,
- izlazak iz okvira imana itd.
13. ISLAM – SVEOBUHVATNI NAČIN ŽIVOTA
Islam je sveobuhvatni način življenja i bavi se svim problemima i aktuelnostima i daje

odgovore na iste. Nekada daje detaljna uputstva, a nekada smjernice i principe prepuštajući
mudžtehidima razradu pojedinih slučajeva. Islam daje rješenja za sve segmente života od
vjere, politike, ekonomije, medicine, poljoprivrede, međunarodnih odnosa itd.
Zahtijeva pravično suđenje bez obzira koje je vjere osoba kojoj se sudi, koje je boje ili odnosa
prema nama. Ovakvu pravdu čovječanstvo nije zapamtilo.
Islam zabranjuje prisvajanje tuđeg imetka na nedozvoljen način sa bilo koje strane.
Uređuje međusobne odnose uspostavljajući pravdu na zemlji.
Daje savršen program ljudima na zemlji i omogućuje tako egzistenciju svih ljudi.
Obuhvata širok dijapazon oblasti koje se međusobno dopunjuju.
On nije samo obredoslovlje kako se često puta zna kazati.
Čak i sam pojam ibadeta obuhvata sve ono čime je Gospodar zadovoljan, pod uslovom da se
ne suprotstavlja Kur'anu i Sunnetu.
Prve generacije muslimana su pravilno shvatale islam pa ih je to dovelo da su bili na vrhuncu
u svim oblastima u prvim stoljećima od pojave islama.
Poslije dolazi period stagnacije i dekadencije zbog slijedećih uzroka:
- dominacija kršćana u Andaluziji i pad Bagdada 1258. godine,
- zatvaranje vrata idžtihada svodeći sav doprinos na komentarisanje prethodnika,
- dominacija materijalizma i ateizma kod ljudi koji su se time zadovoljili.
Očito je da Zapad radi suprotno interesu čovječanstva gomilajući naoružanje i trošeći
ogromna bogatstva na to dok milijarde ljudi gladuju, a mnogi umiru zbog siromaštva.
Ideološki kolonijalizam i okupacija muslimanske svijesti je opasnija od okupacije teritorija jer
je skriveni neprijatelj koji se nečujno uvlači u naše živote.
78
14. ISLAMSKO NASLIJEĐE I BAŠTINA
Orijentalno-islamska civilizacija je ostavila značajan trag u BiH. Donijela je jedan viši životni
standard (stanovanje, nošnja, jela) i prilagodila se potrebama čovjeka (arhitektura), donijela
nove potrošačke potrebe, razvila estetska osjećanja (cvijeće, zelenilo, voda, šadrvani).
Indikatori ovog porijekla su turcizmi u našem jeziku, nošnja, graditeljstvo i dr.
Cjelokupna kultura muslimana je prožeta duhom i regulativama islama.
U oblasti arhitekture je značajna gradnja kuća sa baštama, avlije zasađene cvijećem, zgrade
nisu ometale vidik jedna drugoj i one su na kosom terenu jedna drugu harmonično nadvisivale
a na ravnom terenu jedna drugoj je izmicala da bi svaka imala vidik. U slikarstvu i kiparstvu
je zapostavljeno oblikovanje živih bića što je rezultat islamske zabrane istog.
BiH je imala prije više stotina godina svoje književnike, filozofe, naučne radnike – priznate
stručnjake u teologiji, pravu, historiji, retorici. Veliki broj ih je radio u velikim carskim
sjedištima i pisao na turskom, arapskom i perzijskom jeziku.
Među njima je i istaknuti Hasan Kafija Pruščak koji je nakon školovanja u Istambulu vratio u
rodni Prusac i dao veliki doprinos na polju znanosti. Njegovi učenici su nastavili njegov rad, a
neki su postali čuveni muallimi, kadije, muftije, historičari i pjesnici. Značajan doprinos
kulturi BiH su doprinijeli mnogobrojni vakifi na kojima je počivala islamska cicilizacija.
Mnogobrojni vakifi su ostavljali svoja dobra za vjerske, kulturno-prosvjetne, komunalne,
humanitarne i druge ciljeve. Osnivač vakufa je osigurao sredstva za normalno funkcionisanje
svakoga vakufa a koristonosni objekti su doprinijeli procesu izgradnje gradova.
Podlogu islamskoj prosvjeti su davali mektebi i medrese širom BiH kao i mnogobrojni
književni klubovi u kojima se proučavala književna baština muslimana. Pored prepisivanja i
prevođenja javljaju se i mnogobrojna orginalna književna djela.
I danas većina starih gradova u našim krajevima po urbanističkim i arhitektonskim
karakteristikama ima jasno izraženu orjentalnu fizionomiju. Sačuvane su mnogobrojne
džamije, turbeta, bezistani i hamami, medrese i šadrvani, tvrđave i sahat kule, mostovi itd.
15. MUSLIMANI U BiH DANAS
Turci su u BiH vladali četiri stoljeća za koje vrijeme je mnogo učinjeno na napretku i
progresu. Bošnjaci su puno ratovali za samoodržanje na vlastitom tlu jer su bili okruženi
neprijateljima, i ta borba za opstanak i očuvanje vlastitog identiteta traje i dan danas.
Tokom 18 stoljeća Bošnjaci su izdržali tri velika rata sa Austrijom i Mlečanima a od
presudnog značaja je i rat 1737. godine pod Banjalukom gdje su Bošnjaci porazili veliku
Austrijsku vojsku jer im je car Karlo VI zaprijetio istrebljenjem ako ne ostave islam.
I posljednji rat je u BiH bio samo zato što smo muslimani kada je Karadžić zaprijetio u
skupštini da će Bošnjaci doživjeti istrebljenje, ali su muslimani ustali u odbranu zemlje i vjere
pa iako ne naoružani pod međunarodnom blokadom uspjeli su sačuvati Bosnu od agresora.
Oružana borba je ujedinila Bošnjake ali smo ubrzo sve to zaboravili pa postepeno slabimo
ekonomski i politički zbog međusobnog raslojavanja i zanemarivanja svoje vjere.
Mnogobrojne džamije su obnovljene, veliki broj je iznova sagrađen, proradile su medrese i
islamske akademije kao i Fakultet Islamskih nauka koji nam daje nadu da će islam u našoj
zemlji i pored pritiska opstati.
U BiH živi 48% muslimana (podaci iz 2000-te godine), a po popisu iz 1991. godine bilo je
43,5% muslimana.
79
16. ISLAM I MUSLIMANI U EVROPI
Muslimana ima širom Evrope i to:
- Bjelorusija 45 000 – 120 000 sa 5 džamija,

