1.

Istraži i napiši kako se Katolička Crkva koristi blagodatima informatizacije i

globalizacije za navještaj Evanđelja

Katolička crkva jedna je od mnogih koja je prepoznala vrijednosti informatizacije i

globalizacije za navještaj Evanđelja. Crkva je postala svjesna da komunikacija putem
Interneta označava novu komunikaciju, da omogućava drugačije načine
komuniciranja sa svijetom, ali da na ovaj način može još više osigurati prisutnost
Crkve u javnosti. Posebno se ovo odnosi na doticaj s mladim osobama čiji način
komunikacije u novije vrijeme gotovo isključivo se odvija putem Interneta.
Osim što na ovaj način lakše i brže može vjernicima omogućiti dostupnost vjerskih
sadržaja, informacija, te povezivanja unutar vjerske zajednice čak i u vrijeme kada
osobe nemaju vremena za svakodnevno posvećivanje vjerskim običajima. Naime, na
ovaj način svaki vjernik može, čak i onda kada fizički nije u mogućnosti doći u
Crkvu, dobiti potrebnu vjersku „podršku“. Osim toga, putem interneta Crkva puno
lakše moće uspostaviti kontakt sa osobama koje nisu vjernici, te šireći Evanđelje i
ukazujući na vrijednosti katoličkog nauka, širiti svoju riječ i među osobama koje do
sada nisu imale interesa za vjeru i katolički nauk.
Komunikacija putem Interneta i općenito putem društvenih mreža odlično je srestvo
za povezivanje, upoznavanje i komuniciranje te razvijanje solidarnosti na širim
globalnim razmjerima. Upravo sve četiri stvari vrijednosti su koje između ostalog gaji
i Katolička crkva. Putem stvorene virtualne globalne zajednice vrlo lako može
promicati sve navedene vrijednosti, a posebno povezivati i poticati ljude na
solidartnost te pomoć potrebitima. Istražujući globalnu zajednicu odnosno različite
vjerske institucije možemo zaključiti da su one, među njima i naša Katolička Crkva,
otvoreno prihvatile interenet. Postoji veliki broj vjerskih internetskih stranica, počevši
od Svete Stolice i njena web portala. Danas Katoličke biskupije i ustanove – župe,
sveučilišta, škole, redovničke zajednice, crkvene udruge – odvažno ulaze u taj
virtualni prostor jer u tim sredstvima Crkva prepoznaje pomoć i osobito vrijedno
„sredstvo za komuniciranje“ posebno sa djecom i nama mladima. Posebna je prednost
interneta i globalizacije za širenje Evanđelja to što može doći do svih vjernika
posebno misleći na one koji žive u područjima gdje možda nisu u mogućnosti doći u
Katoličku crkvu. Na ovaj način dio su naše katoličke zajednice i to je veliki učinak
koji su omogućili informatizacija i globalizacija u pogledu širenja i dostupnosti
sadržaja i nauka Evanđelja
Iz djela Dr.sc. Jure Strujića, Katolički bogoslovni fakultet u Splitu, „Internet u službi
crkvenog navještaja“ možemo sagledati sve prednosti i pitanja interneta za navještaj
Evanđelja:

Kako bi se prikazale mogućnosti koje internet nudi kao nove evangelizacijske putove,
u izlaganju se ističe nekoliko važnih poglavlja vezanih uz ovu temu:
1. Internet kao “evangelizacijska oglasna ploča” – Crkva je od početka nastanka
interneta spremno “bacila mreže” u novi digitalni prostor te je na svim razinama svog
postojanja putem web-a željela pokazati svoju prisutnost u svijetu, te i tako Kristovu
poruku prenositi svim ljudima. Slijedi kratka analiza i prikaz službenih mrežnih
stranica Crkve te prikaz crkvenog web prostora u Hrvatskoj. Osim mrežnih stranica
posebno se ističu katolički blog dnevnici, forumi, Facebook te papin Twitter i
Instagram kao specifi čni znakovi prisutnosti Crkve u digitalnom prostoru.
2. “Digitalni kontinent” kao novi prostor evangelizacije – internet postaje “nova
agora”, javni prostor okupljanja, sučeljavanja, razmjene duhovnih sadržaja. On nije
samo sredstvo komunikacije nego životni prostor u kojem se događa dinamična i
bogata raznolikost života mnogih, posebice mladih ljudi te ga se može promatrati kao
novootkriveni kontinent u koji je potrebno zakoračiti evanđeoskom porukom.
3. Crkva pred izazovima novih komunikacija – suočavanje s novim problemima i
opasnostima – razvoj novih medija donosi i različite oblike otuđenja, bijega od
stvarnih ljudi i odnosa, mogućnosti digitalnog zapostavljanja i osiromašenje pojedinih
naroda (digital divide), mediji su nerijetko u službi ateizacije i relativiziranja
duhovnih vrijednosti, u prostorima društvenih mreža zaživjela je “monokultura”,
“vulgariziranje ljudske spolnosti” “socijalno ponašanje” te se, kako ističe papa
Benedikt XVI., osjeća potreba “infoetike”, informacijskog “ekosustava”.
4. Interaktivnost i dvosmjernost komunikacije kao poziv na mijenjanje
evangelizacijskih oblika – ističe se izazov posebnog iskoraka Crkve u nove načine
evangelizacije te “novi forum” u koji i Crkva treba spremno zakoračiti, sposobna u
otvorenoj i argumentiranoj raspravi otvoriti nove evangelizacijske putove koji
uključuju: dvosmjernost komunikacije i sposobnost “slušanja” a ne samo poučavanja;
argumenta, a ne samo dogme.
5. Društvene mreže: evangelizacijske mogućnosti i izazovi – u ovom dijelu želi se
istaknuti fenomen novih oblika društvenosti, crkveni život kao oblik društvene mreže,
papinske poruke kroz zadnja desetljeća koje temu društvenih mreža stavljaju u prvi
plan te konkretizirati nove mogućnosti evangelizacije korištenjem digitalnih
društvenih mreža.
6. Mobilne aplikacije u službi evangelizacije – posebno se ističu konkretne
mogućnosti korištenja mnogobrojnih aplikacija za mobilne uređaje u informiranju,
katehezi, proučavanju Svetog pisma, priručnim molitvenicima te virtualnim
hodočašćima.
7. Otvorena pitanja i perspektive – u završnom dijelu dotiču se otvorena pitanja
vezana uz evangelizaciju u digitalnom prostoru kao što je pitanje molitve i religioznog
života unutar virtualnog svijeta, postojanje virtualnih crkvi u kojima se odvija
religiozna praksa i život, prijenosa liturgijskih slavlja putem medija. Posebno je važan
crkveni govor o opasnostima i zamkama virtualnog svijeta, mogućnostima kršenja
privatnosti i dostojanstva osobe, zapostavljanje odgovornosti za druge te jasno
isticanje novih oblika grijeha koje omogućuje napredak digitalne komunikacije.
 2. Istraži i napiši koji su najvažniji svjetski i domaći katolički mediji (tv-
kuće, radio-postaje, katolički vjerski časopisi, portali…)

