ANALIZA PROCESA PRIPREME ZRAKA

PRIMJENOM SUSTAVA POVRATA ENERGIJE

IZ ISTROŠENOG-OTPADNOG ZRAKA

prof.dr.sc. Petar Donjerković, dis

mr.sc. Ivan Cetinić, dis
 ANALIZA PROCESA PRIPREME ZRAKA PRIMJENOM SUSTAVA POVRATA ENERGIJE IZ
ISTROŠENOG*-OTPADNOG ZRAKA

Uvod
Korištenje topline otpadnog zraka u sustavima ventilacije i klimatizacije je prije svega zhtjev
gospodarenja energijom (cijena energije), zahtjev vremena i razvoja tehnike, kao i zahtjev
očuvanja okoliša. Toplina sadržana u otpadnom zraku ventilacijskih i uređaja klimatizacije (i u
industriji općenito) služi za predgrijavanje, odnosno pothlađivanje vanjskog zraka u procesu
pripreme zraka. Za ovo načelo povrata energije možemo reći da je jednostavno i povoljno, jer se
proces odvija u istom sustavu i u istom vremenu. Kod industrijskih procesa, kod kojih je obično
temperatura otpadnog zraka znatno viših temperatura, dobivena toplina iz otpadnog zraka ili
plinova industrijskih procesa može se koristiti u druge svrhe izvan samog procesa.
U razvijenim zemljama Europe i svijeta pridaje se tim procesima velika važnost. Napomenimo,
da je samo u posljednjih 20 godina 20. stoljeća, otkako su se na sustavima kondicioniranja zraka
počeli primjenjivati sustavi za povrat energije na instaliranim sustavima povrata energije, dobile
snage od preko 20000 MW što odgovara uštedi zemnog plina od cca. 3,5·106 tona**. Taj
podatak dostatno jasno ukazuje na rezerve toplinske energije u otpadnom zraku spomenutih
sustava i potiče inicijativna razmišljanja i razvoj uređaja za povrat energije općenito, i iz drugih
procesa u industriji, a time djelotvorno potiče očuvanje čovjekova okoliša.

* U daljnjim razmatranjima rabiti ćemo izraz za istrošeni zrak – otpadni zrak

** Makar je ovaj podatak uzet iz literature, ukazujemo na jednostranost prikazivanja, jer kod toga
nije uzeta u obzir urošena energija, investicijska ulaganja i druga ulaganja u proizvodnji uređaja
za povrat energije
 1.1. Načela povrata energije iz otpadnog zraka
U sustavima ventilacije i klimatizacije se primjenjuju dva temeljna načela povrata energije iz
otpadnog zraka i to:
1. Povrat osjetne topline iz otpadnog zraka
- rekuperatori topline
2. Povrat osjetne i latentne topline (povrat topline i tvari) iz otpadnog zraka
- regeneratori topline
Općenito, rješenja uređaja za povrat energije iz otpadnog zraka u sustavima ventilacije i
klimatizacije prikazana su na sl.1. Naša razmatranja će se ograničiti na nekoliko sustava kako to
slijedi.
Sl. 1 Pregled raznih načina rekuperacije i regeneracije topline,
V - vanjski zrak; O – otpadni zrak
h
P
P h 1 V

hV
M

hP
%
= 100
%
P = 100

M P
M

hP

hM
hM

V
hV

xV xM xP x xP xM xV x

Sl. 2a Povrat topline i tvari procesom Sl. 2b Povrat topline i tvari procesom
mješanja – zimsko razdoblje; mješanja – ljetno razdoblje
 1.2. Opis i funkcija rekuperatora

Rekuperatorska jedinica se sastoji od dva izmjenjivača topline koji su međusobno povezani u

zatvoreni sustav s cirkulacijskom crpkom (sl.3.) ili izvedbom pločastog izmjenjivača (sl.1. primjer
5.). Jedan izmjenjivač se nalazi u struji otpadnog zraka, a drugi u struji vanjskog svježeg zraka.
Izmjenjivač u struji otpadnog zraka u zimskom razdoblju djeluje kao hladnjak s izlučivanjem
vlage (regenerativni prijenos topline), a izmjenjivač u struji svježeg zraka djeluje kao
rekuperatorski grijač. U ljetnom razdoblju izmjenjivač u struji otpadnog zraka djeluje kao grijač, a
izmjenjivač u struji svježeg zraka djeluje kao hladnjak, a povrat energije je rekuperativnog
načela.