- Češka Republika 20 000 muslimana sa prvom džamijom u Brnu 1998. godine,
- Estonija 7 000 – 10 000 muslimana uglavnom Tatara,
- Hrvatska 57 000 muslimana,
- BiH 1 900 000 muslimana,
- Srbija (bez Kosova) 500 000 muslimana,
- Crna Gora 130 000 muslimana,
- Kosovo 1 750 000 muslimana,
- Makedonija 1 000 000 muslimana,
- Albanija 2 500 000 muslimana,
- Grčka 150 000 muslimana,
- Bugarska 1 000 000 muslimana,
- Rumunija 100 000 muslimana,
- Litvanija 6 000 muslimana,
- Poljska 40 000 muslimana,
- Ruska Federacija 20 328 000 muslimana,
- Ukrajina 400 000 muslimana;
ZAPADNA EVROPA:
- Austrija 339 000 muslimana. Vjeronauka u školama obavezna. U Beču postoji i

Islamska gimnazija,
- Belgija 370 000 muslimana,
- Danska 160 000 muslimana (2000 godine),
- Finska 30 000 muslimana,
- Francuska cifre se kreću od 3 000 000 – 6 000 000 muslimana a imaju od 1 300 do
1 500 džamija,
- Italija oko 700 000 muslimana,
- Nizozemska 730 000 muslimana i broj se stalno povećava,
- Norveška 100 000 muslimana,
- Njemačka – broj se kreće od 2 500 000 do 4 000 000 muslimana,
- Portugal 35 000 – 38 000 muslimana,
- Španija oko 350 000 muslimana,
- Švedska 463 000 muslimana (2003 godine),
- Švicarska 310 000 muslimana (2000 godine),
- Velika Britanija od 2 500 000 – 4 000 000 muslimana,
Iz priloženog se vidi da je broj muslimana u Evropi veliki i da se svake godine povećava.
80
17. ISLAM I MUSLIMANI U SVIJETU
Ukupan broj muslimana u svijetu je oko 1 407 867 217.

Navest ćemo nekoliko zemalja koje imaju najviše muslimana:
- Indonezija 203 568 721

- Pakistan 143 233 526
- Indija 140 000 000
- Bangladeš 110 702 648
- Turska 67 844 218
- Egipat 66 469 604
- Iran 65 956 477
- Nigerija 64 967 455
- Etiopija 31 806 324
- Alžir 31 632 384
Najmanje jedna trećina muslimana živi izvan prostora tradicionalne jezgre islamskog svijeta.
Gotovo da nema ni jedne zemlje u svijetu u kojoj ne žive muslimani.
Islamski svijet kako god ga odredili; povijesno, geografski ili kulturno civilizacijski danas
predstavlja najuzburkaniji dio zemaljske kugle i čovječanstva.
Kako nije odijeljen njegova uzburkana povijesna sudbina tiče se i svih drugih u svijetu.
Zapadne sile pokušavaju ovladati muslimanskim zemljama kako bi iskoristile njihova
bogatstva što im muslimanska razjedinjenost i uveliko omogućava.
Pod plaštom borbe protiv terorizma porobljavaju se islamske zemlje i vrše krvoprolića nad
nedužnim stanovništvom.
81

