1. Što je pouzdanost.

Koje su osnovne
razdiobe koje se koriste u teoriji teoriji
pouzdanosti?
Pouzdanost sustava – pouzdanost je
vjerojatnost bez otkaznog funkcioniranja
nekog proizvoda ili sustava u određenom
vremenu i u određenim uvjetima
eksploatacije.
Pouzdanost je broj od 0 do 1

(0−1), ili se može reći u

postotcima 0−100 %.

f ( t )=a∙ e−b ∙t –
eksponencijalna razdioba
Eksponencijalna razdioba kvarova
opisuje raspodjelu koja od početnog
vremenskog trenutka kada je raspodjela
jednaka nuli (sustav je „nov“ i očekujemo
da ne postoji vjerojatnost da se pokvari)
raste te se asimptotski približava
vjerojatnosti da će se sigurno pokvariti
(„100% da že se pokvariti“).
Ukoliko u binomnoj razdiobi
pretpostavimo veliki broj ispitivanja i
malu vjerojatnost neuspjeha u jednom
mjerenju

( n → ∞ , p1 →1 )
Poissonova razdioba se pokazala kao
jako dobra aproksimacija kada je broj
ispitivanja velik, a vjerojatnost
pojedinačnog neuspjeha malena uz uvjet
da je srednji broj neuspjeha u zadanom
intervalu konačan.

n ∙ p=const . ( p –
vjerojatnost)
Rezultati pokusa su neovisni
x
m −m
P ( x) = e
X!
m=λ ∙ t
μ=m
σ =√ m
1
α 3= – koeficijent
√m
asimetričnosti

1
α 4=3+ – koeficijent
λ
zaobljenosti

2. Što je pouzdanost, skicirajte dijagram

f(t) i objasnite uz dijagram čemu je
jednaka vjerojatnost kvara. Što
predstavlja vrijednost tm

f ( t ) – funkcija razdiobe gustoće

kvarova

F ( t ) – kumulativna funkcija, daje

nam vjerojatnost pojave kvara

R(t ) – vjerojatnost da se kvar neće

pojaviti
∞
t M =∫ R ( t ) dt
0
t M – srednje vrijeme između kvarova
Izvod:
∞ t ∞
R ( t )=∫ ft ¿ dt ¿−∫ f ( t ) dt=∫ f ( t ) dt
0 0 t
dF (t) d [ 1−R(t) ] −dR(t)
f ( t )= = =
dt dt dt
−dR(t)
f (t ) dt −dR(t )
λ ( t )= = =
R(t) R(t ) R ( t ) dt
dR (t)
−λ ( t ) dt=
dt
dR(t )
=−λ ( t )
dt
t
lnR ( t )=−∫ λ ( t ) dt
0
−t

−∫ R ( t ) dt
R ( t )=e 0 – za bilo

koju razdiobu

f ( t )=a∙ e−b ∙t –
eksponencijalna razdioba
Pouzdanost sustava – pouzdanost je
vjerojatnost bez otkaznog funkcioniranja
nekog proizvoda ili sustava u određenom
vremenu i u određenim uvjetima
eksploatacije.
Pouzdanost je broj od 0 do 1

(0−1), ili se može reći u

postotcima 0−100 %.

1. Transportna vozila dolaze na

skladište u prosjeku 2 na sat. Kolika je
vjerojatnost da točno 7 kamiona dođe u
četiri sata?

λ=2
x=7
t=4
m=λ·t
m=2 · 4=8
e−m · m x
p ( x) =
x!
e · 87
−8
p ( x) = =0,1396
7!
2. Izračunajte pouzdanost sustava
prikazanog na slici.
Ovo je slučaj „hladne rezerve“ gdje je

R1=R 2=0,975

R=R 1 (1−ln R1 )
R=0,975 ¿
R=0,95 u slučaju sklopke

3. Izračunajte pouzdanost sustava

prikazanog na slici:

El A B

Po 0,94 0,94
u
C D E
0,7 0,73 0,93
8

R=A·B· [ 1−( 1−C )( 1−C ) ( 1−C ) ]

· [ 1−( 1−D ) ( 1−D ) ] · E
R=0,94 · 0,94 ·
· [ 1−( 1−0,78 )( 1−0,78 )( 1−0,78 ) ] · [1−( 1−0,73 ) ( 1−0,73 )]· 0,93
R=0,7537
4. U nekoj tvornici odjel kontrole
kvalitete provjerava vrlo složeni
proizvod prije isporuke. Vrijeme rada

proizvoda prije greške ( x i) i

frekvencije ( f i) su prikazane u
tablici. Izračunajte aritmetičku sredinu,
medijan, mod, standardno odstupanje
te koeficijent asimetrije?