Sl. 3. Rekuperator s posrednim medijem

h V
P
P h V

P* P*

%
= 100 V* %
V* = 100
P*

hP
P*

hV
P

*
hR

hV
P
V*

hP
V*
T
hO
h P*

h P*
hV
*

T
hO
hV

V hR V

xV = x V* xP* xP x xP = xP* xV = x V* x

Sl. 3a Prikaz procesa povrata Sl. 3b Prikaz procesa povrata

topline - zimsko razdoblje; topline - ljetno razdoblje;
 1.3. Opis i funkcija regeneratora
U primjeni nailazimo na različite tipove regeneratora, Po načelu rada dijele se na:
1. sorpcijske* regeneratore
2. kondenzacijske regeneratore

1.3.1. Sorpcijski rotacijski regenerator

Tehničke izvedbe rotacijskih regeneratora topline omogućuju izmjenu ukupne topline iz
otpadnog zraka (osjetne i latentne – sorpcijski uređaji), i regeneratori koji omogućuju povrat
samo senzibilne topline iz otpadnog zraka. Na sl.4. je prikazana izvedba sorpcijskog
regeneratora. Regenerator se sastoji od kučišta, rotora i pogona rotora.

* Pojam sorpcija je zajednički naziv za procese adsorpcije i apsorpcije. Pod pojmom adsorpcije
podrazumijeva se prijelaz plinovite ili parne faze u krutu fazu, dok se pod apsorpcijom
podrazumijeva prijelaz plinovite ili parne faze u tekuću fazu.

Sl. .4. Prikaz ugradnje regeneratora

 1.4. Definiranje koeficijenta povrata topline i tvari uređaja za povrat topline iz otpadnog
zraka
Koeficijenti povrata topline i tvari su važni kriteriji za ocjenu učinka procesa povrata topline i tvari.
Definiraju se kao omjer promjene stanja zraka na rekuperatoru odnosno regeneratoru i
maksimalno moguće promjene stanja (samo teorijski) zraka.
Prema VDI* 2071 definira se koeficijent povrata topline na strani svježeg zraka izrazom

* VDI – udruženje njemačkih inženjera (njem. Verein Deutscher Ingenieure)

2  1
   100%
3  1

a koeficijent povrata vlage svježeg zraka

izrazom

x 2  x1
x   100%
x3  x1

h2  h1
h   100%
h3  h1
 1.5 Regulacija učinka rekuperatora s procesom miješanja

Regulacija učinka rekuperatora u čijem krugu cirkulira etilenglikol-voda je u funkciji temperature

vanjskog svježeg zraka koju prati temperaturni osjetnik T1, te preko regulatora upravlja radom
cirulacijske crpke (ON-OFF). Kada temperatura svježeg zraka poprimi vrijednost temperature
točke miješanja moduliraju se regulacijske zaklopke i mijenja omjer svježeg zraka od higijenski
propisanog minimuma do 100%, radi gospodarenja potrošnjom energije. Temperaturni osjetnik
T2 ima zadaću zaštite nizvodnog dijela uređaja od smrzavanja. Prikaz procesa za zimsko i ljetno
razdoblje dan je u h-x dijagramima na sl. 5a i 5b.