Hrvatski katolički mediji:

1. Informativna katolička agencija https://ika.hkm.hr/
2. Glas koncila – izlazi u tiskanom i Internet izdanju https://www.glas-koncila.hr/
3. Kršćanska sadašnjost – časopis - https://www.ks.hr/casopisi
4. Hrvatski katolički radio - https://hkr.hkm.hr/
5. Radio Marija https://www.radiomarija.hr/
6. Hrvatska biskupska koferencija - http://hbk.hr/
Svjetski katolički mediji:
1. Vatikan news - https://www.vaticannews.va/hr/vatikan.html
2. Službene stranice Svete Stolice - www.vaticanstate.va
3. Radio Vatikan

3. Napiši pozitivne i negativne strane globalizacije

Globalizacija je proces suvremenog društva koji ima svoje pozitivne i negativne

strane. Oni bitno utječu na promjenu načina ponašanja današnjeg čovjeka i zato je
važno da budu u okviru etičkih kriterija. Crkva tu sa svojim učenjem ože bitno
pridonijeti, a svojim širenjem evanđelja u internetskom svijetu mnogima donijeti
radosnu vijest o Kristovu otajstvu i ponuditi nadu u vječni život.
Globalizacija je proces povezivanja i stvaranja međuovisnosti dijelova svijeta i to na
političkom, društvenom, kulturnom, gospodarskom i gotovo na svakom drugom
području. Naravno i na crkvenom. Danas se često koristi pojam „globalno selo“, a da
bi se njime istaknula opća povezanost i međuovisnost. Naravno, globalizacija ima
svoje pozitivne i negativne strane.
Pozitivne strane globalizacije su npr: povećanje tržišta tj. rast proizvodnje, bolji, lakši
i protočniji pristup informacijama, mogućnost mobilnosti i napredovanja svuda u
svijetu, pravedniji pristup poslovima i studijima itd. Ako imamo u vidu poslanje
Crkve, onda globalizacija nudi mogućnost evangelizacije, tj. upoznavanja širokih
masa s kršćanstvom i evanđeoskom porukom spasenja, a također omogućuje da Crkva
putem svoje diplomacije i na druge načine bude prisutna u svim zemljama svijeta.
Od negativnih strana globalizacije može se navesti prenaglašavanje ekonomije i
tržišta, odnosno način razmišljanja unutar kojih se posebno cijene kapital i materijalne
dobrobiti dok čovjek sa svojim osobnim i duhovnim potrebama odlazi u drugi plan.
Također, globalizacija dovodi do povećane nezaposlenosti jer s jedne strane mnogi
više ne obrađuju zemlju i ne žive od nje, s druge strane dolazi do gašenja mnogih
industrijskih grana i službi jer za njih više nema potrebe. Negativna strana je i
uništavanje prirodnog okoliša, nastanak velikih razlika između bogatih i siromašnih.
Najlošije prolaze tzv. male zemlje jer one nemaju pristup kapitalu i ovise o volji
moćnih zemalja. Dolaze u razna ovisna stanja. Neki čak navode kako je taj odnos
zapravo novi oblik kolonizacije. Na području kulture možemo reći da ima negativna
utjecaj također na kulture malih naroda jer vodi prema njihovom uništavanju, odnosno
ne cijeni vlastite tradicije i identitete nego želi oblikovati tzv. europske i svjetske
građane, pa je razumljivo da se na takvo nasilje nad indentitetom javlja otpor i jačanje
nacionalizma.
Svakako osobno smatram da bi svi trebali biti usmjereni prema iskorištavanju
prednosti globalizacije, a negativne elemente pokušati smanjiti što je više moguće.

Anamarija Katinac