( x i) ( f i) kum n

15-20 17 17
20-25 43 60
25-30 128 188
 ⇒30-35 228 416
35-40 109 525
40-45 11 536

s.r. ( s.r.

xi ¿ ( x i) ·(f i)
17,5 17,5·17=297,5
22,5 22,5·43=967,5
27,5 27,5·128=3520
32,5 32,5·228=7410
37,5 37,5·109=4087,5
42,5 42,5·11=467,5
=16750

x́ :
Artimetička sredina

x́=
∑ xi· f i
∑ fi
16750
x́= =31,25
536
Medijan M :
e
N 536
= =268
2 2
N - zbroj svih f
i
N
−∑ f i
2
M e =L1+ ·i
f med
L1- donja granica medijalnog razreda
∑ f i – zbroj frekvencija do
medijalnog razreda

f med – frekvencija medijalnog

razreda

i – veličina medijalnog razreda

i=35−30=5
268−188
M e =30+ ·5
228
M e =31,7544
Mod M :
o
( x i) ( f i)
15-20 17
20-25 43
25-30 128 a
*30-35 228 b
35-40 109 c
40-45 11

(b−a)
M o=L1 + ·i
( b−a ) +( b−c)
L1- donja granica medijalnog razreda
b –je najveća frekvencija
a –je frekvencija ispred b
c –je frekvencija iza b

i – veličina medijalnog razreda

i=35−30=5
(228−128)
M o=30+ ·5
( 228−128 ) +(228−109)
100
M o=30+ ·5
100+119
100
M o=30+ ·5
100+119
500
M o=30+
219
M o=32,2831
Standardno odstupanje σ:

f i · x i2
s.r.

( x i)·( f i)
17,52=5206,
17,5·17=297,5
17·
25

22,52=21768
22,5·43=967,5
43·
,75

27,52=9680
27,5·128=3520
128·
0

32,52=2408
32,5·228=7410
228·
25

37,52=1532
37,5·109=4087,
5 109·
81,25

42,5 2=19868
42,5·11=467,5
11·
,75
=16750 =537750
2 2
∑ f i · xi ∑ f i · xi
σ
2
=
∑ fi
−
( ∑ fi )
5377502 16750 2
σ 2=
2
536
−
536
√
( )
σ =539504 737,1¿ ❑
σ =23227,24
Koeficijent asimetrije α :
3

µ3=
∑ ( x i− x́ )3
N
(180−31,25)3
µ3=
536
µ3=6140,53
µ3
α 3= 3
σ
6140,53
α 3=
23227,243
α 3=4,9· 10−10
5. U nekoj tvornici odjel kontrole
kvalitete provjerava vrlo složeni
proizvod prije isporuke. Vrijeme rada

proizvoda prije greške ( x i) i

frekvencije ( f i) su prikazane u
tablici. Izračunajte aritmetičku sredinu,
medijan i mod, te koeficijent
asimetrije?

( x i) ( f i) kum niz

15-20 11 11
20-25 28 39
⇒25-30 49 88
30-35 39 127
35-40 10 137
40-45 6 143

x i· f i
sr

xi
17,5 17,5·11=192,5
22,5 22,5·28=630
27,5 27,5·49=1347,5
32,5 32,5·39=1267,5
37,5 37,5·10=375
42,5 42,5·6=255
 ∑ x i · f i=¿
4067,5

x́ :
Artimetička sredina

x́=
∑ xi· f i
∑ fi
4067,5
x́= =28,4441
143
Medijan M :
e
N + 1 144
= =72
2 2
N - zbroj svih f
i
N
−∑ f i
2
M e =L1+ ·i
f med
L1- donja granica medijalnog razreda
∑ f i – zbroj frekvencija do
medijalnog razreda

f med – frekvencija medijalnog

razreda

i – veličina medijalnog razreda

i=30−25=5
72−39
M e =25+ ·5
49
M e =28,3673
Mod M :
o
( x i) ( f i ) k n
15-20 11 11
20-25 28 a 39
*25-30 49 b 88
30-35 39 c 127
35-40 10 137
40-45 6 143

(b−a)
M o=L1 + ·i
( b−a ) +( b−c)
L1- donja granica medijalnog razreda
b –je najveća frekvencija
a –je frekvencija ispred b
c –je frekvencija iza b

i – veličina medijalnog razreda

i=30−25=5
(49−28)
M o=25+ ·5
( 49−28 ) +(49−39)
21
M o=25+ ·5
100+119
21
M o=25+ ·5
21+10
120
M o=25+
31
M o=28,871

6. U nekoj tvornici odjel kontrole

kvalitete provjerava vrlo složen
proizvod prije isporuke.
Vrijeme rada proizvoda prije greške

( x i) i frekvencije ( f i) su
prikazane u tablici. Izračunajte medijan i
mod. Izračunajte artimetičku sredinu i
standardno odstupanje.