Sl. 5. Regulacija učinka rekuperatora s naknadnim miješanjem

h h 1 =
3
= P
3 1 V

4 4
M
%
= 1 00 2 = 100
%
hM 4
2

h3
=
M M

h2
P 3

hR

h1
3

h3
2 hO
T
h4

h4
s
in
s I min
I
h2

m
T
hM
hO
h1

1 hR =
1 V

x1 xM x 4 x3 x x3 = x4 xM x1 = x2 x

Sl. 5a Prikaz procesa povrata topline u Sl. 5b Prikaz procesa povrata topline u
h-x dijagramu - zimsko razdoblje h-x dijagramu – ljetno razdoblje
 1.6. Regulacija učinka regeneratora

Sl. 6. Regulacija učinka kondenzacijskog regeneratora s naknadnim

miješanjem
h h 1 1
= V
3
4 4
M

h4
%
= 100 2

h3

h1
%
2 2 = 100
M M
=

h2
hM
P 3
h2

3 hR

h3
4 hM hR

hM
?
hO
T
hM
T
hO
h4

1 hR
h SV = h OT
xM
h1

x SV x OT x x3 = x4 xM x1 = x2 x

x1 x2 x4 x3

Sl. 6a Prikaz složenog procesa u h-x Sl. 6b Prikaz složenog procesa u h-x
dijagramu povrata energije iz dijagramu povrata energije iz
otpadnog zraka - zimsko razdoblje otpadnog zraka - ljetno razdoblje
 1.6.2. Regulacija učinka sorpcijskoga
rotacijskoga regeneratora s procesom miješanja

Sl. 7. Regulacija učinka regeneratora s povratom

osjetne i latentne topline iz otpadnog zraka s Sl. 7a. Prikaz regulacije učinka rotacijskih
naknadnim miješanjem regeneratora
h h 1 1
3
hR 4
4
=

h1
h R M 2 h OT 2
T
= M

hO

h3
2 = 100
%
3 M = 100
%

3
hM
hR

h4
h4

h3

h2
hM
h2

hM hM
4
hR
1
h1

x1 x4 x2 xM x 3 x
x3 xM x2 x4 x1 x

Sl. 7b Prikaz procesa u h-x Sl. 7c Prikaz procesa u h-x

dijagramu, povrat topline na dijagramu, povrat topline na
regeneratoru - zimsko razdoblje regeneratoru - ljetno razdoblje
 1.7. Gospodarska analiza opravdanosti ugradnje sustava povrata energije

Ova usporedba svodi se na realne uvjete primjene sustava povrata energije na klima jedinicama
različitog kapaciteta kako slijedi: V=10.000m3/h, V=15.000m3/h, V=20.000m3/h.
Usporedbene vrijednosti dobivene su temeljem podataka Hrvatskog Državnog
Hidrometeorološkog Zavoda (DHMZ) i godišnjeg vremena korištenja aparata (postrojenja) za
dvije različite namjene građevine i sa stupnjem djelovanja sustava povrata energije:
Provedena gospodarska analiza ugradnje sustava povrata energije odnosi se na gradove Split,
Dubrovnik, Osijek, Zagreb i Rijeku.
U provedenoj gospodarskoj analizi pored uštede energije ugradnjom sustava dano je vrijeme u
kojem se amortizira ugradnja sustava sa većim stupnjem povrata energije, u odnosu na sustav
sa manjim stupnjem povrata energije.
Nadalje su analizirani i troškovi za izradu i ugradnju sustava i potrošnja energije uslijed
povećanog pada tlaka u klima komori sa ugrađenim sustavom povrata energije u odnosu na
klima komoru bez sustava povrata energije.
Naravno da je ograničenje analize što nije uzet u obzir utjecaj na okoliš i trošak povećanog
prostora strojarnice, pa to ostavljamo za daljnja detaljnija razmatranja.
1.7.1. Prikaz cijena kWh energije različitih energenata