Program Za Mekteb I-VIII

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Program Za Mekteb I-VIII

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Program Za Mekteb I-VIII

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROGRAM

Kelime i šehadet glasi: „EŠHEDU EN LA ILAHE ILLALLAH, VE EŠHEDU ENNE

„RABBI JESSIR VE LA TU'ASSIR, RABBI TEMMIM BIL HAJR. AMIN!!!“

- AMENTU BILLAHI – Ja vjerujem u Allaha dž.š.,

EL-HAMDU LILLAHI RABBI-L-'ALEMIN.

Islam je vjera vanjske čistoće i unutrašnje čistoće.

Ulazimo u džamiju desnom nogom, a izlazimo lijevom. Pri ulasku učimo:

Pri izlasku iz kuće učimo:

11. DESNA RUKA/ NOGA I LIJEVA RUKA/ NOGA

12. DOVA PRILIKOM ULASKA I IZLASKA IZ KUPATILA

U WC se ulazi lijevom nogom i uči se ova dova:

13. PONAŠANJE ZA SOFROM

14. TEŠEHHUD – ET-TEHIJATU

ET-TEHIJATU LILLAHI VE-S-SALAVATU VE-T-TAJJIBATU,

ALLAHUMME SALLI 'ALA MUHAMMEDIN VE 'ALA ALI MUHAMMED

ALLAHUMME RABBENA ATINA FI-D-DUN-JA HASENETEN VE FI-L-'AHIRETI

ES-SELAMU 'ALEJKUM VE RAHMETULLAH (2 puta, na desnu i lijevu stranu)

KUL E'UZU BI RABBI-N-NAS. KUL E'UZU BI RABBI-L-FELEK.

KUL HUVELLAHU EHAD. TEBBET JEDA EBI LEHEBIV

Imanski šarti su:

Islamski šarti su:

3. PRVE TRI PRIPREME ZA NAMAZ

- Čistoća tijela, odjeće i mjesta gdje ćemo klanjati

4. PRVI ISLAMSKI ŠART

Prvi islamski šart je kelime i šehadet. Sastoji se iz dva dijela.

5. UREDNOST U OBLAČENJU I ODRŽAVANJU SEBE,

6. AKŠAMSKO VRIJEME I BORAVAK VANI

Ezan je poziv na zajednički namaz u džematu. Ezan glasi:

9. LJUBAV I POSLUŠNOST RODITELJIMA

10. LJUBAV PREMA BRAĆI I SESTRAMA

„Muslimani su braća.“ (Hadis)

11. ROĐENJE I DJETINJSTVO MUHAMMEDA A.S.

Muhammed a.s. je rođen 12. Rebi'u-l-evvela (20. aprila) 571. godine.

IZA DŽA'E NASRULLAHI VE-L- KUL JA EJJUHE-L-KAFIRUN.

INNA E'ATAJNA KE-L-KEVSER. ERE EJTE-L-LEZI JUKEZZIBU

1. PRVI IMANSKI ŠART

2. DRUGI ISLAMSKI ŠART

Islam nam nalaže da čuvamo zdravlje a kada se razbolimo da se liječimo.

PRETJERANO JELO I PIĆE

REKAT Sunneti (UČENJE)

REKAT Farzi (UČENJE)

SUN SUNNETI NIJJET:

REKAT Sun sunneti (UČENJE)

7. DOVA POSLIJE JELA

EL-HAMDU LILLAHI-L-LEZI KALE FI KITABIHIL KERIM.

10. DRUGE TRI PRIPREME ZA NAMAZ

- Na vrijeme klanjati / Namaska vremena

Vrijeme sabah-namaza je od pojave prave zore do pred izlazak sunca.

- Prema kibli se okrenuti / Kibla i Ka'ba

Ko klanja izvan Mekke okrenut će se u njenom pravcu. Ko je u Mekki okrenut će se prema

- Nijjet učiniti / Nijjet

Nijjet je čvrsta želja za stupanjem u namaz. Uslovi za ispravnost nijjeta su:

11. TREĆI ISLAMSKI ŠART

12. KINDIJA – NAMAZ

Ikindija-namaz ima osam rekata i to: četiri sunneta i četiri farza.

REKAT Sunneti (UČENJE)

REKAT Farzi (UČENJE)

„Uljepšaj svoje bajrame tekbirima, tehlilima, tahmidima, takdisima (veličanjem Allaha).“