( x i) ( f i) kn

10-15 174 174

16-21 223 397
⇒22-27 256 653
28-33 344 997
34-39 123 1120
40-45 88 1208

x i· f i
sr

xi
12,5 12,5·174=2175
18,5 18,5·223=4125,5
24,5 24,5·256=6272
30,5 30,5·344=10492
36,5 36,5·123=4489,5
42,5 42,5·88=3740

∑ x i · f i=¿
31294

x́ :
Artimetička sredina

x́=
∑ xi· f i
∑ fi
31294
x́= =25,9056
1208
Medijan M :
e
N 1208
= =604
2 2
N - zbroj svih f
i
N
−∑ f i
2
M e =L1+ ·i
f med
L1- donja granica medijalnog razreda
∑ f i – zbroj frekvencija do
medijalnog razreda

f med – frekvencija medijalnog

razreda

i – veličina medijalnog razreda

i=27−22=5
604−397
M e =22+ ·5
256
M e =26,043
Mod M :
o
( x i) ( f i) kum niz
10-15 174 174
16-21 223 397
22-27 256 a 653
*28-33 344 b 997
34-39 123 c 1120
40-45 88 1208

(b−a)
M o=L1 + ·i
( b−a ) +( b−c)
L1- donja granica medijalnog razreda
b –je najveća frekvencija
a –je frekvencija ispred b
c –je frekvencija iza b

i – veličina medijalnog razreda

i=33−28=5
(344−256)
M o=28+ ·5
( 344−256 )+(344−123)
88
M o=28+ ·5
100+119
88
M o=28+ ·5
88+ 221
 440
M o=28+
309
M o=29,424
7. Distrubucija kvarova je prema
Poissonovoj razdiobi. Intezitet kvarova
je
λ=1100 · 10−6 kvarova
na sat. Kolika je pouzdanost i
vjerojatnost nastanka 1 kvara ako će
proizvod raditi 600 sati?

λ=1100 · 10−6 kvarova

po satu

t=600 h
m=λ·t =1100 · 10−6 · 600=0,66 kv .
e−m · m x e−0,66 · 0,660
p x=
( ) ⇒p 0 =
( ) =0,5169
x! 0!
e−0,66 · 0,661
p ( 1 )= =0,3411 → vjerojatnost nastanka1 kvara
1!
8. Distribucija kvarova je prema
Poissonovoj razdiobi. Intezitet kvarova
je
λ=1230 ·10−6 kvarova
na sat. Kolika je pouzdanost i
vjerojatnost nastanka 1 kvara ako će
proizvod raditi 420 sati.

λ=1230 ·10−6 kvarova

po satu

t=420 h
m=λ·t =1230 · 10−6 · 420=0,5166 kv .
e−m · m x e−0,5166 ·0,5166 0
p x=
( ) ⇒p 0 =
( ) =0,5969
x! 0!
e−0,5166 · 0,51661
p ( 1 )= =0,308 → vjerojatnost nastanka 1 kvara
1!

9. Ako je razdioba kvarova po

eksponencijalnoj razdiobi, a vrijeme
t=7300 sati i zahtijevana pouzdanost
R=0,998. Koliki je intezitet kvarova λ ?

t=7300 h
R=0,998
λ=?
R ( t )=e− λt /ln
ln R ( t )=−λt
−ln R(t) ln 0,998
λ= = =2,74 · 10−7 kv /h
t 7300
10. Koliki je intezitet kvarova ako je
pouzdanost R=0,97 a vrijeme rada
t=5000 sati, razdioba je
eksponencijalna. Koliko je srednje
vrijeme između kvarova?

R=0,97
t=5000 h
λ=?
R ( t )=e− λt /ln
ln R ( t )=−λt
−ln R(t) ln 0,97
λ= = =6,09 · 10−6 kv /h
t 5000
1 1
t M= = =1,642036 ·10−7
λ 6,09 · 10 −6

−t
tM
R=e