Ogrjevna vrijednost
Električna energija 1 kWh
Dizalica topline (COP) – Elektr.energ. 1 kWh
Ekstra lako lož ulje 11,85 kWh/kg
Zemni plin 10 kWh/mn3
UNP 12,87 kWh/kg
Toplana 1 kWh
 1.8. Zaključak
Navedena ekonomska analiza postavlja korelacijske odnose isplativosti primjene efikasnijeg
sustava rekuperacije, a koji ovise od sljedećih čimbenika:
geografska lokacija
korišteni energent za proizvodnju toplinske energije
vrijeme korištenja pogona tijekom godina
utrošak energije uslijed povećanog pada tlaka u postrojenjima
U analizi nisu uzeti u obzir troškovi uloženog kapitala i prirast vrijednosti tijekom godina
eksploatacije.
Ova analiza se temelji na srednjim vrijednostima temperature što je približno točno za
postrojenja koja rade 24h, ali su realni temperaturni parametri za postrojenja koja rade u
dnevnom režimu daleko nepovoljniji sa stanovišta iskorištenja otpadne topline, tj. mogućnosti
rekuperacije, jer su vanjske temperature više i manja je mogućnost rekuperacije topline.
Proces povrata energije iz otpadnog zraka gospodarski i ekološki je opravdan bez obzira na
način vođenja procesa.
Povrat topline i tvari miješanjem dviju zračnih struja osigurava najveći stupanj gospodarenja
energije ali uz općenito ograničenje primjene i omjera mješanja. Omjer mješanja se regulira
osjetnikom zagađenosti koji osigurava mikrohigijenski zahtjev u svakom trenutku.
Kombinirani proces regeneracije i miješanja osigurava širu primjenu uz maksimalno mogući
stupanj povrata topline i tvari u procesu.
Kod čistih prostora i operacionih dvorana nije dozvoljen povrat otpadnog zraka u proces pa se
preporuča primjena sustava povrata energije kako bi se izbjeglo zagađenje zraka u procesu
pripreme zraka
Ugradnja sustava rekuperacije je zakonska obaveza, te je analizirana ekonomska isplativost
ugradnje sustava povrata energije sa većim stupnjem povrata energije, koja je prikazana na
tabličnim prikazima za određene namjene objekta, područja izgradnje, te vrstu pogonskog
goriva.
Iz tabličnih prikaza pored energetskog učinka vidljiva je ekonomska opravdanost ugradnje
sustava sa većim stupnjem povrata energije u klima komorama kroz rok povrata investicije.
Rezultati izrađeni za minimalnu količinu zraka od 10000 m3/h pokazuju uz navedene napomene
proračuna, da je povrat razlike investicije za 60% efikasni rekuperator u odnosu na 80%
rekuperator približno (za gorivo zemni plin) od 7-11 godina (za dnevna postrojenja), a 2,5-4
godine (za 24satna postrojenja). Povrat investicije je kraći ako je usporedni energent lož ulje.
Ako na tu razliku pridodamo vrijeme povrata cjelokupne investicije u sustav rekuperacije, onda
se period povrata investicije povećava.
Isplativost ugradnje sustava je obrnuto proporcionalna sa cijenom pogonskog goriva koje se
koristi odn. čiju potrošnju smanjujemo korištenjem sustava povrata energije. Niža cijena goriva,
temperaturno povoljniji klimatski uvjeti, te manji broj radnih sati rezultiraju duljim rokom povrata
investicije.
Ekonomska opravdanost općenite ugradnje sustava povrata energije trebala bi uključiti:
investicijske troškove generatora topline (plinski/uljni/elektro kotlovi), trošak pogonske energije
ventilatora, trošak povećanog prostora strojarnice, i utjecaj na okoliš različitih vrsta pogonskih
goriva, pa to ostavljamo za daljnja detaljnija razmatranja.
Temeljem ove analize postavlja se pitanje ekonomske i energetske isplativosti ugradnje sustava
povrata energije u realnim uvjetima. Zakonska obveza ugradnje sustava povrata energije u
ventilacijskim sustavima većim od 2500 m3/h mora biti posebno analizirana i sa energetskog i sa
ekonomskog stajališta uzimajući sve relevantne čimbenike iznesene u ovoj analizi u obzir.
 Literatura

F.Bošnjaković: Nauka o toplini, II. dio, Tehnička knjiga, Zagreb, 1980.

P.Donjerković: Osnove i regulacija sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije, II. dio, Alfa, 1996.
Recknagel, Sprenger: Heizung, lüftung und klimatechnik
 STRUČNO USAVRŠAVANJE

OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA

XI. tečaj 11. i 12. studenog 2011.

TEMA:

„ANALIZA PROCESA PRIPREME ZRAKA “

Autori: prof.dr.sc. Petar Donjerković, dis

mr.sc. Ivan Cetinić, dis
Zdenko Vašatko, dis